Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
0
LLOOKKAALLNNAA RRAAZZVVOOJJNNAA SSTTRRAATTEEGGIIJJAA
LLOOKKAALLNNEE AAKKCCIIJJSSKKEE GGRRUUPPEE „„PPEETTRROOVVAA GGOORRAA““
22001122..--22001144..
2011./revidirana, ožujak 2013.
Lokalna akcijska grupa/LAG Petrova Gora, Kralja Petra Svačića 4, 44410 Gvozd
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
1
Sadržaj:
1 Značajke područja LAG-a ............................................................................................................... 3
1.1 Opće zemljopisne značajke područja ...................................................................................... 3
1.1.1 Veličina i osnovne prostorne značajke ............................................................................ 3
1.1.2 Položaj i granice područja LAG-a .................................................................................. 4
1.1.3 Geomorfološke značajke ................................................................................................. 5
1.1.4 Klimatske značajke područja .......................................................................................... 6
1.1.5 Prirodna baština LAG-a .................................................................................................. 6
1.1.6 Kulturno-povijesna i tradicijska baština .......................................................................... 8
1.1.7 Kvaliteta života i stanje infrastrukture .......................................................................... 10
1.1.8 Minski sumnjivi prostor ................................................................................................ 13
1.2 Gospodarske značajke područja ............................................................................................ 13
1.2.1 Tržište rada .................................................................................................................... 17
1.3 Demografske i socijalne značajke područja .......................................................................... 18
2 SWOT analiza područja ................................................................................................................ 21
3 Razvojna vizija .............................................................................................................................. 30
3.1 Razvojna tema i ciljevi sukladno osima ruralnog razvoja .................................................... 31
3.2 Razvojni ciljevi, prioriteti, mjere (aktivnosti), ciljne skupine, očekivani rezultati i indikatori
............................................................................................................................................32
3.2.1 Razvoj dodane vrijednosti lokalnim proizvodima i uslugama (RC1) ........................... 32
3.2.2 Razvoj lokalne opskrbe prehrambenim proizvodima (RC2)......................................... 34
3.2.3 Razvoj turističke ponude i promocija prirodnih i kulturnih resursa (RC3) .................. 35
3.2.4 Razvoj mogućnosti zapošljavanja (RC4) ...................................................................... 36
3.2.5 Razvoj kvalitete života u LAG-u (RC5) ....................................................................... 37
3.2.6 Implementacija LEDAER pristupa na području LAG-a (RC6) .................................... 38
3.2.7 Horizontalni strateški ciljevi LAG-a ............................................................................. 39
3.2.8 Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta s prioritetima ruralnog razvoja .................... 40
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
2
4 Strategija izrade i provedbe........................................................................................................... 40
4.1 Značajke partnerstva i izrada Lokalne razvoje strategije ...................................................... 40
4.2 Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva ........................................................... 44
4.3 Jednake mogućnosti .............................................................................................................. 45
4.4 Inovativnost strategije ........................................................................................................... 46
4.5 Utjecaj provedbe Strategije na okoliš ................................................................................... 47
4.6 Mogućnost primjene strategije u drugim područjima (prenosivost) ..................................... 47
4.6.1 Unutar područja LAG-a ................................................................................................ 47
4.6.2 Unutar regije, Republike Hrvatske i na međunarodnoj razini ....................................... 48
4.7 Izvori financiranja i održivost LRS bez sredstava javne pomoći .......................................... 49
4.8 Procjena broja projekata i potrebnih sredstava 2013-2014 ................................................... 51
4.9 Praćenje provedbe Strategije i mjerenje učinaka .................................................................. 52
4.9.1 Ocjenjivanje strategije s indikatorima provedbe LRS................................................... 53
4.9.2 Procedura i kriteriji odabira projektnih ideja te davanje Pisma preporuke ................... 55
5 Usklađenost Strategije s nacionalnim i županijskim razvojnim programima i politikama ........... 58
6 Karta LAG-a u mjerilu 1:100 000 ................................................. Error! Bookmark not defined.
7 Dodaci ........................................................................................................................................... 61
7.1 Dodatak 1 – Indikativan financijski plan provedbe LRS u 2013. - Mjera 202 .................... 61
7.2 Dodatak 2 – Naselja u JLS i TUG područja .......................................................................... 64
7.3 Dodatak 3 – Nacionalna ekološka mreža i NATURA 2000 ................................................ 68
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
3
1 Značajke područja LAG-a
1.1 Opće zemljopisne značajke područja
1.1.1 Veličina i osnovne prostorne značajke
LAG Petrova Gora nalazi se u središnjoj Hrvatskoj i obuhvaća općine Barilović, Krnjak i
Vojnić koje administrativno pripadaju Karlovačkoj županiji te općine Gvozd i
Topusko, koje administrativno pripadaju Sisačko-moslavačkoj županiji. Područje LAG-
a prostire se na 938,77 km², što predstavlja 1,6% teritorija Republike Hrvatske te 14,6%
teritorija Karlovačke i 9,2% Sisačko-moslavačke županije.
Prema popisu stanovništva 2001., LAG Petrova Gora, imao je 17.752 stanovnika, kada je na
prostoru LAG-a živjelo 0,4% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. Broj stanovnika se,
od zadnjeg popisa, smanjio za 2.058 stanovnika (11,5%), tako da 2011. na prostoru LAG-a,
živi 15.694 stanovnika ili 0,3% od ukupnog broja stanovnika u Republici Hrvatskoj, odnosno
7,5% stanovnika Karlovačke i 3,3% stanovnika Sisačko-moslavačke županije. Prosječna
gustoća stanovnika LAG-a daleko je ispod prosjeka Republike Hrvatske (75,8) i Karlovačke
županije (35,55), a vidljivo je kako se značajno smanjila u desetgodišnjem popisnom
razdoblju (10,5%). Također, iz Tablice 1.1 vidljivo je kako se broj kućanstava, u samo 10
godina, smanjio za 3,9%. Velike su razlike između jedinica lokalne samouprave koje se
nalaze u sastavu LAG-a, kako po broju stanovnika tako i po površini koju obuhvaćaju,
primjerice Općina Vojnić obuhvaća čak 240,59 km2, dok se općina Krnjak prostire na samo
112,02 km2, nadalje, općina Vojnić ima čak 58,3% više stanovnika od općine Krnjak.
Tablica 1.1 Osnovni statistički podaci o LAG-u Petrova Gora.
Općina/Grad
Površina/
km²
Broj
naselja
Broj kućanstava Broj stanovnika Gustoća
stanovnika/
St/km²
2001 2011 2001 2011 2001 2011
Barilović 176,18 44 1.032 1.034 3.095 2.990 18 17
Gvozd 215,07 19 1.547 1.426 3.779 2.970 18 14
Krnjak 112,02 30 810 811 2.164 1.985 19 18
Topusko 194,91 16 1.236 1.245 3.219 2.985 17 15
Vojnić 240,59 46 1.839 1.692 5.495 4.764 23 20
LAG 938,77 155 6.464 6.208 17.752 15.694 19 17 Izvor:ARKOD, 2012; DZS Popis stanovnika 2001, 2011.
Stanovništvo LAG-a živi u 155 naselja u 5 općina (Popis naselja prema pripadnosti JLS, u
Dodatku 2) i cijeli prostor je na nadmorskim visinama višim od 100 m. Obzirom na veličinu i
geografsku raznolikost područja, naselja su najčešće malena i raštrkana, što ograničava
ujednačen razvoj prostora LAG-a, ali može biti i velika prednost za razvoj poljoprivrede i
ruralnog turizma.
Daljnju zemljopisnu specifičnost ovog područja karakterizira Petrova Gora s najvišim vrhom
– Petrovcem na 512 mnv. Cijelo područje LAG-a pripada prostorno-planskoj cjelini Središnja
Hrvatska, odnosno, dinarskom sustavu i Kordunu. Stoga je i značajna karakteristika ovog
prostora brdovitost terena, krško podzemlje s vellikim špiljskim sustavima i krške rijeke,
posebno tok Mrežnice.
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
4
1.1.2 Položaj i granice područja LAG-a
LAG Petrova gora nalazi se u Središnjoj Hrvatskoj, u njenom južnom dijelu uz granicu sa
Republikom Bosnom i Hercegovinom. Najvećim dijelom LAG se nalazi na području
mikroregije Kordun koja predstavlja prije svega etnokulturnu a ne jasno određenu geografsku
regiju.
LAG Petrova Gora prostire se na području 5 jedinica lokalne samouprave i obuhvaća istočni
dio Karlovačke županije te zapadni dio Sisačko-moslavačke županije. Cijelo područje LAG-a
gravitira u nekoliko lokalnih urbanih središta, administrativno gravitira Sisku i Karlovcu.
Većina stanovnika gravitira području grada Karlovca, dok je, zahvaljujući autocesti, cijeli
prostor brzom vezom spojen sa Zagrebom i Rijekom.
LAG se pruža pravcem Zapad – Istok gdje dostiže i svoju najveću dužinu od cca 70
kilometara dok pravcem Sjever – Jug dostiže dužinu od cca 30 kilometara. Na krajnjem
Sjeveru granica LAG-a je omeđena rijekom Kupom a na Jugu administrativnom granicom sa
Bosnom i Hercegovinom. Na Zapadnom dijelu LAG je omeđen općinom Barilović koja se
pruža uz lijevi i desni tok rijeke Korane u njenom središnjem dijelu dok se na Istoku krajnje
granice općina Topusko i Gvozd pružaju uz tok rijeke Gline na krajnjim obroncima Petrove
gore.
Slika 1.1 Grafički prikaz LAG-a Petrova Gora s granicama JLS u sastavu LAG-a i prikazom položaja LAG-a u širem
okruženju. (Autor: Marino Ivasić)
Na sjeveru i zapadu, područje LAG-a graniči s područjem LAG-a Vallis Colapis, na
sjeveroistoku graniči s područjem LAG-a Zrinska Gora-Turopolje, a na jugu s
prostorom LAG-a Frankopan. Takva prostorna konstelacija čini najjaču koncentraciju
implementacije LEADER pristupa u Republici Hrvatskoj, a Karlovačka i Sisačko-
moslavačka županija u njega su uključene ukupnim svojim prostorom, izuzev samih urbanih
naselja Karlovac i Sisak. Zemljopisni položaj LAG-a pruža mu velike komparativne
prednosti u odnosu na druga područja, posebno u kontekstu razvoja integriranog europskog i
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
5
svjetskog gospodarstva, prvenstveno radi njegova velikog značaja u povezivanju sjevernog i
južnog dijela Republike Hrvatske odnosno, Središnje i Jadranske regije, budući se nalazi na
paneuropskim transferzalama, Sjever-Jug. Isto tako, zemljopisni položaj LAG-u omogućuje
velik razvoj prekogranične suradnje, budući na jugu graniči s Bosnom i Hercegovinom.
1.1.3 Geomorfološke značajke
LAG u cjelosti pripada području Kordunskog krasa (krša). To je niža valovito-brežuljasta
zaravan trapeznog oblika na vapnenačkom kršu srednje Hrvatske, izbrazdana rječnim
kanjonima Mrežnice, Korane i njihovih manjih pritoka: poput Radonje. Cjelokupni prostor
Krduna je, na jugozapadu omeđen najvišim lancom Ljubčagora (938m) koji ga odvaja od
kraških udolina Ogulin-Plaški-Saborsko na granici Like, a na sjeveroistoku spram Banovine
tek nižim silikatnim grebenom Petrove gore (512m), pa na jugoistoku kanjonom rijeke
Korane, na sjeverozapadu dolinom donje Dobre i na zapadu spram Ogulina
brdom Krpel (630m). Sam prostor LAG-a može se definirati kao središnje brdsko i brdsko-
planinsko područje, s manjim udolinama i ravničarskim dijelovima uz vodotoke rijeka, ali i
riječkim kanjonima kojima one prolaze. Budući da je poljoprivredna proizvodnja specifična u
zahtjevima prema inklinaciji i ekspoziciji te nadmorskoj visini, mogu se izabrati pravi
voćarski položaji, kojih ima dovoljno, ali postoji ograničenje u njihovim površinama,
usitnjenosti parcela, nagibu terena i sl.. Nagibi terena na padinama uglavnom su od 5 do 20
%, što je pogodno za voćarsku proizvodnju, a nagibi veći od 20% pogodni su za uzgoj
kestena i oraha.
Na području LAG-a raširene su karbonatne naslage s ograničenim krškim pojavama koje
postaju dominantne na jugu LAG-a. U pedološkom smislu, na prostoru LAG-a prevladavaju
tla koja su lošija za poljoprivrednu proizvodnju. Prema fitogeografskoj podjeli, prostor LAG-
a karakterizira brdski pojas (područje šume hrasta kitnjaka i običnog graba), predplaninski
(područje predplaninske šume bukve) i gorski (područje bukve i jele).
Geološka građa ovog prostora vrlo je raznolika i na području LAG-a nalazimo brojna ležišta
željezne rude, ugljena, bakra, kvarcnog pijeska, kamena dijabaza keramičke gline i dr.
Hidrogeološki, ovaj prostor karakteriziraju mezozojske karbonatne naslage, koje u osnovi
čine vapnenci i dolomiti mezozojske starosti. Prema dubini erozione baze, odnosno dubini do
koje je doprla kastrifikacija, unutar LAG-a možemo izdvojiti dvije zone: zonu visokog krša –
istočni dio LAG-a, te područje plitkog ili fluvio krša – južni dio LAG-a. Reljef zone visokog
krša karakteriziraju fenomeni poput krških polja, rijeka ponornica, škrapa, vrtača, ponikvi i
sl. a sva površinska voda gubi se gotovo neposredno u podzemlju stvarajući tokove voda
duboko ispod površine. To su ujedno i zone velikih podzemnih špiljskih sustava izuzetne
prirodne ljepote. Reljef zone plitkog krša karakterizira manja debljina karbonatnih naslaga,
krške pojave su relativno plitke, pa unatoč brzom poniranju voda one se ne gube iz slivova.
Vodeni tokovi su uglavnom površinski, a razvodnice slijede morfologiju terena.
No najvrijednije prirodno bogatstvo LAG-a su zasigurno izvori termalne vode na području
Topuskog. Mineralna termalna voda izvire na puno mjesta i dijeli se na bistru vrelu, blatnu
vrelu (crijetna vrela) i livadna vrela. Ovi izvori izbijaju na površinu zemlje iz dubine oko
1500 metara, a vulkanskog su podrijetla. Ta vrela su i ljeti i zimi jednako topla. Neovisna su
od vremenskih promjena, što potvrđuju sustavna praćenja kroz razdoblje od preko 200
godina. Temperatura vode kreće se između 56 i 72°C, a izdašnost je oko 200 litara u
sekundi. Dugogodišnje iskustvo i neka znanstvena ispitivanja pokazuju da se u termalnoj
vodi Topuskog uspješno liječe sve reumatske i neurološke bolesti, stanja prije i poslije
operacija, ženske bolesti, sterilitet i dr. U okolici Topuskog nalaze se i poznati izvori hladne
pitke vode: vrelo Mollinari, Benkovo i Jelačićevo vrelo. Posebno značajni, i po čemu je
Topusko poznato, su termalni izvori. Postoje tri glavna izvora i nekoliko manjih, a izbijaju na
površinu iz dubine od otprilike 1500 metara i vulkanskog su podrijetla. Medicinska primjena
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
6
tople vode posljedica je tisućljetnog iskustva, ali je njeno djelovanje objašnjeno tek u novije
vrijeme. Ona podražajno djeluje na reorganizaciju organizma i u tijelu mobilizira niz
obrambenih čimbenika, a sastojci mineralne vode djeluju i farmakološki. Prema najnovijim
nalazima svjetski poznatih institucija, termalne vode u Topuskom – po kvalitativnom sastavu
– nalaze se pri vrhu ljestvice u Europi.
1.1.4 Klimatske značajke područja
Za područje LAG-a, općenite značajke klime su:
- U smislu Köppenove klasifikacije LAG je u klimatskoj zoni C - tople umjereno kišne
klime - s tim da predjeli sjeverno od približne crte Topusko - istok pripadaju
klimatskom tipu s izrazito kontinentskim odlikama podneblja, a oni južno varijanti s
nekim maritimnim odlikama klime.
- Prema klasifikaciji Thornthwaitea podneblje cijele regije je humidno (indeks
efektivnosti padalina P/E je u granicama od 64 do 127).
- Cijela regija, u smislu klasifikacije Waltera pripada glavnom klimatskom tipu VI
tj. umjereno humidnom području s izrazitim, ali ne vrlo dugim, hladnim razdobljem
godine.
Prema raspoloživim podacima, srednja godišnja temperatura zraka u LAG-u je 10,9°C, a
njezino godišnje kolebanje (amplituda) razmjerno je veliko i iznosi 20,7°C. Apsolutno
najviša zabilježena temperatura zraka ubraja se među najveće u Hrvatskoj i iznosi 39,8°C.
Apsolutno najmanja zabilježena temperatura iznosi -25°C. Apsolutna amplituda temperature
zraka iznosi dakle 64,8°C. Srednja temperatura zraka za najtopliji mjesec (srpanj) iznosi oko
21°C, a u brdskim krajevima oko 20°C. Zime nisu pretjerano hladne, ali su sniježne. Snijeg
se na tlu zadržava prosječno 45 dana. Speficičnost ove klime je činjenica da kada na Jadranu
puše jače i kišno jugo, donesene oborine se većinom ispadaju uzdizanjem preko viših gorskih
grebena Like, pa isti vjetar stiže u kopneno zaledje kao toplo-sušni fen ili popularno
"jugovina". Ovo uzrokuje na južnim padinama Kordunskog humlja i osobito u rječnim
kanjonima Korane i Mrežnice topliju submediteransku (polusredozemnu) mikroklimu koja
postaje sličnija sjevernojadranskom primorju negoli kopnenom zaledju. Zato su na Kordunu
kontinentalne šume inače česte po u srednjoj Hrvatskoj (kitnjak, grab i sl.), ovdje uglavnom
ograničene na svježije sjeverne padine i viša brda.
Poprečno godišnje trajanje sijanja sunca (insolacija), u cijeloj LAG-u u granicama je od 1800
do 2000 sati. Godišnji srednjak naoblake iznosi 6,0° naoblake. Prosječni godišnji broj
oblačnih dana iznosi 130,5 dana, a godišnji srednjak broja vedrih dana je 61,7.
Relativna vlaga zraka kreće se tijekom godine između osrednje do jako visoke (po godišnjem
srednjaku je 78%). Srednja godišnja razdioba smjerova vjetra (u %) je sljedeća: najučestaliji
su pravci puhanja iz NE (15,4%) i N (13,0%) kvadranta, slijede iz W (11,7%), SE (11,6%) i
SW (11,3%), E (9,5%), NW (9,4%) i S (4,5%) kvadranta, dok je 13,6% vremena tiho, bez
vjetra.
1.1.5 Prirodna baština LAG-a
Osobitost LAG-a predstavlja vrijedna krajobrazna i biološka raznolikost koja je, radi
svog međunarodnog značaja, uvrštena u međunarodnu mrežu prirodne baštine NATURA
2000 koja je ujedno i najveća koordinirana mreža područja očuvane prirode u svijetu.
Međunarodna ekološka mreža NATURA 2000 obuhvaća područja koja su, primjenom
stručnih kriterija, utvrđena kao područja važna za očuvanje ili uspostavu povoljnog stanja
ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih vrsta na europskoj i nacionalnoj razini. Za
svako područje utvrđeni su ciljevi očuvanja i mjere zaštite prema Uredbi o proglašenju
ekološke mreže (NN109/'07). 0,55% površine LAG-a je predloženo za uvrštenje u mrežu
NATURA 2000, kako je navedeno u Tablici 1.2. Detaljni popis staništa u mreži NATURA
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
7
2000, s pripadajućom kartom, te zaštićenih i ugroženih vrsta u LAG-u nalazi se u prilogu
Strategiji kao Dodatak 3.
Tablica 1.2 Površina područja u ekološkoj mreži NATURA 2000 u u LAG-u Petrova Gora.
Naziv
LAG-a
Površina
LAG-a
(ha)
Površina
SCI u
LAG-u
(ha)
Udio SCI
u LAG-u
(%)
Površina
SPA u
LAG-u
(ha)
Udio SPA
u LAG-u
(%)
Ukupna
površina
N2K u
LAG-u
(ha)
Ukupni
udio N2K
u LAG-u
(%)
LAG 93.876,00 520,48 0,55 0,00 0,00 520,48 0,55 Izvor: DZZP, 2012.
LAG Petrova gora odlikuje izuzetno velika šumovitost. U prosjeku šumovitost Republike
Hrvatske iznosi 37% od ukupne površine dok šumovitost LAG iznosi približno 60% od
njegove površine. Pretežni dio šumske vegetacije čini pojas brdskih bukovih šuma (Lamio-
orvale Fagetum), oko 75%. Drugi po važnosti je tip šume hrasta kitnjaka i običnog graba
(Querco-Carpinetum) te zajednica hrasta kitnjaka i pitomog kestena. Osim tipičnih vrsta
bukve (Fagus sylvatica), hrasta kitnjaka (Quercus petraea), običnog graba (Carpinus betulus)
i pitomog kestena (Castanea sattiva) kao prateće drvenaste vrste javljaju se gorski brijest
(Ulmus glabra), javori (Acer pseudoplatanus i Acer platanoides), obični jasen (Fraxinus
excelsior), klen (Acer campestre), divlja trešnja (Prunus avium), crna jova (Alnus glutinosa),
cer (Quercus ceris) i druge. Velik šumski ekosustav je osnov za velike količine pitke vode
kojima je ovo područje izizetno bogato. Republika Hrvatska je jedna od vodećih zemalja u
Europi po izvorima pitke vode a područje LAG-a je jedan od njenih najbogatijih dijelova.
Posebnost prirodne baštine predstavljaju geotermalni izvori tople vode u Topuskom.
Geotermalni izvori u Topuskom stvorili su uvjet za jedno od najboljih lječilišta u Hrvatskoj
kakvo je Topusko. Toplice Topusko su pokretač liječilišnog, sportskog, rekreacijskog i
kulturnog turizma na ovome području.
Kroz područje LAG-a Petrova gora prolaze tri veća riječna toka i to rijeke: Mrežnica, Korana
i Glina sa svojim srednjim tokovima.
Optimalan sastav šumskih zajednica, obilje vode i hrane tokom cijele godine, dovoljno
livadnih i pašnjačkih površina te relativan mir u šumi stvaraju idealne stanišne uvjete za
veliki broj životinjskih vrsta.
Na području LAG-a u vecem broju zastupljene su vrste iz reda Artiodactila srna (Capreolus
capreolus) i divlja svinja (Sus scrofa). Od grabljivica iz reda Carnivora divlja mačka (Felix
sylvestrys), jazavac (Meles meles), kuna zlatica (Martes martes), kuna bijelica (Martes fiona),
lasica (Mustela nivalis), lisica (Vulpes vulpes), iz reda Rodentia vjeverica (Sciuris vulgaris) i
sivi puh (Glis glis) te zec (Lepus europeaus) iz reda Lagomorpha.
Predstavnici klase Aves, odnosno ptica, su jastreb kokošar (Accipiter gentilis), kobac ptičar
(Accipiter nisus), škanjac mišar (Buteo buteo), sova šumska (Strix aluco), vrana siva (Corvus
corone cornix), svraka (Pica pica), šojka kreštalica, fazan (Phasianus colchicus), ćuk (Otus
scops), divlja grlica (Streptopelia turtur) i mnoge druge.
Posebnost ovog kraja predstavlja veliki broj jestivih gljiva koje se mogu sakupljati tokom
čitave godine.
Od zaštićenih područja značajno je izdvojiti značajni krajobraz Petrove Gore (zaštićen od
1969. Godine, površine 2.926 ha) Petrova Gora je prostor očuvanih krajobraznih vrijednosti
vršnog dijela Petrove gore s istaknutim vrhovima, potočnim dolinama, te kulturno-povijesnim
vrijednostima. Najvažnija prirodna obilježja područja su očuvani i kompaktni šumski predjeli
ispresijecani potočnim dolinama. U južnom dijelu prevladavaju šume hrasta kitnjaka i
pitomog kestena, dok sjeverne obronke Petrove gore obrastaju bukove šume s prisustvom
običnog graba. Osim prirodnih vrijednosti područje Petrove gore značajno je i sa stajališta
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
8
kulturno-povijesnih vrijednosti (II. Svjetski rat, NOB). Područje Biljega predstavlja izolirani
šumski predjel u kojem se uz krajobrazne vrijednosti također ističe i kulturno-povijesna
baština (II. Svjetski rat, NOB).
Iznimno je značajna Jopićeva špilja koja je dio velikog špiljskog sustava Jopićeva špilja-
Bent, Brebornica, Kordun ukupne dužine 6.710 m, značajno je arheološko nalazište kao i
stanište ugroženih životinjskih vrsta. Stoga je u postupku zaštite u kategoriji posebnog
zoološkog rezervata. Jopićeva špilja nalazi se oko 1 km sjeverno od ceste Karlovac-Slunj kod
mjesta Krnjak. Riječ je o horizontalnom speleološkom objektu s jamskim ulazima, nekoliko
vodenih tokova i vrlo složenom mrežom kanala etažnog tipa. Špilja je nastala na područje
plitkog krša što pogoduje postanku dugačkih speleoloških objekata. Teren je tektonski
razlomljen i predstavlja kontaktno području propusnih i nepropusnih naslaga. Četiri potoka
stvorila su vrlo složenu mrežu kanala, koja je etažnog tipa, na nekim mjestima u četiri razine.
Etaže nisu izdvojene u posebne horizonte, nego su jako povezane i isprepletene. Trenutno je
ukupna dužina špilje 6564 metara što ju čini petom po duljini u Hrvatskoj. Jopićeva špilja je
važno vodeno i kopneno stanište. Jopića pećina je stanište zimujuće kolonije velikog
potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum ) veličine 400-500 jedinki i endemičnih vrsta
račića rodova Niphargus i Monolistra. U špilji su nađeni ostaci arheološki iz kasnoantičkog i
ranosrednjovjekovnog razdoblja. Zbog zaštite špiljske faune potrebno je zatvoriti ulaz u špilju
na način da rešetke na vratima ne smetaju šišmišima. Turističko posjećivanje treba zabraniti,
a ulaz dopusti samo speleolozima. Iznad dijela Jopićeve špilje nalazi se špilja Gvozdenica
(528 m), koja za sada nije povezana s Jopićevom špiljom, ali po postanku pripada istom
sistemu i predstavlja jednu od gornjih etaža. Proteže se u velikom luku od sjevera prema
zapadu i jugu. Špilja je stanište zimujućih kolonija velikog potkovnjaka (Rhinolophus
ferrumequinum) i malog potkovnjaka (Rhinolophus hipposideros) i ednemičnih vrsta račića
rodova Niphargus i Monolistra. Također je u prijedlogu za zaštitu u kategoriji zoološkog
rezervata.
Od vrijedne prirodne baštine važno je istaknuti kako su u prijedlogu zaštite područja rijeka
Korane i Mrežnice (u prijedlogu za zaštitu u kategoriji regionalnog parka), rijeka Glina te
izvor Ilidža, kao i brojne druge lokacije iznimnih prirodnih vrijednosti.
1.1.6 Kulturno-povijesna i tradicijska baština
Naseljenost na području LAG-a traje od prapovijesti do danas. Cijelo područje obiluje
mnogobrojni arheološkim lokalitetima i vrijednim nalazištima. Istraživanja paleolitika,
starijeg kamenog doba, nisu još dala potvrde o prisutnosti fosilnog čovjeka.
Iskopane su samo kosti životinja, na primjer spiljskog medvjeda u Lukinića pećini,
sjeverno od Gvozda. Neolitičke nalaze, odnosno nalaze iz mlađega kamenog doba,
poput glačanih kamenih sjekira nađeni su u Hrvatskom Selu i u Maloj Vranovini.
Prve tragove naseljavanja na ovim prostorima možemo pratiti od bakrenog doba
(3.500-2.200 g.p.K.). Na području cijelog LAG-a nalazimo ostatke eneolitičkih stanovnika
koji su pripadali Lasinjskoj kulturi (3.500-3.000 g.p.K). Razlog tomu su bila bogata rudna
nalazišta na obroncima Petrove Gore jer je bakar, razvojem metalurgije i pojavom serijske
proizvodnje, postao vrlo tražena sirovina. Metalurška djelatnost nastavila se i tijekom
željeznog doba kada se razvijaju i prva utvrđena naselja. U isto vrijeme, u 4. stoljeću prije
Krista, područje današnjeg Korduna naseljavaju Kolapijani, čiji su materijalni tragovi
naselja nađeni n abrojnim lokalitetima u LAG-u. U antičko doba, na ovim prostorima su
živjeli i Kelti sve do 1. stoljeća, kada su, osvajanjima, asimilirani u rimsku kulturu. Brojna
su nalazišta iz antičkog doba. Antički putevi od sjevera prema jugu (Saloni) prolazili su
područjem LAG-a pa dalje prema Sisku i Dalmaciji, o čemu svjedoče i brojni miljokazi. Tada
se Topusko spominje kao rimsko naselje Quadrata.
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
9
Provale Slavena i Avara obilježile su ove prostore u vrijeme ranog srednjeg vijeka, no iz
tog razdoblja nema puno poznatih nalaza sve do razvijenog srednjeg vijeka (13.-14. St.).
U razdoblju od 15.-17. stoljeća, radi stalnih prodora turaka, na prostoru LAG-a podižu se i
utvrđeni kašteli. Od srednjevijekovnih građevina na području LAG-a nalaze se: Stari grad
Barilović, ruševine starog grada Otmića, ruševine starog grada Klokoča, ruševine starog
grada Krstinje, kompleks ruševina cistercitske opatije u Topuskom te Pavlinski samostan
svetog Petra na Petrovoj gori.
Stari grad Barilović smješten je na stijeni, na strateškom položaju nad rijekom Koranom.
Nepravilnog je peterokutnog tlocrta s dvije cilindrične kule između kojih su stambene zgrade,
opasan obrambenim zidovima. Sagrađen kao feudalni grad obitelji Barilovića, stradao je
1524. godine od Turaka. Od kraja 16. st. do 1876. godine u gradu je bila smještena krajiška
vojna posada. Bombardiran je i zapaljen u Drugom svjetskom ratu.
Stari grad Otmić smješten je na povišenom položaju, u Otmičkoj šumi, u blizini sela
Kestenovac. Sagradila ga je u 16. st. ugledna porodica Otmić koja je pripadala klokočkom
plemenu. U njihovom vlasništvu ostao je do pada Bišća 1592. godine, nakon čega je došao
pod tursku vlast i od tada je napušten. Pripada tipu kružnih utvrda sa središnjom branič
kulom, vanjskim obrambenim zidom i opkopom. Sačuvan je dio cilindrične kule.
Stari plemenski grad Klokoč, klokočkog plemena smješten je na povišenoj poziciji, iznad
ušća potoka Rabnice u rijeku Glinu. Sagrađen je kao utvrda nepravilnog pravokutnog tlocrta s
cilindričnom kulom u jednom uglu, okolnim jarkom te stambenom zgradom unutar zidina. U
14. st. dolazi pod vlast Frankopana, nakon kojih mijenja više vlasnika. Do 1681. je u turskim
rukama, a do razvojačenja 1871. u funkciji granične stražarske utvrde kada je i popravljan.
Nakon toga je napušten i počinje propadati.
Stari grad Krstinja smješten je na brdu iznad istoimenog naselja. Spominje se 1334. pod
nazivom Crestina u vlasništvu J.Sankovića, člana plemena Ladikovića. Od 1504. u rukama je
Frankopana Cetinskih, a od 1543. Frankopana Slunjskih. U turskoj je vlasti do 1699. godine.
Nakon ukidanja Vojne krajine propada. Visoka branić kula bila je opasana zidinama
nepravilnog ovalnog tlocrta s polukulama.
Kompleks ruševina i arheološkog sloja srednjovjekovne cistercitske opatije smješten je u
gradskom parku Opatovina u Topuskom. Crkva je bila trobrodna građevina velikih dimenzija
građena u gotičkom stilu. Do danas je ostao sačuvan samo dio monumentalnog gotičkog
portala iz 13.st. Samostan i crkva sv. Marije sagrađeni su kao zadužbina kralja Andrije II.
koji je samostanu darovao okolna imanja i feudalne privilegije. Opatija je bila feudalni
gospodar današnjeg Topuskog i okolice, a napuštena je nakon što su je razorili Turci. U
vrijeme vladavine Francuza ruševine su raščišćene i pripremljen je teren za uređenje parka.
Kompleks ruševina cistercitske opatije ima veliku povijesnu i arheološku vrijednost.
Na vrhu Petrove gore, na Velikom Petrovcu, postojao je pavlinski samostan s crkvom
sv.Petra. Osnovan 1303.g. pripada među najstarije pavlinske samostane u Hrvatskoj. Prema
povijesnim dokumentima, pavlinski samostan u cijelosti je izgrađen 1328.g, stradao u vrijeme
turskim napada. Pavlinski posjed preuzimaju krajiške vojne vlasti, te posada crkveni toranj
pretvara u kulu za stražu, a samostan koriste za stanovanje. U 17.st. na mjestu stare crkve i od
njezina materijala sagrađen je zidani čardak koji je u donjem dijelu bio zidan, a nadogradnja
je bila drvena. Krajišnici su napustili Petrovac nakon razvojačenja Vojne Krajine. Danas je
raspoznatljivi položaj samostanske crkve-čardaka te opkop.
Od povijesnih građevina novijeg doba svakako su najzastupljenije značajne građevine iz
Drugog Svjetskog rata. Centralna partizanska bolnica izgradjena je radi potreba liječenja
ranjenika i bolesnika sa šireg područja Korduna u toku Drugog svjetskog rata. Samu
izgradnju bolnice vodio je Jakov Kranjčevic Brado. Bolnica se razvijala postupno i svoj je
konačan oblik dobila 1944. godine kada je imala preko 30 objekata. U bolnici je pored ostalih
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
10
bolničkih službi djelovalo poseban kirurški odjel i zubarski odjel pod vodstvom doktora
Vlade Pilingera. Iz Centralne partizanske bolnice upravljalo se radom ostalih partizanskih
bolnica i bolničkih odjela koji su djelovali na podrucju Korduna i Banije, a to su Kupinjak,
Perna, Tukleč, Sivac, Zbjeg, Cvijanović brdo, Pecka, Dunjak, Topusko i Kestenovac.
Centralna partizanska bolnica završava s radom 25. svibnja 1945. godine kada biva preseljena
u Karlovac. Tijekom njenog rada kroz bolnicu je prošlo preko 5000 ranjenika i bolesnika.
Veliki dio njih, preko 1000, ostalo je vječno u šumi Petrove gore sahranjeno na groblju kraj
bolnice. 1971. godine Centralna partizanska bolnica u Petrovoj gori odlikovana je Ordenom
narodnog heroja za izvanredne ratne zasluge. U razdoblju od 1991.-1995. Centralna
partizanska bolnica devastirana je i opustošena, te nije obnovljeno prethodno djelovanje ovog
jedinstvenog kulturno-povijesnog kompleksa.
Spomenik na Petrovoj gori izgrađen 1978 godine po ideji kipara Vojina Bakića predstavlja
monumentalno dijelo posvećeno borbi naroda Kordunskog kraja protiv fašizma u Drugom
Svjetskom ratu. Spomenik je visok 32 metra nalazi se na vrhu Mali Petrovac i sa njega se
pruža jedinstven pogled na Karlovačku i Sisačko-Moslavačku županiju i velikim dijelom na
Republiku Bosnu i Hercegovinu. Zamišljen kao muzej antifašizma takav je i djelovao sve do
zadnjih ratnih dešavanja devedesetih godina kada je devastiran i ostavljen van funkcije.
Tablica 1.3 Zaštićena kulturno-povijesna baština. (Izvor: Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture, prosinac 2012)
Vrsta kulturnog
dobra
Pokretno kulturno dobro Nepokretno kulturno dobro
Nematerijalno
kulturno
dobro Pojedinačno Zbrika Muzejska
zbirka
Pojedinačno Kulturno-
povijesna
cjelina
Kulturni
krajolik/
krajobraz
Barilović 1
Gvozd 1 2 11
Krnjak
Topusko 1 3 1
Vojnić 3
LAG 2 2 0 18 1 0 0
Brojna povijesna dešavanja i previranja koja su se dešavala i odražavala na ove krajeve
odrazile su se i na šarolikost nacionalnog sastava stanovništva ovoga kraja. Najzastupljenija
su tri entiteta, Hrvati, Srbi i Bošnjaci koji svojim bogatim kulturama obogaćuju prostore
našeg LAG-a. Na prostoru LAG-a djeluje 11 kulturno-umjetničkih društava i to KUD
„Barilović“, KUD „Viničica“, SKD „Prosvjeta“ pododbor Krnjak, KUD „Božo Ribar“, SKD
„Prosvjeta“ pododbor Vojnić, HKUD „Franjo Jukić“, BKUD „Una“, HKUD „Naši običaji“,
SKD „Prosvjeta“ pododbor Gvozd, HAKUD „Topusko“ i SKD „Prosvjeta“ pododbor
Topusko.
Od kulturnih manifestacija na prostoru LAG-a važno je izdvojiti „Đedovu kosidbu“
manifestaciju koja se svake godine u mjesecu lipnju ogržava u Gvozdu. Okuplja poklonike
tradicionalnih radova na polju iz više susjednih država. „Zelena noć“ je sportsko- kulturna
manifestacija koju održava SD „Petrova gora“ iz Vojnića svake godine u mjesecu kolovozu.
Manifestacija okuplja poklonike sporta iz Hrvatske i susjednih zemalja.
1.1.7 Kvaliteta života i stanje infrastrukture
Dobra infrastruktura temelj je kvalitete života stanovnika i neophodan preduvjet razvoja. Bez
fizičke infrastrukture, prometne, komunalne, informacijsko-komunikacijske, razvoj je uvelike
otežan. Pri tome se ne gleda samo opremljenost lokalnih središta, već udaljenih sela i
zaselaka, čije napuštanje se razvojem infrastrukture mora zaustaviti, jer to negativno utječe i
na očuvanje kulturnog krajobraza i očuvanja nasljeđa. Ekonomska infrastruktura važna je za
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
11
gospodarski razvoj LAG-a, poput poslovnih zona za razvoj poduzetništva, poljoprivredne i
turističke infrastrukture bez kojih nema razvoja ruralnih područja.
1.1.7.1 Komunalna infrastruktura
Vodovodna mreža dostupna je na 71% područja LAG-a, odnosno, na nju je priključeno
4.576 kućanstava. 2 JLS (Topusko i Vojnić) ima studiju optimizacije vodovodnog sustava
dok 3 nema. Na području LAG-a nalazi se i 6 vodosprema te 1 javna cisterna. Postojeći
vodovodi su u lošem stanju i imaju velike gubitke, stoga je nužno prioritetno pristupiti
njihovoj sanaciji, ali i daljnjem razvoju mreže budući dislocirana naselja nemaju vodovode,
što je ograničavajući faktor za daljnji razvoj gospodarstva, posebno poljoprivrede.
Stanje sa odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda je iznimno loše. Kanalizacijskom
mrežom sa samo 1 prečistačem ( u gradnji), pokriveno je samo 4,6% područja LAG-a, na
koju je priključeno samo 668 kućanstva (samo 10,7%). Iz navedenog je vidljivo kako na
području LAG-a prevladavaju septičke jame. Važno je napomenuti kako samo Topusko i
Vojnić imaju, u malom obimu, izgrađen kanalizacijski sustav s prosječno 23% pokrivenosti
područja. Za prostor LAG-a, obzirom na činjenicu kako se nalazi na propusnoj krškoj podlozi
te obiluje podzemnim i nadzemnim vodotocima iznimne vrijednosti, razvoj kanalizacijskog
sustava s pročišćavanjem otpadnih voda, apsolutni je prioritet razvoja infrastrukture. Upravo
iz tog razloga, općina Barilović intenzivno je započela izradu projektne dokumentacije za
kanalizacijski sustav 4 veća naselja, od kojih je kanalizacijski sustav s prečištačem otpadnih
voda Barilović-Donji Velemerić pred samim završtekom isplate uloženih sredstava iz Mjere
301 IPARD programa.
Gospodarenje otpadom. Na području LAG-a, svega 50-tak naselja obuhvaćeno je
organiziranim zbrinjavanjem otpada. Reciklažnih dvorišta nema, dok cijelo područje ima
problem s divljim odlagalištima kojih trenutno ima 61, s ukupnom količinom od 17.610,00
m3 otpada. Na području LAG-a ima 3 odlagališta komunalnog otpada i sva su predviđena za
sanaciju i zatvaranje što je direktno povezano i s otvaranjem regionalnog odlagališta
Karlovačke županije predviđenog na Babinoj Gori. Na području LAG-a djeluje 3 komunalnih
poduzeća koja preuzimaju, prijevoze i zbrinjavaju komunalni otpad.
Pokrivenost električnom mrežom je 100% a. Važno je napomenuti kako LAG ubrzano radi
na edukaciji i uvođenju obnovljivih izvora energije na svom području i to solarne, hidro
energije i korištenja bio-mase. Postoji i jaka incijativa lokalnih poduzetnika koji su
zainteresirani za uvođenje obnovljivih izvora energije. LAG je u pripremi zajedničkog
projekta s LAG-om Vallis Colapis za razvoj implementacije sustava obnovljivih izvora
energije.
Područje LAG-a gotovo je potpuno pokriveno fiksnim telefonskim linijama i mobilnom
telefonijom, time je omogućeno i spajanje računala na brzu internetsku mrežu, što je važno
za razvoj gospodarstva, posebno turizma, ali i kvalitete života stanovnika. ADSL internetska
mreža je dostupna na samo 20% područja, što je iznimno malo, no važno je istaknuti, kako
LAG Petrova Gora, u suradnji s LAG-om Vallis Colapis, radi na proširenju njihovog projekta
uvođenja bežičnog internet u udaljena naselja.
1.1.7.2 Prometna infrastruktura
Cestovna infrastruktura. Područjem LAG-a prolazi državna cesta D6 Sisak-Karlovac i
državna cesta D1 koja područje LAG-a spaja s Bosnom i Hercegovinom te područjem NP
Plitvička jezera, koja uz prometni ima i izniman značaj za razvoj turizma. No prometna
povezanost D1 (Tounj, Slunj, Rakovica) s autocestom je iznimno loša i potrebno ju je što
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
12
prije obnoviti kako bi se stanovnicima tog podrčja LAG-a omogućilo što brže cestovno
putovanje prema većim središtima u Hrvatskoj i inozemstvu. Preko državne ceste D1, LAG je
spojen s autocestom A1 i A6, Zagreb-Rijeka-Split, te je preko čvora Karlovac, povezan s
Paneuropskom cestovnom mrežom međunarodnog značaja (europski prometni koridor
cestovnih pravaca E65 i E71), kao i međunarodnom zračnom lukom Pleso (Velika Gorica).
Područjem LAG-a prolazi i allternativni prometni pravac (zaobilazeći Zagreb i Karlovac) koji
povezuje Mađarsku i Podravinu s Hrvatskim primorjem tzv. poprečni prometni pravac
Podravina-Primorje. Ukupan prostor dobro je prometno povezan između naselja, ali su ceste
u lošem stanju i zahtjevaju temeljitu obnovu. Cijeli prostor ima 368,5 km asfaltiranih cesta
dok je oko 490,5 kilometara neasfaltiranih, uglavnom, nerazvrstanih, lokalnih cesta. Tablica 1.4 Dužina i kategorije cesta u LAG-u. (Izvor: PP JLS)
Nerazvrstane
ceste/ukupno/km
Općinske/gradske
ceste/ukupno/km
Državne ceste/ukupno/km
LAG 631 km 251,08 76
Javni prijevoz putnika i školske djece na području LAG-a je složen prometni podsustav u
kojem se interakcijski isprepliće mnoštvo subjekata, od kojih su najvažniji državna i
županijska uprava, kao davatelj koncesije i vlasnik infrastrukture, prijevoznici –
koncesionari, vlasnici kolodvora te putnici. U prijevozni proces uključena su uz županijska i
tijela Ministarstva unutarnjih poslova RH, ispostave Hrvatskih cesta, županijskih uprava za
ceste te općine i mjesne zajednice. Postoje značajni problemi u funkcioniranju linijskog
prijevoza u LAG-u. Putnici i potencijalni korisnici autobusni prijevoz ocjenjuju skupim,
nekonkurentnim i neatraktivnim. Posebno se pritom ističe: premali broj polazaka u danu, loša
povezanost autobusnom mrežom linija, nekvalitetan vozni park, predugo putovanje do
centralnih naselja i dr. Također, javni prijevoz je iznimno važan radi dnevnih migracija
lokalnog stanovništva radi školovanja ili zaposlenja u Sisku, Karlovcu, Zagrebu ili urbanijim
središtima LAG-a (90% svih putovanja).
Željeznički promet na prostoru LAG-a je nekada fukcionirao prugom Sisak-Karlovac, no
danas ona nije u funkciji, iako je nezina uloga i potreba za obnovom razvidna u svim
razvojnim planovima i Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. U zadnje vrijeme sve više
jača inicijativa gospodarskog sektora za revitalizaciju pruge na području LAG-a radi ušteda u
prijevozu prometa roba.
Zračni putnički promet na prostoru LAG-a ne postoji. Najbliže je zračna luka „Pleso“ u
Velikoj Gorici.
Poštanski promet je dobar. U svim jedinicama lokalne samouprave djeluju poštanski uredi
koji pružaju poštanske i financijske usluge stanovništvu u zimskom/ljetnom radnom vremenu
te djeluju poslovnice banaka i bankomati u općinskim središtima.
1.1.7.3 Poslovna infrastruktura
Na području LAG-a postoji 11 poslovnih zona, ukupne veličine 188,4 ha. 3 poslovne zone su
potpuno uređene i u funkciji (1 u Bariloviću i 2 u Gvozdu) dok je 8 poslovnih zona
djelomično u funkciji, izgradnji ili u fazi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te izradi
projektne dokumentacije.
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
13
1.1.7.4 Društvena i zdravstvena infrastruktura
Uz fizičku infrastrukturu, za kvalitetu života stanovnika LAG-a, važna je i društvena i
zdravstvena infrastruktura. Zatvaranje područnih škola, nedostatak ili velika udaljenost
dječjih vrtića, neadekvatnost ili nepostojanje objekata za kulturne ili društvene aktivnosti,
sportskih sadržaja i objekata, nedostatak ili neadekvatnost zdravstvene skrbi, uzrokovati će
iseljavanje stanovništva u područja boljih životnih uvjeta. U svrhu poboljšanja društvene
infrastrukture prioritet LAG-a je razvoj odgojno-obrazovnog sustava koji ćemo ostvariti
dogradnjom i opremanjem osnovnih škola, isto tako, pokreće se i Program samozapošljavanja
mladih.
Tablica 1.5 Društvena i zdravstvena infrastruktura LAG-a.(Izvor: PP JLS LAG-a)
Općina/Grad Infrast. za
društveni
razvoj
zajednice
Ustanove za
predškolski
odgoj djece
Osnovna
škola
Srednja škola Zdravstvo
Br.
ust.
Broj
djece
Br.
ust.
Broj
učenika
Br.
ust.
Broj
učenika
Opća
ambul.
Stomat.
ambul.
Ljekarna
Barilović 2 0 0 1 120 0 0 1 1 0
Gvozd 10 1 20 1 150 0 0 1 1 1
Krnjak 4 0 0 1 102 0 0 1 1 1
Topusko 10 1 62 1 230 1 240 1 1 1
Vojnić 16 1 25 1 285 0 0 1 2 1
LAG 42 3 107 5 887 1 240 5 6 4
1.1.8 Minski sumnjivi prostor
Minski sumnjiv prostor predstavlja opasnost po život i ugrožava sigurnost stanovništva koje
obitava u blizini minski sumnjivih prostora. Tijekom Domovinskog rata brojna su područja
RH bila onečišćena minskim eksplozivnim sredstvima. Hrvatski centar za razminiranje
tijekom 15 godina od oslobođenja okupiranih teritorija sukladno prioritetima radi na
razminiranju minski sumnjivih područja. Na prostoru LAG-a postoji još 3,5 km2 MSP-a koji
je potrebno razminirati i to na području općine Barilović.
1.2 Gospodarske značajke područja
Usvajanjem Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Zakon) u
prosincu 2009. godine uveden je novi sustav ocjenjivanja i razvrstavanja teritorijalnih
jedinica prema razvijenosti kao jedna od bitnih odrednica nove regionalne politike Republike
Hrvatske. Usvajanjem Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave prema stupnju razvijenosti u srpnju 2010. od strane Vlade Republike Hrvatske
sve jedinice lokalne i područne samouprave su razvrstene u pripadajuće skupine prema
stupnju razvijenosti. Na temelju provedenog ocjenjivanja stupnja razvijenosti, a sukladno
članku 26. Zakona, definirana su tzv. potpomognuta područja, koja obuhvaćaju lokalne i
područne (regionalne) jedinice čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka
Republike Hrvatske. Index razvijenosti predstavlja najbolji pokazatelj ukupnog razvoja
lokalnih područja i ključan je pri planiranju strateškog razvoja. Cijeli prostor LAG-a nalazi
se u kategoriji potpomognutih područja Republike Hrvatske.
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
14
Tablica 1.6. Indeks razvijenosti JLS LAG-a. (Izvor: IMO, 2011.)
Ime grada/
općine
Prosječni
dohodak
per capita
Prosječni
prihodi
proračuna
per capita
Prosječna
stopa
nezaposlen
osti
Kretanje
stanov.
Udio obraz.
stan. u
stan. 16-65
godina
Indeks
razv.
2011.
2008.-2010. 2008.-2010. 2008.-2010. 2010./2001. 2001.
Barilovići 72,99% 26,15% 86,21% 95,76% 51,90% 70,18%
Gvozd 34,24% 25,17% 25,38% 47,10% 52,39% 34,88%
Krnjak 9,29% 7,77% 42,56% 88,27% 51,13% 37,16%
Topusko 79,25% 51,15% 78,66% 74,97% 77,23% 73,91%
Vojnić 13,69% 12,19% 42,44% 86,12% 56,53% 39,38%
LAG 41,89% 24,49% 55,05% 78,44% 57,84% 51,10%
Sukladno podacima iz tablice, vidljivo je kako se Općine Barilović i Topusko nalaze u II
skupini razvijenosti, odnosno 50%-75% nacionalnog prosjeka razvijenosti. Gvozd, Krnja i
Vojnić nalaze se u I skupini razvijenosti, odnosno vrijednosti indeksa razvijenosti ispod 50%
nacionalnog prosjeka. Cjelokupni LAG je u I kategoriji, odnosno ispod 50% nacionalnog
prosjeka razvijenosti.
Slika 1.5 Broj poduzeća prema djelatnostima u LAG-u. (Izvor: HGK, 2013)
Prema broju registriranih poduzeća vidljivo je kako na području LAG-a dominiraju
prerađivačka industrija i poljoprivreda i šumarstvo (G+A 49,5%) koji direktno ukazuju
na razvijenost primarnog sektora. Prateći sektori su građevinarstvo i trgovina (F+G 25,7%)
Prema pokazateljima ostvarenih prihoda u 2012-toj godini, vidljivo je kako značajno
najveće prihode ostvaruju prerađivačka industrija i trgovina (C+G 71,7% ukupnih
prihoda poduzeća LAG-a), dok poljoprivreda i šumarstvo ostvaruju samo 3,9% ukupnih
prihoda područja LAG-a. Dakle, bez obzira n abrojnost poduzeća u poljoprivredi i šumarstvu,
njihovi prihodi su iznimno mali. Prihodi građevinarstva isto tako, bez obzira što se po broju
registriranih poduzeća nalazi na trećem mjestu u LAG-u, čine samo 8,5% ukupnih prihoda
područja.
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
15
Slika 1.6 Prihodi poduzeća u LAG-u, u 2012. god. prema djelatnostima, u mil.kn.
(Izvor: HGK, 2013)
Na području LAG-a registrirano je 168 obrta. Najbrojniji obrtnički sektor u partnerskom
području su usluge (54 obrta ili 32,1%). Ostali obrtnički sektori su proizvodni obrti,
ugostiteljstvo, prevozništvo i trgovina. Tradicionalni obrti (obrada drveta, keramičari,
grnčari…) nisu zabilježeni. Kod obrta je zabilježen rast, i sve više se razvija integracija i
umrežavanje obrtnika kroz udruženja. Neophodno je poticati osnaživanje udruženja, zadruga
i organizaciju sajmova, te unaprijediti kompjutersku pismenost, obrazovanje o trženju i
marketingu te povećati inovacije. Obrti čine manje od 10% radnih mjesta u partnerskom
području. Prominentnije obrtničke grane su ugostiteljstvo i trgovina, dok proizvodni obrti
čine samo 9,5% ukupnog obrničkog sektora u LAG-u.
Slika 1.7 Broj obrta prema cehovskoj pripadnosti u LAG-u.
(Izvor: HOK Karlovačke županije, 2013.)
Zadružni sustav je izuzetno slab, a njegov gospodarski utjecaj je gotovo zanemariv. Na
području LAG-a registrirano je 9 zadruga, sa svega 5 zaposlenih. Zadružni sustav potrebno je
jačati i dodatno poticati kroz aktivnosti LAG-a.
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
16
Turizam nije dobro razvijen u području, unatoč dobrih prirodnih, povijesnih i kulturnih
resursa i dobrom cjelokupnom potencijalu. Turizam je bolje razvijen jedino na području
općine Topusko gdje se nalaze poznate Top-terme Topusko sa razvijenim smještajnim
kapacitetima, bazenskim kompleksom zatovrenog i otvorenih bazena te pratećim sadržajima.
Sektoru nedostaju adekvatni smještajni kapaciteti, razvoj proizvoda i kapaciteta, promocija i
koordinacija. Iako pokazatelji nisu loši za jedno ruralno kontinentalno područje, prihodi i
posjeti u turizmu uglavnom su vezani na prolazne posjetitelje koji na području LAG-a borave
radi posjeta i obilaska NP Plitvička jezera i u Top-termama.
Tablica 1.11 Turistički pokazatelji područja LAG-a.
Broj turističkih
dolazaka
Broj ostvarenih noćenja u 2012
U kućanstvima U hotelima Ukupno
LAG 12.093 114 47.472 47.586 Izvor: TZ JLS LAG-a, 2012.
Smještajni kapaciteti LAG-a, zasnivaju se na hotelskom i apartmanskom smještaju
(kućanstva). Kvaliteta postojećeg smještaja relativno je niska, što je vidljivo iz Tablice 1.12.
Problem smještajnih kapaciteta niže kvalitete prisutan je u cijelom LAG-u. Poseban problem
predstavlja činjenica da ima iznimno malo pravih agroturističkih domaćinstava, sukladno
pravilima, u suštini nema niti jedno registrirano seosko domaćinstvu. Nedostatak takve
ponude ukazuje na velik otvoren prostor upravo za ulaganja u razvoj seoskog/agro-turizma
koja omogućuju diverzifikaciju djelatnosti, očuvanje tradicijske arhitekture objekata te
opstanak lokalnog stanovništva i tradicije življenja na ovim prostorima, te čini identitet
područja. Važno je istaknuti kako je na području LAG-a čak 150 naselja u kategoriji D, 4
naselja je u kategoriji C, dok je u kategoriji A samo naselje Topusko, što pruža velike
mogućnosti za sufinanciranje razvoja ruralnog turizma iz IPARD programa.
Tablica 1.12 Vrsta, broj i kategorizacija smještajnih kapaciteta LAG-a.
Vrsta smještaja Broj
objekata
Broj smještajnih
jedinica
Turistička
kategorizacija
Hoteli 2 366 366***
Turistički apartmani/sobe 49 125 125**
Obiteljska domaćinstva/
agroturizam sa smještajem
1 20 -
Izvor: TZ JLS LAG-a, 2013.
Od selektivnih oblika aktivnog turizma sve više se razvijaju sportovi na rijekama, posebno na
Korani i Mrežnici koje su iznimno posjećene tijekom ljetnog razdoblja i sve popularnije
među posjetiteljima LAG-a. Značajnu ulogu u turističkom razvoju ima i lovni turizam. Na
prostoru LAG-a 14 lovozakupnika imaju koncesije na lovišta ukupne površine 113.072 ha.
Potencijali za razvoj ribolovnog turizma su izuzetno velliki, posebno na Glini, Korani,
Mrežnici, Radonji i dr. rijekama, no taj oblik turizma nije niti izdaleka razvijen prema
potencijalima koji mu se pružaju. Isto tako, sve više se razvijaju i drugi sadržaji poput foto-
safarija, speleoturizma, paintball-a i dr. koji koriste komparativne prednosti očuvanih
prirodnih ljepota LAG-a. U konačnici, iznimno je važno napomenuti kako je za razvoj
turizma LAG-a neophodno razvijati sadržaje i kapacitete prvenstveno oko Top-termi (koje
također treba razvijati na puno višu razinu turističke ponude u smislu razvoja wellness
turizma), te ruralni turizam i ponudu na cijelom prostoru. Posebno je važno revitalizirati i
koristiti poznate destinacije poput Muljave (Hrvatske šume) i Petrove Gore te urediti prilaze
i kupališta na rijekama.
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
17
1.2.1 Tržište rada
Radni kontigent stanovništva na LAG području prema popisu stanovništva 2011. obrađen
je za 5 općina, odnosno Barilović, Gvozd, Krnjak, Topusko i Vojnić. Prema popisu
stanovnika 2011. radno aktivno stanovništvo (15-64 godine starosti) obuhvaća 9.736 osoba,
odnosno 62% ukupnog stanovništva LAG-a. U kontigentu radno ativnog stanovništva 47,1%
(4.594) čine žene, dok 52,9% (5.169) čine muškarci. Najveći udio radno aktivnog
stanovništva u odnosu na ukupan broj stanovnika nalazi se u općini Vojnić (čak 30,9% od
ukupnog broja radno sposobnog stanovništva).
Slika 1.8 Postotak zaposlenih u vodećim djelatnostima u LAG-u. (Izvor: HGK, 2013)
Struktura djelatnosti prema broju zaposlenih relativno prati strukturu broja poduzeća prema
djelatnostima, a značajno je istaknuti kako prerađivačka industrija zapošljava čak 56%
zaposlenih, vidljivo iz Slike 1.8.
Slika 1.9 Obrazovna struktura nezaposlenih. (Izvor: HZZ, studeni 2012)
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
18
Prema podacima HZZ-a u studenom 2012-te, u LAG-u je evidentirano 2.063 nezaposlenih
odnosno čak 21,1% radno aktivnog stanovništva, što je iznad državnog prosjeka. U ukupnom
broju nezaposlenih 47,9% čine žene (989 osoba). Izuzetno velik udio u ukupnom broju
nezaposlenih čine mladi do 29 godina starosti, 23,4% (od koji je 50,5% nezaposlenih mladih
žena), dok je čak 48,8% nezaposlenih starije od 45 godina (od čega je 42,8% žena). Navedeni
podaci razvidno pokazuju da je nezaposlenost u LAG-u velik problem, posebno teško
zapošljivih skupina, poput žena, mladih i starijih od 45 godina.
Obrazovna struktura nezaposlenih je vrlo loša, čak 96,9% ima završenu samo osnovnu ili
srednju školu, što predstavlja jedan od ozbiljnijih ograničavajućih faktora razvoja područja
LAG-a, odnosno, usmjerava njegove mjere, odnosno aktivnosti na razvoj cjeloživotnog
obrazovanja lokalnog stanovništva.
1.3 Demografske i socijalne značajke područja
Prema popisu stanovništva 2001., LAG Petrova Gora, imao je 17.752 stanovnika, kada je na
prostoru LAG-a živjelo 0,4% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. Broj stanovnika se,
od zadnjeg popisa, smanjio za 2.058 stanovnika (11,5%), tako da 2011. na prostoru LAG-a,
živi 15.694 stanovnika ili 0,3% od ukupnog broja stanovnika u Republici Hrvatskoj, odnosno
7,5% stanovnika Karlovačke i 3,3% stanovnika Sisačko-moslavačke županije. Prosječna
gustoća stanovnika LAG-a daleko je ispod prosjeka Republike Hrvatske (75,8) i Karlovačke
županije (35,55), a vidljivo je kako se značajno smanjila u desetgodišnjem popisnom
razdoblju (10,5%). Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, odnos muškaraca i žena u
LAG-u je gotovo podjednak, 49,2% (7.729) je muškaraca, dok je žena 50,8% (7.965).
Na prostoru LAG-a broj stanovnika, od 1857., od kada postoje popisi stanovništva na
području RH, vrlo je neujednačen. Uzrok tomu su brojne društvene promjene radi ratnih
razaranja i, time povezanim, iseljavanjem stanovnika. Iznimnan pad broja stanovnika
razvidan je u razdoblju II Svjetkog rata i do 1948. godine. Jednako tako, slijedeće veliko
smanjenje broja stanovnika uzrokovao je i Domovinski rat, budući je područje LAG-a, bilo
jedno od žarišta ratnih sukoba. Na cijelom prostoru LAG-a iznimno je izražen stalan
depopulacijski trend.
Slika 1.10 Stanovništvo na području LAG-a Petrova Gora 1857. -2011.
(Izvor: DZS RH,2011.)
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
19
Dobna struktura je izrazito nepovoljna, 33,1% stanovnika starije je od 60 godina (što je
iznad projeka Karlovačke, koji iznosi 27,1% i Sisačko-moslavačke županije, koji iznosi
26,2% te Republike Hrvatske od 24% udjela starijih od 60 godina. To ukazuje da
stanovništvo LAG-a stari, posebno u ruralnim prostorima, što je jedan od uzroka izražene
depopulacije ruralnih naselja. Prosječna starost stanovnika, odn. prosječna životna dob
koja označava srednje godine života ukupnog stanovništva, je 47 godina (iznad prosjeka i
Županija i Republike Hrvatske). Prosječna starost ženske populacije od 47,2 godina veća je
od prosječne starosti muškaraca koja iznosi 43,4 godina, sve iznad državnog prosjeka.
Index starenja LAG-a je 211,8 (što je iznad prosjeka Karlovačke županije koji iznosi 149, te
Sisačko-moslavačke županije koji iznosi 131,1 kao i Republike Hrvatske, koji iznosi 115) te
ovo područje svrstava u „vrlo stara“ područja Republike Hrvatske. No i unutar samog LAG-a
velike su razlike u indexu starenja, primjerice općina Gvozd ima index starenja čak 300,0,
dok općina Barilović ima najmanji index starenja u LAG-u, 163,1, što je ispod prosjeka
Karlovačke Županije, te ju, ujedno, čini i najmlađom općinom u LAG-u. Koeficijent starosti
stanovnika u LAG-u je 33,7 (također iznad i županijskih i nacionalnog prosjeka od 24,1).
Također, LAG Petrova Gora karakterizira i velika multikulturalnost, što je jedna od ključnih
komparativnih prednosti područja LAG-a. Najveći broj stanovnika čine stanovnici
hrvatske nacionalnosti, 49,62% ili 7.774 osobe. Druga najveća populacija su stanovnici
srpske nacionalne manjine, 44,32 % ili 6.715 stanovnika. Druge nacionalne manjine čine
svega 6,06% populacije LAG-a.
Slika 1.11 Obrazovna struktura stanovnika LAG-a. (Izvor: DZS, 2001.)
Prema popisu stanovništva 2001., obrazovna struktura stanovnika LAG-a je iznimno
niska. Tek 5,94% stanovništva ima završenu višu i visoku školu, fakultet ili više.
Srednjoškolsko obrazovanje ima 44,45% stanovnika, a čak 49,61% stanovnika je bez
završene ili samo s osnovnoškolskim obrazovanjem.
Prema popisu stanovnika 2001., na prostoru LAG-a, važno je napomenuti kako je čak 10,8%
stanovnika invalida ili osoba s posebnim potrebama (od kojih je 58,3% muškaraca i
41,7% žena). O njima se brinu nadležne institucije županijske i lokalne razine, ali i
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
20
organizacije civilnog društva, kao nadopuna javnom sektoru. U Vojniću se nalazi i
podružnica Centra za rehabilitaciju „Nada” iz Karlovca. To je jedina ustanova u RH
registrirana za pružanje usluga skrbi izvan vlastite obitelji za odrasle osobe s invaliditetom-
mentalnim i intelektualnim oštećenjima. Riječ je o osobama kod kojih je istodobno prisutno
mentalno oštećenje i psihički poremećaj. 1534 osobe i 951 obitelji su korisnici socijalne
skrbi na području LAG-a. O korisnicima socijalne skrbi u LAG-u brinu CZSS Duga Resa,
Glina i Karlovac.
Programi pomoći stanovništvu, općine sufinanciraju različite opsege socijalnih usluga i
socijalnog uključivanja među kojima su najčešće jednokratne pomoći obiteljima, skrb o djeci
predškolske dobi, troškovi prijevoza za učenike i studente, prehrana za učenike, pomoć u kući
za starije osobe, pomoć za osobe s invaliditetom, opremanje novorođenog djeteta, studentske
i učeničke stipendije, troškovi pogrebnih usluga. JLS financiraju i rad organizacija civilnog
društva i vjerskih organizacija. Usluge i programi se sufinanciraju putem natječaja, direktnim
izdvajanjem iz proračuna i, rjeđe, ugovaranjem pružanja usluga. Potpore za školovanje, u
vidu stipendija i kredita za učenike i studente, osiguravaju gotovo sve JLS. Većina sredstava
izdvaja se za potporu učenika i studenata slabijeg imovinskog stanja. Županija i JLS (općina
Vojnić i općina Topusko) sufinanciraju i provedbu programa Pomoći u kući za starije osobe
(Program međugeneracijske solidarnosti) zajedno s Ministarstvom socijalne politike i mladih.
Važno je napomenuti kako na području LAG-a nema institucionalnog smještaja za osobe
treće životne dobi. Općine sufinanciraju i rad organizacija civilnog društva te
izvaninstitucionalnih aktivnosti ustanova radi zadovoljavanja potreba prvenstveno osoba s
invaliditetom i osoba s zdravstvenim teškoćama, te djece i mladih ali i starijih osoba. Uz to,
financiraju se i programi za potporu braniteljima i njihovim obiteljima, te programi za razvoj
kulture i sporta.
Od institucionalnih kapaciteta LAG-a važno je istaknuti JLS i Udruge. Područje LAG-a
pod administrativnom je upravom 5 jedinica lokalne samouprave. Jedinice lokalne
samouprave već imaju neka iskustva u izradi dokumentacije i provedbi projekata (poput
Barilovića i Vojnića, IPARD 301; sve JLS LAG-a - IPA CBC) iako je razvidna velika
potreba za jačanjem ljudskih resursa unutar JLS, i institucija javnog sektora unutar LAG-a.
Razvijenost civilnog društva se, između ostaloga mjeri i brojem organizacija civilnog
društva koje aktivno djeluju na nekom području. Na LAG području je registrirano 94
udruge1. Općine Gvozd i Vojnić imaju najveći broj registriranih udruga (46). Obzirom na
djelatnosti prema nomenklaturi registra udruga, velik broj registriranih nevladinih
organizacija se odnosi na gospodarske udruge, 23 (24%) poput poljoprivrednih udruga i
strojnih prstena (9), lovačkih društava ima 9 te samo 1 udruga za razvoj ruralnog turizma u
Vojniću. Značajno je izdvojiti udrugu poduzetnika na području općine Krnjak te udrugu
Sunce - Centar za razvoj zajednice koje izrasta u važan volonterski centar za okolicu, te
postaje vrijedan partner lokalnim vlastima.
1 izvor: Registar udruga RH, 2012
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
21
2 SWOT analiza područja
SWOT analiza (Strengths, Weaknesses, Opportunities, and Threats) predstavlja kvalitativnu
ocjenu snaga i slabosti te prilika i prijetnji važnih za razvoj LAG-a u cjelini. Snage LAG-a su
vlastiti prostori, resursi i sposobnosti na koje se LAG može osloniti ili ih koristiti u svom
daljnjem razvoju, te koje imaju najveće mogućnosti za uspjeh, a daju mu i komparativnu
prednost pred drugim LAG područjima, dok slabosti ukazuju na ograničavajuće faktore
unutar samog LAG-a koje mora riješiti vlastitim snagama koristeći prilike koje mu se
pružaju, ali i paziti na prijetnje koje mogu ugroziti razvojne planove i projekte te se pripremiti
za njih i uvažavati ih, jer su izvan njegova obuhvata djelovanja, ali utječu na sve aktivnosti, a
time i ostvarenje ciljeva i vizije.
SWOT analizu izradila je Radna grupa za izradu LRS-a temeljenu na nalazima osnovne
analize stanja u prostoru LAG-a, trendova, odnosno razvojnih pokazatelja, podataka
prikupljenih iz literature i nadležnih institucija te kroz nekoliko savjetodavnih sastanka
definirala realne prednosti i slabosti, kao i definirala prilike koje se pružaju za otklanjanje
slabosti i jačanje prednosti, ali se i pripremila na uvažavanje prijetnji koje mogu usporiti
ostvarenje dugoročnih ciljeva. Radna grupa prvenstveno je izradila detaljnu SWOT analizu
prema glavnim razvojnim sektorima i to: geoprometni položaj, prirodni resursi i baština,
kulturno-povijesno i tradicijsko nasljeđe, gospodarstvo, kvalitetu života zajednice i njezinih
stanovnika te stanje infrastrukture. Pri izradi konačne SWOT analize korištena su i 2
pomoćna analitička modela: PRIMO-F i PESTLE model, te je provedena i evaluacija svih
ulaznih podataka.
SNAGE
SLABOSTI
ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA
velike količine nezagađene,
neobrađene zemlje
mogućnost okrupnjavanja polj.
Zemljišta
pozitivna potražnja tržišta za eko-
proizvodima
velike razvojne mogućnosti u eko
proizvodnji
kvalitetno poljoprivredno zemljište za
ratarstvo i stočarstvo
niska tržišna cijena poljoprivrednog
zemljišta
tradicija poljoprivrede
bogatstvo ljekovitim biljama,gljivama
bogati prirodni resursi
dobri resursi za razvoj poljoprivrede
postojanje infrastrukture za
pročišćavanje voda
o teškoće u pribavljanju certifikata i
ostale dokumentacije(skupo)
Komplicirani i skupi postupci
certificiranja i zaštite proizvoda
o nejasno zakonodavstvo (kolizija
pravnih propisa)
o slaba informiranost i educiranost
stanovništva
o neorganiziranost eko-poljoprivredne
proizvodnje
o nedovoljno iskorištavanje turističkih
resursa i potencijala
o slaba umreženost i neaktivnost
potpornih lokalnih institucija
o nedostatak stručnih kadrova za nove
tehnologije
o nedovoljna suradnja sa županijskim
ustanova za zaštitu prirodnih
vrijednosti
o manjak sredstava za adekvatnu zaštitu
zaštićenih krajolika (Petrova gora)
o nepostojanje organizacija
specijaliziranih za zaštitu okoliša
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
22
o nedostatak programa za razvoj
ruralnog prostora na županijskoj
razini
TEHNOLOŠKO OKRUŽENJE
zadovoljavajuće tehnološki
opremljena javna uprava
informatički dobro opremljene škole,
knjižnice i druge ustanove
razvijen sustav strukovnog
obrazovanja s brojnim programima
za različita zanimanja (u županijskim
središtima)
solidno prometno povezane općine
pojedine udruge su aktivne u
računalnom opismenjavanju korisnika
solidno opremljena komunalna
poduzeća i njihova dobra suradnja
o nepotpuna pokrivenost prostora
telekomunikacijskim mrežama
o nepovoljna dobna,obrazovna i
socijalna struktura kao razlog za
računalnu nepismenost
o računalno opismenjavanje starijih
osoba tek u začetku
o mali broj računala prema broju
kućanstava
o edukacije nisu kontinuirane već ovise
o sredstvima iz projekata
o nedovoljno razvijena osnovna
infrastruktura izvan središta općina i
glavnih prometnica
o nekvalificirano nezaposleno
stanovništvo
o zastarjele infrastrukturne mreže
(gubitak pitke vode, neekološka
rasvjeta)
SOCIJALNO OKRUŽENJE
pripadnost različitim religijama -
razvoj multikulturalizma
djeca i mladi uključeni u formalno
obrazovanje (vrtići,škole,knjižnice)
dobra suradnja javnih ustanova i
nevladinog sektora
mogućnost privlaćenja dodatnih
sredstava zbog statusa područja od
posebne državne skrbi
spremnost javnog sektora na poticanje
socijalne uključenosti
brojne udruge i institucije koje
promiču aktiviranje ranjivih i
marginaliziranih društvenih skupina u
zajednica
razvijen sustav zdravstvene zaštite
djelomično postojanje
izvaninstitucionalnog programa
socijalne skrbi
o loša demografska slika
o različite kulture mogu biti uzrok
podjela
o neraščišćeni vlasnički odnosi
o nedostatak srednje i visoko
obrazovanih ljudi
o nedostatak financija za kulturno-
sportske sadržaje
o slabo razvijeno
izvaninstitucionalno obrazovanje
o nedovoljno razvijeno poslovno
okruženje i poduzetnička klima
o velik broj korisnika socijalne
pomoći
o niska regionalna pokretljivost
radne snage
o naknade iz sustava socijalnih
davanja su nedovoljno nadzirane i
koordinirane
o sustav socijalnih davanja
destimulira zapošljavanje
o nedovoljan broj radnih mjesta za
ranjive i marginalizirane
društvene skupine
o nedovoljan broj i opremljenost
predškolskih ustanova
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
23
o nedovoljno razvijeni kapaciteti
općina za samostalno privlačenje i
korištenje EU fondova
o zdravstvene usluge nisu jednako
rasprostranjene
o nedovoljna opremljenost
zdravstvenih ustanova
suvremenom medicinskom
opremom
POLITIČKO OKRUŽENJE
dobra suradnja između općinskih
načelnika
dobra suradnja sa javnom upravom u
BiH
solidan odaziv stanovnika na izborima
(dobra reprezentativna struktura)
razvijena suradnja s civilnim
sektorom za demokratizaciju uprave i
uvođenje sustava dobrog upravljanja
tradicija provođenja programa
poticanja demokratizacije
općine imaju ažurne internet stranice
o stanovnici nedovoljno educirani i
aktivni u participacijskim
procesima i sudioničkoj
demokraciji
o nedovoljno aktivni mjesni odbori
o mjesni odbori ne sudjeluju
dovoljno u donošenju proračuna
o nepostojanje kontinuiranih
informativnih glasila koja bi
pokrivala cijelo područje LAG-a
EKONOMSKO OKRUŽENJE
niska tržišna cijena poljoprivrednog
zemljišta i mogućnost okrupnjavanja
postojanje izgrađenih poduzetničkih
zona s potrebnom infrastrukturom
izgrađena dobra prometna
infrastruktura
turistička raznolikost i atraktivnost
lokalnog prostora
rastući sektori prerađivačke industrije,
trgovine i ugostiteljstva u županiji
veliki broj raspoložive radne snage
tradicionalna orijentiranost prema
poljoprivredi
prirodni resursi (šumsko i drvno
bogatstvo, kamen...)
postojanje kulturno-povijesnih resursa
kao preduvjet razvoja ruralnog
turizma
o nerješeni imovinskopravni
odosnosi zemljišta i pojedinih
objekata
o neobrađena poljoprivredna zemlja
o visoka nezaposlenost
o niska razina inovativnosti u radu
o niska razina tradicije u obrtništvu
o nerazvijena poduzetnička klima
o nedostatak poslovne infrastrukture
o nedostatno upravljanje javnom
imovinom i resursima,
gospodarskom infrastrukturom
(javnom)
o nezaposlenost
o niža obrazovanost nezaposlenih
o nedostatak ulaganja u
gospodarstvo
o nedovoljno ulaganje u ljudske
resurse
o nefleksibilni poticaji za
obrazovanje odraslih tj. za
prekvalifikacije
o siva ekonomija i rad na crno
o nedovoljno ulaganje u obrazovne
stručnjake u njihovo daljnje
strukovno i pedagoško
obrazovanje
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
24
o visok udio plaća u odnosu na
ulaganje u tehnologiju/nedostatno
ulaganje u tehnologiju
o loša umreženost poslovnih
subjekata i nedostatak
poduzetničkih potpornih
institucija
o nema sustavnog privlačenja
investitora
PRILIKE
PRIJETNJE
ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA
ulaganja u trajne nasade i plastenike
razvoj ovčarstva, govedarstva,
peradarstva i svinjogojstva
bolje iskorištenje nedrvnih šumskih
proizvoda (šumski plodovi)
pogodnosti za organiziranje EKO
škola, škola u prirod
umrežavanje i osnaživanje postojećiih
i osnivanje novih zadruga
finaliziranje
proizvodnje(sušare,prerada)
korištenje obnovljivih izvora energije
- Eko kuće
mogućnost razvoja alternativne
poljoprivrede
uzgoj povrća
razvoj održivog seoskog turizma
stavljanje u funkciju neobrađenog
poljoprivrednog zemljišta
mogućnost razvoja ruralnog turizma u
županiji
u skladu sa županijskim razvojnim
strategijama
aktivnija uloga u turističkom klasteru
Karlovačke i Ličko-senjske županije
veliki broj divljih odlagališta
hidrocentrale na rijeci Korani
zbrinjavanje opasnog otpada
regionalna odlagališta otpada za
Karlovačku i S-M županiju
ogoljevanje šuma i brisanje
krajoličkog značaja
neriješen sustav odvodnje
(kanalizacija)
nekontrolirani dolazak posjetitelja i
turista
TEHNOLOŠKO OKRUŽENJE
nabavka računalne opreme iz donacija
otvaranje dodatnih centara za
edukaciju mladih
školovanje nezaposlenih, mladih i
osoba srednje dobi u korištenju
računala (zadovoljavajući broj
adekvatnih natječaja)
postojanje više izvora za financiranje
obrazovnih programa
odlazak tehnološki educiranih mladih
i sve viši stupanj starosti stanovništva
ekonomska kriza i pad standarda
skupo bežično umrežavanje i mobilna
mreža zbog blizine granice BiH
odlazak radno sposobnog
stanovništva u druge sredine
sporost administracije akreditiranih
tijela nadležnih za provedbu projekata
uvođenja novih tehnologija
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
25
mali broj natječaja za uvođenje novih
tehnologija
SOCIJALNO OKRUŽENJE
multietnička suradnja - poštivanje
kultura
povlačenje sredstava iz predpristupnih
fondova-razvoj gospodarstva –
zapošljavanje
civilni sektor aktivan u socijalnim
programima
korištenje statusa područja posebne
državne skrbi u smislu kohezijskih
politika EU
postojanje zakonskog i strateškog
okvira za uključivanje ranjivih i
marginaliziranih skupina
daljnje propadanje gospodarstva će
dodatno unazaditi socijalnu i
demografsku sliku regije
odljev mladih obrazovanih kadrova
nedostatak i slab interes investitora
ulagača uvjetuje smanjene
mogućnosti zapošljavanja stanovnika
sporost administracije kod dobivanja
dozvola
sporost administracije akreditiranih
tijela nadležnih za provedbu projekata
jačanja ljudskih resursa
mali broj natječaja za razvoj ljudskih
resursa
zanemarivanje strategije razvoja
nerazvijenih područja od strane
nadređenih razina donositelja odluka
POLITIČKO OKRUŽENJE
različite političke opcije na čelu
općina – povećava se mogućnost
lobiranja i zagovaranja
povezanost sa dvije županije i
prekograničnim općinama
eventualno neslaganje između
članova LAG-a oko kandidiranja
projekata, politike zapošljavanja,
raspodjele sredstava
nedostatak političkog i društvenog
dogovora o obrazovanju kao poluzi
razvoja društva
prekrajanje (ukidanje) općina i
županija
EKONOMSKO OKRUŽENJE
korištenje statusa područja posebne
državne skrbi i naselja u TUG
područjima
uvođenje poreza na neobrađenu
poljoprivrednu zemlju i neiskorišteni
poslovni prostor
korištenje državnih poticajnih mjera
reforma strukovnog obrazovanja i
visokog školstva prema potrebama
tržišta rada
sudjelovanje u programiranju razvoja
regionalne razine
mogućost korištenja sredstava iz
programa za poticanje malog i
srednjeg poduzetništva
dolazak investitora iz drugih područja
razvoj socijalnog poduzetništva,
zadrugarstva
povećana socijalna isključenost
loše provedena privatizacija državnog
sektora
negativni prirast stanovništva
otpor prema promjenama i usvajanju
novih znanja i vještina kod radno
aktivnog stanovništva
neusklađenost ponude i potražnje na
lokalnom tržištu rada
produljenje ekonomske krize
sporo rješavanje imovinsko pravnih
odnosa
nejasni zakoni i provedbeni akti
(zakonski okvir za gospodarski
razvoj)
stanovništvo i investitori loše
informirani o zakonima i
provedbenim aktima
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
26
suradnja s Hrvatskim šumama u
okviru zakonodavnog okvira
iskoristivosti šuma
suradnja sa lovačkim društvima po
pitanju zakonodavstva
osiguravanje raznovrsne pravne
pomoći kroz projektne aktivnosti
nevladinog sektora
mogućnost pružanja pravne pomoći u
ostvarivanju vlasničkih i obiteljskih
prava
zakoni pogodni za zaštitu prirodnih
bogatstava (Zakon o zaštiti okoliša,
Zakon o zaštiti prirode)
neovisnost pravosuđa
predpristupni fondovi EU, nacionalni
poticajni programi i mjere
loša suradnja Ministarstva pravosuđa i
lokalne uprave
neusklađenost rada državnog
odvjetništva s Ministarstvom
pravosuđa
zakoni previše otežavaju
organiziranje selektivnih oblika
turizma
nedostatak specifičnih servisa za
pravnu potporu
nefleksibilnost zakona i pravilnika
odvraća investitore
prilagođavanje uvjeta prodaje
proizvoda s EU standardima
poskupljuje poslovne aktivnosti
sporost i podkapacitiranost
administracije akreditiranih tijela
nadležnih za provedbu projekata
gospodarskog razvoja
mali broj natječaja za razvoj
gospodarstva iz fondova EU i
nacionalnih izvora
Partnerstvo je, u procesu izrade osnovne i SWOT analize, definiralo glavne razvojne
smjernice područja:
Tehnološki razvoj i konkuretnost gospodarstva LAG-a
Produktivnost gospodarstva područja LAG-a raste sporije od županijskog i nacionalnog
prosjeka, što značajno smanjuje njegovu konkurentnost. Glavni razlozi za pad produktivnosti
su niska ulaganja javnog i privatnog sektora, a time i nedostatak implementacije novih
tehnologija, proizvoda i usluga s većom dodanom vrijednosti. Gospodartvo LAG-a mora
uhvatiti korak s trendovima ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Gospodarski rast i razvoj treba
se potaknuti razvojem radne snage, uvođenjem naprednijih tehnologija i inovacijama. Dionici
gospodarskog razvoja moraju se udruživati na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i
međunarodnoj razini, u svrhu zajedničkog sudjelovanja na domaćim i međunarodnim
tržištima a time i podizanja svoje konkuretnosti. Isto tako, LAG treba pružiti administrastivnu
i logističku potporu gospodarskom sektoru kao i olakšati pristup informacijama i financijskim
izvorima.
Cijelo područje obiluje slobodnim prostorom s velikim razvojnim potencijalom koji mu pruža
i njegov zemljopisni položaj. Neiskorištene površine i postojeća, neiskorištena infrastruktura,
treba se staviti u razvojnu funkciju. Kako bi ovaj potencijal imao ulogu u razvoju
gospodarstva, potrebno je prioritetno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa te izrada
strateških smjernica i projekata za razvoj i implementaciju komunalne i gospodarske
infrastrukture. Jedino na taj način područje LAG-a može postati privlačno za domaća i
inozemna ulaganja, a time i očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta.
Općenito, geoprometni, odnosno, geostrateški položaj područja LAG-a potpuno je
neiskorišten (središnja pozicija u RH, pogranično područje s BiH). Njegove prirodne
značajke pružaju mu veliku perspektivu za razvoj prometne i turističke infrastrukture koja će
pružiti odgovarajuću logistiku za prekogranična umrežavanja. Prostor LAG-a sada
predstavlja vrata Balkana i Bliskog Istoka prema zemljama Europske unije.
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
27
Područje LAG-a kao integrirana turistička destinacija
Poboljšanje korištenja razvojnih potencijala i njihova konkurentnost, može značajno
doprinjeti uspostavi upravljanja LAG-om i kao turističkom destinacijom. Ukupan
destinacijski management treba se temeljiti na integraciji i suradnji između pružatelja
turističkih usluga, javnog sektora i lokalnih proizvođača poljoprivrednih i tradicijskih
proizvoda u ostvarivanju razvoja turizma. Iznimna je uloga već razvijenijih turističkih
dionika, poput Top-termi Topusko koje, suradnjom s drugim dionicima iz sva 3 razvojna
sektora treba stvoriti preduvjete razvoja ponude moderne i konkurentne turističke destinacije
– LAG-a Petrova Gora.
Uključivanje prirodne, kulturno-povijesne i tradicijske baštine u turističku ponudu
Prirodne i kulturne značajke područja LAG-a predstavljaju velik potencijal za razvoj
turističke ponude,i to uvođenjem smjernica razvoja održivog turizma. Iznimno je važno
postići suradnju svih dionika nad upravljanjem i korištenjem zaštićenih i visoko vrijednih
područja i lokaliteta kako bi se oni što uspješnije integrirali u jedinstvenu turističku ponudu.
Istovremeno, iznimno je značajno podići svijet stanovnika i posjetitelja područja o potrebi
revitalizacije i očuvanja kulturno-povijesne i tradicijske visoko vrijedne baštine LAG-a, koja
je jedinstvena u široj regiji, što, istovremeno, značajno pridonosi podizanju kvalitete života
stanovnika.
Očuvanje prirode neraskidivo je povezano s postojanjem i razvojem drugih djelatnosti u
vrijednim prirodnim područjima. Ključnu ulogu, u ovom segmentu, uz županijske javne
ustanove za zaštitu prirode imati će i šumarski sektor, budući prostor LAG-a obiluje
prirodnim šumama visoke kvalitete.
U području kulturnog stvaralaštva i kulturne baštine vidljiva je velika potreba multisektorske
suradnje te umrežavanja kulturnih proizvoda i usluga u turizmu. Kultura može biti velika
potpora za razvoj turizma i cijelog uslužnog sektora. Treba obnoviti, razviti i održivo koristiti
sve objekte kulturno-povijesne i tradicijske baštine koji mogu pridonijeti razvoju uslužnog
sektora, posebno turizma. Isto tako, potrebno je poticati i podupirati organizacije festivala,
kuturnih događanja te razvoj civilnog društva što može obogatiti turističku ponudu i
revitalizirati povijesna središta.
Dodana vrijednost koja se zasniva na prirodnim i kuturnim značajkama područja postiže se
razvojem različitih i inovativnih aktivnosti i turističkih proizvoda.
Poticanje razvoja turizma
Područje LAG-a karakterizira poznata turistička destinacija – turistički kompleks toplica
Top-terme Topusko, te mali poduzetnici, no trustički kapaciteti LAG-a su vrlo skromni,
posebno u kontekstu razvoja modernog ruralnog, zdravstvenog i aktivnog turizma. LAG treba
razviti i podržati programe ljačanja ljudskih resursa u turizmu, smještajnih kapaciteta i
dodatnih sadržaja. Kvaliteta okoliša, krajolika, termalnih voda, gastronomska ponuda,
kulturno-povijesna baština, veliki su potencijali koje treba iskoristiti za razvoj područja. Na
prostor je potrebno privući domaće i inozemne ulagače koji će razviti postojeće potencijale.
Jezgru budućeg razvoja turizma u LAG-u Petrova Gora treballi bi činiti: aktivni odmor,
ruralni turizam, kultura-povijest-tradicija, zdravlje i wellnes, poslovni i eko-turizam uz
korištenje domaćih poljoprivrednih prehrambenih i tradicijskih proizvoda (hrane, pića,
suvenira....). Izradjena je Strategija razvoja ruralnog turizma „Regije bez granica“ u 2012.
kroz projekt prekogranične suradnje s LAG Una Sana i postavljen portal
www.crobihtorur.com sa opisima i kontakt podacima 80 turističkih destinacija na području
LAGa Petrova Gora. Strategija je dostupna svim web stranicama općina koje pripadaju LAG
području i organizacija civilnog društva tog kraja.
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
28
Razvojni potencijali poljoprivrede i šumarstva te obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
Veliki potencijali za razvoj poljoprivrede i OPG-a nalaze se u području razvoja radne
učinkovitosti, učinkovitijeg marketinga, vertikalne integracije i sudjelovanja u kvalitetnim
programima. Područje LAG-a mora revitalizirati svoju poljoprivrednu proizvodnju i
orjentirati ju prema proizvodnji kvalitetne hrane, na načelima integrirane poljoprivredne
proizvodnje i eko-poljoprivrede, zašto ima iznimno dobre prirodne preduvjete. LAG mora
pružiti potporu proizvođačima u udruživanju, zaštiti i certifikaciji proizvoda za postizanje
veće dodane vrijednoti na tržištu. Istovremeno, potrebno je stalno educirati poljoprivredne
proizvođače i OPG-e kao bi mogli pratiti uvođenje novih tehnologija i metoda te tržišnih
uvjeta i poticajnih mjera, kao i uspješno implementirati načela i smjernice dobre
poljoprivredne prakse.
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti promociji lokalne poljoprivredne proizvodnje, lokalne
hrane koja se koristi u LAG-u, kao i u regiji. Važno je poticati javne ustanove i vlasnike
uslužnih poduzeća i obrta te smještajnih kapaciteta da koriste lokalnu hranu.
Proizvodni kapaciteti, posebno privatne šume, nedovoljno su iskorišteni. Privatne šume, kao i
poljoprivredno zemljište, usitnjeni su i fragmentirani. Šumovlasnici su međusobno
nepovezani kako u izvođenju radova tako u distribuciji drvne sirovine. Ovakvo stanje
uvjetuje dodatno upravljanje područjem koje obuhvaća umrežavanje poljoprivrednih
proizvođača i šumovlasnika, čemu uvelike mogu pridonijeti aktivnosti LAG-a. Šumovlasnike
je potrebno educirati o novih tehnologijama i metodama održivog korištenja šuma, te
mogućnostima distribucije proizvoda za nova tržišta, npr. korištenje alternativnih šumskih
resursa (drvo kao obnovljivi izvor energije), što može stvoriti nove izvore prihoda. S
povećana uporaba drva kao obnovljivog izvora energije će postizanje održivog i učinkovitog
upravljanja šumama.
Razvoj ljudskih resursa i kvalitete života
Negativni demografski i gospodarski trendovi su posebno izraženi u udaljenim ruralnim i
pograničnim područjima. U izoliranim naseljima, dislocirani od općinskog središta,
infrastruktura je najčešće loša, a ona je osnovni preduvjet društveno-ekonomskog razvoja.
Udio ruralnog stanovništva pada u cijeloj široj regiji i nacionalnoj razini, a ne samo na
području LAG-a.
Razvojna prilika LAG-a upravo leži u ovoj depopulaciji, odnosno, stvaranjem infrastruturnih
i razvojnih preduvjeta, moguće je oživjeti napuštene ruralne prostore. U njima postoje velike
mogućnosti za razvoj poslovnih aktivnosti u novom programskom razdoblju. LAG i jedinice
lokalne samouprave morale bi kreirati posebne mjere koje će pomoći otvaranju kvalitetnih
radnih mjesta i to prvenstveno razvojem programa za poticanje zapošljavanja,
samozapošljavanja i formiranja start-up poduzeća. To znači ulaganje u razvoj ljudskih
potencijala u ruralnim naseljima, poticanje cjeloživotnog učenja, animiranje i informiranje
seoskog stanovništva i prjenos primjera dobrih praksi (na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i
međunarodnoj razini), te poticanje sustavnog i cijanog ulaganja u razvoj različitih djelatnosti
u seoskim zajednicama.
Prilike za očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta u ruralnim naseljima najveće su u razvoju
konkurentne poljoprivrede i na obiteljskim gospodarstvima, i to u primarnoj poljoprivrednoj
proizvodnji te u komplementarnim, dopunskim, djelatnostima jer potražnja za proizvodima i
uslugama raste. Poduzetništvo u ruralnim područjima dobiva sve veću važnost posebno
temeljeno na načelima integracije i održivog korištenja prirodnih i kulturnih resursa te
razvojem javno-privatnog partnerstva i pristupa „odozdo prema gore“. Tu su ujedno i uvjeti
za primjenu načela LEADER pristupa razvoju ruralnih područja.
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
29
Kada se pogleda analiza nezaposlenih, vidljivo je da je više nezaposlenih žena i onih koji prvi
puta traže posao, odnosno mladih. Također, vidljiva je i niska razina obrazovanja
nezaposlenih. Posebno je zabrinjavajuća nezaposlenost osoba starijih od 40 godina. Područje
LAG-a karakterizira nedostatak radnih mjesta te odljev obrazovanijeg stanovništva. Važno je
da LAG formira i provodi što više projekata dodatne edukacije stanovnika, projekte
cjeloživotnog obrazovanja te razvija intenzivnu suradnju s obrazovnim institucijama i
organizacijama koje mogu prenijeti operativna znanja. LAG treba omogućiti veću
flaksibilnost tržišta rada, povezivanje obrazovnog sustava s potrebama poslodavaca te
omogućiti bolje obrazovanje i motivaciju nezaposlenih za stjecanje novih znanja i vještina,
posebno u cilju jačanja samozapošljavanja. Projekti razmjene dobre prakse od iznimne su
važnosti. LAG Petrova Gora prepoznao je značaj prijenosa znanja na lokalnoj razini, te je
vrlo blisko povezan s LAG.-ovima i njihovim dionicima u okruženju.
Područje LAG-a ima dobro razvijenu mrežu prostora za društveni razvoj zajednice i relativno
dobro razvijen sustav zdravstvene skrbi, ali loše raspoređen, te djelomično razvijen sustav
socijalne skrbi, koji je potrebno bolje kotrolirati. LAG ima značan broj organizacija civilnog
društva posebno u sportu i kulturi (KUD-ovi). Civilni sektor je i dobar temelj za rad s
mladima kao i integraciju nacionalnih manjina.
Za daljnji razvoj područja važno je stvoriti povoljne socijalne uvjete koji će zadržati ili
privući mlade i obitelji s malom djecom. To uključuje, ne samo zapošljavanje i stanovanje,
već otvaranje kvalitetenih radnih mjesta, mrežu socijalne podrške prilagođene životnim
potrebama stanovnika, te bogata i kvalitetna ponuda okruženja za slobodno vrijeme.
Stanovništvo LAG-a stari, stoga mu je potrebno omogućiti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i
brigu.
Promicanje i razvoj partnerstva
Poseban izazov za razvoj područja biti će promicanje međusektorske suradnje i javno-
privatnog partnerstva LAG-a s ciljevima zajedničkog, solidarnog i dogovornog planiranja
razvoja i provedbe putem projekata od zajedničkog interesa. Do formiranja LAG-a, područje
nije imalo iskustva u javno-privatnom partnerstvu kao ni u izradi zajedničkih projekata te
participativnog programskog planiranja.
Nadalje je opisan cjelokupni strateški plan za područje. Započinje s opisom Vizije za
partnersko područje, zatim opisom razvojnih prioriteta i općim ciljevima programa te daje
više detalja o razvojnoj strategiji i specifičnim ciljevima programa vezano uz prioritete.
Partnerska grupa definirala je prioritete, strategiju i sadržaj programa, putem participatornog
procesa koristeći SWOT i GOPP analize, koje su dodatno obrađene na konzultacijskim
sastancima potpomognutim od strane stručnih savjetnika.
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
30
3 Razvojna vizija
Vizija razvoja LAG-a je sažeta i jasna zamisao o željenom i predvidljivom postignuću u
razvoju područja poštivanjem načela održivog razvoja. Zasniva se na rezultatima osnovne
analize, SWOT/PESTLE analize, razvojnih trendova u užem i širem krugu te idejama o
budućnosti područja. Kad se razmotri ocjena ekonomskog potencijala i razvojnih kočnica što
karakteriziraju ovo područje, Radna grupa za izradu strategije, utvrdila je da bi se vizija
razvoja LAG-a trebala usredotočiti na: razvoj gospodarstva područja, razvoj kulturnog
nasljeđa i sportskog života kao doprinos suživotu višeetničkih zajednica koje karakteriziraju
područje LAG-a. Jačanje ukupne kvalitete života na području LAG-a uz priroritetno
poštivanje načela održivog razvoja i očuvanje tradicijskih i kulturoloških značajki.
Motiv za sudjelovanje pojedinaca i organizacija za uključivanje u proces izrade i provedbe
zajedničke strategije razvoja bio je razvoj uzajamne suradnje i partnerstva s ciljem pružanja
uvjeta za održivi razvoj područja, posebno u smislu razvoja novih aktivnosti, proizvoda te
time i stvaranja novih i kvalitetnih radnih mjesta koja će omogućiti kvalitetne životne uvjete
lokalnim stanovnicima u njihovoj sredini. Zajedničkim radom svih sudionika, nastala je
VIZIJA LAG-a „PETROVA GORA“
LAG Petrova Gora je lider umrežavanja i promicatelj suživota u službi kulturnog,
gospodarskog i sportskog napretka regije.
Mi smo vrata Europe, sretna multikulturalna zajednica u području očuvane kulturne i
prirodne baštine, razvijenog malog gospodarstva temeljenog na održivom korištenju
prirodnih resursa, aktivnom turizmu i lokalnim proizvodima.
Dugoročnom vizijom LAG se opredijelio za aktivan utjecaj na razvoj područja radi čije
realizacije je i nastala ova strategija. Postizanjem vizije istovremeno se postižu i ciljevi
razvojnih prioriteta Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2007.-2013.
Razvojna vizija postiže se ostvarenjem dugoročnih ciljeva. Radna grupa za izradu strategije,
u konzultaciji s lokalnim razvojnim dionicima LAG-a, pri definiranju razvojnih ciljeva
naglasila je potrebu o posebnom uvažavanju:
zaštite okoliša, tako da su planirane aktivnosti usmjerene očuvanju okoliša
maksimizacije mobilizacije raspoloživih lokalnih resursa (endogeni potencijali) koji
uključuju ljudski kapital sa svim znanjima i vještinama, prirodnu i kulturno-povijesnu
i tradicijsku baštinu, prostorne potencijale (geostrateški položaj), klimatske uvjete....
smanjenja rodne i dobne nejednakosti te jačanje uključivanja manje aktivnih i
marginaliziranih društvenih (ciljnih) skupina, inače, manje vidljivih u svakodnevnom
društvenom životu zajednice, ali sa puno potencijala, znanja, originalnih razvojnih
ideja i spremnosti na sudjelovanje u zajedničkom razvoju (poput nezaposlenih, osoba
s manjim obrazovanjem, osoba s posebnim potrebama, manjine i dr.)
promicanja stvaranja novih radnih mjesta što bi omogućilo očuvanje sela, njegova
društveno-ekonomskog razvoja i poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima
svih pozitivnih i negativnih iskustava u proteklim strateškim planiranjima i
provedbama strateških programa i korištenju razvojnih fondova, kako bi se ciljevi
postigli što brže i uz veću financijsku učinkovitost
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
31
promicanja međusektorske suradnje i integracije između razvojnih dionika u svrhu
postizanja najboljih rezultata, nadopunjavanja međusobnih aktivnosti, nadgradnje
rezultata suradnje, razvoja novih usluga, novih proizvoda, novih znanja i ideja te
novih partnerstva.
3.1 Razvojna tema i ciljevi sukladno osima ruralnog razvoja
Temeljem prethodno iznesenih dokaza, LAG Petrova gora kao vodeću razvojnu temu za
programsko razdoblje 2012.-2014. odabrao je uspostavu i razvoj diverzifikacije
djelatnosti s uspostavom i jačanjem održive lokalne opskrbe poljoprivrednim i
prehrambenim proizvodima. To će se postići uspostavom partnerskih mreža za proizvodnju
i stvaranje prehrambenih proizvoda za lokalno i regionalno tržište, odnosno područje LAG-a
Petrova Gora i prostora u okruženju. Ova razvojna tema pridonijeti će zaštiti i očuvanju
okoliša, razvoju inovativnih radnih mjesta u ruralnim naseljima i razviti identitet područja
LAG-a u široj regiji.
Opći cilj strategije je podržati održivi razvoj lokalne zajednice i inicijative u LAG području
poticanjem među-sektorske suradnje i integriranog pristupa revitalizaciji zajednice i jačanju
diverzificiranog ruralnog gospodarstva.
Glavne teme kojima će se strategija baviti su:
Izgradnja identiteta LAG-a
Međusektorsko povezivanje za razvoj područja
Zaštita, revitalizacija i održivo korištenje kulturno-povijesne i prirodne baštine
Razvoj poljoprivrede, ruralnog gospodarstva i turizma
Cjeloživotno učenje
Opći razvoj kvalitete života u zajednici – dostupnost
Razvojni ciljevi za postizanje općeg cilja te realizacije razvojne teme strategije a time i
vizije, za predviđeno programsko razdoblje, su:
1. Razvoj dodane vrijednosti lokalnim proizvodima i uslugama LAG-a
2. Razvoj lokalne opskrbe prehrambenim proizvodima u LAG-u
3. Razvoj turističke ponude i promocija lokalnih resursa prirodnih i kulturnih resursa
LAG-a
4. Razvoj mogućnosti zapošljavanja u području LAG-a
5. Razvoj kvalitete života u LAG-u
6. Multisektorska implementacija LEDAER pristupa u LAG-u
Ovi ciljevi moraju biti međusobno povezani i postizani tijekom realizacije strategije putem
provedbe širokog spektra aktivnosti, s naglaskom na ključne razvojne sektore: turizam,
poljoprivredu, šumarstvo...... i dalje su detaljno razrađeni.
Viziju i ciljeve postići ćemo djelovanjem kroz prioritetne mjere odnosno aktivnosti kojima
želimo dugoročno pridonijeti razvoju područja te uspostaviti trajne temelje za dugoročan i
uspješan razvoj koji će se prvenstveno zasnivati na vlastitim snagama i mogućnostima te
nedovoljno korištenim prirodnim, kulturnim i tradicijskim vrijednostima. Putem društvenog i
ljudskog potencijala omogućiti ćemo daljnju zaštitu i očuvanje prirodne i kulturne baštine te
poticanje gospodarskog razvoja na način uvođenja inovativnih tehnoloških procesa, visokih
ekoloških standarda, kako bismo što manje negativno djelovali na okoliš. Ključna razvojna
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
32
pretpostavka koja nas vodi u postizanju ciljeva i razvojne vizije jest uvažavanje svakog
stanovnika LAG-a i njegovo poticanje i potpora za aktivno sudjelovanje u razvoju, posebno
onih skupina koje su često neuključene u društvena zbivanja, poput mladih, žena, starijih te
osoba s invaliditetom i drugih ranjivih skupina. Ova strategija mora ostvariti zajednički put
svih stanovnika LAG-a u bolju budućnost.
3.2 Razvojni ciljevi, prioriteti, mjere (aktivnosti), ciljne skupine, očekivani
rezultati i indikatori
3.2.1 Razvoj dodane vrijednosti lokalnim proizvodima i uslugama (RC1)
Prioriteti razvojnog cilja 1
1.1 Povećanje konkurentnosti
poljoprivrede, šumarstva i drugih ne-
poljoprivrednih sektora
1.2 Promocija i marketing domaćih
proizvoda i razvoj dodane vrijednosti
Mjere (aktivnosti) Mjere (aktivnosti)
1.1.1 Promicanje uvođenja novih
tehnologija u poljoprivredi, šumarstvu
i poljoprivrednim aktivnostima, s
naglaskom na obnovljive izvore
energije u cilju postizanja energetske
učinkovitosti
1.2.1 Promicanje novih načina i oblika
marketinga i promocije lokalnih
proizvoda i usluga krajnjim kupcima i
tržištu
1.1.2 Poticanje proizvodnje proizvoda s
visokom dodanom vrijednosti u
poljoprivredi, šumarstvu i ne-
poljoprivrednim sektorima
1.2.2 Pružanje zajedničke infrastrukture za
marketing i promociju lokalnih
proizvoda i usluga
1.1.3 Edukacije i treninzi stjecanja vještina i
znanja u svrhu uvođenja novih
tehnologija u cilju povećanja
konkurentnosti lokalnih proizvoda i
usluga
1.2.3 Promicanje integracije pružatelja
proizvoda i usluga visoke kvalitete za
zajednički nastup na tržištu
1.1.4 Razvoj zajedničke infrastrukture za
proizvodnju i preradu, te provedbu
aktivnosti značajnog razvojnog
potencijala
Ciljane skupine
Nositelji poljoprivrednih, šumarskih i ne-poljoprivrednih aktivnosti (poduzeća,
zadruge, udruge, klasteri, obrti, OPG-i, pojedinci)
Zaposleni u poljoprivredi, šumarstvu i ne-poljoprivrednim djelatnostima (sektorima)
Nezaposleni, mladi, žene, osobe treće životne dobi, osobe s posebnim potrebama i
predstavnici drugih marginaliziranih skupina društva
Lokalni stanovnici
Očekivani rezultati
- Povećanje konkuretnosti gospodarstva na području
- Povećanje produktivnosti gospodarskog sektora
- Povećanje brutto dodane vrijednosti po zaposleniku
- Povećanje broja radnih mjesta
- Povećanje broja ekonomski isplativih poljoprivrednih gospodarstava
- Povećanje broja aplikacija svih sektora na izvore sufinanciranja uvođenja novih
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
33
tehnologija (tehnoloških inovacija proizvodnje)
- Povećanje broja projekata implementiranih novih tehnologija, metoda i obnovljivih
izvora energije
- Povećanje sudjelovanja u treninzima i edukacijama
- Povećanje broja certificiranih osoba koje su stekle nova znanja i vještine
- Povećanje broja zaštićenih proizvoda (nacionalna i/ili EU razina)
- Povećanje zajedničkih preradbenih kapaciteta
- Povećanje zajedničkih mjesta za prodaju lokalnih proizvoda
- Izrađen katalog lokalnih proizvoda i usluga s većom dodanom vrijednosti
- Uspostavljeni lokalni lanci nabave (kanali prodaje)
- Uspostaljene formalne veze između proizvođača i pružatelja usluga
Indikatori provedbe na razini prioriteta
P 1.1 Povećanje konkurentnosti poljoprivrede, šumarstva i drugih ne-poljoprivrednih sektora
Opis indikatora Početna vrijednost
u odnosu na LRS
2012
Stanje
2014
Broj novostvorenih radnih mjesta 0 20
Broj novih, samozaposlenih 0 4
Broj ekonomski isplativih poljoprivrednih
gospodarstava 0 5
Broj aplikacija svih sektora na izvore sufinanciranja
uvođenja novih tehnologija (tehnoloških inovacija
proizvodnje)
0 5
Broj realiziranih i/ili započetih projekata
implementiranih novih tehnologija, metoda i
obnovljivih izvora energije
0 5
Broj sudionika u edukacijskim aktivnostima 0 100
Broj certificiranih osoba 0 5
Broj zaštićenih proizvoda 0 2
Broj projekata implementacije zajedničkih
preradbenih kapaciteta
0 1
Broj započetih i/ili završenih prodajnih mjesta za
zajedničku prodaju lokalnih proizvoda
0 5
Broj proizvođača uključenih u prodaju na prodajnim
mjestima
0 10
Broj ugovora za nabavu lokalnih proizvoda ili
usluga unutar LAG-a (formaliziranih veza
proizvođača i pružatelja usluga)
0 2
Broj uspostavljenih lanaca nabave 0 2
Broj uključenih korisnika u lance nabave 0 5
Broj registriranih proizvođača i pružatelja usluga 0 5
Broj proizvođača tradicijskih proizvoda registriranih
pri HOK-u
0 1
Broj projekata prijavljenih na Mjere IPARD
programa (101, 103, 302)
1 3
P 1.2 Promocija i marketing domaćih proizvoda i razvoj dodane vrijednosti
Opis indikatora Početna vrijednost
u odnosu na LRS
2012
Stanje
2014
Broj promidžbenih kataloga 0 2
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
34
Broj zajedničkih promotivnih aktivnosti 0 4
Broj proizvođača i pružatelja usluga uključenih u
zajednički marketing i promidžbu
0 10
3.2.2 Razvoj lokalne opskrbe prehrambenim proizvodima (RC2)
Prioritet razvojnog cilja 2
2.1 Održiva lokalna opskrba lokalnim prehrambenim proizvodima
Mjere (aktivnosti)
2.1.1 Promocija proizvodnje zdrave hrane, s naglaskom na organsku hranu i provedba
edukacija u tu svrhu
2.1.2 Osnivanje i rad mreža partnera u osiguravanju sigurnosti hrane od farme do tanjura
2.1.3 Uspostava kratkih prehrambenih lanaca lokalno uzgojene hrane, s naglaskom na
uvođenje lokalne hrane u javnim ustanovama
2.1.4 Razvijati i provoditi programe za podizanje svijesti među ljudima u regiji o važnosti
kupnje I prehrane lokalno uzgojenom hranom
Ciljane skupine
Vlasnici poljoprivrednih gospodarstava, postojeći i potencijali proizvođači
Nezaposleni, mladi, žene, osobe treće životne dobi, osobe s posebnim potrebama i
predstavnici drugih marginaliziranih skupina društva
Lokalni stanovnici, turisti i posjetitelji (potrošači)
Javne ustanove u području (dječji vrtići, škole, domovi…..) i nositelji turističkih
aktivnosti i ponude
Očekivani rezultati
- Cjelogodišnja ponuda zdrave hrane
- Povećana raznolikost ponude zdrave hrane
- Smanjen negativan utjecaj poljoprivrede na okoliš
- Povećana ekološka poljoprivreda i organski uzgoj
- Osmišljen održivi sustav lokalne opskrbe lokalnom hranom
- Povećan broj certificiranih ekoloških proizvođača i proizvoda (konverzija s
konvencionalne na ekološku poljoprivrednu proizvodnju)
- Podignuta svijest potrošača o korištenju lokalne hrane i njezinoj sigurnosti
- Poboljšane prehrambene navike stanovnika i korisnika turističkih usluga
- Izrađena publikacija i promotivni materijali za podizanje svijesti o važnosti
konzumacije lokalno proizvedene hrane
- Osmišljen sustav uvođenja lokalne hrane u javne institucije, s naglaskom na organsku
hranu
Indikatori provedbe na razini prioriteta
Opis indikatora Početna vrijednost
u odnosu na LRS
2012
Stanje
2014
Model održivog sustava lokalne opskrbe lokalnom
hranom
0 1
Broj proizvođača uključenih u model lokalne
opskrbe lokalnom hranom
0 10
Broj animacija-motivacijskih aktivnosti između
proizvođača hrane
0 5
Broj sudionika u animacijsko-motivacijskih
aktivnosti
0 50
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
35
Broj animacijsko-motivacijskih aktivnosti među
potrošačima
0 5
Broj proizvođača koji s konvencionalne prelaze na
ekološku poljoprivredu
0 5
Broj javnih ustanova su uključenih u model lokalne
opskrbe hranom (potrošača)
0 2
Broj novih radnih mjesta kao rezultat mjera
prioriteta
0 10
3.2.3 Razvoj turističke ponude i promocija prirodnih i kulturnih resursa (RC3)
Prioriteti razvojnog cilja 3
3.1 Razvoj poticajnog okoliša za turistički
razvoj
3.2 Zajednički marketing i promocija
turističke destinacije
Mjere (aktivnosti) Mjere (aktivnosti)
3.1.1 Jačanje poduzetničke kulture u
turizmu među lokalnim stanovništvom
3.2.1 Razvoj zajedničkog branda LAG
područja
3.1.2 Edukacija i obuka turističkih vodiča i
djelatnika (pružatelja usluga) u
turizmu
3.2.2 Promicanje i marketing integriranih
turističkih proizvoda
3.1.3 Poticanje investicija u javnu turističku
infrastrukturu i ponudu
3.2.3 Zajednička promocija područja
3.1.4 Zaštita i održivo korištenje prirodne
resursne osnove
3.1.5 Integrirano očuvanje i održivo
korištenje kulturno-povijesne i
tradicijske baštine
Ciljane skupine
Nositelji turističkih programa i usluga u turizmu područja (poduzeća, zadruge, udruge,
klasteri, obrti, OPG-i, pojedinci)
Zaposleni u turizmu
Organizatori i planeri turizma na lokalnoj i regionalnoj razini
Turistički vodiči
Nezaposleni, mladi, žene, osobe treće životne dobi, osobe s posebnim potrebama i
predstavnici drugih marginaliziranih skupina društva
Lokalni stanovnici
Posjetitelji/turisti
Očekivani rezultati
- Povećana svijest o značaju razvoja turizma i međusobne suradnje dionika
- Razvoj branda – zajedničkog znaka prepoznatljivosti LAG-a
- Razvoj integriranih turističkih proizvoda
- Razvoj zajedničke turističke infrastrukture
- Povećan broj posjetitelja i turista
- Povećan broj registriranih turističkih usluga te
- Povećanje broja i kvalitete turističkih kapaciteta
- Povećanje broja turističkih vodiča
- Organizirana zajednička promotivna aktivnost
- Razvoj uključivanja prirodne, kulturno-povijesne i tradicijske baštine u turističku
ponudu
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
36
- Povećanje broja zaposlenih u turizmu
Indikatori provedbe na razini prioriteta
P 3.1 Razvoj poticajnog okoliša za turistički razvoj
Opis indikatora Početna vrijednost
u odnosu na LRS
2012
Stanje
2014
Broj provedenih edukacija za dionike u turizmu,
organizatore turističke ponude i turističke vodiče
0 10
Broj sudionika edukacija (korisnika) 0 60
Broj certificiranih turističkih vodiča 8 12
Broj novih radnih mjesta u turizmu 0 10
Broj projekata turističke javne infrastrukture 0 5
Broj turističkih manifestacija potaknutih
animacijskim aktivnostima LAG-a
0 10
Broj projekata (započetih i/ili implementiranih)
valorizacije i/ ili revitalizacije prirodne, kulturno-
povijesne i tradicijske baštine
0 3
Broj projekata prijavljenih na IPARD program,
Mjera 302
0 2
Broj projekata prijavljenih na sufinanciranje
nacionalnih mjera za razvoj turizma
0 5
P 3.2 Zajednički marketing i promocija turističke destinacije
Opis indikatora Početna vrijednost
u odnosu na LRS
2012
Stanje
2014
Oznaka prepoznatljivosti, zajedničkog branda,
LAG-a
0 1
Broj formiranih integriranih turističkih proizvoda 0 2
Broj zajedničkih promotivnih aktivnosti 0 5
Porast broja posjetitelja i turista na području LAG-a 0 3%
3.2.4 Razvoj mogućnosti zapošljavanja (RC4)
Prioritet razvojnog cilja 4
4.1 Razvoj poduzetništva
Mjere (aktivnosti)
4.1.1 Promicanje razvoja i proizvodnje te inovacija u različitim oblicima poduzetništva
4.1.2 Obuka i obrazovanje ciljnih skupina za poduzetništvo
4.1.3 Integracija razvojnih fondova za pokretanje poduzetništva u komplementarnim
djelatnostima, posebno u ruralnim naseljima
4.1.4 Trening za potencijalne i postojeće poduzetnike za inovativnu primjenu tradicionalnog
znanja i vještina za razvoj novih aktivnosti, proizvode i usluge
Ciljane skupine
Potencijalni poduzetnici, s naglaskom na mlade do 29 godina, žene, dugotrajno
nezaposlene…
Potporne institucije i organizacije za razvoj poduzetništva
Lokalni stanovnici
Udruge, klasteri, zadruge, poduzetnici…
Očekivani rezultati
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
37
- Povećanje broja aktivnosti usmjerenih prema mladima, ženama i predstavnicima
drugih osjetljivih skupina društva
- Povećanje sudjelovanja stanovnika u aktivnostima stjecanja novih znanja i vještina
- Broj samozapošljavanja mladih i žena
- Povećanje edukacija usmjerenih razvoju socijalnog poduzetništva
- Razvoj fonda za mikro-investicije prema potrebama područja
- Broj novih dopunskih djelatnosti u LAG-u
Indikatori provedbe na razini prioriteta
Opis indikatora Početna vrijednost
u odnosu na LRS
2012
Stanje
2014
Broj animacijsko-motivacijskih aktivnosti za
potencijalne poduzetnike
0 5
Broj sudionika animacijsko-motivacijskih aktivnosti
(posebno mladih do 29, žena i predstavnika drugih
osjetiljivih skupina društva)
0 5
Broj razvijenih i provedenih programa jačanja
poduzetništva i savjetovanja za određene ciljne
skupine (mlade/žene/nezaposlene/članove OPG-a...)
0 5
Broj radionica za promicanje socijalnog
poduzetništva
0 5
Broj sudionika edukacijskih programa 0 100
Broj novoregistriranih dopunskih aktivnosti na
OPG-ima
0 5
Broj samozaposlenih žena, mladih do 29 godina i
predstavnika drugih osjetljivih skupina društva
0 5
Razvijen program fonda za mikro-investicije prema
potrebama područja
0 1
3.2.5 Razvoj kvalitete života u LAG-u (RC5)
Prioriteti razvojnog cilja 5
5.1 Povratak i naseljavanje stanovnika na području LAG-a
Mjere (aktivnosti)
5.1.1 Razvoj infrastrukture, energetske učinkovitosti i uređenosti naselja
5.1.2 Jačanje zajednice i razvoj volontiranja u svrhu jačanja međugeneracijske solidarnosti
5.1.3 Promicanje prijenosa vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem na mlađe članove
poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava
5.1.4 Razvoj intermodalnog javnog prijevoza
Ciljane skupine
Jedinice lokalne samouprave i mjesni odbori
Ogranizacije civilnog društva
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
Nezaposleni, mladi, žene, osobe treće životne dobi, osobe s posebnim potrebama i
predstavnici drugih marginaliziranih skupina društva
Lokalni stanovnici
Očekivani rezultati
- Povećanje projekata obnove i razvoja ruralnih područja
- Povećanje broja mladih stanovnika
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
38
- Povećanje broja mladih poljoprivrednika
- Povećanje broja događanja za potrebe integracije zajednica
- Povećanje zajedničkih aktivnosti udruga s područja LAG-a
- Razvoj intermodalnog prijevoza u LAG-u
Indikatori provedbe na razini prioriteta
Opis indikatora Početna vrijednost
u odnosu na LRS
2012
Stanje
2014
Broj apliciranih i realiziranih projekata obnove i
razvoja ruralnih područja
0 5
Broj projekata obnovljiivh izvora energije na javnoj
infrastrukturi
0 2
Broj radionica o zaštiti i očuvanju okoliša,
održivom razvoju i energetskoj učinkovitosti
0 5
Povećanje pokrivenosti širokopojasnim i bežičnim
internetom
0 20%
Broj sudionika na radionicama 0 50
Broj projekata koji promiču volonterstvo i
međugeneracijsku solidarnost
0 2
Broj korisnika projekata razvoja volonterstva i
međugeneracijske solidarnosti
0 50
Broj projekata u kojima sudjeluju min. 3 različite
organizacije civilnog društva
0 10
Broj događanja usmjerenih integraciji zajednice 0 5
Broj mladih poljoprivrednika 0 10
Broj mladih poljoprivrednika uključenih u projekte
mjera ruralnog razvoja
0 5
Program intermodalnog prijevoza u LAG-u 0 1
3.2.6 Implementacija LEDAER pristupa na području LAG-a (RC6)
Prioriteti razvojnog cilja 6
6.1 Multisektorsko jačanje implementacije LEDAER pristupa integralnom razvoju
područja LAG-a
Mjere (aktivnosti)
6.1.1 Formiranje ureda i jačanje osoblja LAG-a
6.1.2 Jačanje članstva i kvalitete LAG-a
6.1.3 Osposobljavanje članova i stanovnika područja LAG-a za implementaciju LEADER
pristupa ruralnom razvoju
6.1.4 Prijenos znanja, vještina i primjera dobre prakse između LAG-ova i njihovih dionika
na regionalnoj, nacionalnoj i razini EU
Ciljane skupine
Jedinice lokalne samouprave i mjesni odbori
Ogranizacije civilnog društva
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
Nezaposleni, mladi, žene, osobe treće životne dobi, osobe s posebnim potrebama i
predstavnici drugih marginaliziranih skupina društva
Lokalni stanovnici
Očekivani rezultati
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
39
- Povećanje projekata obnove i razvoja ruralnih područja
- Povećanje broja mladih stanovnika
- Povećanje broja mladih poljoprivrednika
- Povećanje broja događanja za potrebe integracije zajednica
- Povećanje zajedničkih aktivnosti udruga s područja LAG-a
- Razvoj intermodalnog prijevoza u LAG-u
Indikatori provedbe na razini prioriteta
Opis indikatora Početna vrijednost
u odnosu na LRS
2012
Stanje
2014
Broj odobrenih LAG-ova 0 1
Broj članova LAG-a 17 30
Web stranica LAG-a 0 1
Broj projekata za koje se traži pismo potpore LAG-
a
0 3
Broj regionalnih i nacionalnih partnerskih projekata 0 5
Broj prekograničnih projekata 1 2
Broj projekata koji promiču rodnu jednakost 0 5
Broj animacijsko-motivacijskih radionica
LEADER pristupa za povećanje člantsva
5 10
Broj radionica/događanja s prijenosom znanja i
vještina kroz primjere dobre prakse
2 10
Broj promidžbenih i edukacijskih materijala
(izdanja) o LEDAER pristupu i Programu ruralnog
razvoja RH
0 3
Broj radionica i događanja u suradnji s drugim
LAG-ovima
1 8
3.2.7 Horizontalni strateški ciljevi LAG-a
Osim dugoročnih programskih ciljeva važni su i tzv. dugoročni, horizontalni, ciljevi, odnosno
ciljevi koji bi se idealno trebali promicati u svim programima i projektima implementacije
LAG-a, posebno u projektima finanicranim iz inozemnih fondova i fondova Europske unije, a
uključuju: razvoj informacijskog društva, promociju jednakih mogućnosti i ljudskih
prava, s posebnim naglaskom na jačanje uloge mladih i žena kao i socijalno ugroženih
skupina društva, upravljanje okolišem i održivost, razvoj javno-privatnog partnerstva i
učinkovite demokracije. Uz navedene ciljeve, posebno je važan specifičan horizontalni cilj područja LAG-a,
razminiranje minski sumnjivih područja. Implementacija LEDAER pristuopa integralnom
ruralnom razvoju (RC6) ima apsolutne značajke prioritetog horizontalnog cilja.
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
40
3.2.8 Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta s prioritetima ruralnog razvoja
Prioriteti ruralnog razvoja RH IPARD 2007-2013
Razvojni ciljevi i prioriteti LRS P1 P2
+LEDAER
P3
1. Razvoj dodane vrijednosti lokalnim proizvodima i
uslugama
1.1 Povećanje konkurentnosti poljoprivrede, šumarstva i
drugih ne-poljoprivrednih sektora
1.2 Promocija i marketing domaćih proizvoda i razvoj
dodane vrijednosti
2. Razvoj lokalne opskrbe prehrambenim proizvodima
2.1 Održiva lokalna opskrba lokalnim prehrambenim
proizvodima
3. Razvoj turističke ponude i promocija prirodnih i
kulturnih resursa
3.1 Razvoj poticajnog okoliša za turistički razvoj
3.2 Zajednički marketing i promocija turističke
destinacije
4. Razvoj mogućnosti zapošljavanja
4.1 Razvoj poduzetništva
5. Razvoj kvalitete života u LAG-u
5.1 Povratak i naseljavanje stanovnika na području LAG-
a
6. Implementacija LEDAER pristupa na području LAG-
a
6.1 Multisektorsko jačanje implementacije LEDAER
pristupa integralnom razvoju područja LAG-a
4 Strategija izrade i provedbe
4.1 Značajke partnerstva i izrada Lokalne razvoje strategije
U nastavku ćemo predstaviti osnovne značajke formiranja LAG-a i izrade Lokalne razvojne
strategije, provedenih putem radionica i sastanaka, kroz koje je sazrijevala ideja suradnje,
formiranja i rada LAG-a. Općine Barilović, Gvozd, Krnjak, Topusko i Vojnić, osnivači LAG-
a, predstavljaju zaokruženu geografsku cjelinu s tisućljetnom suradnjom stanovnika i sličnim
povijesnim karakteristikama, no prvenstveno ih povezuje želja za zajedničkim ciljem
postizanja održivog i integriranog razvoja cjelokupnog područja.
Razvoj partnerstva započeo je još 2008. godine tijekom provedbe projekata Centra za civilne
inicijative (CCI) na području navedenih općina. Na inicijativu CCI-ja, formirano je
regionalno partnerstvo između općina Gvozd, Krnjak, Topusko i Vojnić, koji su, potpisom
Sporazuma o pokretanju Regionalnog razvojnog partnerstva „Petrova Gora“, formirali savjet
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
41
građana putem kojeg se formiralo neformalno lokalno multisektorsko partnerstvo. Nakon
informativne kampanje Ministarstva poljoprivrede, tijekom 2009. godine, o uvođenju
LEDAER pristupa u razvojururalnih područja, neformalno regionalno partnerstvo odlučilo je
formalizirati svoju suradnju formiranjem Lokalne akcijske grupe „Petrova Gora“. Tijekom
rada regionalnog partnerstva, priključili su se i dionici s područja općine Barilović, kao i
jedinica lokalne samouprave. Tako su, dionici s područja 5 općina, 17. Ožujka 2010. osnovali
LAG te započeli izradu Lokalne strategije razvoja. Nacrt prve LRS bio je izrađen tijekom
2011-te godine i s izradom konačnog dokumenta čekalo se zadnje smjernice nadležnog
Ministarstva. Nakon prvih prijedloga Pravilnika za provedbu Mjere 202, pristupilo se
postupku izrade revizije Lokalne razvojne strategije, kako bi se LAG pripremio za postupak
odobrenja.
Radionice za reviziju LRS-a nisu bile usmjerene samo na izradu novog strateškog
dokumenta, već prvenstveno prema jačanju suradnje svih razvojnih sektora, javno-civilnog i
privatnog te prihvaćanju svih dobrih razvojnih ideja bez obzira od kuda su pristigle. Tijekom
izrade Strategije provela se i analiza partnerskih odnosa, pripremile smjernice za reformiranje
LAG-a od njegova osnivanja, te širenje ideje LEADER-a i na druga, susjedna područja (LAG
Petrova Gora jedan je od osnivača LEADER mreže Hrvatske). Na radionicama revizije LRS-
a, uz članove Upravnog odbora LAG-a, sudjelovali su i članovi Skupštine, ali i predstavnici
šireg kruga razvojnih dionika koji još nisu bili članovi LAG-a, kao i dionici s područja
naselja Grada Karlovca koja gravitiraju prostoru LAG-a Petrova Gora. Isto tako, savjetovalo
se s brojnim drugim stručnjacima te predstavnicima različitih organizacija, poduzeća i obrta
kako bi se što kvalitetnije analiziralo stanje i potrebe područja i svih njegovih stanovnika.
Cijeli postupak konačne izrade vodio je Upravni odbor LAG-a u, suradnji sa stručnjacima za
provedbu ruralnog razvoja, implementacijom načela LEADER programa.
2008.-2010. Aktivnosti osnivanja LAG-a
13.05.2008. Osnivanje Regionalnog savjeta građana u općinama Topusko, Krnjak, Gvozd i
Vojnić. Na prvim sastancima pristupnice ispunio 21 član. Savjeti djeluju
unutar svake općine i još nema zajedničkog okupljanja JLS. Savjete je
osnovao Centar za civilne inicijative kroz projekt „Jačanje utjecaja građana na
donošenje i provedbu odluka u ruralnim zajednicama“ koji je financirala
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva.
11.09.2008. Sastanak lokalnog savjeta građana koji sebe već naziva LAG-om i priprema se
za pokretanje projekta u sklopu demokratizacije, kao i osnivanje jamstvenog
fonda na razini Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije.
16.10.2008. Sastanak lokalnog razvojnog partnerstva Petrova Gora (još inicijative za
osnivanje LAG-a) u Vojniću, u Drvno-tehnološkom centru gdje su
predstavljena iskustva u primjeni LEADER procedure u Bavarskoj, što je prvi
susret sa projektima financiranima iz ruralne politike EU u ovim krajevima.
07.11.2008. Održan sastanak prve formulirane inicijative za formaliziranje Lokalnog
razvojnog partnerstva Petrova Gora i inicijative za osnivanje solidarnog fonda
na 4 općine (tada još nije bila uključena općina Barilović), dogovor za
spajanjem općina u regionalni pristup zajedničkom razvoju.
23.12.2008. U Vojniću održan okrugli stol i panel rasprava o LEDAER programu;
predstavljanje LEADER pristupa u Europi.
05.02.2009. Prvi sastanak s predstavnicima sva tri sektora društva u Gvozdu a s područja
budućeg LAG-a Petrova Gora. Na sastanku su ustanovljene tri radne skupine,
u skladu s projektom koji je provodio CCI u okviru PHARE 2006 programa :
Turizam i zaštita okoliša; Gospodarstvo i infrastruktura; Društveni razvoj i
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
42
civilno društvo. Do kraja godine, formiran je savjet građana, kako se tada
nazivao budući LAG.
travanj-
studeni
2009.
Sastanci savjeta građana, koji su bili ishodište za formalno formiranje javno-
privatnog partnerstva LAG-a. Datumi sastanaka: 1. travnja, 11. svibnja, 29
lipnja, 21. kolovoza, 16. rujna, 30. rujna, 30 listopada, 11. studenog, sve
tijekom 2009. godine. Dokumentacija i liste sudionika nalaze se u uredu CCIa
u Zagrebu. Naziv CCI-evog projekta je bio: „Citizens' Awakening to
Responsibility Fostered by Civil Society Organizations“.
ožujak–
lipanj 2009.
Sastanci savjeta građana - razrada ideje projekta za prekograničnu suradnju u
kojoj sudjeluju sve općine LAG-a i CCI, tijekom kojih se dodatno jačala
svijest o potrebi međusobne suradnje svih lokalnih multisektorskih dionika.
27. 01.2010. Predstavnici lokalnih dionika upoznali su se detaljnije s LEDAER
programom, njegovom povijesti i uspješnom primjenom u zemljama Europske
unije, te pripremama za njegovu primjenu u Republici Hrvatskoj. Razmatra se
ideja o osnivanju udruge koja će okupiti dionike iz više općina koje gravitiraju
jedna drugoj.
19.02.2010. Predstavnici lokalnih dionika upoznali su se s iskustvima drugih LAG-ova u
regiji i međunarodnom okruženju, posebno iskustava susjednog LAG-a Vallis
Colapis i njihovog procesa izrade formalnog sporazuma o razvojnom
partnerstvu između općina.
17.03.2010. Osnivačka skupština LAG-a Petrova Gora. Osnivačku skupštinu činilo je 5
predstavnika javnog sektora, 3 predstavnika civilnog sektora, 6 građana
(fizičke osobe) i 3 predstavnika gospodarskog sektora. LAG je imao ukupno
17 osnivača.
15.04.2010. LAG Petrova Gora registriran je pri nadležnom uredu državne uprave u
Sisačko-moslavačkoj županiji.
svibanj
2010.
Skupina dionika iz regije LAG-a Petrova gora odlazi na studijsko putovanje u
Sloveniju i posjećuje područje LAG-a pod nazivom LAG Obsotelje in
Kozjansko gdje se detaljno upoznaje s primjernom LEDAER programa u
Sloveniji.
24.10.2010. CCI potpisuje projekt prekogranične suradnje koji pokriva sve općine LAG-a
pod nazivom „Oživljavanje prekograničnog partnerstva kroz ruralni razvoj“-
radna skupina LAG-a sudjelovala je u razradi projektne ideje i problemskog
stabla tijekom koje se definirao deficit znanja i vještina razvoja ruralnog
turizma u regiji.
2011.-2013. Aktivnosti izrade LRS
18.01.2011. Na 1. sastanku izrade LRS prezentirali su se svi članovi LAG-a te raspravio
formular za prikupljanje projektnih ideja te podataka o području LAG-a za
potrebe izrade LRS. Raspravljen je preporučen sadržaj LRS te ciljevi i
prioriteti IPARD programa 2007-2013, te izrađen nacrt osnovne analize stanja
prema dostupnim podacima o području LAG-a. Započela je izrada SWOT
analize.Provodi se i projekt prekogranične suradnje s Bosanskohercegovačkim
LAG-om Una-Sana sa sjedištem u uredu LAG-a Petrova Gora u Gvozdu.
Nositelj projekta je CCI, općina Gvozd je partner a općine Topusko, Vojnić i
Krnjak suradnici na projektu.
26./27.04.
2011.
Predstavljena, raspravljena i prihvaćena osnovna analiza stanja i resursa LAG-
a, predstavljen prijedlog nacrta SWOT analize i provedena edukacija o
njezinoj važnosti i primjeni u daljnjem strateškom planiranju. Izrađen nacrt
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
43
SWOT analize. Primijenjena PESTLE analiza kod izrade SWOT analize te su
nalazi iz PESTLE integrirani unutar SWOTa.
23.05.2011. Predstavljena SWOT analiza, raspravljena te prihvaćena od strane radne grupe
za izradu LRS. Nakon edukacija o značaju Vizije, radna skupina je izradila
Viziju LAGa.
18.06.2011. Radna skupina je, uz facilitiranje CCI-a, razradila strateške ciljeve, prioritete,
mjere te pripadajuće aktivnosti koje su stavljene u vremensku korelaciju
trajanja provedbe LRS.
21.09.2011. Skupština LAG-a prihvatila finalni nacrt LRS i otvorila postuoak javne
rasprave o nacrtu strategije putem web stranica JLS. Isto tako, odlučeno je
kako se neće izrađivati konačna verzija dok nisu poznate smjernice nadležnog
tijela za provedbu IPARD programa.
studeni–
prosinac
2011.
Edukacijski moduli za stanovništvo LAG područja u sklopu projekta
prekogranične suradnje (projekt vodi CCI, Općina Gvozd je partner),
educirano oko 30 OPG-a, predstavnika civilnog društva i lokalnih zadruga za
pokretanje ruralnog turizma u regiji a sve u skladu s prijedlogom LRS
veljača
2012.
Osam (8) nezaposlenih osoba s područja LAGa i članova LAGa kroz njihove
udruge i OPG-e položilo je ispit za turističkog vodiča što je postalo temeljem
zakonski dozvoljenog vođenja turista na poidručju LAGa Petrova Gora. Tečaj
i polaganje ispita omogućio je CCI kroz partnerstvo s Općinom Gvozd i LAG
Una-Sana kroz IPA IIb komponentu prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i
Hercegovina 2007-2013. Projekt je uskladjen s LRS. Općina Gvozd prolazi
kao partner (kao i dionici LAG-a) iskustvo s EU fondovima iz IPA IIB
komponente.
siječanj
2012.
Na području 4 općine LAGa (Topusko, Vojnić, Krnjak, Gvozd) pokreće se
projekt (CCI kao nositelj) u sklopu IPA TAIB 2009 programa „U potrazi za
demokracijom“ kojim se, do kraja 2013. godine, jača uloga i kapaciteti
lokalnih organizacija civilnog društva i uloga same udruge LAG Petrova Gora.
LAG Petrova gora jedan je od partnera na projektu što je ujedno i prvo
iskustvo s IPA i EU financiranjem. Kroz projekt je zaposlena 1 osoba na 30%
radnog vremena, voditelj LAG-a. Osim ovog zaposlenja LAG zapošljava i tri
osobe preko tzv. Javnih radova, mjere zapošljavanja HZZ-a. I ostali partneri
na projektu, Most Perna, Breza Krnjak i Ženska grupa Vojnić članovi su
LAGa Petrova Gora čime se i ostali dionici educiraju za provedbu projekata
financiranih od EU fondova.
listopad
2012.
Radna grupa za izradu LRS, Skupštini predstavila revidiranu LRS sukladno
smjernicama IPARD programa i popisu stanovništva 2011. te još jednom
naglasila kako će se konačna LRS definirati nakon objave natječaja IPARD
programa za provedbu Mjere 202.
26.03.2013. Skupština – donošenje LRS i proširenje članstva za još 15 novih članova.
Sjedište i ured LAG-a Petrova Gora je na adresi Kralja Petra Svačića 4, u Gvozdu.
Osnivačku skupštinu koja je održana 17.03.2010. činilo je 5 predstavnika javnog sektora, 3
predstavnika civilnog sektora, 6 građana (fizičke osobe) i 3 predstavnika gospodarskog
sektora. LAG je imao ukupno 17 osnivača. Skupština je imala i 5 predstavnika JLS LAG-a.
Upravni odbor čini 11 članova i to 5 članova je iz javnog sektora (46%) te 3 člana iz civilnog
sektora ( 27%) i 3 člana iz privatnog sektora (27%). Četiri je žena u upravnom odboru (36%)
i jedna osoba mlađa od 29 godina. Udruga LAG Petrova Gora, registrirana je pri Uredu
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
44
državne uprave u Sisačko-moslavačkojžupaniji, 15.travnja 2010. Nakon Skupštine održane u
ožujku 2013., LAG Petrova Gora ima 31 člana iz svih razvojnih sektora.
Izvršna tijela LAG-a, sukladno Statutu, čine Predsjednik, Nadzorni odbor te Upravni odbor.
Upravljačko tijelo LAG-a, sukladno Statutu, ima 11 članova, 5 je iz javnog sektora (45%) te
6 iz civilnog sektora (55%). Članovi upravljačkog tijela, u svom sastavu, imaju 5
predstavnika JLS (45%) i 5 žena (45%).
Aktivnosti koje su se odvijale pri izradi LRS-a LAG-a Petrova Gora provele su se tijekom
2010.-2012., a zasnivale su se na sedam osnovnih LEDAER načela,
primjena principa "odozdo prema gore" i sudjelovanje različitih interesnih skupina,
uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije
plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva
postojeće (tradicionalne) i nove (inovativne) aktivnosti
mogućnost primjene strategije u drugim područjima
održivost strategije bez sredstava javne pomoći
plan potrebnih sredstava i raspoloživi izvori financiranja za provedbu strategije
praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriteriji i
indikatori za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti projekata
Za provedbu postupka izrade formirana je posebna radna grupa iz redova predstavnika
javnog, civilnog i poslovnog sektora koju su činili te su pod vodstvom stručnog savjetnika
UNDP-a, proveli postupak izrade koji se zasnivao na prethodnim pripremama svih potrebnih
materijala za raspravu koji su se članovima radne grupe dostavljali elektroničkim putem
najmanje sedam dana prije sastanka, zajedničkih sastanaka na kojima su se odluke i zaključci
donosili konsenzusom, pripreme za prezentaciju inicijativnom odboru LAG-a te
uključivanjem i raspravom sa širim krugom razvojnih dionika oko važnih dijelova strategije.
Posebna dodana vrijednost ove strategije općem strateškom planiranju na području LAG-a je
sam postupak procesa izrade i dubinske rasprave i konzultacija sa svim relevatnim razvojnim
dionicima LAG-a u transparentnom procesu donošenja odluka. Na sastancima radne grupe
donosila se konačna odluka o sadržaju strategije. Strategija je usvojena na Skupštini LAG-a
26.03.2013.
4.2 Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva
Prioritetne
Mjere
(aktivnosti)
Vrijeme provedbe 2012-2014 /RC1-RC6
2012 2013 2014
I II III IV I II III IV I II III IV
RC 1
1.1.1
1.1.2
1.1.3
1.1.4
1.2.1
1.2.2
1.2.3
RC 2
2.1.1
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
45
2.1.2
2.1.3
2.1.4
RC 3
3.1.1
3.1.2
3.1.3
3.1.4
3.1.5
3.2.1
3.2.2
3.2.3
RC 4
4.1.1
4.1.2
4.1.3
4.1.4
RC 5
5.1.1
5.1.2
5.1.3
5.1.4
RC 6
6.1.1
6.1.2
6.1.3
6.1.4
Programi i aktivnosti, odnosno, mjere implementacije, provoditi će se tijekom cijelog
razdoblja implementacije strategije 2012-2014, ali s različitim intenzitetom. Ova strategija
predstavlja samo ishodišnu smjernicu za naredno razdoblje kada Republika Hrvatske postane
punopravna članica Europske unije i počne aktivno provoditi LEDAER program kako dio
Zajedničke politike ruralnog razvoja Europske Unije za razdoblje 2014-2020. Realizacija
planiranih aktivnosti, a time i realizacija strategije biti će dostupna javnosti poutem web
stranice LAG-a i tijekom cijelog procesa implementacije provoditi će se proces vrednovanja
provedbe, što će omogućiti korekciju mjera u slučaju većih odstupanja i kvalitetnu pripremu
revizije ove strategije za naredno proračunsko razdoblje, koja će se morati provesti tijekom
2014-te.
4.3 Jednake mogućnosti
LAG je u samom postupku pripreme Lokalne razvojne strategije i kreiranja partnerstva
pokazao razvidnu razinu uvažavanja načela LEADER-a kao i načela jednakih mogućnosti i
ravnopravnosti za sve stanovnike područja, bez obzira koje su nacionalnosti, spola, rase,
jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, izborazbi, društvenog položaja ili koje druge
osobne sklonosti. Poštivanje ovih načela biti će ugrađeno u kontinuiran rad LAG-a i
provedbu strategije te programa i projekata koje se provode u okviru implementacije
strategije. LAG će postati primjerom dobre prakse integracije osjetljivih i marginalnih
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
46
skupina društva u zajedničke aktivnosti koje omogućuju razvoj područja LAG-a. Već u
samim navedenim ciljanim skupinama za provedbu aktivnosti ugrađene su smjernice
jednakih mogućnosti za sve. LAG će prvenstveno poticati uključivanje nezaposlenih, mladih,
žena te osoba starije životne dobi u svoje aktivnosti, kroz njihov rad na pripremi projekata ali
i izradi baze podataka o području, valorizaciji tradicijske baštine te edukacija, odnosno
programa osposobljavanja za uključivanje u tržište rada. LAG će, svojim aktivnostima,
poticati na društvenu koheziju svih stanovnika područja, jer je svoje aktivnosti prioritetno
usmjerio ka ciljanim skupinama koje su posebno osjetljive. LAG će se, u svom daljnjem
radu, promovirati kao područje raznolikosti i različitosti, otvorenosti i inovativnosti,
tolerancije i jednakosti te jednakih mogućnosti za sve.
4.4 Inovativnost strategije
LRS je, samom metodologijom svoje izrade, i provedbom LEADER pristupa, donijela porast
svijesti lokalnih dionika o potrebi međusobne sektorske suradnje, ali i suradnje na
regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, u cilju cjelovitog i ubrzanog razvoja područja
LAG-a. LRS je, aktiviranjem različitih sektorskih dionika postigla njihovo sinergijsko
djelovanje u postizanju zajedničkih ciljeva provedbom prioritetnih aktivnosti. Tijekom cijele
izrade LRS, kao i u planiranju njezine provedbe, radna grupa integrirala je tradicijsko
nasljeđe i znanja s inovativnim idejama stručnjaka i mladih s područja LAG-a, ali i onih koji
nisu s područja LAG-a no s njime dugoročno surađuju. Iz strukture LRS-a vidljiva je velika
valorizacija i potreba za revitalizacijom kulturno-povijesne i tradicijske baštine uz očuvanje
prirodnih resursa, putem uporabe novih znanja, vještina i tehnologija te usvajanjem temeljnih
načela održivog razvoja. Iz priložene tablice odnosa postojećih (tradicionalnih) i novih
(inovativnih) aktivnosti koje se još nisu provodile na području LAG-a, vidljiva je iznimno
velika inovativnost LRS, od 31 predviđene prioritetne aktivnosti, 9 ih je potpuno inovativnog
karaktera.
Prioritetne mjere
(aktivnosti)
Postojeće (tradicionalne)
aktivnosti
Nove (inovativne)
aktivnosti
1.1.1
1.1.2
1.1.3
1.1.4
1.2.1
1.2.2
1.2.3
2.1.1
2.1.2
2.1.3
2.1.4
3.1.1
3.1.2
3.1.3
3.1.4
3.1.5
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
47
3.2.1
3.2.2
3.2.3
4.1.1
4.1.2
4.1.3
4.1.4
5.1.1
5.1.2
5.1.3
5.1.4
6.1.1
6.1.2
6.1.3
6.1.4
4.5 Utjecaj provedbe Strategije na okoliš
Iz cijele strukture Lokalne razvojne strategije, SWOT-a i strateških operativnih programa i
programskih aktivnosti vidljvo je prioritetno usmjerenje provedbe strategije usvajanjem i
primjenom načela održivog razvoja. Sve aktivnosti u sebi imaju ugrađene elemente
održivog gospodarenja prirodnim resursima i zaštitu okoliša, kako u gospodarskom
razvoju, tako i pri razvoju komunalne i društvene infrastrukture. LRS je dala i poseban
naglasak na usvajanje novih znanja i vještina i prioritetnu uporabu novih tehnologija,
kao i prioritetno uvođenje obnovljivih izvora energije s ciljem postizanja energetske
samoodrživosti. Načela održivog razvoja i zaštite okoliša, horizontalni su ciljevi LRS te
moraju biti poštivani u provedbi svakog projekta Lokalne strategije razvoja. Stoga je razvidan
zaključak kako ova Strategija ima iznimno pozitivan utjecaj na očuvanje okoliša i prirodnih
resursa u cijelom području LAG-a.
4.6 Mogućnost primjene strategije u drugim područjima (prenosivost)
4.6.1 Unutar područja LAG-a
Uz razvoj i iskustvo u provedbi LEADER pristupa, LAG će razviti i ojačati svoje vještine i
znanja iz područja integriranog održivog ruralnog razvoja. LAG će se brinuti o prijenosu
iskustava između partnera i različitih lokalnih zajednica u svom području te time,
popularizirati LEADER pristup na druga područja, sektore, institucije i organizacije čije
aktivnosti utječu na razvoj područja LAG-a Frankopan. LAG će svojim aktivnostima
promicati razmjenu iskustava i vještina putem:
organizacije radionica i sastanaka za razmjenu iskustava imeđu članova LAG-a i svim
zainteresiranim stranama i osobama koje djeluju ili svojim ovlastima utječu na
područje LAG-a,
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
48
organizirati informativne kampanje, prezentacije i rasprave o različitim primjerima
dobre prakse unutar razvojnih dionika područja,
provoditi animaciju stanovnika i gospodarskog sektora s ciljem postizanja međusobne
suradnje i sinergijskog djelovanja na poboljšanje života i razvoj područja,
organizirati će sastanke i “okrugle stolove” razvojnih dionika o važnim temama za
područje LAG-a,
iskustva i znanja koja je LAG stekao, putem prezentacija, radionica i rasprava,
prenositi će na stanovnike, organizacije, institucije i gospodarske subjekte na području
LAG-a
organizirati će zajedničke treninge i praksu s ciljem međusobnog upoznavanja načina
rada potencijalnih partnera unutar LAG-a s ciljem razvoja zajedničkih razvojnih
projekata, odnosno, stvaranja partnerskih odnosa,
organizirati će međusobnu suradnju i informiranje te razmjenu znanja i iskustava
jedinica lokalne samouprave i javnog sektora unutar LAG-a,
promicati će i popularizirati inovativne projekte usmjerene na širenje aktivnosti te
znanja i vještina u primjeni inovacija na području LAG-a.
4.6.2 Unutar regije, Republike Hrvatske i na međunarodnoj razini
Unutar regije te u suradnji s drugim LAG-ovima u regiji, nacionalnoj i međunarodnoj razini,
LAG Petrova Gora omogućiti će prijenos stečenih znanja i vještina organizacijom studijskih
putovanja kako bi potaknuo povezivanje dionika s ciljem razvoja projekata suradnje,
izrađivati će i diseminirati informativne i stručne materijale o LEADER pristupu ruralnom
razvoju i primjerima dobre razvojne prakse, aktivno će se se uključiti i djelovati u raznim
regionalnim sastancima i konferencijama, stvarati će regionalnu mrežu LAG-ova na
partnerskoj razini, no LAG će prvenstveno poticati uspostavu radnog partnerstva koje
uključuje blisku suradnju sva tri razvojna sektora, putem svojih predstavnika i članova te
suradnjom s pojedincima i organizacijama unutar regije. Članovi LAG-a prenositi će svoje
iskustvo formiranja LAG-a i izrade Lokalne strategije razvoja te načina njezine
implementacije, odnosno primjeni načela LEDAER pristupa ruralnom razvoju kao nove
metodologije koja se primjenjuje u integriranom razvoju ruralnih zajednica. Promicati će
Lokalnu razvojnu strategiju i na višim razinama unutar regije, područjima koja imaju slične
prostorne i razvojne karakteristike, kako bi se i ta područja te njihovi lideri odlučili usvojiti
LEADER pristup lokalnog razvoja, usmjerenog na održivo korištenje prirodnih rsursa te
revitalizacijom kulturno-povijesne i tradicijske baštine, uvođenjem inovacija, novih
tehnologija i proizvodnih procesa, novih metodoloških pristupa razvoju zajednice i
organizacije, ubrzali valorizaciju područja, gospodarski razvoj, a time i povećanje kvalitete
života stanovnika.
LAG Petrova Gora već ima suradnju s već postojećim LAG-om „Vallis Colapis“, LAG-om
„Frankopan“ te LAG-om „Zrinska Gora“ s kojima i graniči, u obliku stvaranja zajedničkih
projekata, informativnih i animacijskih kampanja, razvoja regionalnih proizvoda, turizma i
razvoja ljudskih resursa te stvaranja zajedničkih baza podataka o područjima i njihovoj
resursnoj osnovi te očuvanju, revitalizaciji i održivom korištenju i integralnom ruralnom
razvoju regije.
Na nacionalnoj razini, navedenim aktivnostima LAG Petrova Gora jedan je od osnivača
LADER mreže Hrvatske (krovne nacionalne mreže LAG-ova), dok će na međunarodnoj
razini, s LAG-ovima Bosne i Hercegovine raditi na razvoju prekograničkih projekata
usmjerenih financiranju integralnog ruralnog razvoja iz fondova Europske unije.
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
49
4.7 Izvori financiranja i održivost LRS bez sredstava javne pomoći2
LRS je zajednički dokument područja LAG-a koji je nastao kao rezultat suradnje svih
jedinica lokalne samouprave dugoročnim procesom planiranja i pripreme, a sredstva koja će
se koristiti za postizanje strateških ciljeva u potpunosti odražavaju lokalne potrebe cijelog
područja. Revidirana LRS je nastala u procesu kontinuiranih međusobnih konzultacija i
rasprave, pri čemu su svi ključni segmenti usvojeni konsenzusom, prvo na razini radne grupe,
a nadalje u konzultacijama s dionicima LAG-a. Takav partnerski, participacijski proces
povećava mogućnosti za postizanje ciljeva i mobilizira odgovarajuće resurse dostupne na
području LAG-a te osigurava održivost aktivnosti u odnosu na lokalne razvojne politike u
programskom razdoblju 2012-2014. te stvara dobre temelje za kreiranje novih strateških
ciljeva, prioriteta i aktivnosti za naredno programsko razdoblje 2014-2020.
LRS, kao partnerski strateški dokument, omogućila je, od strane sva tri ključna sektora
razvojnih dionika - javnog, civilnog i gospodarskog, zajedničku identifikaciju razvojnih
prioriteta, ciljeva i načina postizanja ciljeva temeljenih na realnom sagledavanju stvarnih
problema, razvojnih potencijala i mogućnosti područja. Lokalna razvojna strategija jest alat
pomoću kojeg Lokalna akcijska grupa kao operativan tim, provodi njezinu implementaciju i
postiže ukupan razvoj područja LAG-a, što pridonosi širem cilju, integriranom ruralnom
razvoju područja, čime se, sinergijski, omogućuje trajnost i održivost strategije.
Metodologija izrade i revizije strategije doprinjela je formiranju jakih, dugoročnih veza na
području LAG-a usmjeravanjem aktivnosti na različite oblike suradnje putem partnerskih
odnosa te omogućila razvoj mreže institucija, organizacija i poduzetnih pojedinaca koji su svi
usmjereni ka postizanju zajedničkih strateških ciljeva. Stalno prisustvo i partnerstvo s
institucijama nadležnim za razvoj područja LAG-a, omogućilo je bolje povezivanje s
nadležnim institucijama što će uvelike pridonijeti i njihovu senzibiliziranju boljem rješavaju
problema s kojima se suočava područje LAG-a te omogućiti jačanje partnerskih odnosa i
zajedničkih projekata. Također osigurava održivost implementacije Lokalne razvojne
strategije i rad LAG-a. LAG je već započeo aktivnosti jačanja suradnje sa drugim LAG-
ovima u Hrvatskoj i na međunarodnoj razini putem članstva u LEADER mreži Hrvatske
(jedan od inicijatora i osnivača) te ELARD-u.
Usmjerenost strategije jačanju ljudskih resursa te jačanju umrežavanja lokalnih proizvođača i
pružitelja usluga, odnosno, poduzetničkog sektora, imati će dugoročan utjecaj na održivost
strategije i njezinu trajnost, posebno provedbom aktivnosti u duhu načela održivosti i
integriranog ruralnog razvoja, odnosno, provedbom prema načelima LEADER programa.
Implementacija aktivnosti LRS, pridonijeti će i održivosti JLS, omogućiti im povećanje
financijskih sredstava kojima će raspolagati te poboljšati upravljanje javnim proračunskim
sredstvima na učinkovitiji način, budući su jedinice lokalne samouprave nositelji ukupnog
razvoja svojih lokalnih zajednica i osnivači LAG-a. Također, jačanje ljudskih resursa u
civilnom sektoru, pomoći će njihovu jačanju i razvoju, posebno u dijelu stjecanja znanja i
vještina u samofinanciranju svojih aktivnosti, odnosno, traženju i povlačenju sredstava iz
drugih izvora, izvan svojih lokalnih sredina za provedbu razvojnih projekata koji su važni za
opću društvenu zajednicu područja LAG-a i održivost provedbe lokalne razvojne strategije.
Konačno, jačanje ljudskih resursa u gospodarskom sektoru, omogućiti će razvoj gospodarstva
cjelokupnog područja te razvoj kvalitetnijih i novih poduzetničkih aktivnosti te time,
omogućiti i održivost implementacije strategije i postizanja strateških ciljeva.
LAG Petrova Gora ima uspostavljen ured, s voditeljem, i djeluje već niz godina.
Osposobljavanje ureda i članova LAG-a također će pridonijeti održivosti strategije, budući će
se, edukacijom osoblja i pripremom projekata na različite natječaje osigurati dodatna sredstva
2 Op.a Javna pomoć u smislu sredstava IPARD programa..
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
50
za implementaciju aktivnosti identificiranih strategijom. Tendencija jačeg uključivanja i
aktiviranje gospodarskog sektora putem potpore LAG-a, te njegovo umrežavanje, osigurati će
dodatna sredstva za implementaciju strategije i njezinu održivost. Važno je napomenuti kako
članovi i osoblje LAG-a već imaju iskustvo u provedbi IPA projekata, kao i projekata
financiranih sredstvima UNDP-a, USAID-a, Svjetske banke i dr. U nastavku je naveden
popis većih provedenih i projekata koji su u provedbi na području LAG-a, kako bi se stekao
bolji uvid u iskustva lokalnih dionika.
Tablica 4.1 Projekti koji su se provodili i koji se provode iz drugih izvora financiranja (ujedno, dokaz o sposobnosti dionika
LAG-a za upravljanje javnim sredstvima).
Nositelj/Partner
projekta
Naziv projekta: Izvori
financiranja
CCI/LAG Una-Sana,
Općina Gvozd i Općina
Bosanska Krupa
„Oživljavanje prekograničnog partnerstva
kroz ruralni razvoj”
IPA CBC
Hrvatska /
Bosna i
Hercegovina
CCI/Ženska grupa Vojnić,
Most Perna - Topusko,
Humanitarna organizacija
“Breza” – Krnjak,
LAG Petrova gora
„ U potrazi za demokracijom“ (u provedbi) IPA TAIB 2009
Općina Barilović Kanalizacijski sustav s prečistačem otpadnih
voda za naselja Barilović – Donji Velemerić
(u provedbi)
IPARD 301
Općina Vojnić Rekonstrukcija nerazvrstanih cesta
(u provedbi)
IPARD 301
Ključan element održivosti LRS i njezinih aktivnosti su stanovnici područja LAG-a.
Operativni rad LAG-a mora biti usmjeren na maksimalno uključivanje što šire populacije i
poticanje aktivnog uključivanja u implementacijske aktivnosti. To će dodatno ojačati
socijalni kapital područja LAG-a te osigurati održivost razvojnih politika, kako lokalnih
zajednica, tako i ukupnog prostora LAG-a. Provedbom stalnog monitoringa aktivnosti i
evaluacije implementacije strategije te poboljšanja temeljenim na stvarnim procjenama
provedbe, osigurati će se dugoročna održivost lokalne razvojne strategije.
Sredstva potrebna za provedbu aktivnosti LRS prikupljaju se članarinom predstavnika svih
sektora i članova LAG-a, ali i putem marketinških aktivnosti, kreiranjem svojih usluga, kao i
apliciranjem projekata na nacionalne, regionalne i međunarodne izvore financiranja. LAG će
poticati objedinjavanje javnih poticajnih sredstava i programa lokalnih izvora, regionalnih,
nacionalnih i međunarodnih, usmjerenih prema krajnjim korisnicima, odnosno, razvojnim
dionicima područja LAG-a.
Tijekom izrade LRS, LAG je već proveo ispitivanje potreba svojih dionika, prikupljanjem
projektnih ideja koje su analizirane i bile baza za izradu smjernica LRS. Za prikupljanje
projektnih ideja formiran je poseban obrazac koji je bio objavljen nekoliko mjeseci na web
stranicama JLS, članova LAG-a. Prikupljeno je više od 60 projektnih ideja svih sektorskih
dionika. Ove projektne ideje predstavljaju i temelj za uspostavu Baze projektnih ideja potrebe
za praćenje realizacije LRS. Analizom dostavljenih projektnih ideja nastao je i financijski
okvir za provedbu LRS 2012.-2014.
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
51
Tablica 4.2 Indikativni izvori financiranja provedbe prioritetnih aktivnosti LRS 2012.-2014. izvan okvira
IPARD programa.
Razvojni cilj LRS Broj
prikupljenih
projektnih
ideja
Procijenjeni
iznosi/Eur
Mogući izvori financiranja
1. Razvoj dodane
vrijednosti lokalnim
proizvodima i
uslugama
17 8,9 IPA I, III, IV, prekogranični
programi dr. međunarodni,
nacionalni izvori
2. Razvoj lokalne
opskrbe
prehrambenim
proizvodima
6 1,2 IPA I, III, IV, dr. međunarodni,
nacionalni izvori
3. Razvoj turističke
ponude i promocija
prirodnih i kulturnih
resursa
21 7,2 IPA I, III, IV, prekogranični
programi dr. međunarodni,
nacionalni izvori
4. Razvoj mogućnosti
zapošljavanja
8 6,3 IPA I, III, IV, dr. međunarodni,
nacionalni izvori
5. Razvoj kvalitete
života u LAG-u
5 3,5 IPA III, IV, dr. međunarodni,
nacionalni izvori
6. Implementacija
LEDAER pristupa na
području LAG-a
4 1,1 IPA I, IV, prekogranični programi,
međunarodni, nacionalni i lokalni
izvori
LRS 2012.-2014. 28,2 mil. Eur
Važan element osiguranja održivosti LRS je i procjena (samoprocijena) učinaka LRS. Ovaj
instrument praćenja i mjerenja rezultata LRS, omogućuje procjenu projekata, ispravnost ili
nedostatake u radu i provedbi. Dobiveni rezultati osnova su za poboljšanje i nadogradnju
aktivnosti vezanih uz provedbu LRS i LAG-a kao organizacije, a provoditi će se na godišnjoj
razini, prije pripreme godišnjeg izvješća o radu LAG-a i provedbi LRS. Program rada temeljit
će se na programu rada i provedbe projekata udruge LAG, odnosno svih partnera okupljenih
pri izradi LRS za razdoblje 2012-2014, kao i svih zainteresiranih razvojnih dionika koji će
imati mogućnost izrade projekata te iznalaženja sredstava njihova financiranja. LAG će 2
puta godišnje objavljivati natječaj za prikupljanje projektnih ideja. Istovremeno, svi
zainteresirani imat će mogućnost dostave projektnih ideja, putem info točke u uredu LAG-a,
ili interaktivne web stranice LAG-a.
U konačnici, LAG je svjestan da nije moguće u kratko vrijeme provedbe ove strategije
realizirati većinu prikupljenih projektnih ideja, ali oni predstavljaju odličnu bazu za daljni rad
i pripremu za realizaciju u razdoblju 2014.-2020.
4.8 Procjena broja projekata i potrebnih sredstava 2013-2014
Za rad LAG-ova i provedbe lokalnih razvojnih strategija za razdoblje 2012-2014 očekuju se
sredstva iz, IPARD programa, za provedbu Mjere 202 (LEDAER mjera), te Mjere 101, 103,
301 i 302 (a nakon 2013/2014 –te, i sredstva iz EAFRD fonda).
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
52
Tablica 4.3 Indikativan broj projekata/potrebna sredstva javne potpore (IPARD, P 1 i 3) predviđenih za realizaciju LRS.
Mjera Indikativan
broj projekata/
LRS 2013.-
2014.
Plan potrebnih sredstava (javna
potpora) za realizaciju projekata
za razdoblje 2013.-2014.
2013. 2014. 2013. 2014.
101 - „Ulaganje u poljoprivredna
gospodarstva u svrhu
restrukturiranja i dostizanja
standarda Zajednice“
103 - „Ulaganja u preradu i
trženje poljoprivrednih i ribljih
proizvoda u svrhu
restrukturiranja tih aktivnosti i
dostizanja standarda Zajednice“
301 - „Poboljšanje i razvoj
ruralne infrastrukture“
1 2 3.035.172,85 kn
7.000.000 kn
302 - „Diversifikacija i razvoj
ruralnih gospodarskih
aktivnosti“
Ukupno: 1 2 3.035.172,85 kn
7.000.000 kn
Indikativan financijski plan i sredstva potrebna za provedbu LRS iz IPARD Mjere 202,
navedena su u Tablici u Dodatku 1.
4.9 Praćenje provedbe Strategije i mjerenje učinaka
Praćenje provedbe LRS LAG-a obuhvaća stalan monitoring, mjerenje učinaka provedbe
strategije, kriterije ocjenjivanja te indikatore za ucjenu uspješnosti i učinkovitosti
mjera, odnosno aktivnosti/projekata kojima se provode. Praćenje i evaluacija
(ocjenjivanje) sastavni je dio redovnih aktivnosti LAG-a. Statut LAG-a te interni pravilnici o
radu, definirali su zadaće LAG-a, koje, između ostalog, obuhvaćaju zadaće praćenja,
izvješćivanja i ocjenjivanja učinkovitosti rada LAG-a odnosno, provedbe strategije koja je
dala smjernice i okvir za rad LAG-a. Zadaće su rapoređene između Upravnog i Nadzornog
odbora, Skupštine te operativnih tijela, odnosno, osoblja ureda LAG-a.
Za provedbu praćenja strategije i njezino ocjenjivanje, LAG, općenito, mora:
uspostaviti aktivnu bazu podataka o stanju u prostoru i bazu projektnih ideja za
realizaciju mjera Strategije, koja u sebi sadrži bazu podataka o stanju projekata,
LAG mora uspostaviti kriterije odabira i indikatore praćenja odabranih projekata za
provedbu LRS, te procedure davanja Pisma potpore LAG-a,
pripremu i analizu raznih vrsta izvješća (kvalitativnih i kvanititativnih, odnosno,
narativnih i financijskih), te
mora provesti sustav edukacije za provedbu samoanalize i vanjske evaluacije (ex ante
evaluacija).
Za praćenje i procjenu provedbe LRS prvenstveno je zadužen stručni voditelj, te Upravni
odbor (predsjednik i zamjenik predsjednika članovi su UO). Strategiju provode članovi
udruge, ured i partneri LAG-a. UO ima zadaću razvoja i provedbe kriterija i kontrolu
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
53
procedura za odabir aktivnosti/projekata koje će se sufinancirati u okviru provedbe LRS te
davanja Pisma potpore projektima koji se kandidiraju na mjere IPARD programa. Voditelj
LAG-a odgovoran je za provedbu zadaća i odluka Upravnog odbora i provedbu odluka
članova Skupštine, kao i učinkovitu provedbu Strategije. Profesionalni stručni voditelj udruge
odgovoran je za prikupljanje, pregled dokumentacije, nadopunu dokumentacije, provedbu
procedura izdavanja Pisma preporuke, provedbu LRS i financiranje projekata.
Sustav praćenja aktivnosti, odnosno provedbe LRS uključuje:
Mjesečne sastanke voditelja i predsjednika LAG-a (aktualnosti, bilješke)
Kvartalne sastanke UO, osim u slučaju izdavanja Pisma potpore, te po potrebi i NO,
koji obuhvaćaju narativna i financijska izvješća provedbe LRS i planiranje aktivnosti i
financiranja za naredno kvartalno razdoblje
Godišnja narativna i financijska izvješća koja voditelj LAG-a, UO i NO podnose
Skupštini LAG-a – s godišnjim planom za slijedeću programsku godinu
Komunikacija s javnosti
Sve aktivnosti tijekom provedbe LRS prate narativna i financijska izvješća s potpisnim
listama ciljanih korisnika i medijskom arhivom (foto/video).
4.9.1 Ocjenjivanje strategije s indikatorima provedbe LRS
Ocjenu aktivnosti LAG-a i provedbe lokalne razvojne strategije potrebno je provoditi na
godišnjoj razini u svrhu ocjene:
prikladnosti odabranih prioriteta i aktivnosti,
napredka u ispunjavanju ciljeva
prikladnosti ključnih pokazatelja uspješnosti (indikatora) i izvješćivanja u smislu
praćenja i vrednovanja provedbe strategije i operativnog plana LAG-a
primjerenosti, učinkovitosti te transparentnosti implementacije strategije i aktivnosti
te kako bi se ocijenila uloga i doprinos pojedinih upravnih i operativnih tijela LAG-a,
njihova rada i adekvatnosti određenih načina njihova angažiranja za rad na provedbi
strategije (procedure, usklađenost sa zakonskim okvirom, sredstva i dr.)
Krajem 2014-te, potrebno je provesti vanjsko vrednovanje strategije (ex ante evaluaciju).
Samoocjenjivanje i vanjska procjena koristiti će se za uklanjanje nedostataka, uvođenje novih
metodologija i edukacija te poboljšanje provedbe LRS i rada LAG-a Frankopan.
Indikatori provedbe detaljno su navedeni na razini prioriteta ostvarivanja pripadajućih
razvojnih ciljeva u poglavlju 3.2, dok su ovdje navedeni samo kumulativni indikatori
provedbe LRS na razini ukupne evaluacije programskog razdoblja trajanja strategije, odnosno
indikatori provedbe LRS u razdoblju 2012-2014:
Razina Najvažniji kriteriji provedbe LRS
Razina projekata LAG-a Međusektorska suradnja i razmjena znanja i
iskustava između članova LAG-a
Aktivnosti indirektnog utjecaja na lokalni i
regionalni razvoj
LAG Identitet i prepoznatljivost
Međusektorska suradnja i razmjena znanja i
iskustava između članova LAG-a
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
54
Jačanje članstva
Vlastiti kapaciteti i sredstva LAG-a
LAG područje Identitet i prepoznatljivost
Lokalna i regionalna međusektorska suradnja
Indirektni učinci provedbe LRS (nove
inicijative, nove integracije, inovacije...)
Sudjelovanje u ostvarivanju širih razvojnih
prioriteta (npr. prioriteti regionalnog razvoja i
sl.)
Nacionalna i međunarodna razina Identitet i prepoznatljivost LAG-a
Međuregionalno i prekogranično partnerstvo
Indirektni učinci provedbe LRS (nove
inicijative, nove integracije, inovacije...)
Sudjelovanje u ostvarivanju širih razvojnih
prioriteta (npr. prioriteti regionalnog razvoja,
nacionalni prioriteti, međunarodni razvojni
prioriteti i sl.)
Razina Kvantitativni pokazatelji (indikatori)
Razina projekata LAG-a Projekti (provedba akcijskog plana), ovisno o
vrsti projekata, novo zapošljavanje,
uključenost ranjivih skupina, broj partnera i
dr.), za svaki projekt – barem jedan indikator
Razina LAG – LRS Strateški pokazatelji odn. indikatori koji su
navedeni pod realizacijom razvojnih ciljeva
Nacionalna i međunarodna razina Pokazatelji definirani na nacionalnoj razini
koji se dostavljaju tijelu nadležnom za
provedbu IPARD programa i dr.
međunarodnih programa čije projekte provodi
LAG i njegovi dionici
IPARD - Mjera 202 Nacionalni indikatori provedbe LEADER
programa
Mjera 202 Odobren LAG
Podmjera 1: Stjecanje vještina,
animiranje stanovnika LAG
teritorija
Broj lokalnih projekata koji su dobili potporu
(od čega, posebno za prioritet 1 i za prioritet
3)
Ukupan broj stvorenih radnih mjesta
Broj usavršavanja za članove LAG-a
Broj sudionika na usvršavanjima LAG-a
Broj informativnih i promotivnih aktivnosti
LAG-a
Broj sudionika na informativnim i
promotivnim aktivnostima
Broj studija za područje LAG-a
Broj projekata za koje je LAG izdao pisma
preporuke za osi 1 i 3 s preslikama pisma
preporuke za svaki pojedini projekt
Podmjera 2: Provedba lokalnih
strategija razvoja
Podmjera 3: Projekti suradnje
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
55
IPARD program (općenito) –
poboljšanje kvalitete života u
ruralnim područjima
Gospodarski rast – neto dodana vrijednost u
standardu kupovne moći (SKM),%
Proizvodnost rasta – promjena u brutto
dodanoj verijednosti po ekvivalentu punog
radnog vremena (BDV/FTE), %
4.9.2 Procedura i kriteriji odabira projektnih ideja te davanje Pisma preporuke
Za uspješnu provedbu LRS neophodno je uspostaviti Bazu projektnih ideja. Baza projektnih
ideja ima za cilj učinkovito planiranje i detaljno praćenje provedbe LRS LAG-a. Baza
projektnih ideja predstavlja službeni registar projektnih ideja s područja LAG-a. U Bazu
se unose podaci o razvojnim projektima kojih su korisnici i/ili nositelji i/ili predlagatelji
javno-pravne, privatne i civilne organizacije, posebno onih za koje LAG daje Pismo
preporuke. Baza je, na jednom mjestu, objedinjeni pregled projektnih ideja i/ili pripremljenih
prijedloga projekata s područja LAG-a koja omogućuje uvid u implementaciju Lokalne
razvojne strategije LAG-a za programsko razdoblje 2012.-2014., te predstavlja temelj za
naredno programsko razdoblje 2014.-2020.
Kako bi se formirala baza projektnih ideja, LAG je kreirao jedinstven obrazac putem kojeg su
se prikupljali osnovni podaci o projektnim idejama razvojnih dionika područja LAG-a, te
stalno provodila informativna kampanju o potrebi prikupljanja projektnih ideja u jednom
centru (ured LAG-a) i stvaranja Baze projektnih ideja. Kampanja se provodila i tijekom
izrade LRS te će se i dalje provoditi putem javnih glasila, elektroničkim medijima ili
direktnim kontaktom članova LAG-a s razvojnim dionicima, kao i putem web stranica LAG-
a. Projektne ideje koje će se prikupljati nakon odobrenja LAG-a moraju biti usklađene s
Lokalnom razvojnom strategijom, što je, istovremeno, odličan put ka provedbi komunikacije
strategije, odnosno, upoznavanja lokalnih razvojnih dionika sa sadržajem Strategije i
strateških razvojnih ciljeva LAG-a. Javni poziv za prikupljanje projektnih ideja biti će stalno
otvoren ali će se aktivno komunicirati prema javnosti na kvartalnoj bazi, odnosno 4 puta
godišnje. Istim tempom će se i revidirati Baza projektnih ideja. Obrazac za prikupljanje
projektnih ideja biti će javno dostupan i na web stranici LAG-a. Putem interaktivne web
stranice biti će otvorena mogućnost elektroničkog predlaganja projeknih ideja. Javni poziv
za prikupljanje projektnih ideja kojima je potrebno Pismo potpore LAG-a (projekti
koji se prijavljuju na IPARD program) biti će stalno otvoren.
Nakon prikupljanja projektnih ideja, posebno onih za koje se traži Pismo potpore, provodi se
njihova detaljna analiza usklađenosti s programskim strateškim ciljevima i prioritetima, te
dubinska ocjena spremnosti projektih ideja (ili već gotovih projektnih aplikacija) za
realizaciju. Određuje im se sadržaj, iznosi, razina pripremljenosti te drugi pokazatelji kojima
se ocjenjuje prioritetnost za razvoj područja LAG-a i implementaciju strategije. Prema
nalazima analize, LAG operativno pruža potporu u realizaciji projektnih ideja, ili, osim u
slučaju projekata za koje se traži Pismo potpore, sam započinje s njihovom realizacijom, u
partnerstvu drugim razvojnim dionicima (za natječaje gdje je LAG prihvatljiv aplikant ili
partner). U konačnici, važno je napomenuti kako se baza projektnih ideja stalno ažurira.
Evaluaciju projektnih ideja, posebno onih za koje se traži Pismo potpore LAG-a, prema
unaprijed definiranim kriterijima (Tablica 4.4), provode zaposlenici ureda LAG-a, pod
koordinacijom stručnog voditelja LAG-a. Evaluator ne može biti i podnositelj zamolbe za
pismom potpore, kako bi se izbjegao sukob interesa, što mora biti razvidno iz zapisnika o
evaluaciji. Detaljna procedura izdavanja Pisma potpore obuhvaća zaprimanje prijedloga
projekta i zamolbu za potporom (na propisanim obrascima, dostupnim u uredu i web stranici
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
56
LAG-a), dostavljenim pismenim putem. Ured LAG-a izdaje pismenu potvrdu o zaprimanju
zamolbe, te pokreće evaluaciju i procjenu usklađenosti s LRS, prema gore opisanoj
proceduri, izrađuje zapisnik o evaluaciji, te saziva UO. Stručni voditelj LAG-a podnosi
evaluacijsko izvješće UO koji, zatim, donosi konačnu odluku o izdavanju Pisma potpore u
roku od maksimalno 15 dana od zaprimanja zamolbe. Pismo potpore dostavlja se korisniku
pismenim putem u 2 originalna primjerka ovjerena od strane predsjednika LAG-a, uz potvrdu
zaprimanja, a najkasnije 15 dana od zaprimanja zamolbe.
Tablica 4.4 Kriteriji za odabir projektnih ideja iz Baze, za provedbu LRS 2012.-2014.
Kriteriji za odabir projektnih ideja
Kriteriji Maks.
broj
bodova
Ostvaren
broj
bodova
Objašnjenje
evaluatora Opći kriteriji Opis kriterija
Strateška
integracija
Projektna ideja usklađena je sa strateškim
ciljevima EU/nacionalne -IPARD,
sektorski/regionalne razine-ŽRS KAŽ
ako DA – 5 bodova
ako NE – 0
(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)
5
Usklađenost s
LRS
Projektna ideja usklađena je sa strateškim
programskim ciljevima i prioritetima LRS
ako DA – 10 bodova
ako NE – 0
(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)
10
Inovativnost Projektna ideja zasniva se na revitalizaciji i
promociji tradicijske baštine, vještina i metoda
revitalizacija/promocija tradicijske
baštine, vještina i metoda - 10 bodova
modernizacija tradicionalnih metoda,
usluga i proizvoda u području – 5
bodova
ako NE – 0
Projektna ideja promovira i uvodi nove
tehnologije, metodologije, znanja i vještine
uvođenje/promocija nove tehnologije,
metoda, znanja i vještina – 10 bodova
ako NE – 0
10
Financiranje Projektna ideja ima zatvorenu financijsku
konstrukciju (osigurano financiranje)
ako DA – 15 bodova
ako NE – 0
(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)
Napomena: Primjena -u slučaju potpore
projektnim prijedlozima za natječaje kojima je
preduvjet 100% financiranja prije odobrenja
povrata sredstava
Projektna ideja ima osigurano minimalno 50%
vlastitih sredstava (za projekte koji moraju imati
osigurano min. 50% vlastitih izvora financiranja)
ako ima 75% - 10 bodova
ako ima 50-75% - 5 bodova
ako ima manje od 50% - 0 bodova
25
Ujednačen
razvoj cijelog
područja
Projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju
cijelog područja LAG-a
projektna ideja pridonosi ujednačenom
10
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
57
razvoju sve 3 JLS – 6 bodova
projektna ideja pridonosi ujednačenom
razvoju 2 JLS – 4 boda
projektna ideja pridonosi ujednačenom
razvoju 1 JLS – 2 boda
Ciljevi i očekivani rezultati projekta korisni su za
sve stanovnike područja LAG-a (nova radna
mjesta/diverzifikacija djelatnosti/razvoj
poduzetništva/ugrožene ciljane skupine...)
ako DA – 4 boda
djelomično – 2 boda
ako NE – 0 bodova
Uključenost
lokalne
zajednice
U realizaciju projektne ideje uključeni su
predstavnici više sektora (javni, privatni, civilni)
uključeni predstavnici sva 3 sektora – 3
boda
uključeni predstavnici 2 sektora – 2 boda
uključeni predstavnici 1 sektora – 1 boda
Projektna ideja kreirana je i bit će provedena
primjenom načela „odozdo prema gore“
ako DA – 5 boda
ako NE – 0 bodova
8
Održivost Projekt je održiv i nakon iskorištenja javnih
sredstava
ako DA – 5 bodova
ako NE – 0 bodova
5
Primjena u
drugim
područjima
Projektna ideja primjenjiva je i u drugim
područjima, i omogućuje umrežavanje aktivnosti
Ako DA – 3 boda
Ako NE – 0 bodova
3
Razvoj
gospodarstva
Projektna ideja predviđa održivo korištenje
postojećih resursa (omogućuje poštivanje načela
održivog razvoja)
Ako DA – 7 bodova
Ako NE - 0 bodova
Projektna ideja doprinosi povećanju vrijednosti
lokalnih proizvoda i/ili usluga, uvodi nove
proizvode i usluge
Ako DA – 8 bodova
Ako NE – 0 bodova
15
Upravljanje
projektima
Ocjena sposobnosti i reference
podnositelja/nositelja projektnog prijedloga
3 i više uspješno provedenih projekata
vrijednosti iznad 5.000 Eur – 5 bodova
2 i više uspješno provedenih projekata
vrijednosti veće od 5.000 Eur – 4 boda
1 uspješno proveden projekt vrijednosti
veće od 5.000 Eur – 2 boda
Nema provedenih projekata vrijednosti
veće od 5.000 Eur – 0 bodova
5
Jednake
mogućnosti
Ciljane skupine projektne ideje (nezaposleni,
žene, mladi, osobe s posebnim potrebama, osobe
treće životne dobi i dr.marginalne/
osjetljive i socijalno-ekonomski ugrožene
skupine, poljoprivrednici, mikro poduzetnci i dr.)
Projektna ideja uključuje 2 i više
prioritetnih ciljanih skupina LAG-a – 5
bodova
5
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
58
Projektna ideja uključuje 1 prioritetnu
ciljanu skupinu LAG-a – 3 boda
Projektna ideja ne uključuje prioritetne
ciljane skupine LAG-a – 0 bodova
Utjecaj na
okoliš Izrazito pozitivan utjecaj – 5 bodova
Pozitivan utjecaj – 4 boda
Neutralan – 1 bod
Negativan utjecaj na okoliš, moguće
onečišćenje ili ugrožavanje okoliša –
odmah se odbacuje
5
Specifični kriteriji
Projektna ideja realizira prioritetne mjere LRS
ako DA - 5
ako NE - 0
5
Projektna ideja doprinosi identitetu područja LAG-a
ako DA - 5
ako NE - 0
5
Projektna ideja doprinosi očuvanju prirodnih, kulturno-
povijesnih i tradicijskih vrijednosti područja LAG-a
ako DA - 5
ako NE - 0
5
Projektna ideja doprinosi povećanju kvalitete života na
području LAG-a
ako DA - 5
ako NE - 0
5
Ukupan broj bodova: 126
5 Usklađenost Strategije s nacionalnim i županijskim razvojnim
programima i politikama
Lokalna razvojna strategija, kao provedbeni dokument lokalnog razvoja, mora biti usklađena
sa ključnim nacionalnim i regionalnim razvojnim strateškim dokumentima, odnosno njihovim
strateškim ciljevima budući realizacijom svojih aktivnosti, pridonosi i ostvarenju strateških
ciljeva nadređenih strateških razina. Kako sve jedinice lokalne samouprave LAG-a pripadaju
Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji, koje imaju nekoliko važećih sektorskih
strateških dokumenata za čiju realizaciju osiguravaju proračunska sredstva, važno je da LRS
LAG-a bude usklađena sa županijskim starteškim razvojnim ciljevima. Svrha usklađivanja na
regionalnoj razini, omogućuje objedinavanje poticajnih financijskih sredstava lokalne i
regionalne razine, a u svrhu što kvalitetnije realizacije LRS. Također, Lokalna razvojna
strategija mora biti usklađena sa strateškim ciljevima/prioritetima nacionalne razine i to
prvenstveno Strategije ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2008-2013, jer je LRS
provedbeni dokument provođenja mjera ruralnog razvoja na lokalnom području (i omogućuje
korištenje IPARD programa (IPA V), kao provedbenog programa Strategije ruralnog
razvoja). Usklađenost s IPARD programom 2007.-2013. prethodno je opisana u podpoglavlju
3.2.8.
Lokalna razvojna strategija je nadređeni razvojni dokument više jedinica lokalne samouprave
u sastavu LAG-a, te služi i kao podloga za korištenje sredstava iz fondova Europske unije,
stoga je, u skladu s prioritetima i ciljevima definiranim novom gospodarskom strategijom
EU, pod nazivom „EUROPA 2020 – strategija za pametan, održiv i uključiv rast“. Ova je
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
59
strategija, nasljednica Lisabonske strategije, usvojena slijedom potreba da se politike
preusmjere s upravljanja krizom na uvođenje srednjoročnih i dugoročnih reformi koje bi
trebale promicati rast i zapošljavanje, a istodobno osiguravati održivost javnih financija.
Prioriteti strategije „Europa 2020“ su: Pametan rast - razvoj gospodarstva zasnovanog na
znanju i inovacijama, Održiv rast - poticanje gospodarstva koje je resursno učinkovitije,
ekološki osvještenije i konkurentnije , te Uključiv rast - gospodarstvo zasnovano na visokoj
zaposlenosti koje treba doprinijeti društvenoj i teritorijalnoj koheziji.
Nacionalni strateški razvojni okvir za razdoblje 2012-2013, predstavlja krovni strateški
razvojni dokument koji definira okvir za razvoj sektorskih strategija i javnih politika
Republike Hrvatske. Dokument definira nekoliko krovnih strateških ciljeva: Brži gospodarski
rast zasnovan na integraciji tržišta i institucionalnim reformama, Veća zaposlenost – brže
otvaranje radnih mjesta i Promicanje održivog razvoja.
Budući je Lokalna razvojna strategija glavni strateški dokument LAG-a za integrirani ruralni
razvoj područja, krovni strateški dokument s kojim je, također, usklađena je sa Strategijom
ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2008-2013. čiji strateški ciljevi su:
Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora
Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa
Poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog
programa ruralnog gospodarstva
Poboljšanje učinkovitosti institucijskog okruženja
Matrica usklađenosti strateških ciljeva i prioriteta Lokalne razvojne strategije LAG-a
Petrova Gora 2012-2014 sa strateškim ciljevima nadređenih nacionalnih i regionalnih
strateških dokumenata
Razvojni ciljevi LRS
LAG-a
Petrova Gora
Strategija ruralnog
razvoja RH 2008.-
2013.
ŽRS Sisačko-
moslavačke
županije 2011-2013
ŽRS Karlovačke
županije
2011-2013
1 Razvoj dodane
vrijednosti
lokalnim
proizvodima i
uslugama
SC 1: poboljšanje
konkurentnosti
poljoprivrednog i
šumarskog sektora
SC 2 Razvoj
konkurentnog i
društveno
odgovornog
gospodarstva,
Strateški cilj 2:
konkurentno
gospodarstvo, razvoj
poljoprivrede,
turizma i
infrastrukture
2 Razvoj lokalne
opskrbe
prehrambenim
proizvodima
SC 1: poboljšanje
konkurentnosti
poljoprivrednog i
šumarskog sektora
SC 3: poboljšanje
kvalitete života u
ruralnim područjima i
proširenje
gospodarskog
programa ruralnog
gospodarstva,
SC 1 Učinkovito
upravljanje razvojem
i razvojnim
resursima,
SC 2 Razvoj
konkurentnog i
društveno
odgovornog
gospodarstva,
Strateški cilj 1:
oživljavanje prostora
i uravnotežen razvoj
svih područja
Županije
Strateški cilj 3:
jačanje ljudskih
resursa i strateško
planiranje razvoja
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
60
3 Razvoj
turističke
ponude i
promocija
prirodnih i
kulturnih
resursa
SC 3: poboljšanje
kvalitete života u
ruralnim područjima i
proširenje
gospodarskog
programa ruralnog
gospodarstva,
SC 2: očuvanje,
zaštita i održiva
uporaba okoliša,
krajolika, prirodnog i
kulturnog nasljeđa,
SC 1 Učinkovito
upravljanje razvojem
i razvojnim
resursima
SC 4 Očuvani
okoliš, održivo
upravljanje
prirodnom i
kulturnom baštinom
Strateški cilj 2:
konkurentno
gospodarstvo, razvoj
poljoprivrede,
turizma i
infrastrukture
Strateški cilj 1:
oživljavanje prostora
i uravnotežen razvoj
svih područja
Županije
4 Razvoj
mogućnosti
zapošljavanja
SC 3: poboljšanje
kvalitete života u
ruralnim područjima i
proširenje
gospodarskog
programa ruralnog
gospodarstva
SC 2 Razvoj
konkurentnog i
društveno
odgovornog
gospodarstva,
SC 3 Razvoj ljudskih
resursa i društvenog
standarda
Strateški cilj 3:
jačanje ljudskih
resursa i strateško
planiranje razvoja
5 Razvoj
kvalitete života
u LAG-u
SC 3: poboljšanje
kvalitete života u
ruralnim područjima i
proširenje
gospodarskog
programa ruralnog
gospodarstva,
SC 3 Razvoj ljudskih
resursa i društvenog
standarda
SC 4 Očuvani
okoliš, održivo
upravljanje
prirodnom i
kulturnom baštinom
Strateški cilj 1:
oživljavanje prostora
i uravnotežen razvoj
svih područja
Županije
Strateški cilj 2:
konkurentno
gospodarstvo, razvoj
poljoprivrede,
turizma i
infrastrukture
6 Implementacija
LEDAER
pristupa na
području LAG-
a
SC 4: poboljšanje
učinkovitosti
institucionalnog
okruženja
SC 3 Razvoj ljudskih
resursa i društvenog
standarda
Strateški cilj 3:
jačanje ljudskih
resursa i strateško
planiranje razvoja
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
61
6 Dodaci
6.1 Dodatak 1 – Indikativan financijski plan provedbe LRS u 2013. - Mjera 202
Podmjera 1: „Stjecanje vještina, animiranje stanovnika LAG područja"
1.1. Izrada studija za područje LAG-a (izrada studija – socio-ekonomske, regionalne, marketinške i
druge)
Stavka Iznos PDV
1.1.1. Usluge stručnjaka (ukupno) 60.000,00 15.000,00
1.1.2.Prijevod izrađenog dokumenta i
simultano prevođenje
1.2. Usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera i članova LAG-a
Stavka Iznos
1.2.1. Usluge stručnjaka 15.000,00 3.750,00
1.2.2. Najam prostora i opreme za trening i
obrazovanje
1.2.3. Usluga korištenja opreme za simultano
prevođenje i tehničko osoblje
1.2.4. Usluga korištenja opskrbe
pripremljenom hranom i pićem sudionika
4.000,00 1.000,00
1.2.5. Naknade, kotizacije i pretplate za
časopise i magazine
3.000,00 750,00
1.2.6.Prijevod dokumenta (brošure i sl.) 2.000,00 500,00
1.3. Animacija, izrada promidžbenih materijala i organizacija promidžbenih događaja za članove i
stanovnike LAG-a (seminari, radionice, sastanci, i drugo)
Stavka Iznos PDV
1.3.1. Usluge stručnjaka (ukupno) 20.000,00 5.000,00
1.3.2. Najam prostora i opreme za animaciju i
promidžbene događaje
5.000,00 1.250,00
1.3.3. Usluga korištenja opreme za simultano
prevođenje i tehničko osoblje
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
62
1.3.4. Usluga korištenja opskrbe
pripremljenom hranom i pićem sudionika
10.000,00 2.500,00
1.3.5. Izrada, umnažanje i podjela promotivnih
materijala
15.000,00 3.750,00
1.3.6.Usluge oglašavanja putem
TV/radio/novine/web
3.000,00 750,00
1.4. Sudjelovanje zaposlenika, volontera te članova LAG-a na seminarima, radionicama, sastancima
i studijskim putovanjima (uključujući događaje u organizaciji nacionalne mreže za ruralni razvoj i
Europske mreže za ruralni razvoj)
Stavka Iznos PDV
1.4.1. Korištenje službenog ili privatnog vozila
u službene svrhe
15.000,00
1.4.2. Korištenje javnog prijevoza – autobus,
vlak, brod
5.000,00
1.4.3.Korištenje zrakoplova – ekonomska
klasa
10.000,00
1.4.4.Korištenje lokalnog javnog prijevoza na
mjestu događaja
5.000,00
1.4.5. Dnevnice 3.000,00
1.4.6. Smještaj 15.000,00 1500
1.4.7. Naknade i kotizacije 10.000,00 2500
UKUPNO PODMJERA 1: 200.000,00
*limit 200.000,00
2. Podmjera 2: „Provedba lokalnih razvojnih strategija“
2.1. Plaće za voditelja/upravitelja LAG-a i/ili drugo osoblje
2.1.1. Plaće zaposlenika LAG-a IPARD mjera 202, udio u
plaći, neto
Vlastita sredstva -
članarine i drugi
izvori
2.1.1.1. Voditelj ureda (12 mjeseci) 75.000,00 54.132,00
2.1.1.2. Stručniu suradnik (12 mjeseci) 49.920,00 27.948,00
2.1.1.3. Računovođa ( 4 sata,12 mjeseci) 24.960,00 11.004,00
Ukupno 2.1 149.880,00 93.084,00
2.2. Najam ureda i režijski izdaci
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
63
Stavka Iznos PDV
2.2.1. Najam ureda (sjedište LAG-a) - 12
mjeseci
36.000,00
2.2.2. Telefon i internet 3.000,00 750,00
2.2.3. Režijski izdaci ureda: struja, voda,
odvoz otpada, grijanje, plin, TV i radio
preplata, pričuva, ostali režijski izdaci
0,00
2.3. Uredski materijal
Stavka Iznos PDV
2.3.1. Potrošni uredski materijal 8.000,00
2.000,00
2.4. Nabava opreme
Stavka Iznos
2.4.1. Uredska oprema (uključujući montažu):
namjestaj i oprema/uređaji
10.000,00
2.500,00
2.4.2.Računalna oprema 22.000,00 5.500,00
2.5. Usluge
Stavka Iznos
2.5.1.Usluge računalnog stručnjaka 4.000,00
1.000,00
2.5.2.Usluge knjigovodstvenog stručnjaka 15.000,00
2.5.3. Usluge pravnog stručnjaka 2.000,00
500,00
Ukupno 2.2 100.000,00 12.250,00
UKUPNO PODMJERA 2: 249.880,00 24.500,00
UKUPNO, IPARD Mjera 202/2013: 449.880,00
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
64
6.2 Dodatak 2 – Naselja u JLS i TUG područja
LAG Petrova Gora broj
stanovnika
2011
TUG
(naselja, NN 44/11)
Površina naselja u
km²
Općina BARILOVIĆ 2.990 176,18
Banjsko Selo 144 2,01
Barilović 300 KO 307459 /3. kategorija 6,34
Belaj 168 KO 307459 /3. kategorija 2,58
Belajske Poljice 597 3,53
Belajski Malinci 33 0,057
Carevo Selo 29 3,54
Cerovac Barilovićki 110 5,45
Donja Perjasica 14 4,03
Donji Skrad 19 KO 307513 /3. kategorija 13,84
Donji Velemerić 155 2,2
Gaćeško Selo 6 KO 307653 /3. kategorija 3,91
Gornji Poloj - 4,46
Gornji Velemerić 108 2,74
Kestenak 4 2,18
Koranska Strana 11 3,85
Koranski Brijeg 94 4,49
Koransko Selo 33 3,91
Kosijersko Selo 39 KO 307670 /3. kategorija 4,79
Križ Koranski 44 1,66
Leskovac Barilovićki 129 5,29
Lučica 38 1,91
Mala Kosa 5 3,02
Mali Kozinac 29 1,51
Marlovac 10 1,42
Maurovići 7 3,05
Miloševac 3 3,62
Mrežnica 4 1,48
Novi Dol - 8,11
Novo Selo Perjasičko 1 2,06
Orijevac 3 3,04
Perjasica 17 KO 307840/ 3. kategorija 7,27
Podvožić 298 2,84
Ponorac Perjasički 17 3,98
Potplaninsko 7 6,95
Siča 154 3,92
Srednji Poloj 12 3,26
Svojić 46 8,69
Šćulac 134 3,98
Štirkovac 5 0
Točak Perjasički 1 7,17
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
65
Veliki Kozinac 32 2,84
Vijenac Barilovićki 68 3,14
Zinajevac 4 2,14
Žabljak 58 2,9
Općina GVOZD 2.970 215,07
Blatuša 171 KO 333506 /3. kategorija 23,41
Bović 91 6,81
Brnjavac 93 KO 333522 / 3. kategorija 5,85
Crevraska strana 161 KO 333514 /3. kategorija 14,03
Čermušnica 103 6,81
Dugo Selo Lasinjsko 46 KO 333522 /3. kategorija 5,85
Golinja 38 7,31
Gornja Čemernica 142 KO 333557/3. kategorija 7,84
Gornja Trstenica 88 KO 333620 /3. kategorija 15,83
Gvozd/Vrginmost 1.095 KO 333883 /3. kategorija 3,9
Kirin 52 KO 333662 /3. kategorija 14,93
Kozarac 122 KO 333689 /3. kategorija 10,26
Ostrožin 32 KO 333735 /3. kategorija 17,62
Pješčanica 161 KO 333760 /3. kategorija 18,57
Podgorje 150 KO 333778 /3. kategorija 5,88
Slavsko Polje 338 KO 333794/ 3. kategorija 15,85
Stipan 50 KO 333816 /3. kategorija 7,25
Šljivovac 32 KO 333824 /3. kategorija 4,82
Trepča 5 KO 333859 /3. kategorija 3,41
Općina KRNJAK 1.985 112.02
Bijeli Klanac 1 1,05
Brebornica 63 5,78
Budačka Rijeka 245 KO 313025/ 3. kategorija 12,08
Burić Selo 29 KO 313033 /3. kategorija
3,81
Čatrnja 133 5,11
Donji Budački 136 KO 313076 /3. kategorija 3,04
Dugi Dol 94 5,65
Dvorište 53 2,43
Gornji Budački 28 KO 313122 /3. kategorija 1,53
Gornji Skrad 67 KO 313157 /3. kategorija 3,32
Grabovac Krnjački 85 3,11
Grabovac Vojnićki 55 2,21
Hrvatsko Žarište 35 1,93
Jasnić Brdo 10 1,16
Keserov Potok 8 0,708
Krnjak 371 KO 313190 3. kategorija 7,99
Mala Crkvina 42 0,849
Mlakovac 118 3,7
Pavković Selo 51 1,38
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
66
Perići 22 1,48
Podgorje Krnjačko 48 8,57
Poljana Vojnićka 18 KO 313238 /3. kategorija 2,53
Ponorac 40 3,85
Rastovac Budački 13 0,47
Suhodol Budački 8 0,91
Trupinjak 1 0,625
Velika Crkvina 68 KO 313351 /3. kategorija 7,02
Vojnović Brdo 9 3,28
Zagorje 83 4,19
Zimić 51 KO 313416 /3. kategorija 12,23
Općina TOPUSKO 2.985 194,91
Batinova Kosa 50 KO 333492/ 3. kategorija 9,16
Bukovica 2 KO 333549/3. kategorija 8,27
Crni Potok 153 KO 333565/3. kategorija 22,46
Donja Čemernica 170 KO 333573/3. kategorija 10,81
Gređani 341 KO 333638/3. kategorija 15,27
Hrvatsko Selo 310 7,93
Katinovac 90 KO 333654/3. kategorija 11,34
Mala Vranovina 1 KO 333719/3. kategorija
5, 82
Malička 43 KO 333727/3. kategorija 10,81
Pecka 27 KO 333751/3. kategorija 26, 3
Perna 176 KO 333751/3. kategorija 26, 3
Ponikvari 347 KO 333786/3. kategorija 17,1
Staro Selo Topusko 154 KO 333808/3. kategorija 21,46
Topusko 945 KO 333832/3. kategorija 3,26
Velika Vranovina 150 KO 333867/3. kategorija 2,83
Vorkapić 26 KO 333875/ 3. kategorija 7,73
Općina VOJNIĆ 4.764 240,59
Brdo Utinjsko 73 5,36
Bukovica Utinjska 80 KO 332771/3. kategorija 6,26
Donja Brusovača 122 3,48
Dunjak 39 5,33
Džaperovac 12 1,41
Gačeša Selo 46 2,9
Gejkovac 183 2,79
Gornja Brusovača 33 3,48
Jagrovac 44 3,30
Johovo 36
1,71
Jurga 89 17,02
Kartalije 43 2,96
Kestenovac 10 KO 332780/3. kategorija 2,9
Klokoč 64 KO 332798/3. kategorija 9,09
Klupica 11 1,53
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
67
Ključar 86 8,44
Knežević Kosa 119 4,53
Kokirevo 43 4,1
Kolarić 195 KO 332801/3. kategorija 4,94
Krivaja Vojnićka 21 2,53
Krstinja 82 KO 332810/3. kategorija 3,59
Kupljensko 317 12
Kusaja 45 3,49
Lipovac Krstinjski 7 1,52
Lisine 11 2,83
Loskunja 58 2,85
Malešević Selo 44 2,15
Mandić Selo 65 9,14
Međeđak Utinjski 62 3,23
Miholjsko 123 KO 332836/3. kategorija 6,79
Mracelj 116 4,06
Mračaj Krstinjski 7 1,42
Petrova Poljana 17 3,41
Podsedlo 76 3,6
Prisjeka 24 1,91
Radmanovac 33 2,51
Radonja 103 KO 332844/3. kategorija 18,63
Rajić Brdo 26 3,88
Selakova Poljana - KO 332852/3. kategorija 29,49
Svinica Krstinjska 253 KO 332879/3. kategorija 5,88
Široka Rijeka 161 KO 332887/3. kategorija 4,43
Štakorovica 23 0,97
Utinja Vrelo 18 KO 332895/3. kategorija
1,57
Vojišnica 404 12,09
Vojnić 1.221 KO 332909/3. kategorija
3,35
Živković Kosa 119
4,37
LAG PETROVA GORA UK 15.694
stanovnika
UK br. naselja u LAG-u -
155
938,77
Br. stanovnika
u TUG III -
9.285
Br. naselja u TUG III - 58 Ukupna površina za
TUG III - 905km2
Izvor: DZS, Popis stanovnika 2011., Pravilnik o područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (NN 44/11),
ARKOD.
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
68
6.3 Dodatak 3 – Nacionalna ekološka mreža i NATURA 2000
Izvor: DZZP, veljača 2013.
pSCI staništa i vrste (područja važna za Zajednicu)
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura 2000
područja Znanstveni naziv vrste
Hrvatski naziv vrste
HR2000592
Ogulinsko-
plaščansko
područje
Austropotamobius
torrentium* potočni rak
Bombina variegata žuti mukač
Carex panicea buhin šaš
Dianthus giganteus ssp.
croaticus hrvatski karanfil
Eriophorum latifolium širokolisna suhoperka
Euphydryas aurinia močvarna riđa
Galium uliginosum moćvarna broćika
Helleborus niger ssp.
macranthus velecvjetni kukurijek
Hippuris vulgaris obični borak
Leptodirus hochenwarti tankovratni podzemljar
Lilium martagon ljiljan zlatan
Miniopterus schreibersii dugokrili pršnjak
Myotis capaccinii dugonogi šišmiš
Ophrys sphegodes kokica paučica
Orchis tridentata trozubi kaćun
Proteus anguinus* čovječja ribica
Rhinolophus euryale južni potkovnjak
Rhinolophus ferrumequinum veliki potkovnjak
Telestes polylepis svijetlica
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura 2000
područja Znanstveni naziv vrste
Hrvatski naziv vrste
HR2000593
Mrežnica -
Tounjčica Apium repens puzavi celer
Austropotamobius
torrentium* potočni rak
Barbus balcanicus potočna mrena
Castor fiber dabar
Cottus gobio peš
Lutra lutra vidra
Rutilus virgo plotica
Unio crassus obična lisanka
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura 2000
područja Znanstveni naziv vrste
Hrvatski naziv vrste
HR2000642 Kupa Alburnus sarmaticus velika pliska
Aspius aspius bolen
Austropotamobius
torrentium* potočni rak
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
69
Barbus balcanicus potočna mrena
Castor fiber dabar
Cobitis elongata veliki vijun
Cottus gobio peš
Eudontomyzon vladykovi dunavska paklara
Euplagia quadripunctaria* danja medonjica
Hucho hucho mladica
Hypodryas maturna mala svibanjska riđa
Lutra lutra vidra
Lycaena dispar kiseličin vatreni plavac
Orchis tridentata trozubi kaćun
Pinguicula vulgaris obična tustica
Rhodeus amarus gavčica
Romanogobio kessleri Keslerova krkuša
Romanogobio uranoscopus tankorepa krkuša
Romanogobio vladykovi bjeloperajna krkuša
Rutilus virgo plotica
Sabanejewia balcanica zlatni vijun
Thymallus thymallus lipljen
Unio crassus obična lisanka
Zingel streber mali vretenac
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura 2000
područja Znanstveni naziv vrste
Hrvatski naziv vrste
HR2001001 Cret Blatuša Betula pubescens cretna breza
Carex echinata zvjezdasti šaš
Carex flava žuti šaš
Carex lepidocarpa tamnozeleni šaš
Carex panicea prosasti šaš
Carex riparia obalni šaš
Carex vesicaria mjehurasti šaš
Drosera rotundifolia okruglolisna rosika
Drosera rotundifolia okruglolisna rosika
Eriophorum angustifolium uskolisna suhoperka
Eriophorum angustifolium uskolisna suhoperka
Menyanthes trifoliata močvarna trolistica
Rhynchospora alba bijela šiljkica
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura 2000
područja Znanstveni naziv vrste
Hrvatski naziv vrste
HR2001339
Područje oko
Jopića špilje
Austropotamobius
torrentium* potočni rak
Myotis capaccinii dugonogi šišmiš
Rhinolophus ferrumequinum veliki potkovnjak
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura 2000
područja Znanstveni naziv vrste
Hrvatski naziv vrste
HR2001391 Brebornica
Austropotamobius
torrentium* potočni rak
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
70
Himantoglossum adriaticum jadranska kozonoška
Ophrys apifera pčelina kokica
Orchis purpurea grimizni kaćun
Orchis tridentata trozubi kaćun
Orchis ustulata medeni kaćun
* prioritetne vrste
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura 2000
područja Naziv ciljnog staništa Šifra ciljnog staništa
HR2000592 Ogulinsko-
plaščansko
područje
Špilje i jame zatvorene za
javnost
8310
Ilirske hrastovo-grabove
šume (Erythronio-
Carpinion)
91L0
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura 2000
područja Naziv ciljnog staništa Šifra ciljnog staništa
HR2000593 Mrežnica -
Tounjčica Vodni tokovi s vegetacijom
Ranunculion fluitantis i
Callitricho-Batrachion
3260
Sedrene barijere i vodopadi HR prijedlog
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura 2000
područja Naziv ciljnog staništa Šifra ciljnog staništa
HR2000642 Kupa
Izvori uz koje se taloži sedra
(Cratoneurion) – točkaste ili
vrpčaste formacije na
kojima dominiraju
mahovine iz sveze
Cratoneurion commutati
7220*
Vodni tokovi s vegetacijom
Ranunculion fluitantis i
Callitricho-Batrachion
3260
Hidrofilni rubovi visokih
zeleni uz rijeke i šume
(Convolvulion sepii,
Filipendulion, Senecion
fluviatilis)
6430
Karbonatne stijene sa
hazmofitskom vegetacijom
8210
Aluvijalne šume (Alno-
Padion, Alnion incanae,
Salicion albae)
91E0*
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura 2000
područja Naziv ciljnog staništa Šifra ciljnog staništa
HR2001001 Cret Blatuša Depresije na tresetnoj
podlozi (Rhynchosporion)
7150
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
71
Prijelazni cretovi 7140
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura 2000
područja Naziv ciljnog staništa Šifra ciljnog staništa
HR2001339 Područje oko
Jopića špilje Špilje i jame zatvorene za
javnost
8310
* prioritetna staništa
Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova Gora 2012.-2014.
72
Top Related