~f.1~~~ SfL'J~Tf.~ l~~EL
~
TheH pilot -teriala were produced pursuant to a Grant f r- the U.S . Office of Uucation, Department of Health. i:ducation and V..lfara. -.Var, the opin1ons expressed herein do not necessarily reflect the positions or policy of the U. S . Office of Bd11eation, and no official andor•-t by the u.s. Office of Edw:ation ahould be inferred.
Thia prellllioary publication ,... produced with fllllda i>rOvided by tlla 8111119\lal Educ:atiOA Aet. Title VII of the r:l-tary and seeoNSary lfd11Cation Act of 1965, •• .....Sad by Public !AW 93.380.
Produced lly PACIFIC llllSA u.llGUAGBS DTSUM.S DSftLOPllEl'I' CDl'l'r:JI SOCIAi. llCUllCI lllSEUCR IllSTl'lllft 2a2a lll&ile llAJ,Portaua 713,Univeralty of ..,..11 at llanoa
-111111, e-u 96822
'E~To~i'.
.,
~ ~ ' ~- j ~ . I ~&. ,,....,~. \
J:~,~ ~~~//. xt
~!!;.,'% ----Un dia annai masisinek s·
inai, ha li'e' si pale' na mar
guatu gi direksion-na. Ha hal
tihong-na ya ha tampe i takE
pues ha essalaogue si pale',
Pale'. Kao sina un go'ten-nail
este tihong sa' u gupu este
ya bai hu famalagque godde."
Ti manman si pale' r1a9ahE
falaggue si Pedro quatu ni ti
i fino'-na. Pues, annai esta
si pale' i tihong,ma'pos si PE
1
'l'b- p lot Ntedele wre produced pure ant a G ant froa the u s. office of Education, DepartJlent of Health, education and Welfare. -.rer, the opinions expressed herein do not ~sarily refl t 1:!le positions or policy of tha u.s. Office of Education, and no official endor-t by the u . s. Office of Edolcetion eho\114 be inferred.
Thie prel1111~ 1N1>1lcation .,.. produced vitll fund• provided by the ailinqual l!duc&tion Ac>t, Title VII of the u-ntuy end Secondary 114ucation Act of 1965 as _...sad by Public LaV 93.'80.
Produced 11¥ PAC1FlC UBA UIGJJIGES MT2UALS DEVILOPlllllT CB'1'ER SOCIAL ICimc:E DSEAllCll DISTl'IUTS 2424 11&11• .. y,PO~a 713,university of a....il at llaaOA Hoaolula, Hawaii 96822
Un dia annai masisinek si Pedro qi
inai, ha li'e' si pale' kk t na mamomo a
guatu gi direksion-na. Ha hakot gotoe
tihong-na ya ha tampe take'-na,
pues ha essalaogue si pale', "Pale':
Pale! Kao sina un go'ten-naihon ha'
este i tihong sa' u gupu este paluma
ya bai hu famalagque godde."
Ti manman si pale' magahet sa' ha
falaggue si Pedro quatu ni ti mafakpo'
i fino'-na. Pues, annai esta ha qo'te
si pale' tihong,ma'pos si Pedro. j_
J
Gi kasi ennao i bente pasu mo'na sumaga
si Pedro ya ha essalaogue ta 1 lo tatte si
P a 1 e ' , 11 Go f a d a h i po t fa b o t p a 1 e ' n a u n
baba i tihong sa' un na'gupu i paluma.11
Gi annai esta guaha mas ki una ora
desde ki ma'pos si Pedro, sigi si pale'
di ha konsidera hafa yuhi na klasen
paluma i kinenne'-na si Pedro na ni para
u mali 1 e 1 ti sina. Despues ni para u
kalamten lokkue' i paluma. 11 Ilek-hu na
yanggen hu baba ha' didide' i tihong ya
u go'te gotpe, ti u gupu, 11 hinasso-na
si pale'. Pues, sigi di ha baban
adumi di de' i ti hong ayu na i ha na 1 gotrJe
halom i kannai-na gi papa' tuhong.
En 1 u g at d i p i 1 u, o s i no ta h tao ta o pa 1 u 1:1 a
mohon u go'te, fina'manana' na kosa ni
kul ang fache'.
!2.
'l$,o1l\~
Un dia annai maloloffan
yan i kabayu-na, ha sodda' u
kulang mohon ha sustietieni
kanton chalan. Esta i taota
todu sa' gof maipe lokkue' i 11 Buenas dias amigu. Hafa bi
ni ennao i ladera?" mamaisen
gai kabayu.
3
nao i bente pasu mo'na sumaga
a ha essalaogue ta'lo tatte si
if adahi pot fabot pale' na un
iong sa' un na'gupu i paluma."
inai esta guaha mas ki una ora
na'pos si Pedro, sigi si pale'
;idera hafa yuhi na klasen
kinenne'-na si Pedro na ni para
ti sina. Despues ni para u
lokkue' i paluma. "Ilek-hu na
u baba ha' didide' i tihong ya
otpe, ti u gupu," hinasso-na
Pues, sigi di ha baban • i tihong ayu nai hana' gotoe
:annai-na gi papa' tuhong. Ii pi 1 u, o s i no ta ht a o tao Pa 1 u I~ a
~o'te, fina'manana' na kosa ni
1c he' .
Un dia annai maloloffan un taotao
yan i kabayu-na, ha sodda' un taotao na
kulang mohon ha sustietieni i ladera gi kanton chalan . Esta i taotao masahalom
todu sa' gof maipe lokkue' i semnak .
"Buenas dias amigu. Hafa bidada-mu
ni ennao i ladera?" mamaisen i taotao ni gai kabayu.
"Buenas dias amiqu. Na'an-hu
si Pedro ya u sustietieni este i ladera
sa' kumeke poddong," manoppe si Pedro.
Magahet na kulang mohon para u poddong
i ladera sa' ume'eg~eng. Pues, ha
alulayi i taotao guatu para u ayuda si
Pedro. Esta sumisiha i dos pa'go
gumogo'te i ladera. "Amigu, ti apmam siempre yayas hit
ya si~a ha' poddong este ya ha chaouno'
hit na dos," ilek-na si Pedro.
"Hafa pa'go para ta cho'gue?"
mamaisen i taotao.
+
"Bai hu famalague ayudu k•
un na' ayao yo' ni kabayu-mu," 1
Pedro. "Sa' pot hafa na ti sina,
fabot lalachaddek magi," inepp
taotao. "O, cha'-mu lilihan amigu
hit ha' magi." Pues, ma'udai
si Pedro gi kabayu ya ma'pos.
esta guaha lokkue mas ki una o
ki humanao si Pedro, nina'ihac
esta i taotao.
5
uenas dias amigu. Na'an-hu
o ya u sustietieni este i ladera
eke poddong," manoope si Pedro.
ni kulang mohon para u poddong
·a sa' ume' eg~eng. Pu es, ha
i taotao guatu para u ayuda si
Esta sumisiha i dos pa'go
te i ladera. \ m i g-u , t i a pm am s i em p re y a y a s h i t
1 ha' poddong este ya ha chaouno'
dos," ilek-na si Pedro.
~afa pa'go para ta cho'gue?"
en i tao tao.
"Bai hu famalague ayudu komu sina
un na'ayao yo' ni kabayu-mu," manoppe si
Pedro.
"Sa' pot hafa na ti sina, lao, pot
fabot lalachaddek magi," ineppe ni
tao tao. "O, cha'-mu lilihan amigu, un ratutu
hit ha' magi." Pues, ma'udai magahet
si Pedro gi kabayu ya ma' pos. Annai
esta guaha lokkue mas ki una ora desde
ki humanao si Pedro, nina'chachathinasso
esta i taotao.
5
"Hafa si Pedro dumitieti eni na ti
mafatto?" Pues, ha chagi surnottan
adumidide 1 i un kannai. Ti kalamten
ladera. Annai ha sotta i otro kannai,
ti kalamten ha' ta'lo ladera. "Magahet
na kaduku yo 1 ! Fuera di u fa 1 baba .vo 1,
ha kune' hanao i ga'-hu kabayu."
G
11:4',ot\,'t.
Gi un tiempo guaha un Rai 1
bunita. "Taya' ni un lahi sina
hag a - h u . 11 Il e k - n a s i Ra i .
Pues magahet ni ununu ha' r
lumi 1 e 1 i haga-na. Mang~ef ma'<
siha gi as Rai.
Un dia umaposta si Pedro rli
taotao para hayi finene'na u li
Rai. Anai umadingu i dos, humar
para i gima-na ya duru di ha ha~
taimanu ni para u fangganna. Ge
Pedro ha hasso hafa para u cho'c
hulo 1 gi fata~hong-na. Ma'pos 1
gao alunan yan chininan palao'ar
ha sodda' siha i prrsisu-na, ha
nina pues ha po'luyi halom ni a
mapotge 1 na palao'an, ayu nai ht
gi kanton i trankan i palasyo ye
esta para u fanagu ha'.
7
fa si Pedro dumitie~i eni na ti
Pues, ha chagi sumottan
,,• i un kannai. Ti kalamten
Annai ha sotta
ten ha' ta'lo
otro kannai,
ladera. "Magahet
uyo 1 ! Fueradi ufa'babayo',
hanao i ga 1 -hu kabayu."
Gi un tiempo guaha un Rai na qai haga
bunita. "Taya 1 ni un lahi sina lumi'e' i
haga-hu." Ilek-na si Rai.
Pues magahet ni ununu ha' na lahi sina
lumi'e' haga-na. Mangqef ma'anao i lalahi
siha gi as Rai.
Un dia umaposta si Pedro nalas yan un
taotao para hayi finene'na u li 'e' i hagan
Rai. Anai umadingu i dos, humanao si Pedro
para i gima-na ya duru di ha has5uyi hafa
taimanu ni para u fangganna. Gotpe ha' si
Pedro ha hasso hafa para u cho'gue ya pechao
hulo' gi fata~hong-na. Ma'pos para u fanali
gao alunan yan chininan palao'an. Anai esta
ha sodda' siha i prrsisu-na, ha hatme i chi
nina pues ha po'luyi halom ni alunan kado'
mapotge 1 na palao'an, ayu nai humanao guatu
gi kanton i trankan i palasyo ya ha fa'ayu i
esta para u fanagu ha'.
7
I
I: \ ) l · .. I ': . I '· .. \ .. .. ~·
i :>.".· f.·.':f.--: .. · ,
l·:x~:: .. ;:~<;-.
Anai ma li 'e', makonne' halom gi palasyo.
Sigi lokkue' si Pedro di umessalao kado' esta
ha' para u huyong i neni. I taotao siha gi
halom palasyo ma a'atan ha' anai ma esgagaiho
guatu para un kuatto. I hagan rai lokkue· ana
ha hungok i buruka duru di malagu guatu para U 1 i I e I •
Gi anai esta mana'halom gi kuatto ya
mana' asson gi hilo' kattre, ha li'e' guatu
si rai na uma'adingan yan i haga-na. "Tata,
malago' yo' pumulan este na palao'an sa' taya '1
nai hu chagi muna'fanagu." Ilek-na i haga-na .
~
"Maolek haga-hu." Ilek-na s
"Esta lokkue' bente (20) anos de~
mafanagu guini na palasyo. Sumer
lokkue' ennao. Pues yanggen mane
'an sangangani yo' huyong ya baikampana sinko biahi. Pa'go yangs
baio dandan dies baihi. "Esta hu li 'e' i hagan rai ,'
Pedro nu guiya. "Hafa taimanu !)c
huyong-hu guini na kuatto."
I' ---1
.:. ~ ~ ·''" \
/
li 'e', makonne' halom gi palasyo.
si Pedro di umessalao kado' esta
Jyorig i neni. I tao tao si ha gi
>ma a'atan ha' anai ma esgagaihon
1 kuatto. I hagan rai lokkue· anai
)uruka duru di malagu guatu para
esta mana'halom gi kuatto ya
gi hilo' kattre, ha li'e' guatu
a'adingan yan i haga-na. "Tata,
pumulan este na palao'an sa' taya'
muna' fanagu." Ilek-na i haga-na.
"Maolek haga-hu." Ilek-na si rai.
"Esta lokkue' bente (20) anos desde ki guaha
mafanagu guini na palasyo. Sumen maolek ha'
lokkue' ennao. Pues yanggen managu ya palao-
'an sangangani yo' huyong ya bai-hu dandan
kampana sinko biahi. Pa'go yanggen lahi
baio dandan dies baihi. "Esta hu li'e' i hagan rai," ilek-na si
Pedro nu guiya. "Hafa taimanu pa'go para
huyong-hu guini na kuatto."
f ,,
Anai esta tatalo' puengi ya tododo lokku esta manmamaigo', umekakat hulo' si Pedro sa'
ha tungo' ha' na siempre mapuno' gue' gi
sigiente dia yanggen magacha'. "Maolekna yanggen mal agu ha' yo' pa' go ni hohomhom sa'
sina gai chansa yo' di di de', 11 Ha has son maisa gue' ta'lo.
Ensigidas ha pula' i chininan palao'an
ni ha u'usa yan i alunan, despues ha na'na'.
Anai ume'ekakat esta huyong gi petta ya para
u upos ha' lokkue' esta i prinsesa, sumaga ya
ha atan ta'lo para i uttemu biahi. Lao, anai
ha a'atan i prinsesa binense ni bunita-na ya
'\'W
humatguatu para u chiku. Gigon
i prinsesa, makmata ya esta mum
'han-na sa' estaba dankolon lahi
Ensegidas umessalao hulo'. "Tat un dankolon lahi, un dankolon la
Esta nina' pechao ha' hulo'
maigo'-na, ya sikera u fanhasso,
i kampana ya ha dandan dies biar hayan, ensigidas ha' lokkue' gua
11
;ta tatalo' puengi ya tododo lokku
1igo 1, umekakat hulo' si Pedro sa'
11 na siempre mapuno' gue' gi
1 yanggen magacha 1• "Maolekna
1gu ha' yo' pa'go ni hohomhom sa'
1nsa yo' di di de', 11 Ha has son
: a I 1 0 •
ias ha pula' i chininan palao'an
yan i alunan, despues ha na'na'.
ikat esta huyong gi petta ya para
lokkue' esta i prinsesa, sumaga ya
lo para uttemu biahi. Lao, anai
prlnsesa binense ni bunita-na ya
humatguatu para u chiku.
PA<-, Vt...
S2q5 -V1 ..!- L\-7
Gigon ha chik~ fason
i prinsesa, makmata ya esta mumatalak ni lini
'han-na sa' estaba dankolon lahi gi me'na-na.
Ensegidas umessalao hulo'. "Tata, tata sa'
un dankolon lahi, un dankolon lahi."
Esta nina' pechao ha' hulo' si rai gi
maigo'-na, ya sikera u fanhasso, malagu para
i kampana ya ha dandan dies biahi. Anai mon
hayan, ensigidas ha' lokkue' guatu gi haga-na.
m n
"Mangge haga-hu, mangge haga-hu."
Ume'essalao guatu si rai. Lao, anai ha bab a
si rai i petta, ha li'e' na taigue esta ayu
palao'an, taya' patgon lahi, yan lalangu i haga-na.
Si Pedro esta lokkue' gaige gi hiyon9
kuatto na uma'atok. Anai esta duru i taotao d
manadulalak guatu gi kuatto ni gaige si rai
ya n i haga-na, fotmat si Pedro lokkue' mamok k
huyong kulang mohon taya' hafa bida-no. Man a 'a'upos ha' yan taotao halom palasyo lao ti
ma ripapara gue'. Anai humuyong esta gi hiyong palasyo, duru di chakka' chalek-na sa ' ti magacha' .
1~
haga-hu, mangge haga-hu."
guatu si rai. Lao, anai ha baba
ta, ha li'e' na taigue esta ayu
ya' patgon lahi, yan lalangu i
o esta lokkue' gaige gi hiyong
1a'atok. Anai esta duru i taotao d
guatu gi kuatto ni gaige si rai
a, fotmat si Pedro lokkue' mamok k
g mohon taya' hafa bida-nil. Man a
yan taotao halom palasyo lao ti
gue'. Anai humuyong esta gi
yo, duru di chakka' chalek-na sa '
1".h
Top Related