7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
1/72
Predavanje br.3
Vegetativno razmnoavanje korova,Rasprostiranje( irenje) korova ,
Osnove ekologije korova:
Autekologija korova- odnos korova
prema toploti, vodi, svetlosti, zemljitu i
nadmorskoj visini,
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
2/72
Vegetativno razmnoavanje korovaVegetativno razmnoavanje je karakteristika
viegodinjih biljaka i zastupljeno je kodkorovskih vrsta, pre svega onih koje imaju
relativno dobro razvijene podzemne organe
(podzemne izdanke ili korenove sa adventivnimpupoljcma).
Znaajno je da ove biljke imaju i normalno polno
razmnoavanje, dakle pomo!u semena. "rematome, ovo je grupa korova koja ima i polno i
bespolno (vegetativno) razmnoavanje, te
predstavlja najtee iskorenljive korove, koji
zada u na vie roblema bil no roizvodn i.
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
3/72
Prema vegetativnim organima koji slue zarazmnoavanje, razlikuju se dva osnovna tipavegetativnog razmnoavanja korovskih biljaka:
1. vegetativno razmnoavanjeputem oiljavanja raznih tipova
izdanaka i
2. vegetativno razmnoavanjeiz adventivnih pupoljaka nakorenu.
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
4/72
I. Vegetativno razmnoavanjeoiljavanjem izdanaka:
l. Oiljavanje nadzemnih delova
izdanaka:
a pre odvajanja od matere biljke:
! oiljavanje listova "#l. l., ! oiljavanje izdankove
osovine "stabla$
b posle odvajanja spe%ijalnih delova sarezervnim materijama od matere biljke: ! oiljavanje lukovi%a, ! oiljavanje bo&nih izdanaka$
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
5/72
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
6/72
2. Oiljavanje podzemnihdelova izdanaka
a oiljavanje uspravne glavneosovine
b oiljavanje Vodoravne glavneosovine
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
7/72
Vegetativno razmnoavanje iz pupoljaka obrazovani
na korenu, odnosno delovima korena:
1. 'brazovanje pupoljaka isklju&ivo naadventivnim korenovima:! adventivni korenovi zadebljali u vidu krtole
! mest(mi&no delovi adventivnih korenova slueza rezervisanje materija2. 'brazovanje pupoljaka na glavnom i bo&nim
korenovima, ali i na adventivnim korenima:! pupolj%i obrazovani iz kalusa, odnosno priranjavanju
! pravi pupolj%i na korenu ...
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
8/72
#vi ovi raznovrsni obli%ivegetativnog razmnoavanja
nemaju isti prakti&ni zna&aj.)eke *orme pomenutih tipova
vegetativnog razmnoavanjaizuzetno se retko pojavljujukod korovskih biljaka.+ pregledu na&ina
vegetativnog razmnoavanja
korova zadraemo se samo
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
9/72
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
10/72
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
11/72
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
12/72
Palamida (Cirsium arvense) imaduboke i razgranate rizome
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
13/72
I
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
14/72
Iz nave en po ata a se v a e o napodzemnih vegetativnih organa kod pojedinihkorovskih vrsta veoma velika. #amo na jednom
kvadratnom metru orni&nog sloja njihova masaiznosi na kilograme, a duina na stotine metara.)aro&ito je vano -to se na tim podzemnimorganima nalazi ogroman broj pupoljaka, &ak i
na desetine hiljada.ko bi se broj pupoljaka prera&unao na povr-inuod jednog hektara, dobile bi se zapanjujue
vrednosti ! desetine i stotine miliona pupoljaka./bog &estih povreda pri obradi zemlji-ta iprimeni drugih agrotehni&kih mera, vi-egodi-njekorovske biljke nekad i ne stignu da %vetaju i
donesu plod i seme.
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
15/72
Zahvaljuju!i svemu ovome, intenzitet
razmnoavanja ovih korova vrlo je
velik i oni zbog toga vrlo brzo osvajajuvelike povrine. #ko se ovome doda i
to, da se ovi korov razmnoavaju i
ire i putem semena(polno razmnoavanje), lako je
razumeti to oni mogu za najkra!e
vreme da potisnu iz svoje okolinemnoge druge vrste korova.
& -
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
16/72
/bog &estih povreda pri obradi zemlji-ta i primenidrugih agrotehni&kih mera, vi-egodi-nje korovskebiljke nekad i ne stignu da %vetaju i donesu plod i
seme.0ok je kod jednogodi-njih korova razmnoavanjeusmereno skoro isklju&ivo u prav%u dono-enjaplodova i semena, dotle je kod vi-egodi-njih
korovskih vrsta ono upravljeno ka -to ja&em razviupodzemnih vegetativnih organa kojima se moguvegetativno razmnoavati. Prisustvo &esto ogromne mase vegetativnih organa
kod vi-egodi-njih korova, pomou kojih se intenzivnorazmnoavaju, kao i njihova velika vitalnost imajuveliki zna&aj i za otpornost ovih vrsta premamerama borbe koje &ovek primenjuje.
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
17/72
$uzbijanje viegodinjih korova, pored primene
plodoreda i i!enja odn.otklanjanja podzemnih
organa, vri se i metodom ,,znurivanja% korova.&na se sastoji u viekratnom unitavanju
nadzemnih delova biljaka tokom vegetacije
agrotehnikim merama ili primenom herbicida.'a taj nain dolazi do iscrpljivanja rezervnih
materija podzemnih organa i nemogu!nosti
njihovog obnavljanja zbog smanjene produkcijeorganskih materija to dovodi do iznurivanja
podzemnih organa vegetativnog
razmnoavanja.
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
18/72
'i zemljini herbicidi ne pokazuju neku
ve!u eikasnost na podzemne organe.
&tpornost viegodinjih korova sa
podzemnim organima vegetativnog
razmnoavanja ve!inom je pasivne prirode.
&na se zasniva na duboko postavljenim
podzemnim delovima i nedovoljnojrastvorljivosti herbicida.
z ove grupe korova najve!i problem
predstavlja divlji sirak (Sorghumhalepense ), koji ima snane debele rizome,
pune rezervnih hranljivih materija.
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
19/72
#P'#I)45 "6I5)45 7''V
7orovske biljke su prilago8ene za brzo ie9kasno rasprostiranje i -irenje na noveprostore. 7ao i kod drugih biljaka "%vetni%a ikod korova semena i plodovi se mogu
rasprostirati na razli&ite na&ine i to:autohorno ! samorasejavanjem,anemohorno ! pomou vetra,
hidrohorno ! vodom izoohorno! pomou ivotinja7ao poseban slu&aj smatra se rasprostiranje
korova pomou &oveka, ozna&eno kao
antropohorija.
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
20/72
Aktivno irenje (Erodiumcicutarium)
#ktivno irenje korova semenom (autoorija)nije tako
esto kao pasivno. "ri aktivnom irenju, korov odbacuje
seme usled automatskih osobenosti zrelih plodova. &ni
se naglo otvaraju ili se brzo uvijaju i na taj nainodbacuje seme na izvesnu daljinu. *daljenost prilikom
odbacivanja semena od majinske biljke nije velika (od
nekoliko desetaka centimetara do nekoliko metara.
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
21/72
Anemohorija! -irenje korova pomou vetra,odnosno rasejavanje korovskih plodova i semenavazdu-nim strujama, predstavlja jedan od
najvanijih na&ina da korovi brzo i e9kasno osvojenove prostore. Vetar prakti&no duva svuda pa seanemohorne biljke, me8u njima i korovske, nalazesvuda, na svim stani-tima, na svimprostranstvima.
Seme prilagoeno irenju vetrom -Taraxacumofcinale( papus), i Tragopogon pratensis (desno)
Hid h ij ti j l d i
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
22/72
Hidrohorija ! rasprostiranje plodova isemena posredstvom vode, ima dalekomanji zna&aj za korovske biljke od
anemohorije. Preno-enje semena i plodovana ovaj na&in ima zna&aja naro&ito uslu&ajevima kad se vode slivaju sa vi-ihterena u ravni%e. Posle ja&ih ki-a, ili pri
topljenju snega, vode koje se slivaju nizobronke brda nose uvek izvesne koli&inekorovskih semena, koja postepenozaostaju usput, i na taj na&in se korovi
rasprostiru &ak i na vee udaljenosti. )anjivama koje se nalaze u re&nim dolinama,u plavnom podru&ju reka, zaostaju semenakorovskih biljaka koja su no-ena vodenimtokovima.
ti j k d b & j
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
23/72
asprostiranje korova pomou vode poseban zna&ajdobija u uslovima navodnjavanja i odvodnjavanja.#emena i plodovi korovskih biljaka mogu sa
poljoprivrednih povr-ina, oti%anjem povr-inskihvoda, da dospeju u zalivne sisteme i vodotoke, azatim da se vodom prenesu na vea ili manjarastojanja.
#a vodom za zalivanje semena mogu da dospeju naobradive povr-ine, &ime se ostvaruje rasprostiranjekorova i zakorovljavanje novih poljoprivrednihpovr-ina.
#emena i plodovi koji se rasprostiru vodom imajuspe%i9&nu masu manju od vode, a &esto i posebnedodatke, mehure ili inter%elularne prostoreispunjene vazduhom, -to ima omoguava lak-e
odravanje u vodi.
! ij d t lj j j l d i
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
24/72
!ooorijapredstavlja rasejavanje plodova i
semena ivotinjama. "ostoji vie sluajeva
zohorije i to+. endozoi"no rasprostiranje - kada
ivotinje jedu!i plodove izbacuju semenke sa
ostacima nesvarene hrane,
# epizoi"no rasprostiranje - kada seplodovi i semena zakainju za perje,vunu,
krzno i druge delove ivotinja spolja i tako se
raznose i/# sinzoi"no rasprostiranje - u sluajevima
kada neke ivotinje skupljaju plodove i
semena, odnosne ih u svoja sklonita i time
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
25/72
0ndozoino rasprostiranje korovskih
biljaka predstavlja znaajan aktor irenja
korova. 'eke ivotinje, naroito doma!e,sa hranom unose i semena korovskih
biljaka. 1noga od ovih semena izlaze iz
organizma nesvarena, ne izgubivi
klijavost.
* raznoenju korovskih semena uestvuju
i ptice. kroz njihove organe za varenje
pro2e dosta neote!enih semena.Znaajno je jo i to da semena nekih
korova, kao na primer tira, koprive i dr.,
posle prolaska kroz crevni trakt, znatno se
1 i i j i t j
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
26/72
1ravi imaju izvestan znaaj za
raznoenje semena i plodova korovskih
biljaka. &ni briljivo sakupljaju hranu,
koriste!i pri tom i semena, narocito onakoja imaju posebne mesnate dodatke sa
hranljivim materijama koje mravi trae..
&vaj poseban i veomainteresantannain rasejavanja plodova i semena, u
kome uestvuju mravi, oznaava se kao
mirmekoorija#
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
27/72
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
28/72
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
29/72
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
30/72
ntropohorija predstavljarazno-enje semena i plodova
delovanjem &oveka.azne &ovekove aktivnosti ipostup%i doprinose -irenjusemena i plodova korovskihbiljaka "setva nedovoljnoo&i-enog semena, upotrebanezgorelog stajnjaka,
neadekvatna obrada zemlji-ta pri&emu se sitne i -ire rizomi,korenovi i lukovi%e korova i sl..
Za prenoenje i irenje korova ima znaaja i
saobra!aj. 3ransportom prekookeanskim
brodovima, eleznicom i drugim sredstvima
preneta su korovska semena sa jednog mesta u
razne druge delove sveta.
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
31/72
'#)'V5 57'';I45 7''V
0koloki odnosi korova mogu se pratiti i analizirati kao i u
ostalih biljaka njihovih grupacija, uz, razumljivo, brojnespeciinosti. "rema tome, osnovni principi 4toekologije
vae i ovde, sa napomenem da je kvantitet i kvalitet
delovanja pojedinih aktora drugaiji, to korovskim
biljkama i njihovim zajednicama daje speciino obeleje.&ba podruja ekologije, kako autekologija (idioekologija)
sinekologija (itocenologija) korova, ukazuju na itav niz
speciinosti korovskih vrsta i njihovog uzajamnog
odnosa sa brojnim aktorima (idioekoloke ili autekoloke
karakteristike), kao njihovih zajednica(sinekoloke ili
itocenoloke karakteristike).
#vaki biotop naseljavaju odre8ena iva bia
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
32/72
#vaki biotop naseljavaju odre8ena iva bia,karakteristi&na za te uslove, obrazujui ivotnezajedni%e ili bio%enoze.
+ agrobiotopu, pak, pod direktnim uti%ajem&oveka, stvaraju se kulturne bio%enoze iliagrobio%enoze, u kojima gajena biljka imadominantnu ulogu, izgra8ujui agro9to%enozu
zajedno sa prateim korovskim biljkama.
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
33/72
$koloki %aktori i njiov zna"aj5kolo-ki *aktori se dele u dve grupe = to su: a abioti&ki i b bioti&ki *aktori.+ prvu grupu dolaze raznovrsni 9zi&ko!hemijskiuslovi sredine, a udrugu grupu se ubrajaju uti%aji koje na ivi svet
ispoljavaju drugi organizmi "biljke, ivotinje,&ovek.
>e8u abioti&kim *aktorima najvaniji su:-klimatski(toplota, voda, svetlost, vazduh,-eda!ski (kompleksno delovanje zemlji"ta
+ okviru bioti&kih *aktora pored uzajamnih odnosa
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
34/72
+ okviru bioti&kih *aktora, pored uzajamnih odnosaizme8u raznih organizama, kad su korovi u pitanjuizuzetan zna&aj ima antropogeni *aktor "delovanje&oveka.4edna od vanih osobenosti ekolo-kih *aktora je
njihova promenljivost. ?aktori se menjaju u vremenu iprostoru. Intenzitet delovanja i kvalitet nekogekolo-kog *aktora, na svakom odre8enom mestu, u
su-tini stalno se menja, kako u vidu dnevnih, tako istoi sezonskih odn. godi-njih kolebanja./a agro9to%enoze, za pojavu i razvoj korovskih biljaka i
korovskih biljnih zajedni%a, antropogeni *aktor je ne
samo zna&ajan, ve i odlu&ujui &inila%. 'd kvaliteta iintenziteta delovanja antropogenog *aktora direktnozavisi pojava korovskih vrsta, njihovo dalje pona-anje,kao i nivo i stepen uspostavljanja %enoti&kihodnosa, tj.
karakter korovske zajedni%e i agro9to%enoze u %elini.
#ve vrste ne mogu istovremeno biti u istoj meri
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
35/72
#ve vrste ne mogu istovremeno biti u istoj meriprilago8ene na sve raznolike ekolo-ke uslove. 7oliko eneka biljka biti prilago8ena veoma promenljivim*aktorima spoljne sredine zavisi, pre svega, od njene
ekolo-ke valen%e, odnosno, u kojim grani%amavariranja nekog *aktora ona uspeva da se odri.)eki organizmi imaju -iroku ekolo-ku valen%u premanekom *aktoru ! to su eurivalentni organizmi, dok su
drugi usko spe%ijalizovani i imaju malu ekolo-kuvalen%u
o su stenovalentni organizmi./a mnoge korovske biljke se moe rei da sueurivalentni organizmi, -to im omoguuje pojavu iopstanak na razli&itim stani-tima, u raznim usevima,pa &ak i u u razli&itim geogra*skim podru&jima. )aime,poznato je da su mnoge, naro&ito one &este i obi&ne
korovske vrste, kosmopolitskog rasprostranjenja.
Od k t l ti
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
36/72
Odnos korova prema toploti(toplota kao ekolo"ki !aktoroplota je vaan ekolo-ki *aktor, jer se 9ziolo-ki i
biohemijski pro%esi u bilj%i odvijaju samo u odre8enimtemperaturnim grani%ama. #toga je ona vaan &inila% i zakorovske biljke. Vano je napomenuti da korovske biljke, uraznim svojim ivotnim mani*esta%ijama, imaju -iruekolo-ku valen%u prema toplotnom *aktoru nego gajenebiljke.emperaturne grani%e za klijanje semena korovskih
biljaka, na primer, znatno su -ire nego kod gajenih biljaka.
)aime, utvr8eno je da ! -to je vei areal rasprostranjenjaneke vrste, to je i vei temperatumi interval klijanjanjenog semena. Po-to su korovske biljke naj&e-e sa vrloprostranim arealom, &esto i kosmpolitske, onda su Itemperaturni zahtevi za klijanje vrlo mali.
7ad je u pitanju toplotni *aktor posebnu panju
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
37/72
7ad je u pitanju toplotni *aktor, posebnu panjuprivla&e ivotni obli%i biljaka "ili ivotne *ormebiljaka.
Ipak, najvei zna&aj i upotrebu ima sistem ivotnihoblika koji je razradio aunkije "aunkiaer.Prema ovom danskom botani&aru pripadnostbiljaka nekom ivotnom obliku odre8uje se po
poloaju i za-titi organa za obnavljanje "pupoljakau nepovoljnom periodu godine "u na-im uslovima !zimi.0akle, za dijagnosti%iranje ivotnih oblika od
odlu&ujueg je zna&aja prilago8enost biljaka nauspe-no podno-enje niskih temperatura.'snovni ivotni obli%i po aunkiaeru, u okviru
kojih se nalaze i korovske biljke, su: *anero9te,
hame9te, hemikripto9te, geo9te i tero9te.
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
38/72
5aneroite("haneroph6ta) obuhvataju
drvenaste biljke (drve!e i bunove) iji se
pupoljci nalaze visoko iznad povrinezemlje - preko 7 cm. 1e2u korovima
veoma je malo anero4ta. &d e!ih se
moe pomenuti samo kupina(Rubus
caesius).
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
39/72
@ame9te "AhamaephBta subiljke kod kojih se pupolj%i nalazeblizu povr-ine zemlje, do 2C%m
visine. + toku zime pupolj%i suza-tieni snegom ili osta%imaopalih listova i stabala. o su u
stvari polubunovi ili bunii,kojih je tako8e malo medukorovskim biljkama (Hypericum
perforatum kantarion.
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
40/72
@emikripto9te "@emi%r(ptophBta subiljke kod kojih se pupolj%i nalaze nasamoj povr-ini zemlji-ta, a svinadzemni delovi biljke preko zime
izumiru. + nepovoljnom dobu godine"zimi pupolj%i su pokriveni snegom ilili-em i granjem. /natan broj korovskihbiljaka pripada ovoj ivotnoj *ormi, kao-to su: Eup!orb"a cyparissias# $rticadioica# %#&ellis perennis# Ac!illeamillefolium
;eo9te ";eophBta ili kripto9te su biljke kod
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
41/72
;eo9te";eophBta ili kripto9tesu biljke kodkojih su pupolj%i u zemlji "ili u vodi, a ozna&enesu kao hidro9te. )epovoljne stadije svogarazvoja preive pomou podzemnih izdanaka
"rizoma, krtola, lukovi%a ili zadebljalihkorenova. 4edan broj vrlo opasnih i te-koiskorenjivih korova, koji se intenzivnorazmnoavaju i vegetativnim putem, pripada
ovom ivotnom obliku. o su:Agropyrum repensCynodon dactylon'org!um !alepenseConvolvulus arvensisCirsium arvense'onc!us arvens"s " dr%
ero9te "herrophBta su jednogodi-nje
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
42/72
ero9te "herrophBta su jednogodi-njezeljaste biljke, koje u nepovoljnom delugodine u %elini izumiru, a ostaju samo
semena "ili plodovi, koja preivljavaju Islue za razmnoavanje i -irenje.'voj ivotnoj *ormi pripada najvei broj
korovskih biljaka: anunculus arvensis
(ljuti)# Consolida regalis (*avornjak)#'inapis arvensis (goruica)# ap!anusrap!anistrum (divlja rotkva)# Eup!orbia!elioscop"a (mle+ika)# Polygonum avicu,are
(troskot)# Portulaca oleracea (tut)# 'tellariamedia (mijakinja)# Agrostemma git!ago(kukolj)# C!enopo-"um album (pepeljuga)#'olanum nigrum (pomonica)# .alium
apar"ne
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
43/72
'dnos korova prema vodnom reimustani-ta "voda kao ekolo-ki *aktor
/na&aj vode je veoma veliki kako u 9ziolo-kompogledu "jer se ivotni pro%esi ne mogu odvijati bezvode, tako i u &isto ekolo-kom smislu "jer u veoj ilimanjoj meri, u sadejstvu sa drugim *aktorima, daje
osnovnu karakteristiku stani-ta, &ime se omoguujopstanak na njima i izgradnja spe%i9&nih mor*olo-k9ziolo-kih karakteristika biljaka./na&aj vode kao ekolo-kog *aktora za korove moe
se posmatrati sa dva apsekta:l. odnosa korova prema vlanosti stani"ta i2. karakteristike vodnog reima samih
korovskih #iljaka.
+ odnosu na vlanost stani-ta moe se
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
44/72
+ odnosu na vlanost stani-ta moe serazlikovati vi-e ekolo-kih grupa biljaka,kao -to su: hidro$te, higro$te,
mezo$te i ksero$te.Hidro$te &ine ekolo-ku grupu biljaka
koje ive u vodenoj sredini "vodene
biljke.>e8u korovima, onim segetalnim, nema
mnogo hidro9ta. u dolazi svega okotridesetak vrsta koje se pojavljuju uusevu pirin&a. >e8utim, hidro9te imajuveliki zna&aj kao akvati&ni korovi uribnja%ima "stajae vode i kanalima
"tekue vode.
&igro'te ine ekoloku grupu biljaka koje su
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
45/72
&igro'te ine ekoloku grupu biljaka koje su
prilago2ene da ive na vlanim zemljitima,
odnosno, one podnose due vlaenje i
zadravanje vode. &d korovskih biljakanajve!i znaaj i najve!e rasprostranjenje iz
ove grupe ima veliki muhar (Panicum crus-
galli), a, osim toga, ovde dolaze: Galinsoga
parvilora, !idens tripartitus, Ranunculus
acer, Ranunculus sardous, "#uisetum
pratense i dr.
.
ezo%ite - biljke umereno vlanih i dobro
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
46/72
ezo%ite biljke umereno vlanih i dobro
provetrenih zemljita, koje zauzimaju
srednji poloaj izme2u biljaka vlanih i
suvih stanita, iroko su rasprostranjene iobuhvataju najve!i broj korovskih vrsta.
* mezo4te spadaju, izme2u ostalih, ove
znaajnije korovske vrste +
$grostemma gitago, %onsolida regalis,
Ranunculus arvensis, $donis aestivalis,
Sorghum ha&epense, 'igitaria
sanguinalis, Setaria glauca, $vena atua,eronica hederiolia, %irsium arvense, i
mnoge druge
% $ biljk ih t i-t
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
47/72
%sero$tesu biljke suvih stani-ta./natan broj korova pripada
ksero9tima. 'd vanijih i &e-ihkorovskih vrsta tu spadaju: Cynodondactylon# Eragrostis major#Eragrostis minor# /epidium draba# /ycopusarvensis## Amarant!us albus# Potent"l0aargentea# eseda lutea# Erodium cicutarium i dr%
%arakteristike vodnog reima korovskih #iljaka.
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
48/72
g j
Vodni reim biljaka uop-te, me8u njima i korova, moe sekarakterisati raznim parametrima.ajlak-e de9nisanje vodnih odnosa biljaka postie se
tvrdivanjem sadraja vode, bilo u %eloj bilj%i ili u pojedinimjenim organima "pre svega listu.romet vode, koli&ina primljene vode korenom i koli&inadate vode transpira%ijom = zna&ajni su parametri vodnog
eima biljaka.egistrovanje apsorp%ije vode korenom veoma je te-ko, tee obi&no zadovoljavamo promenama u sadraju vodeiljaka kao
arametrom koji bar priblino odraava odnose vodnogalansa. Poznato je da na toplom i suvom danu biljkeokazuju u podne, u odnosu na jutamje &asove, znatnopadanje sadraja vode, odnosno da se pojavljuje vodnie9%it. Vei vodni de9%it moe prouzrokovati venjenje
iljaka.
Vrste koje imaju velike mogunosti
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
49/72
Vrste koje imaju velike mogunostiodravanjasvog osmotskog pritiska na
odre8enom nivou, odnosno, biljke savi-e ili manje postojanim osmotskimpritiskom ozna&ene su kao
hidrosta#&lne, a vrste s malimmogunostima odravanja osmotskogpritiska na odre8enom nivou, dakle,
biljke kod kojih se dosta menjaosmotski pritisak, nazivaju sehidrola#ilne.Prou&avanja vodnog reima korovskih
bil aka okazala su da one ima u o u stvari zna&i da korovske biljke, u
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
50/72
o u stvari zna&i da korovske biljke, uprakti&no istim uslovima, uspostavljajupovoljniji svoj sopstveni vodni reim,
odnosno hidraturno stanje, od gajenihbiljaka sa kojima zajedno rastu. 'sim toga,ovo govori o velikoj prilago8enostikorovskih biljaka u konkurentskoj borbi sa
gajenim biljkama i interven%ijama &oveka.'vakva situa%ija koja je utvr8ena uokopavinskimusevima "kukuruz, -eerna repa
konstatovana je odgovarajuimprou&avanjima i u usevu strnih ita"p-eni%a.
'dnos korovskih biljaka prema svetlosti
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
51/72
'dnos korovskih biljaka prema svetlosti"svetlost kao ekolo-ki *aktor
#vetlost je jedan od veoma zna&ajnih ekolo-kih *aktora,naro&ito za zelene biljke, zbog pro%esa *otosinteze.
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
52/72
helio$te,s'io$te i
polus'io$te.Helio$tesu biljke koje se razvijaju uglavnom u uslovimapune dnevne svetlosti i one slabo podnose zasen&enost.
o su biljke otvorenih stani-ta.'io$te se optimalno razvijaju u uslovima slabeosvetljenosti i lo-e podnose jaku osvetljenost.)olus'io$teimaju -iru ekolo-ku amplitudu u odnosu nasvetlost. 0obro uspevaju pri punoj osvetljenosti, ali suznatno adaptirane i na oslabljenu svetlost.0obar deo korovskih biljaka ima -iroku ekolo-kuamplitudu prema svetlosnom *aktoru,odnosno pripadapolus%io9tama.
)aj&e-e i najpoznatije korovske vrste su polus%io9te
'dnos korova prema osobinama zemlji-ta
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
53/72
'dnos korova prema osobinama zemlji-ta"zemlji-te kao kompleks ekolo-kih *aktora
/emlji-te uti&e na vegeta%iju uop-te, pa i na korovsku, svojim
najvanijim osobinama kao -to su:
!sadraj humusa,-sadraj azota,
-sadraj kal'ijuma,-kiselost (pH,
-mehani*ki sastav,-vlanost i dr.
+ okolini
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
54/72
g p jsastav ozimih strnih ita i okopavina na tritipa zemlji-ta: &ernozemu, ritskoj %rni%i i
gajnja&i. 7orovska vegeta%ija ozimih strnihita ima samo devet korovskih vrstazastupljenih na sva tri tipa zemlji-ta:Consolida regalis# Convolvulus arvensis#
1eronica !eder2blia# /at!yrus ap!aca#Cirsium arvense# Polygonum aviculare#
Agrostemma git!ago# Po0ygonumconvolvulus i 1icia sativa%
#ve ostale vrste su, manje ili vi-e, vezaneza odre8ene tipove zemlji-ta. + usevukukumza na zemlji-tu tipa &ernozemdominiraju:Amarant!us retro3e4us#'etaria verticillata# Convolvulus arvensis#
/emlji-te kao ekolo-ki *aktor od velikog je
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
55/72
/emlji-te kao ekolo-ki *aktor od velikog jezna&aja ne samo za korovske biljke, ve i zaherbi%ide.
)ajaktivniju ulogu u adsorp%iji herbi%idnihsredstava imaju koloidne &esti%e tzv.adsorpt(vnog kompleksa zemlji-ta.
'rganski koloidi zemlji-ta imaju veikapa%itet adsorp%ije od mineralnih.Peskovita zemlji-ta sadre malo glinovitih i
koloidnih &esti%a i zato imaju maluadsporptivnu sposobnost za molekuleherbi%ida.
/ & j * k * kt k k D i
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
56/72
/na&aj orogra*skog *aktora za korovsku Doru ivegeta%iju
'd orogra*skih *aktora najvei zna&aj za biljke i biljnezajedni%e uop-te, a tako8e i za korove i korovske9to%enoze, imaju:nadmorska visina,
relje!,nagi#,izloenost (ekspozi'ija terena.'rogra*ski *aktori deluju indirektno uti&ui na modi9ka%iju
drugih *aktora "toplote, svetlosti, vlage.)admorska visina znatno uti&e na rasprostranjenje korovai korovskih biljnih zajedni%a. Instruktivnu sliku o tomepruaju istraivanja promena korovske Dore i vegeta%ijestrnih ita u zavisnosti od promena nadmorske visine .
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
57/72
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
58/72
pod raznih okolnosti kao -to su:l odnosi klijanja (#rzina klijanja,
temperatura klijanja i sl.,2 #rzina rastenja (#rzinao#razovanja korena, listova isl.,
nadmonija mogunost usvajanjavode i hranljivih materija, produktivnost i #rza regenera'ija(velika produk'ija semena,
vegetativno razmnoavanje i s/.,0 velika ekolo"ka "irina i1 uti'aj materinske #iljke.
Pasivna konkurentska sposobnost u stvari predstavljab t biljk d i i lj l
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
59/72
sposobnost biljke da preivi nepovoljne uslove.Preivljavanje se ne zasniva na direktnimkonkurentskim odnosima za *aktore spoljne sredine,ve na tome da je neka vrsta prilago8enija i sposobnijada opstane &ak i pri takvim uslovima u kojima drugavrsta usporava svoje rastenje i razvie ili &ak dolazi donjenog izumiranja.)asivna koukurentska sposo#nost moe se
pojaviti u sledeim o#li'ima:/ tolerantnost prema nepovoljnim zemlji"nimprilikama i nedostatku hranljivih materija,2 otpornost prema su"i ili prekomemomvlaenju, tolerantnost prema zasenjivanju, tolerantnost prema her#i'idima i0 na pasivnu konkurentsku sposo#nost moguuti'ati vremenske prilike, mrazevi, mali zahtevi
prema temperaturi i sl.
;l i i b i
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
60/72
;lavni uzro%i znatne sposobnostipreivljavanja nepovoljnih ekolo-kih
uslova kod korovskih biljaka lee uspe%i9&nostima njihovih mor*olo-kih,histolo-kih, anatomskih, 9ziolo-kih idrugih osobenosti i razlika u odnosuna gajene biljke.Pored toga, pasivna konkurentskasposobnost se u velikoj meri zasniva
na -irokoj ekolo-koj valen%i korovskihbiljaka kao i sposobnosti njihovogprilago8avanja nepovoljnim uslovima.
;ajene biljke su, u veini slu&ajeva, tokomi bil bi k j j k d
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
61/72
vremena izgubile ovu osobinu koja je kodkorovskih biljaka, naprotiv, tokom vekovne borbesa stihijom prirode i delovanjem &oveka sve vi-e
dolazila do izraaja. 'tuda su korovi u prednostiu odnosu na gajene biljke s obirom da moguopstati i dati potomstvo i pri nepovoljnimagroekolo-kim uslovima koji dovode do
smanjenja popula%ije gajenih biljaka.'vo je naro&ito zna&ajno za izuzetne i naglepromene ekolo-kih *aktora kakvi su na primerpoplave, su-e, toplotni udari, kasni mrazevi isli&no, kada dolazi do uginua gajenih biljaka,dok korovi, zbog izrane mogunostipreivljavanja, posle prestanka delovanja *aktoranastavljaju razvie pa &ak i poveavaju svojupopula%iju na ra&un oslabljene ili eliminisane
popula%ije gajene biljke.
Poseban vid pasivne konkurentske sposobnosti korovskih biljakapredstavlja
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
62/72
predstavlja
neotenija.)od neotenijom se podrazumevasposo#nost #iljaka da u nepovoljnimuslovima zavr"e svoje individualnorazvie i o#razuju seme, pri *emu
o#i*no ostaju mor!olo"ke oso#inekarakteristi*ne za mladi uzrast(neoteni*ne #iljke su niskog rasta.
eotenija je relativno *esta pojavakod korova.'na je konstatovana kod oko FG vrsta
korovskih biljaka. )eoteni&ne biljke )eoteni&ni obli%i biljaka se pojavljuju ne
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
63/72
j p j j jsamo kod e*emera, ve i kod nekihzimsko!prolenih i prolenih korovskih
vrsta, kao: 'inapis arvensis ap!anusrap!anistrum# 7!lasp" arvense# Centaureacyanus# .alinsoga parvi3ora# &"lderdykiaconvolvulus i dr%
#osobnost korovskih biljaka da obrazujuneoteni&ne jedinke takode potvr8ujenjihovu veliku plasti&nost i mo
prilago8avanja. 'vo im omoguuje da seodre u raznim nepovoljnim uslovima i daopstanu u raznim sredinama. ime korovisti&u znatnu konkurentsku prednost u
odnosu na gajene biljke. Pri razmatranju odnosa izme8u biljaka, posebno
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
64/72
j j , pizme8u korova i gajenih biljaka, veoma je vanoimati u vidu &injeni%u da ogroman broj biljaka lu&i
aktivnehemijske materije koje na druge biljke deluju vi-e ilimanje inhibitorno, a ponekad i stimulativno.
'va pojava koja se ozna&ava kao alelopatijaispoljava se pre svega u tome, da u prisustvu nizavrsta mnoge druge biljke nisu u stanju da uspevajuili se sporo razvijaju, -to je posledi%a ko&eeguti%aja izlu&enih materija.+ tom pogledu postoje vrlo sloeni odnosi.
#posobnost da lu&e ovakve hemijske materije imajukako vi-e tako i nie biljke, a dejstvo tih materija je
obi&no spe%i9&no.
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
65/72
Vi-e biljke lu&e spe%i9&ne hemijske materije kojeugla nom inhibitorno deluju na druge i-e biljke ' e
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
66/72
uglavnom inhibitorno deluju na druge vi-e biljke. 'vematerije su ozna&ene op-tim imenom kao kolinii onesu za ispoljavanje alelopatskih odnosa upravo od
posebnog zna&aja. )a mikroorganizrne deluju vi-e biljke nizom toksi&nih
materija, poznatih pod op-tim imenom kao $ton'idi.>ikroorganizmi takode izlu&uju niz materija kojima
deluju inhibitorno na vi-e biljke ! to su marazmini.Pod dejstvom ovih materija biljke se su-e.)ajzad, mikroorganizmi deluju jedni na druge
spe%i9&nim materijama, koje su op-tepoznate pod
imenom anti#ioti'i.lelopatija je -iroko rasprostranjena u biljnom svetu.
+tvrdeno je da se alelopatski uzajamni odnosi izmedubiljaka u prirodi mani*estuju razli&ito, pomou razli&itih
ekolo-kih i biohemijskih mehanizama, uz u&e-e vrlo
Vaan izvor aktivnih materija ! kolina u kulturnim
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
67/72
jbio%enozama "agrobio%enozama predstavljazaoravanje ostataka posle etve, zaoravanje
korova, kao i uno-enje organskih 8ubriva, po &emuse agro9to%enoze bitno razlikuju od prirodnihivotnih zajedni%a. )a poljima ostaje do CG H odukupne mase gajenih biljaka u vidu korenovih
ostataka, strnj(ke, prizemnih delova, slame i sl., akad su u pitanju korovske biljke u zemlji-te dospeva&itava njihova masa. Postavlja se pitanje da li se utom materijalu nalaze -tetne materije koje bi mogle
sniziti prinose i uti%ati na kvalitet prizvoda narednekulture. )a osnovu eksperimentalnih podataka nato pitaje se moe dati potvrdan odgovor.
8azmatranjem velikog broja primera alelopatskog delovanja
dolo se do zakljuka da mnoge korovske vrste obrazuju
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
68/72
dolo se do zakljuka da mnoge korovske vrste obrazuju
koline.
&ve materije deluju nepovoljno na druge korovske vrste ili
gajene biljke, ponekad i na jedinke sopstvene vrste, inhibiraju!iklijanje semena i rastenje kako klijanaca (ponika) tako i biljaka
u kasnijim azama razvi!a. $ druge strane, gajene biljke takode
stvaraju koline koji deluju na korove i mogu da inhibiraju klijanje
semena i rastenje ponika korovskih biljaka. * ovom sluaju bise 4totoksini, nastali u gajenim biljkama ili razlaganjem etvenih
ostataka u zemljitu, mogli razmatrati kao prirodni ,,herbicidi%.
&ni bi, u perspektivi, mogli da se koriste i za suzbijanje korova.
1e2utim, pri ovome se mora uzeti u obzir i injenica da kolini,
nastali u jednoj biljci, mogu da deluju tetno i na jedinke iste
vrste, to moe oteavati njihovu primenu u praksi.
ntropogeni *aktor
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
69/72
ntropogeni *aktor
aznovrsni su obli%i ispoljavanja delovanjaantropogenog *aktora, odnosno uti%aja &oveka naprirodu. 0elovanje &oveka se moe, bez o-trihgrani%a, svrstati u dve kategorije:
/. neposredno i2. posredno delovanje.
eposredno delovanje atropogenog*aktora je kada se radi o direktnom uti%ajuna biljke, aposredno!kada je re& o dejstvu na izmenu
drugih *aktora "klimatskih eda*skih i dr
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
70/72
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
71/72
Predsetvena priprema zemlji-ta obuhvata
7/26/2019 Copy of Korovi Predavanje 3.
72/72
Predsetvena priprema zemlji-ta obuhvatavei broj mera dopunske obrade, posleosnovne obrade "jesenjeg ili prolenog
dubokog oranja a pre setve useva.'na se moe vr-iti za setvu ozimih useva,
kada se obavlja neposredno posle dubokog
jesenjeg oranja, ili jarih useva u toku proleaposle prezimljavanja uzorane orni%e, ili ako seorni%a oi!ala tokom prolea. + okvirupredsetvene pripreme vr-i se
obrada povr-inskog sloja ornioe, uravnjavanjusame povr-ine zemlji-ta i obezbe8enju uslovaza zadravanje vlage u ovom sloju.