8/14/2019 Bogdan Bogdanovi -Ukleti neimar
1/21
1
bogdanbogdanovi
/ukleti neimarthe doomedarchitect
gliptoteka hazu
medvedgradska 2 zagreb
8/14/2019 Bogdan Bogdanovi -Ukleti neimar
2/21
2 3
ovu knjigu sammorao da napiem ...zar sam mogaoda je ne napiem? /I had to write thisbook ... did I have anyother choice?
mrtvouzice. mentalne zamke staljinizma.zagreb: august cesarec, 1988.
8/14/2019 Bogdan Bogdanovi -Ukleti neimar
3/21
4 5
Poziv Aurijkog kulurnog
oruma u Zagrebu da za
izlobu u Zagrebu priredim
poojei maerijal iz bekog
Arhiekonkog enra kojeg
je pripremio Ivan Rii, veliki poznavaelj
naljea Bogdana Bodanovia, prihvaila
am velikim oduevljenjem i dubokim
uzbuenjem. Nalov izlobe je preuze
iz Bogdanovievog vlaiog prihvaanja
Ledouxovog epiea maudit, kojeg je uvojio
1990ih. Prihvaanje da bude arhitece
mauditormuliralo je inagmu ireg opega
znaenjauklei neimar, koja je ope
prevedena kao the doomed arhitec.
Dok pripremam izlobu i piem ovaj ek
moj ilj nije ni u popunoi ravijelii, kako
je o Friedrih Ahleiner napiao, enomen
Bogdan Bogdanovi, nii pokazai njegov
rad u njegovom neizmjernom opegu. Moja
ambiija adrana je u ome da rad Bogdana
Bogdanovia prije vega pribliim mlaim
generaijama i ukaem na njegovu uoljivu
povijenos,a ime i poliiki znaaj. BB je
bio izvanredan arhiek, pejzani arhiek,
umjenik, pia, veuilini proeor,
urbanolog i poliiar. Moja zahvalnoje velikaBB je bio jedan od prvih koji je
oznaio gabarie polja rada na koje mnogi
od na dana reeriraju kao na polje vlaie
uvremene prake: polje urbanologije.
Rad Bogdana Bogdanovia upoznala am
1988,nakon o je njegova knjiga Mrtvouzie
bila objavljena u Zagrebu. Bilo je o udno
razoblje, interregnum nakono e ugaila
01
Ponovo sam
se povezala s
Bogdanovievim
memorijalnim
kompleksima
zapoimajui
projek Mnemosyne
Kazalite sjeanja
u 2009. godini.
Radi se o projeku
koji je proizaao
iz ideiranja
pojmova teatra
i teorijena nain
na koji poivaju
u sarogrkim
korijenima thei
oros,sa znaenjem
gledatii vidjeti.
htp://www.
heareofmemories.
org/
arhitekturakao primijenjena
antropologija/sonjalebo
8/14/2019 Bogdan Bogdanovi -Ukleti neimar
4/21
6 7
karizmaina dominaija koja je deeljeima
bila uvodila ugodu uopijke bezbrinoi,
doku eudalni rani vladari jo uvijek ekali
u zajedi i izdavali naredbe vojim vazalima,
prijenego o e e naredbe poai zapovjedi
da e ubija, iluje i pali kako bi e ormirala
fikivna rodva uemeljena na bezbrojnim
krvavim pakovima. Prijeno o u dola
vremena koja BB opiuje kao uana, kada
u novi (bili) legiimna, a moda i jedina
amoodbrana.
Ve ada, 1988. godine,bilo je jano da
BB zauzima poziiju intelektuala, iako
niko oim onih koji u ii planirali nije
mogao predvidjei nadolazei ua, o je
ada poala rijeka poziija za ljude njegove
generaije u regiji koja je dana poznaa
kao biva Jugolavija ili Jugoiona Evropa.
Upravo zbog oga, nakon goovo evr oljea,
elim zapoei ovu malu, izlobi pripadajuu
publikaiju Bogdanom Bogdanoviem
kao inelekualem koji je zauzeo poliiki
av kada je o uinila ek nekoliina, u
vremenima kada u mladi ljudi o oajniki
rebali, neki mladi ljudi koji u poom bili
lukavo zavedeni znakovljemmrnje. Nalov
ovog ekaukazuje na mjernie koje
lijedim dok iam njegovo djelo, pokuavajui
drai na umu njegovaianja Looa aea
u izrazu kako arhiekura uvijek moe bii
isriana, a konenrirajui e na inenzie
komunikaije koji je BB vorio izmeu
naizgled vrlo razliiih diiplinaarhiekure
i anropologijeinenzie koji je konruiran
na kapaieu obje da djeluju koriei nagu
dekriptivnog.
inim o zbog Mnemoyne, zbog buduih
preraga u njeno ime, kao o je o BB avio napoeku voje knjige Mrtvouzie.
Svojim poliikim avom BB e doaknuo
ogromnog ponora koji je poojao i pooji
izmeu eorija i dikura proizvedenih od
druva i o druvu i ekremno lako ovojive
druvene i poliike varnoi koja proizlazi
iz ljudkih akija. Ili nedoaka ih akija o
jednaim problemom preunog prihvaanja.
02
Bogdanovi, 2009.
03
Danas kada se
vraam mislima
unazad, razmiljam
kako je udno da
niko nije naao za
shodno da mojoj
generaciji govori
o radu Bogdana
Bogdanovia abila sam uenica
Odjela za dizajn
i unuranju
arhiekuru kole
primijenjenih
umjenosi u
Zagrebu, 198185, a
kasnije i sudenica
arhiekure na
zagrebakom
Sveuiliu, 198588.
04
Kao o sam
nauila od dragog
prijaelja i kolege
iz June Amerike,
inelekualci su
ljudi koji se osjeaju
odgovornim za
druvo u kojem ive
e djeluju prema
om osjeaju.
05
Namjerno kaem
znakovlje,a ne
simboli, poujui
razliku koju je uinio
Cassirer, ba kao
o je o poivao i
Bogdanovi.
06
Izraz koji je Bogdan
Bogdanovi
uporijebio uinervjuu daom
Zoranu Miloviu,
objavljenom u
magazinu Start 1988.
godine
07
Bogdanovi
uporebljava
pojam politija(eng.
polity,njem. das
Gemeinwesen),
iako je o van
uobiajenog leksika,
a umjeso rijeipolicykoja akoer
vue korijen iz isog
izvora, najee
se, ope, korisi
rije politika(eng.
politics) ili ponekad
odredba, pravilnikili
slino.
Seoska kola za filozofiju arhiekure u Malom
Popoviu, veernja sesija / Village school for he
philosophy of archiecure in Mali Popovi, evening
session, 1979.
Svojom je knjigom Mrtvouzie BB jano
pokazao druvu u kojem je ivio, a bio je
jedan od prvh koji je o uinio, da ujezik
i lingvisikaeenijalna orua poliike
anropologije. Kao o je o m objanio,
BB je poznavao rad Lvy-Bruhla jo od
vremena prije Drugog vjekog raa, a
piui Mrtvouzieojeio e ponukanim da
preisia pojam primiivnog. Bogdanovi
je akoer demonrirao ono o je kanije
ijekom ravinog raa u 1990ima poalo
jo priunije, a o je da javne i privane
(pri)povijei koegziiraju (ali eo ne
miroljubivo) u vakom druvu. Upozoravao
je na neizbjenu opano: renuak u kojem
je poliika mo poala ako enralizirana
da e povijena vije veine graanva
jednoavno rasala. Erozija relaivno
progreivne i moderne oijaliike drave
bila je u vojoj poljednjoj azi, a i dana je
eko vjerovai da je bio jedini koji je o ve
vidio i rijeko dovoljno hrabar da o io avi
na papir.
Kao ovjek enu latodobro upozna
drevnim kulurama i druvima, a i kao
pedanan eimolog, BB je bio vjean da je
rije poli u korijenu rijei politijai politika.
Ukazao je na injeniu da je analiza poliike
unkije jednako neophodna kao i analiza
poliike akije. Irao je liniju i eirao
aimeriju druvenih odnoa u dravi koje je
bio graanin. Nije mogao znai, ali je ojeao,
da mo koja e ukoro bii uvedena bii
preeno ona koja e emelji na priili, koja
rai uglanospod vaku ijenu.
Dok je usoreivao dravu u kojoj je ivio
Lvy-Bruhlovim opiima zv. primitivnih
drutava,BB je verifiirao injeniu da je
dobrohona mo, ona koja ini dobro veini,
obino u ri druva, dok prijeea mo
oaje razaua, djelujui popu vjeiarenja.
Brianje poliikih unkija koje u bile
poojale u prehodnim deeljeima a
lia zemlje, kao i brianje druvenih
uloga koje u e pojavile modernizaijom,
omoguilo je enraliziranom dravnom
iemu (ili, preiznije, i djelomino
enraliziranim republikim iemima)
da e udrue a egmeniranim iemima
klanova. Drava je bila sremna za rasad,
odnonoza kaapljenje. Naknadni eek je
bio lian onome koji e dogodio u veini
po-kolonijalnih i pos-konfliktnihzemalja
irom vijea Jugoiona regija Evrope
je ukoro vjedoila raznim obliima
peudo-tradiionalizma,u ormama daleko
zajedljivijim no o je o Hobbawm ikad
mogao prepoavii.
Nakon perioda rane derukije kakvu
Evropa nije vidjela od Drugog vjekog raa
i poinjenih neizreivih urovoi koje e do
dana niu kaznile, peudo-radiionalizam jepoprimio novu ormu proornih ovajanjau
polijeranom periodu nedoaak urbanog
planiranja donio je drugu ivilizaijku
ezuru, kojoj i dana padamo kao uljive rve.
Problem preunog prihvaanja, uglaja
pod vaku ijenu, jednoavno uporno
oavlja voj rag. Druvene uloge koje u
voju pojavno mogle zahvalii periodu
8/14/2019 Bogdan Bogdanovi -Ukleti neimar
5/21
8 9
Spomen-groblje u
Sremskoj Mirovici /
Memorial Cemeery in
Sremska Mitrovica
19591960.
Tek dovreni tumuli(vetaki breuljci) Spomen-groblja u SremskojMitrovici, a odmahzatim i grupa kenotafau makedonskom graduPrilepu, otvarali su putjednoj novoj antropologijiseanja/ Just finishedtumuli (artificial hummocks)of Memorial cemetery inSremska Mitrovica, andright afterwards thegroup of cenotaphs in theMacedonian town Prilep,opened up a path towardsa new anthropology of
remembrance.Kenoafi za pale
borce proiv faizma
u Prilepu / Cenoaphs
for he fallen
members of he
resisance agains
fascism in Prilep 1961.
8/14/2019 Bogdan Bogdanovi -Ukleti neimar
6/21
10 11
do ada nepoznae kvaliee koja adri
longue duremulidimenzionalno. Kao o
je Ivan Rii iaknuo u vojoj dokorkoj
dizeraiji, Bogdanovi e izuzeno iiao u
nadrealiikoj egzegezi klainog urriul.
Upoznai e enomenom Bogdan
Bogdanovi ivoni je zadaak kojeg
pruzimam a zahvalnou u vojim daljnjim
iraivanjima u podrujima urbanologije,
poliike pamenja i umjenoi komemoraija.
Ne mogu drugaije nego privei kraju
ovaj mali uvodni ek rijeima Friedriha
Ahleinera, koji je neizmjerno kompeenniji
od mene u bavljenju nazvanim enomenom:
memorijalna podruja Bogdana
Bogdanovia u loijedne urbane kulure,
...ona u uvijek bila izvedena iz opografije i
krajolika da bi bila ranormirana u mjea
promiljanja, prijeanja i konemplaije.
Generirajui pejzae kao akere urbane
ivilizaije, Bogdanovi nam je oavljao
ogromno rannaionalno naljee irom
adanjeg uverenog poliikog eniea,
dana regije Jugoione Evrope. Naljee
koje evropka druva ek rebaju nauii
poznavai i ijenii.
oijaliike modernizaije niu e ponovno
ukazale u ormi u kojoj u bile izgubljene, ve
perverirane. Ba kao i u zapadnoj Njemakoj
nakon Drugog vjekog raa, preplavljujua
ideologija ekonomkog progreaodzvanja u
vakom uhu.
BB je poavio voje epohalno pianje
o razvoju grada i njegovog okruja jo u
ranim 1970im: da li je mogue da jo uvijek
imamo o jedno jedino ime gradza
popuno izdierenirane eniee popu
uvremenog Tokija i drevne Smirne? Nakon
o je bio izgubio biku za Novu kolu na
Arhiekonkom akuleu u Beogradu, borio
e proiv moguih enarija dezinegraije
grada vojom kolom u Malom Popoviu.
ana koju u mladi ljudi na aj nain dobili,
ana da re-imaginiraju grad, bila je jedna
vra iznimnog pedagokog pohvaa, ba kao
o u brojne ranormaije raznih krajolika
oblikovale neusorediva memorijalna
podruja, ijui jeme umjenoi pejzanog
oblikovanja ak i prije no o je Rober
Smihon ikovao inagmu land-art.Kada
amo i zavirimo u Bogdanovieve emeljie
elaborae eruanke kulure,lako emo
hvaii da je njegov environmentalim od
bibliografija / bibliography:Achleiner, F., Risi I., Komac, U.,Guilln, P., Karge,
H., Milovanovi,D., Vukovi, V.: Bogdan Bogdanovi.
Memoria und Utopie in Tito Jugoslawien.
Wien: Wieser & AzW, 2009.
Balandier, Georges: Anthropologie Politique.
Presses Universiaires de France, 1967.
Bogdanovi, Bogdan: Urbs&Logos.
Ni: Gradina, 1976.
Bogdanovi, Bogdan: Mrtvouzice.Zagreb: Augus Cesarec, 1988.
Bogdanovi, Bogdan: Zelena kutija.
Novi Sad: Medierran Publishing, 2009.
Bogdanovi, Bogdan: Ukleti neimar.
Novi Sad: Medierran Publishing, 2011.
Braudel, Fernand & Mathews, Sarah: On History,
The Universiy of Chicago Press, 1982.
Cassiser, Erns: Philosophie der Symbolischen
Formen. Darmsad: 1959.
Hobsbawm, Eric: The Invention of Tradition.
Cambridge Universiy Press, 1983.
Plessner, Helmu: Zakanjela nacija,Zagreb: Naprijed, 1997.
Risi, Ivan: Bogdan Bogdanovi. Baumester und
Zeichner, Universiy of Vienna, 2009.
htp://ohes.univie.ac.a/9957
08
Kolega Ivan
Risi i moja
malenkos doli
smo do poredbe
Bogdanovi-
Smihson nezavisno
jedno od drugog.
Ipak je vano rei
da je ono o je kod
mene jo uvijek
ek naznaena
poredba, Ivan je
pomnije elaborirao
u svojoj dokorskoj
dizeraciji, sr.
8689.
09
Bogdanovi, 1976.
10
Achleiner, 2009.
S njemakog
prevedeno od srane
auorice.
Spomen-podruje Jasenovac
/ Jasenovac Memorial Site
19591966.polis / metropolis / megalopolis / nekropolis
8/14/2019 Bogdan Bogdanovi -Ukleti neimar
7/21
12 13
The inviaion ha ame rom he
Aurian Culural Forum in Zagreb
o adap he exiing maerial
rom he Arhiekurzenrum
Wien a hoen and prepared
by he grea onnoieur o Bogdan
Bogdanovi legay Ivan Rii or an
exhibiion in Zagreb, wa an opporuniy ha
I ook wih he greae joy and proound
exiemen. The ile o he exhibiion i
aken rom Bogdanovi own aepane
o Ledoux epihe maudit,ha he adoped
in he 1990. So he aepane o being
larhitece mauditormulaed he ranlaion
wih a broader ope o meaningukleti
neimar, whih wa hen ranribed a the
doomed arhitec.
My aim while preparing he exhibiion a
well wriing hi ex i neiher o eluidae
ompleely, a Friedrih Ahleiner wroe,
he Bogdanovi phenomenon, nor o
how hi work in i immene enirey. My
ambiion i o give an opporuniy primarily
o he younger generaion o ge aquai ned
wih Bogdanovi work and o poin o hi
onsiuouly hiorial, and hereore
poliial, relevane. BB wa an ouanding
arhiec, landape arhiec, ari, wrier,
eduaioni, urbanologi and poliiian. My
graiude o him i boundlehe wa one o
he fir o deignae he field o work ha
many o u oday reer o a o he field o our
own onemporary pracie: urbanology.
I go aquained wih Bogdanovi
work in 1988,afer hi book Mrtvouzie
01
I reconneced
o Bogdanovis
memorial sies
when saring he
projec Mnemosyne
Theatre of
Memoriesin 2009,
a projec emerging
from he ideaion
of boh theatreand
theoryas resing
in Greek roos the
and oros meaning
viewingand seeing.
htp://www.
heareofmemories.
org/
02
Could be loosely
ranslaed as
Deathtraps.
architectureas applied
anthropology /sonjalebosch
8/14/2019 Bogdan Bogdanovi -Ukleti neimar
8/21
14 15
had been publihed in Zagreb. I wa he
ime o interregnum aferhe harimai
dominaion ha or deade had been
inroduing uopian ervour eaed, while
eudal warlord were ill waiing in he
ambuh, giving ilen order o heir vaal,
beorehoe order beame ommand o
kill, rape or burn and ficiiou kinhip
eablihed by innumerable blood pac.
Beorehe ime ha BB deribe a horrible
ame, when dream (were) he legiimae, i
no he only el-deene.
Already hen, in 1988,i wa lear haBogdanovi wa aking a poiion o an
intellecual ,hough nobody bu hoe who
planned i ould have oreeen he upoming
horror, whih beame a rare poiion or
he people o hi generaion in he region
ha i now known a ormer Yugolavia,
or Souh Eaern Europe (SEE). Thereore
I would like o ar hi mall publiaion
ha aompanie he exhibiion in Zagreb
in 2012, almo a quarer o a enury laer,
wih Bogdan Bogdanovi a an inellecual
who ook a poliial and when ju ew
people did, in he ime when ha and wa
deseraely needed by many young people
who oon were unningly edued by he
ignageo hared. The ile o hi ex
reer o he pah ha I am aking up in my
reading o hi work, while rying o keep in
mind hireading o Loo enapulaed in he
expreion ha arhiecure an be alway
reold in word,onenraing myel on
he ineniy o ommuniaion ha BB buil
03
Bogdanovi, 2009.
Translaed from
Bosnian-Croaian-
Serbian language by
he auhor.
04
When I hink back,
I find i srange
ha nobody had
ever menioned
his work o mygeneraion in he
school curriculum
and I was a pupil
of Zagreb School
of Applied Ars,
Deparmen for
Archiecure and
Design,19811985,
and laer also
a suden of
archiecure a he
Universiy of Zagreb,
19851988.
05
As I learned from
a dear colleague
and friend from
Souh America,
inellecuals are he
people who feel
responsible for he
sociey hey live in
and hey ac upon
ha feeling.
06
I deliberaely say
signage,and no
symbols,while
respecing he
disincion ha
Cassirer made, jus
like Bogdanovi
respeced i as well.
07
Bogdan Bogdanovi
used ha
expression in an
inerview conduced
by Zoran Milovi,
published in Start
magazine in 1988.
Translaed from
Croaian-Bosnian-
Serbian language by
he auhor.
08
Bogdanovi, 2011.
Translaed from
Bosnian-Croaian-
Serbian by he
auhor.
inbeween hee wo diiplinearhiecure
and anhropologyineniy onrued on
he apaiy o boh o work wih he power o
deriptive.
For he ake o Mnemoyne, and or he
uure remembrane, a BB pu i a he
beginning oMrtvouzie.
Wih hi poliial and, Bogdanovi
akled ha immene hiau ha exied and
exi beween he heorie and dioure
produed by and abou he oiey and an
exremely onquerable oial and poliial
realiy ha ome a a reul o peopleacion. Or lak o hemanamoun o he
problem o aquieene.
Wih hi bookMrtvouzie,BB howed
learly o he oiey ha he lived in, and he
wa one o he fir o do o, halanguage
and linguisiwere and are eenial ool o
poliial anhropology. A he explained, he
knew he work o Lvy-Bruhl rom he ime
beore , and while wriing Mrtvouziehe
el drawn o he reexaminaion o he noion
o primiive. Bogdanovi alo demonraed,
wha laer would beome even more horridly
preen in he 1990 Balkan war, ha publi
and privae (hi)orie oexied and oexi
in every oiey. He wa warning again he
imminen danger: he momen when he
poliial power beame o enralized ha
he hiorial onioune o mo o he
iizenry ell apar. The eroion o a relaively
progreive and modern oiali ae wa
in i lae phae, and even now i i diffiul
o believe ha he wa he only one o ee i
Vodeni vor u koji se, narelativno malom prostoru,upliu tri reke Sava, Una,Strug podsea na zmijskognezdo .../
Spomen-podruje Jasenovac /
Jasenovac Memorial Site 19591966.
Water facility in which, in arelatively small area, thesethree rivers interfere Sava,Una, Strug are reminiscentof the snakes nest ...
8/14/2019 Bogdan Bogdanovi -Ukleti neimar
9/21
16 17
oming and brave enough o pu i down on
paper he way he did.
A a man enu latoknowledgeable
abou anien ulure and oieie, and
a a meiulou eymologi, BB wa aware
ha he word poligave roo o he word
polity, poliyand politi.He poined ou ha
he analyi o he poliial uncion i a
indisenable a he analyi o he poliial
acion. He drew a daum and dieced he
diymmery o he oial relaion in he
ae he wa a iizen o. He ould no know,
bu he el, ha he power oon o be uheredwould be predominanly one o oerion, one
ha would require onentno mater wha.
While omparing wha wa going on in
he ae he lived in wih he deripion o
Lvy-Bruhl primitive oietie,Bogdanovi
verified he ac ha benefien power
uually i a he ore o he oiey, while
he hreaing power remain disered,
acing like wihraf. The effaemen o he
poliial uncion a had been known in he
previou deade, a well a he effaemen
o he mo oial role ha emerged wih
modernizaion, enabled he enralized ae
yem (and emi-enralized yem o ome
republi) o merge wih he egmenary
lan yem. The ae wa ready o be
dimembered, or raherbuhered. The
afer effec wa imilar o hoe exoried in
he mo o he po-olonial and pos-onflic
ounrie around he worldhe SEE region
wa oon o be wineing divere orm o
peudo-traditionalim,in orm muh more
anankerou han Hobbawm ould ever
aume.
Afer he period o war derucion o a
kind ha Europe had no een ine
and unseakable aroiie whih have
moly been graned impuniy, ha peudo-
radiionalim ook over he orm o saial
onque o anoher kindin he afermah
o he war he lak o urban planning brough
up anoher iviliaional aeura, he one ha
we are ill he ilen vicim o. The problem
o aquieene ju keep on lingering. The
oial role ha emerged in he period ooiali modernizaion did no reappear
in he hape hey had when hey were lo,
bu pervered, and ju like in he powar
Germany, he overwhelming ideology o he
eonomi progrewa in everybody ear.
BB poed hi epohal queion abou he
developmen o he iy and i environmen
already in he early 1970: i i poible ha we
ill have one namethe ityor exremely
differeniaed eniie like onemporary
Tokyo and anien Smyrna? He ough again
he plauible enario o diinegraion
o he iy wih hi hool in Mali Popovi,
afer he ruggle or he New Shool a he
Fauly o Arhiecure in Belgrade had been
lo. The hane ha wa given o he young
people o re-imagine he idea o he iy wa
a unique pedagogial underaking, ju like
hi numerou ranormaion o variou
landape aro he ounry had been
orming unequaled memorial ie while
eeding he ar o landaping o a new kind
09
Ivan Risi and
myself came o he
poin of comparison
Bogdanovi-
Smihson
independenly. I
is imporan o
noe, hough, ha
Ivan elaboraed
i horoughly in
his PhD hesis,
p. 8689.
10
Bogdanovi, 1976.
Translaed from
Bosnian-Croaian-
Serbian by he
auhor.
11
Achleiner, 2009.
Translaed from
German by he
auhor.
even beore he ynagm land-artwa oined
by Rober Smihon.When one only peek
ino hi horoughgoing elaboraion o he
Eruan ulure,i i eay o omprehend
ha Bogdanovi environmentalim i o an
unpreedened qualiy ha onain he
longue duremulidimenionaliy. A Ivan
Rii poined ou in hi docoral hei,
Bogdanovi exelled a a urreali exegee o
he laial urriulum.
Geting o know he Bogdanovi
phenomenon i a lie ime ak ha I am
hankully aeping while inveigaingurher in urbanology, polii o
remembrane and ar o ommemoraion.
I anno bu bring o an end hi mall
inroducory ex wih he word o Friedrih
Ahleiner, who i immeaurably more
ompeen han me o akle he named
phenomenon:
Bogdan Bogdanovi memorial ie are
loio an urban ulure, ...hey had alway
been developed ou o he opography and
landape ha hen were ranormed
ino he ie o hinking, realling and
onemplaion.
Wih generaing landape a agen o urban
ivilizaion, Bogdanovi lef en enormou
rannaional legay all over he SEE region.
Legay ha he European oieie ill have
o learn o know and resec.
:
:
Meni su se rijeii forme uvijekisprepletale. / For me,
words & forms havealways intertwined.
Spomen-podruje
Jasenovac
/ Jasenovac
Memorial Site
19591966.
Diagram, oko /
abou 1980
. .
Spomen-podruje
Jasenovac
/ Jasenovac
Memorial Site
19591966.
8/14/2019 Bogdan Bogdanovi -Ukleti neimar
10/21
8/14/2019 Bogdan Bogdanovi -Ukleti neimar
11/21
20 21
: Kad bi va, gosodine Bogdanoviu, hjeli
predavii, doli bimo u prilinu dilemu jer vi imae
eiri biografijearhiek, likovni umjenik, knjievnik,
poliiar. Pooji li za va odreena hijerarhija u ome
pogledu?
: Ja am o uvijek ojeao kao
jelinu. Moja je lino bila kompozina, pa e
o ve moglo ukladii. eo am razmiljao
o hijerarhiji. Kao prvo am arhiek, pomalo
i pia, pomalo i ra i vrlo malo poliiar.
Ali o malo bilo je eoko. No, poliika mi
e nije viala, bio am poliiar jer je u ono
vrijeme bila akva iuaija da am maraoda o moram bii. Reagirao am prema vom
emperamenu, a prema ome u onda dole i
konrareakije.
: Kao proeor urbanizma zauzimali e
e za druge kvaliee, a ne za pragmaini, korini
urbanizam. Suproavili e e urbanizmu kvaniee.
Meuim, akori koji u odredili va proeionalni pu
igurno u poneo loeniji.
:Dao am e birai za aiena
na Kaedri za urbanizam jer je u renuku kad
am diplomirao arhiekura u Jugolaviji bila
jadna, radilo e amo a dva ipa prozora, ako
da e u u iromanu, oboe unkionaliiku
arhiekuru niu mogle uklopii moje
prehodne anazije. Poeo am udirai prije
raa, a na arhiekuru am oiao iz jednog
nadrealiikog miljea. Napravio am ak i
neki program i nalovio ga, pararazirajui
Corbuiera: Ver une arhiecure urealie.
Hio am pravii nadrealiiku arhiekuru,
ali o je podrazumijevalo klijene koji bi o
umjestobiografije
Ve u djeinjvu Bogdan Bogdanovi
uao je u vije umjenoi u kui
voga oa, uvenog knjievnog
kriiara i kazalinog ravnaelja
Milana Bogdanovia. Tu je ve
kao edmogodinjak upoznao
Mirolava Krleu. Pripadno
krugu beogradkih nadrealia oko
Marka Riia zauvijek je odredila
njegovu oobnu poeiku u va ri
paralelna medija kojima e ikazuje
somenikoj arhiekuri, reu i
lierauri. U vom ivou Bogdanovi
ni u umjenoi ni u poliii nije
raio lagan pu, ve e uvijek kreao
proiv ruje.
,
. .
bogdan bogdanovi/gradovi su biaKenotafi
rtvama faizma
u Travniku /
Cenotaphs for
the victims of
fascism in Travnik
19711975.
8/14/2019 Bogdan Bogdanovi -Ukleti neimar
12/21
22 23
hjeli, kao o je o, na primjer, bio luaj
kuom za Triana Tzaru. Za vrijeme
raa zabavljao am e Markom Riiem
ako da am oboe za njega projekirao
jednu umanuu kuu, gdje e iz gornjeg
kaa moglo klizai u donji, prepunu nekih
iznenaenja. Da je bilo mogue, ja bih ako
radio arhiekuru. U mome krugu vi mo
bili nadrealii i ljeviari, ali kad je dolo
nae lijevo druvo, vidjeli mo da od akvih
nadrealiikih egzibiija nema nia. U
oajanju am e odluio za urbanizam jer je o
donekle ipak i neka znanvena diiplina.Ali preokre u mom ivou bio je kad
am dobio najeaj za Spomenik idovkim
rvama u Beogradu. Najedanpu mi e
ovorio iav novi vije imbola, usorednih
znaenja. Tada poinje aj moj nain miljenja
na kaove. Ja am moderni arhiek, ali
mogu milii i na nemoderan nain. Moje
prve kue na Avali kraj Beograda poeka
50-ih godina bile u pune reminienija. Moj
prijaelj je bio inenjer na Hidro-ehnikom
iniuu, pa u e kue bile namijenjene
njihovim zapoleniima. Te bi kue mogle
bii i na Medieranu, no kad am ih gradio,
niam milio da e izgledai medieranki.
Graene u na arinki nain, popuno od
kamena. Te u kue bile nadrealiike i niu
naile na odobravanje ruke, budui da u
vi bili moderni da ne moe modernije. Oni
u e ada jedva odlijepili od oijaliikog
realizma, a onda dolazi neko ko ope radi
akvo neo. No niu hvaili nadrealiiku
podlogu.
: Nadrealizam je ubverzivno priuan ve
oljeimaod Hieronimua Boha ili udenih komora
manirizma, pa do Breonovog pokrea. On je malo
poinu, ali moda je dana vrijeme kada on ope dolazi
na povrinu, kada ponovo ljude zanima jer u oalno
reguliranom vremenu globalizaije, profia ope pooji
poreba za nekom anarhijom.
: Ja bih volio da e o vae
predvianje ovari. Dodue, ad je ve
manje-vie vejedno, ali i nije. Ja am uvijek
marao da nadrealizam vue duboke korijene
iz povijei, povijei umjenoi, povijei
ivilizaije. Prepoavljam da e praviondanji nadrealii ne bi ljuili. Nadrealizam
je naavak romanizma.
: Breonovki nadrealizam bio je jo obogaen i
konekom razvoja pihoanalize.
:Primie o kao avim
arbirarnu igru rijeiali i pihoanaliza je
vukla voje korijene iz romanizma. Moda je
apurdno o o am rekao, ali ini mi e ako.
: Za o igurno imae argumene.
:Prodirai u donje lojeve,
duboko, uzmie amo romaniarku
lierauru, pa nadrealizamrojdizam je
naao iz oga anja duha
: Moda je naao iz bolei vremena.
:Da, iz bolei vremena je Freud
izvlaio u voju sekulaiju koja je divna
sekulaija; koliko je pomogla nereniima,
o je ad drugo pianje. Ali kao sekulaija je
bila divna.
: Moda bi bilo zanimljivo neo aznai iz
vaega ikuva nadrealiikim krugom.
: O onom renuku kad me
primaju u nadrealiiko druvo ne moe e
govorii bez prejeka kroz ondanju moralno-
lierarnu iuaiju u Jugolaviji. Nadrealizam
je bio beogradki, ali je bio neodvojiv od Krlee.
Krlea nije volio nadrealizam, ali nije mio o
priznai. Nadrealii u ga oboavali, a i on e
jako dobro lagao njima. Zbog e voje aze
i druenja nadrealiima doao je na rni
siak Parije; milim da mu o nikad polije
nije bilo oproeno, o je uvijek preuivano.To je bio jedan krugo vrijedi za onu grupu
nadrealia koji u bili breonovi, a o u bili
Marko Rii, Duan Mai, Alekandar Vuo.
Ali bila je i druga nadrealiika grupa oni
niu bili breonovi, nego u, bogami, bili
aragonovi, a aragonovi u bili aljinii.
I ad, iz ove beogradke nadrealiike
grupe u polije izali i vrlo dobri generali
revoluijeKoa Popovi i drugi.
Tono reeno, milim da je Popovi bio
poajni breonova. Takva ajalia Parija
je ek olerirala. Ali on je apoluno oao
nadreali, do poljednjeg daha. Kad am bio
gradonaelnik, reo am ga u jednoj iuaiji
kad je bio prokribiran. Upuio am mu poziv
da doe na dodjelu nekih plakea i on e
pojavio av preplaen. Morae znai da am
ja kao gradonaelnik pravio razne egzibiije
jer am imao iza ebe Ivana Sambolia. Vidio
am da je ovjek doao, pa nikako da jedne, pa
hoe u prvi red, pa nee... A onda j a uanem,
ijela ala zaui, onda ja doem do njega:
8/14/2019 Bogdan Bogdanovi -Ukleti neimar
13/21
24 25
Koo, doie, jednie a mnom. O, pa vrlo
rado. Ja ga dovedem i jednem njim, a onda
naane jedna duboka iina i zaim pljeak
Koi Popoviu.
: Vai rei ih anazijkih bia koja u
kakada bia i kue iodobno na neki nain podjeaju
na onirika bia Maxa Erna.
:Pa, pogodili e, Max Ern je
moj vea. Ne Piao, Piao je moan, ali
ovaj mi je bio blii.
: Ako krenemo na podruje vaih somenika,reimo i kod Erna pooje e kulpure, na primjer
kulpura Capriorn, koje u od beona i imaju neke
mealne aplikaije.
:Milim da je u onome o am
ja radio kao gradielj, u im somenikim
objekima koje am radio moralo bii Erna.
ak da ja i ne primijeim. Ja am uvijek
marao legiimnim da ono o razumijem i
ojeam u vojoj preradi, obradi i ikoriim.
: Vana ema kod va je grad kao akav, urb koji
vrlo veobuhvano vidie, za koji marae da ga reba
soznai vim ojeilima. Sjeam e onoga lijepog eka
u kojem piee o Bologni kao gradu iz ijih dubokih
dvoria dopire vjeina, o Veneiji kao o ve pomalo
ovaloj dami, a karminom na unama. To je ope
aoijaivna rana vari.
:Pa hipoazirao am gradove,
bili u za mene bia; kao akvi u me i
privlaili. Priai akve prieuvijek u me
marali malo aknuim. Vrlo brzo am
hvaio da je urbanizam pun mafijakih,
poliikih klopki da e apleee o podzemne
ineree. Gledao am da budem o dalje od
vega oga, ako da am polije, kako am
vodio aj urbanizam, doao u iuaiju da me
biraju za doena. Onda am preokrenuo naziv
predmeane Urbanizam nego Urbanologija.
Tu am bio lobodan, lobodno razmiljanje o
gradu, bez prakinog urbanizma. A prakini
urbanizam je, hjeli, ne hjeli, mraan
poao, o je poliika, o e iekako ojealo i u
oijalizmu.
: Kako e za vrijeme pedagoke djelanoireirali udenekao udionike u jednoj ravnopravnoj
dikuiji ili je o bilo ex atedra.
:Kaedra nikada nije bila. U
ivou dvapu io predavanje niam odrao,
a proeori noe a obom kripe, iaju iz
njih. Ja am improvizirao. Moja predavanja
u izgledala kao i ovaj razgovor. Vrlo brzo am
na ua vojih kolega preao i davai ojene.
Tko je neo uo od mene, uo je, da li e moi
neo od mene ikoriii ja ne znam, ali da ja
dajem reepe o radii i miliineu. Oim
oga, urbanologijao je polaia, ko hoe
neo vidjei i ui, moe hvaii. Moda nee
moi primijenii, j. igurno nee moi. Uvijek
am bio epienar nediipline, rudio am e
da budem zanimljiv.
: U om milu sominjee i filozoke enje
a udenima po raznim zakuima grada.
: To je bilo veliko zadovoljvo
meni, koji am Beograanin, o okrivanje
grada, a udenima pogoovo. To u bile
E ad, kako u e uope i somenii mogli
radii i zao u e radili, zao am ja dobivao
narudbe? U jednom vremenu, kad mo ve
avim raiili a Ruima, u somenikoj
arhiekuri je jo uvijek ovjeki model bio
penia, energija, buduno, id. I onda
dolazi jedan zamraeni maoriji momak,
poinje radii neo avim drugaije, neku
koreografiju, neki bale. A parijki vrh je
priajao na ve o ja radim amo da e
pobjegne od ovjekog modela. A nije e bilo
lako odlijepii, nije bilo lako. Veliki majori e
niu od oga mogli odlijepii. A onda je u bilojo neoad ne vjerujem da je o ujealo na
narudbeja niam e somenike naplaivao.
Ja am rikno pokrivao voje rokove koje
am imao. Morao am imai voj auomobil,
morao am na ilna puovanja, poneo
am rebao da pomognem udenima koji
u mi pomagali, maerijal, o am ono
zaraunavao. Inae pravog honorara zapravo
nije bilo. Ja bih njima plaao da mogu radii
o o am radio Jednom mi je u Beu prila
jedna ne ba avim mlada ooba i kae: Ja
am iz Moara, ne znam kako da vam kaem,
mene u mama i aa napravili na vaem
someniku. Ja am o hvaio kao veliki
komplimen. Onda am e jeio da u o
radili i po Grkoj i da je o aniki dogaaj.
: Imae poeban odno prema anii. U vaim
varijanama kapiela ureu e anika i nadrealizam,
ako e ako moe rei.
:Cijela a erija kapiela je naala
ako o am ja amo obrnuo volue naopako
generaije koje u dolazile izvana. To
zavlaenje u podrume, penjanje na avane,
razgovori a raznim oriinalima po bieima.
O vemu i vaemu e prialo, amo e pazilo
da ne bude poliike.
: U knjizi Zaludna misrijaknjizi o bravu
uzaludnih i raginih gradielja Paladija, Borrominija,
Piraneija, Gaudijagovorie o pojmu unuarnje
arhiekure.
: Zaludna misrija,o je kapialna
knjiga, a dovela je i do komplikaija. Govorilo
e: o on o pie, on reba predavai kakoe grade gradovi, kako e grade oijaliiki
gradovi. Pojam unuarnje arhiekure miljen
je ironino. Ja e podmjehujem malo rjeniku
voje ruke u om pojmovnom ikluu, pa
kaem o je unuarnja arhiekura. Unuarnja
arhiekura je u meni, koliko am ja ebe
napravio i koliko am nekome usio pomoi
da napravi ebe, id. U om pojmovnom
ikluu rije unuarnja arhiekura dobiva
ezoerino znaenje.
: Doakli mo ve vae veliko
podrujesomeniku gradnju. Ako e uzme u obzir
vrijeme u kojemu e o radili i ako e prijeimo ih
raznoraznih somenikih kompleka i kulpura iz
og vremena, onda je va rad neo o je dijameralno
uprono. Vi nie varali djela koja izazivaju resek,
moda ak i rah, nego u o uvijek neka kraljevva
u koja e ulazi, kroz koja e prolazi, u kojima e moe
provei i iav dan.
:Da, o je o. Ali o ne mogu ne
povezai a nadrealizmom, na kraju krajeva.
8/14/2019 Bogdan Bogdanovi -Ukleti neimar
14/21
26 27
o je kabala, o je idovka miika i u am
ve hvaio da pooji jedan udean vije koji
jo niam dodirnuo. Od og renuka kad e a
persekiva i anipersekiva rodila iz jedne
igre rijei, krenuo am i vrlo brzo napravio
projek.
: Da li bogavo rijei moe generirai i
bogavo orme?
:Apoluno, apoluno. Meni
u e rijei i orme u arhiekuri uvijek
isrepleale. Ja am vrlo eo na reima
isiivao neo, nepoznaim jezikom,nepoznaim znaima.
: Odakle u dolazili? Iz podvijei?
:Popuno makinalno, ali da li
mi je u om renuku neo znailo, ne znam.
Vjerojano.
: Moe e rei da e e u poljednje vrijeme
vie orijenirali na pianje.
: Zapravo nikad niam preajao
piai. Svar je u ovomemoj oa je bio
knjievni kriiar, majka je io bila proeor
knjievnoi. Oni u bili u akvoj panii da ja
na krenem meu pie, jer u pie poznavali.
Plaili u e da me o ne povue da ne oanembez proeije. Moj ulazak u arhiekonko
pianje je bilo jedna rubrika u Borbikoja e
zvala Mali urbanizam. Piana je ironino, za
ina velikim urbanizmima, o je bio podek.
Veliki urbanii u piali redakiji da o vara
zabunu kod ljudi: Bogdanovi, o u neke
njegove ideje, mi moramo gradii oijaliike
gradove.... A ja am piao o vemu i vaemu,
piao am o aadama, bog zna kakve
am poeme pravio na rulim aadama, o
krovovima, o podrumima, o piama.
: Da li bie mogli neo rei o dijelu vaeg
ivoa polije Beograda. o u vaem proeionalnom i
umjenikom ivou znai period od 90-ih godina kada
e doli u Be?
: Tu negdje pred 90-e i 90-ih
ivjeli mo u velikom rahu. Sambolieva
kerka je bila ubijena, a i Samboli je bio
predvien za ubojvo, o e na kraju idogodilo. Premda je on bio veliki opimi,
bio je ovdje i uvjeravao me: Ajde, vrai e u
Beograd, nemoj e bojai. Toalno nije bio
vjean; o je velika ragedija i rana pria.
To je kruna ludila i uaa. Milim, ijela a
pria, kako je ve o izvedeno, proo, ne volim
priai o ome, ne volim e prijeai. ivo u
Beu mi je korigirao jednu veliku zabludu, a
o je da ja bez Beograda ne poojim. To je ako
lijepo demanirano, znae. Polije am eo
razmiljao o bi bilo da am e okaio ranije;
ne znam o bi bilo. Po Europi somenike
igurno ne bih radio. Biroi u biroi, na poao
ima i lijepe rane, ali i eke, mune i ragine
rane...
i onda je krenuo jedan avim nov iem,
jedna nova eeika. Njih ima jako mnogo. U
knjizi Knjiga kapitelaih ima oinu.
:Anika vam je filozoki i po ijelom vom
kulurolokom kompleku vrlo blika.
:Sve mi je blikovidie da e ne
uruavam pokrai Dalmaiju i prenijei je
ured Beograda [kue na Avali iz 1952., op. a.].
: Ipak, pooje li neka imena,
periodi koji u va oobio odredili.
:Kad e u ranoj mladoiinfiirae nadrealizmom, onda o mora ii
ovako kako je ilo, nema onda vie vraanja na
klaino upnjevanje ideja.
:U om vaem veobuhvanom priupu
gradu, nehijerarhijkom priupu gradu i pojedinim
arhiekonkim elemenima koji ga ine vi moee i u
jednome objeku, u jednoj arhiekuri iiai i grad kao
akav, kao na primjeru Karlove rkve u Beu.
:Da, o me jako obuzimalo;
Karlova rkva mi je jedan od repera, a znae
ko je mene upoznao om rkvomKrlea.
On mi je rekao da je o genijalno i da o
moram vidjei. Milim da mi je dao u
poenu ideju, da ja u neo raim, da
ijelu zgradu hvaim kao meaoru. Sabire
iavo ljudko poimanje arhiekure. Znae, u
ivou je ako da vam ponekad neko neo
kae usu, a polije o isadne jako vano. Ja
am Krleu vodio da vidi idovki somenik.
Milim da je bio malo zauen jer je alno
govorio: udno, bizarno, bizarno, bizarno...
: U emu je za njega bila a bizarno?
:On je bio bizaran. Meni je bilo
dovoljno o am vidio da ga nije oavilo
ravnodunim. U onom jadnom i bijednom
Beogradu, u orealiikoj arhiekuri, u
praznini i nevolji, kako je ve o izgledalo,
ak mi je i rije bizarno zvuala kao iava
imonija.
: Do oga somenika e doli najeajem.
:Dobio am poziv za aj najeaj.
To je dugaka pria. Vraio am e iz raa;
raovao am krako, ali am usio biiprorijeljen ovdje, kroz lijevi kuk. Raovao
am iinki, iinki am i dobio o mi reba.
Bio am pozvan na najeaj i nije me o ko zna
kako oduevilo. Jer am jo uvijek milio da
u ipak radii pravu arhiekuru, nikad niam
ni pomiljao da u napravii neki somenik.
Vrijeme je prolazilo i ba mi nia nije padalo
na pame. I renem jednoga nadobudnog
kolegu koji me preporuio za najeaj, pa mi
on kae: ujem da i radi, a ja neu priznai
da ne radim. U emu je ideja? Ja poinjem
lagai: Zna, idovko groblje, pa ona aleja
koja ide, pa e vara jedna vra persekive. A
onda odjednom, ja ad amo da bih ipak neo
rekao kaem ide anipersekiva i odmah
mu kaem: Zdravo, moram ii. o i je, veli
on. A ja odem o narai. I o mi je bila najvea
pouka u ivou da u u arhiekuri prave
ideje eo verbalne; milim da je Loo govorio
da e dobra arhiekura moe isriai. Onda
za mene poinje novi vije. Odjedanpu, kad
am hvaio da o moe ako, poeo am raii
instead a
8/14/2019 Bogdan Bogdanovi -Ukleti neimar
15/21
28 29
: I we were o inrodue you, we would find
ourelve in quie a quandary beaue you have our
biographieyou are an arhiec, viual ari, wrier,
poliiian. Do you have a hierarhy in ha ene?
: I have alway hough o i a
a whole. My peronaliy wa ompoie o
everyhing ould be harmonized. I have ofen
hough abou hierarhy. Fir o all, I am
an arhiec, omewha a wrier, omewha
an ari and very litle a poliiian. Bu ha
very litle wa inene. However, I did no like
he polii, I wa a poliiian beaue o he
iuaion a ha ime, I imply el I hould beone. I reaced aording o my emperamen,
he ouner reacion oon ollowed.
: A a proeor o urbanim you ood up or
oher qualiie, no pragmai, ueul urbanim. You
ood up again he urbanim o quaniy. However,
he acor ha deermined your proeional pah are
erainly muh more omplex.
: I applied o be an aian
lecurer a he Chair o Urbanim beaue
a he ime when I graduaed, arhiecure
in Yugolavia wa poor, wih only wo ype
o window, o my previou anaie ould
no have fited ino hi poor, oenibly
uncional arhiecure. My udie beganbeore he war, I wen o udy arhiecure
rom a urreali milieu. I even made a
program and iled i Ver une arhitecure
urealise, paraphraing Corbuier. I waned
o reae urreali arhiecure, and ha had
o involve willing lien, uh a he ae
wih he houe or Trian Tzara. During he
instead abiography
From he earlie age, Bogdan
Bogdanovi enered he world o
ar in he houe o hi aher, he
amou lierary rii and heare
direcor Milan Bogdanovi, where
he me Mirolav Krlea a he age
o even. The irle o Belgrade
urreali around Marko Rii
deiively deermined hi peronal
yle in hree media monumen
arhiecure, drawing and
lieraure. In hi arii a wellpoliial lie, Bogdanovi never
wen he eay way, bu alway
wam again he urren...
, ,
bogdan bogdanovi/cities are beings
Stambene kue
Instituta za
hidrotehniku
Jaroslav erni, Avala,
Beograd / Apartment
houses for the
Hydrotechnical
Institute Jaroslav
erni, Avala,
Belgrade 19521954.
8/14/2019 Bogdan Bogdanovi -Ukleti neimar
16/21
30 31
war, I had un wih Marko Rii by oenibly
deigning a illy houe or him, where you
ould lide rom he upper floor o he lower
one, ull o urprie. I i were poible, ha
i how I would have made arhiecure. In
my irle, we were all urreali and lef-
oriened, and when our lefi oiey arrived,
we aw ha urreali exhibiion were no
going o happen. In desair, I deided o go or
urbanim beaue i wa in a way a ienifi
diipline.
Bu he radial hange in my lie
ourred when I won he ompeiion orhe monumen o Jewih vicim in Belgrade.
All o a udden, a new world o ymbol and
omparaive meaning opened. Tha i when I
ared o hink in raa erm. I am a modern
arhiec, bu I an alo hink in a non-
onemporary way. My fir houe on Avala
near Belgrade rom he early 50 were ull
o reminiene. My riend wa an engineer
a he Hydro-ehnial Iniue, o hee
houe were inended or heir employee.
They ould have eaily been omewhere in
he Medierranean, bu I did no hink hey
would look Medierranean when I buil
hem. They were buil in he old ahioned
way, ompleely made o one. The houewere urreal, bu were no widely approved
o in my proeion, ine everybody wa o
modern, modern o he bone. They barely
managed o deah rom oial realim, and
hen omebody ome along o do he ame
hing again. Bu hey did no underand he
urreali bai.
: Surrealim ha been ubverively preen
or many enurie nowrom Hieronimu Boh or
he amazing hamber o Mannerim, all he way o
Breon movemen. I i a litle bi uppreed, bu oday
i perhap he ime when i i reuraing again, when
people are again inereed in i, beaue in he oally
regulaed ime o globalizaion and profi, here i again
a need or erain anarhy.
: I would like o ee your
predicion ome rue. However, i doe no
mater now, bu hen again i doe. I have
alway hough ha urrealim draw deep
roo rom hiory, hiory o ar, hiory oivilizaion. I uppoe ha he rue urreali
o ha ime would no mind. Surrealim i a
oninuaion o romaniim.
: Breonian urrealim wa alo enrihed in he
onex o he developmen o pyhoanalyi.
:You hould aep hi a an
arbirary play o word, bu pyhoanalyi
draw i roo rom romaniim. Perhap
i i aburd or me o ay ha, bu i eem o
be o.
: Surely you an argue hi.
: To penerae he lower layer,
deep down, ju ake romanii lieraureand urrealimFreudianim ame ou o hi
siriual ae.
: Perhap i ame o be rom he illne o ime.
: Ye, rom he illne o ime
Freud drew hi grea seulaion. I i a
ompleely differen mater how muh i
helped he unorunae. Bu i wa grea a a
seulaion.
: Perhap i would be inereing
o find ou omehing rom your
experiene wih he urreali irle.
:You anno seak o he
momen I wa aeped ino he urreali
oiey wihou giving an overview o he
moral and lierary iuaion in Yugolavia
a ha ime. Surrealim wa rom Belgrade,
bu ineparable rom Krlea. Krlea did no
like urrealim, bu wan allowed o admii. They adored him, and he had a very good
relaionhip wih hem. Due o hi phae
and hi aoiaing wih he urreali, he
made i ono he Communi Pary blak
li, I hink he wa never orgiven or hi,
bu hi wa alway uppreed. There wa
a irle o Breonian urreali around
Marko Rii, Duan Mai and Alekandar
Vuo, and here wa anoher urreali group
ha wa no Breonian, bu Aragonian, who
were Salini. From he Belgrade urreali
group laer emerged exellen general in he
revoluionKoa Popovi and oher.
To be preie, I hink Popovi wa a
ere Breonian. The Pary merely oleraeduh view. Bu he remained a urreali
o he bone, o he la breah. When I wa
mayor, I me him in a iuaion when he wa
proribed. I invied him o a medal award
eremony, and he howed up all paniking.
You have o know ha I a mayor pulled
variou un beaue I had Ivan Samboli
o wah my bak. I aw ha he howed up,
wa relucan o i down, looking o i in he
ron row, hen giving up I ood up and he
whole onerene hall wen ilen. I ame o
him and aked him o i by me. Id love ha,
he aid. We a down, he ilene grew deeper,
and hen here wa a round o applaue or
Koa Popovi.
: Your drawing o hee anai
reaurereaure and houe a he ame ime, in a
way hey remind me o oneiri reaure o Max Ern.
: You gueed i righ, Max Erni my idol. No Piao, Piao i powerul,
bur Ern wa muh loer o me.
: I we look a your monumen, or
example, Ern alo ha uh ulpure, or
example he ulpure Capriorn,made
o onree wih meal appliaion.
: I hink here wa omehing
Ern-like in he hing I made a a
onrucor, in hoe monumenal rucure,
wihou me even noiing i. I alway hough
i legiimae o ue he hing I underand
and eel in my proeing.
: One o he opi imporan oyou i he iy a uh, heurbyou ee very
omprehenively, ha you hink hould be
omprehended wih all ene. I remember he
nie ex in whih you wrie abou Bologna a a
iy rom whoe deep bakyard ome rehne,
abou Venie a a lady pa i prime wih lipik
on. Tha again i he aoiaive ide o hing.
:Well I hypoaized iie hey walk wih your uden hrough differenhidden
8/14/2019 Bogdan Bogdanovi -Ukleti neimar
17/21
32 33
:Well, I hypoaized iie, hey
were being or me, and a uh hey atraced
me. Everybody hough I wa a litle bi waky
or elling uh orie. Very oon I realized
ha urbanim i ull o mafia and poliial
rap, ha you umble over he inere o
he underground. I alway ried o diane
myel rom all ha in running hi urbanim,
I wa in he iuaion where I wa eleced a
aian proeor. I hen hanged he ile
o he oureno Urbanim bu Urbanology.
I wa ree o hink abou he iy wihou
pracial urbanim. And pracial urbanimi a dark affair, wheher you like i or no, i i
polii. I wa grealy el in oialim a well.
: How did you rea your uden during
your pedagogial year? Did you rea hem a equal in
diuion, or wa i all ex atedra?
: I wa never ex atedra. I never
held he ame lecure wie. Proeor alway
arry rip around wih hem, read rom
hem. I improvied. My lecure were ju like
hi inerview. Very oon I opped grading
my uden, o he horror o my olleague.
Whoever heard omehing rom me, heard
i. Now, were hey able o ue omehing
rom me, I don know, bu I did no wan ogive reipe wha o do and hink. Beide,
urbanology i a rea. Anyone who wan
o ee and hear omehing, an. Perhap
hey will no be able o apply i, ha i, hey
erainly will no. I wa alway he epienre
o indiipline, I alway ried o be inereing.
: In ha ene you menion philoophial
walk wih your uden hrough differen hidden
orner o he iy.
: Tha wa a grea pleaure or
me, a a iizen o Belgrade, and eseially or
he uden, hi diovery o he iy. Thoe
were he generaion ha ame rom ouide.
Thi rawling ino ellar, limbing ono ati,
diuion wih variou original ype in
bar. Many opi were diued, we ju ook
are no o diu polii.
: In he book Zaludna misrijahe book on he
broherhood o uile and ragi onrucorPalladio,Borromini, Piranei, Gaudi, you seak abou he noion
o inernal arhiecure.
: Zaludna misrija, i i a apial
book, and i brough oo many ompliaion.
They aid, Wha i he wriing, he hould be
eahing how o build iie, how o build
oiali own. The noion o inernal
arhiecure wa hough o ironially. I am
moking a litle he voabulary o my rade
in ha definiion yle o le me ay wha
inernal arhiecure i. Inernal arhiecure
i in me, how muh I made myel and how
muh I helped omeone o make hemelve
e. In ha noional yle, he word inernal
arhiecure ha an eoeri meaning.
: We have already diued anoher grea
field o your, monumen onrucion. I we ake ino
aoun he ime you made i in, and i we reall he
variou monumenal omplexe and ulpure o ha
ime, hen your work i omehing ha i diamerially
oppoie. You did no reae work ha ommand
Partisan necropolis was a modelof Mostar, the city on the riverNeretva, its ideal diagram.
Parizanska akro-nekropola u Mosaru /
Parisan acro-necropolis in Mosar 19591965.
Partizanska nekropola je bilaMostar u malom, replika grada naNeretvi, njegov idealni dijagram. /
resec or even ear hee were alway kingdom you anien ime Your apial ombineaniquiy enire human noion o arhiecure You
8/14/2019 Bogdan Bogdanovi -Ukleti neimar
18/21
34 35
resec or even ear, hee were alway kingdom you
ener, you go hrough, and send he enire day in.
:Ye, ha i i. In he end, hey
anno bu o onnec i o urrealim. How
wa i even poible or hee monumen
o be made, why were hee monumen
even being made, why did I reeive
order? A a erain momen, when we had
already been ompleely hrough wih he
Ruian, monumenal arhiecure wa ill
dominaed by he Sovie modelfi, energy,
he uure e. And hen ome a darker
older guy who ar o do hing differenly,wih horeography, balle. And he head o
he Pary agreed o everyhing I did, ju o
break looe rom he Sovie model. I wa
no eay. The grand maer ould no break
looe rom i. And hen here wa omehing
ele I do no believe now ha i affeced
order, I did no harge any money or he
monumen. I ricly overed my o. I had
o have a ar beaue o all he ravelling, I
needed omehing o uppor he uden
who were helping me, o buy he maerial, I
harged orrecly. There were no real ee.
I would have paid hem o do wha I wa
doing One I wa approahed in Vienna by
a no o young peron who old me, I omerom Moar. I don know how o ell you, bu
I wa oneived on one o your monumen. I
reeived ha a a grea omplimen. I realled
ha imilar hing were done in Greee,
making i an anien even.
: You have a seial relaion wih
anien ime. Your apial ombine aniquiy
wih urrealim, i I an pu i ha way.
: Thi whole erie o apial
wa reaed by me urning he volue upide
down, reaing a ompleely new yem, a
new aehei. There are a lo o hem. The
Book o Capital ha hundred o hem.
: Aniquiy eem very loe o you, in
philoophial erm and in i enire ulural omplex.
:Everyhing wa loe o
meyou aw ha I did no heiae o eal
rom Dalmaia and raner i o he ener oBelgrade (houe on Avala, 1952).
: Are here any name or period
ha defined you seifially?
:When you are biten by he
urrealim bug early in your youh, hen i
had o go like i wen wih me, here wa no
reurn o he lai grading o idea.
: In your omprehenive and non-
hierarhial approah o he iy and erain
arhiecural elemen ha make i, you an read
an enire iy rom only one building, like or
example rom he S. Charle Churh in Vienna.
:Ye, I wa ompleelyoverwhelmed by i, he S. Charle Churh
i one o my landmark, and you know who
inrodued me o ha hurhKrlea. He
old me i wa brillian and ha I hould ee
i. I hink i wa him who gave me hi iniial
idea o ar exploring, o onider he enire
building a a meaphor. I epiomize he
enire human noion o arhiecure. You
know, i i very imporan ha one in a while
omebody ell you omehing inidenally
ha laer urn ou o be quie imporan. I
ook Krlea o ee a Jewih monumen. I hink
he wa a litle bi amazed, beaue he kep
aying, Weird, bizarre, bizarre, bizarre.
: Why wa i bizarre o him?
:He wa bizarre. I wa pleaed
ha he wa no lef indifferen by i. In he
poor and mierable oiali arhiecure o
Belgrade, in he empine and rouble, a ieemed o me hen, even he word bizarre
ounded like a ymphony.
: You won he ompeiion or ha monumen.
: I wa invied o ha
ompeiion. I i a long ory. I ame bak
rom he war. I wa in omba very briefly
bu I managed o ge myel ho hrough he
lef hip. I wa really in omba, and I ruly go
wha I needed. I wa invied, bu I wa no
very muh pleaed by i beaue I hough
I wa going o do ome real arhiecure, I
never hough I would be doing a monumen.
Time wen by and no a ingle idea roed
my mind. I me he eager olleague whoreommended me or he ompeiion. He
aid, I hear you are working, and I wa
relucan o admi I wa no. When he aked
wha my idea wa, I ared lying, You know,
he Jewih emeery and he ree-lined
boulevard reae a erain persecive a
i goe along, and hen I aid, ollowed by
Memorijalni park za rve faizma u Vukovaru / Memorial Park
for he vicims of fascism in Vukovar 19781980.
:Baially, I never opped :We were living in grea earani-persecive. A ha momen I ju aid,
8/14/2019 Bogdan Bogdanovi -Ukleti neimar
19/21
36 37
y, pp
wriing. The hing i ha my aher wa a
lierary rii and my moher a proeor o
lieraure. They were in uh a pani, hey
were onerned ha I ould beome a wrier
beaue hey knew a lo o hem. They were
onerned ha I would ge drawn ino i
and loe my job. My enry ino arhiecural
wriing wa in a ecion o Borbaalled
Litle urbanim. I wa writen ironially, o
sie big urbanim, ha wa i ubex. Big
urbani wroe leter o he edior ha i
grealy onued people. Bogdanovi ha hiidea, bu we have o build oiali own
And I wroe abou many hing, I wroe
abou aade, wroe God know wha kind
o poem abou deerioraing aade, roo,
baemen, bird
: Can you ay omehing abou your lie afer
Belgrade? Wha did your oming o Vienna in he 1990
mean in a proeional and arii ene?
g g
around he 1990. Samboli daugher wa
murdered, and Samboli murder wa alo
ploted, and evenually i happened. He wa a
grea opimi hough, he ued o ome here
rying o peruade me o reurn o Belgrade,
wihou ear. He wa oally unaware o he
iuaion, i i a grea ragedy and a horrifi
ory.
Tha i he heigh o madne and horror.
I mean, he way hi enire ory urned ou,
how imple, I really do no like alking abou
i and realling i. Living in Vienna orreceda grea deluion in my lie, and ha i ha I
anno exi wihou Belgrade. Tha idea wa
o niely rejeced, you know. Laer I ofen
hough wha would have happened i I had
gone razy earlier. I anno ell. I urely would
no have been building monumen around
Europe. Offie are offie, our job ha i
nie ide, bu alo darker, painul and ragi
ide.
p s j ,
Bye, I have o leave now. He wa puzzled. And
I wen home and pu i o paper. And I hink
hi wa he greae moral in my lie ha
in arhiecure acual idea are ofen very
muh verbal, I hink ha Loo aid ha good
arhiecure an be explained wih word. A
whole new world opened o me afer ha.
All o a udden, when I realized ha i an
be done, I began exploring Kabbalah, Jewih
myiim, and hen I realized ha here i
anoher amazing world I have no ouhed
ye. From he momen when hi perseciveand ani-persecive wa born rom a play o
word, I ared and very quikly ompleed
he projec.
: Can rihne o word generae
rihne o orm?
:Aboluely. I would be lying
i I aid ha I alway whiser omehing o
myel when I am drawing. Bu perhap I am
no lying. For me, word and orm alway
overlap in arhiecure. Very ofen I wroe
hing on my drawing in unknown language,
unknown ymbol.
: Where did hi ome rom? Theuboniou?
:Compleely auomaially, bu I
do no know wheher i mean omehing o
me a ha momen, probably i did.
: Laely you have been muh
more oriened o wriing.
Spomenik palim borcimauvarima
slobode na Klisu kraj Splia / Monumen
for he fallen members of anifascis
resisance, Guardians of Freedom, on Klis
near Spli 19821987. Razmontiran
1996. godine / Dismanled in 1996.
Popina kod Trsenika
8/14/2019 Bogdan Bogdanovi -Ukleti neimar
20/21
38 39
Raniki mauzolej / Warriors
Mausoleum 19791981.
Seoska kola filozofije
arhiekure u Malom Popoviu
/ Village School for Philosophy
of Archiecure in Mali Popovi
8/14/2019 Bogdan Bogdanovi -Ukleti neimar
21/21
bogdan bogdanoviukleti neimar/ the doomed architectGliptoteka HAZU Medvedgradska 2
931. lisopada / Ocober 931, 2012
Ivan Risti Sonja Lebo
Maja Kuan, kusosica zbirke Donacija
BB, JUSP Jasenovac / Curaor of he
Collecion Donaion by BB, Memorial
Sie Jasenovac
Sonja Lebo
Ivan Marui Klif
Vera Grimmer Sonja Lebo
Dejan Kri
Marlene Typonine
[Nikola Djurek Typonine] ITC Fat Face
UIII/AIIR
Sonja Lebo
Tiskara Zelina
200
50 kn
ISBN 978-953-55557-5-9
Bogdanovi, Bogdan: Ukleti neimar / The
Doomed Architect. Novi Sad: Medierran
Publishing, 2011, sr./p. 142, 143, 237, 248
Ivekovi, Rada, Bogdanovi, Bogdan:Eseji, Beograd: Prosvea, 1986. sr./p.71
Archiekurzenrum Wien
Andrija Zelmanovi
, Damil Kalogjera Jadranka Vinerhaler arhiv
Archiekurzenrum Wien
Ksenija Anasasijevi Bogdanovi
Udruga za inerdisciplinarna i
inerkuluralna israivanja (UIII) /
Associaion for Inerdisciplinary &
Inerculural Research (AIIR)
Glipoeka HAZU / Glypoheque
Croaian Academy of Sciences & Ar
Vera Grimmer
Spomen-podruje Jasenovac /
Jasenovac Memorial Sie
Mnemosyne Kazalie sjeanja /
Mnemosyne Theare of Memories
htp://www.heareofmemories.org
aRs PUBLICAe /1%zaumjetnost
htp://1posozaumjenos.wordpress.com
Friedrich Achleitner Duan Bogdanovi
Robert Janovsky Petar Milat Dean
Mileta Aneta Mudronja Pletenac Ronald Panza Vjeran Pavlakovi
Monika Platzer Manja Risti Andrija
Rusan Dietmar Steiner Saa impraga
Ale Vodopivec Nikola Zelmanovi
Ksenija Anastasijevi Bogdanovi Vera
Grimmer Damil Kalogjera Ariana Kralj Sarita Matijevi Milorad Mladenovi
Josip Uaj Jadranka Vinterhalter Andrija
Zelmanovi elimir ilnik
Ausrijski kulurni forum
Minisarsvo kulure RH
Hrvatska akademijaznanosti i umjetnosti
Gliptoteka
Top Related