Pag. 175-200

175175175175175175

Sa`etak Abstract

Klju~ne rije~i Key words fortificational architecturecontinental Croatiamedieval fortificationswalls

Zorislav Horvat

Izvorni znanstveni ~lanak Original Scientific PaperUDK UDC 728.81(497.5)"11/14"Rukopis primljen Manuscript Received: 11.10.1996.^lanak prihva}en Article Accepted: 02.12.1996.

Zidine i brani{ta na utvrdamakontinentalne Hrvatske 12 15. st.

Srednjovjekovni burgovi i naselja bili su okru`eni zidinama koje su prije svegaslu`ile za obranu. Vrh zidina slu`io je kao brani{te s kojega je odbijan neprijatelj.Nekoliko je na~ina ure|enja tih brani{ta, ovisno o vremenu njihove gradnje,financijskim mogu}nostima investitora, materijalu itd. S promjenom na~ina ratovanjamijenjaju se i brani{ta. U ~lanku je ta granica odre|ena po~etkom primjenevatrenog oru`ja, a to je kraj 15. st.

Medieval castles and cities were surrounded by curtain walls that primarily servedfor defence. The tops of the walls were embattled and were used for fightingenemies. There were several types of battlements, depending on time of construc-tion, money on the investors disposal, material used, etc. As the techniques ofwarfare changed so did the battlements, whose development is described hereuntil the introduction of firearms at the end of the fifteenth century.

Walls and Battlements on Fortificationsin Continental Croatia, 12th-15th c.

Vol.4(1996), No.2(12) PROSTOR

fortifikacijska arh.kontinentalna Hrvatskasrednjovjekovne utvrdezidine

Dr`avna uprava za za{titu kulturne i prirodne ba{tineGlavno povjerenstvo u ZagrebuHR - 10000 Zagreb, Mesni~ka 49

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ... Pag. 175-200

176

Vol.4(1996), No.2(12)PROSTOR

UvodZidine su bile bitan dio srednjovjekovnih utvrda, burgova i naselja,{to je povezivao sve njihove gra|evne dijelove u zaokru`enu izatvorenu cjelinu (sl. 1, 2), koja se onda mogla vi{e ili manjeuspje{no braniti. Zidane su kamenom i opekama (sl. 3, 4), razli~itihsu debljina i obrade povr{ina, ponekad i oja~ane razli~itim drve-nim dodacima. Ima primjera utvrda djelomice ili potpuno od drva.Visina zidina od podno`ja do vrha varirala je od 34 m sve do 10i vi{e metara, ovisno o terenu, vremenu, gradnji i op}oj koncepcijiburga. Obrana burgova i naselja bila je svedena na borbu zapodno`je zidina (probijanje rupa u podno`ju zidina) te za sam vrh(penjanje ljestvama i sl.), {to je, naravno, uvjetovalo i njihovooblikovanje i strukturu1. Vrh zidina, tzv. brani{te 2, ~inili su kruni{tesa zupcima i prsobranom, otvori za obranu samog podno`jazidina i stra`arska staza du` brani{ta. Ponekad je brani{te konzol-no istaknuto prema van, ~ime se olak{avala obrana samog podno`jazida kroz otvore izme|u konzola iz njegove relativne sigurnosti.

SLSLSLSLSL. 1.. 1.. 1.. 1.. 1. Burg Tr`an uznaselje Modru{ iogra|eni prostor zasmje{taj trgovaca (?),tlocrt

Arh. snimak Arch. drawingZorislav Horvat

FGFGFGFGFG. 1.. 1.. 1.. 1.. 1. Tran Castlebeside Modru{, with awalled area for theaccommodation ofmerchants (?), groundplan

1 Na daljinu se moglodjelovati samo lukom i stri-jelom i tek se kasnije upo-trebljavaju samostrel i pu{-ka, koji su mnogo preciznijii, prema tome, neuspore-divo opasniji.

2 Deanovi}, 1979: 43.Lijepa venecijanska kruni{tasa~uvana su na nekim is-tarskim crkvama, npr. ` upnacrkva u Humu, te `upna crkvasv. Marije od Ru`arija (Seku-li}-Gvozdanovi}, 1994:93-97).

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...Pag. 175-200

177

Vol.4(1996), No.2(12) PROSTOR

SLSLSLSLSL. 2.. 2.. 2.. 2.. 2. Srednjovjekovnonaselje Hreljin, s ka{telomknezova Kr~kih: situacija;crte` M. Sabljara ispravljenprema snimci autoraovog ~lanka

Prema According toE. Laszowski, Gorski kotari Vinodol: 159.

FGFGFGFGFG. 2.. 2.. 2.. 2.. 2. Hreljin, amedieval settlementwith the castle of theCounts of Krk, drawingby M. Sabljar correctedaccording to the authorsfield survey

SLSLSLSLSL. 3.. 3.. 3.. 3.. 3. Modru{, vanjskastrana zida okoogra|enog prostoraispod burga Kr~kihknezova Frankopana

Fotografija Photo byZorislav Horvat

FGFGFGFGFG. 3.. 3.. 3.. 3.. 3. Modru{, theoutside of the wallsurrounding the stretchunder the castle of theCounts Frankopan of Krk

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ... Pag. 175-200

178

Vol.4(1996), No.2(12)PROSTOR

Pojedini su zupci kruni{ta imali otvore za promatranje odnosnostrijelnice. Izvedba strijelnica u ni`im zonama zidina je rijetkost,no primjere toga nalazimo u Modru{u i Motovunu.Kruni{te je svojim nizom zubaca davalo karakteristi~an obris sta-rim gradovima, {to je gotovo bio simbol tog doba. Zna~enje iu~estalost takvih kruni{ta potvr|uje Paganova karta jadranske obalei zale|a s po~etka 16. st., bez obzira na to koliko prikazi bilishematizirani (sl. 5).

Tipovi brani{ta op}enitoIza prsobrana brani{ta protezala se stra`arska staza za ophodnju i zaborbu pri opsadi, izvo|ena na razli~ite na~ine (sl. 6). S obzirom naukupnu debljinu zidina, uobi~ajena debljina kruni{ta i prsobranaiznosila je 65 cm, tj. dvije kraljevske stope, a stra`arska je stazazapremala ostali prostor na vrhu, {to je iznosilo od 52 cm (VelikaKladu{a) sve do 145 cm (na Medvedgradu). Na slici 7. prikazano jenekoliko presjeka sa~uvanih kruni{ta i me|usobni odnos debljinazubaca kruni{ta i stra`arske staze iza njih, izmjerenih u naravi premaraspolo`ivim tragovima. Ima primjera da su stra`arsku stazu nosilezidine arkade te drvene konzolne galerije koje, na`alost, nisu sa~uvane.Me|utim, nigdje nismo na{li ni traga natkrivenim brani{tima, osimmo`da na sjevernom zidu Iloka. Na ka{telima s kraja 15. i tijekom16. st. pokrivanje bedema strehom bila je redovita pojava. Malobroj-ni su i tragovi drvene konzolne galerije, {to ne za~u|uje jer suprili~no debele zidine omogu}ivale izvedbu stra`arske staze po {irinizi|a. Kasnije su zidine tanje, i to naj~e{}e na utvrdama naselja (Senj,\akovo, Ilok), pa je bilo potrebno izvesti posebnu konzolnu kon-strukciju za stra`arsku stazu.

SLSLSLSLSL. 4.. 4.. 4.. 4.. 4. Ilok, pogled naju`ni dio utvrda

Fotografija Photo byNino Vrani}, 1956.

FGFGFGFGFG. 4.. 4.. 4.. 4.. 4. Ilok, view ofthe southern fortifications

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...Pag. 175-200

179

Vol.4(1996), No.2(12) PROSTOR

SLSLSLSLSL. 5.. 5.. 5.. 5.. 5. M. Pagan, kartaDalmacije i Hrvatskecrtana nekoliko godinaprije 1527 - detalj sburgovima u Lici (uo~itiva`nost kruni{ta uizgledu burgova u Lici, bezobzira na to koliko onibili shematski prikazani)FGFGFGFGFG. 5.. 5.. 5.. 5.. 5. M. Pagan, mapof Dalmatia and Croatiadrawn several yearsbefore 1527 - detailshowing castles in Lika:the importance given tothe crenellations on thepictures of Lika castlesshould be remarked,regardless of theirschematic presentation

SLSLSLSLSL. 6.. 6.. 6.. 6.. 6. Tipovi brani{tana vrhovima zidina:A. Stra`arska staza nadebelom ziduB. Drvena konzolnakonstrukcija uz relativnotanke zidove (Ilok, diozidina)C. Stra`arska staza naarkadi uz unutra{nju stranuzida (Motovun)

Crte` Drawing byZorislav HorvatFGFGFGFGFG. 6.. 6.. 6.. 6.. 6. Main types ofbattlements:A. Walk for guards on athick wallB. Wooden console parapetalong relativelythin walls (Ilok, the walls)C. Parapet on an arcadealong the inside of thewall (Motovun)

SLSLSLSLSL. 7.. 7.. 7.. 7.. 7. Primjeridjelomi~no sa~uvanihvrhova zidova, na kojimaje jo{ bila vidljivadebljina prsobrana:A. Vi{kovci (nedaleko odPo`ege)B. Stari grad, OrahovicaC. Gra~anica (nedaleko odNove Gradi{ke)D. Jelengrad (Moslava~kagora)E. Velika (nedaleko odPo`ege)F. Velika Kladu{aG. MedvedgradH. Hreljin (ulaz u naselje)

Crte` Drawing byZorislav HorvatFGFGFGFGFG. 7.. 7.. 7.. 7.. 7. Examples ofpartly preservedbattlements stillshowing the thicknessof the breastwork:A. Vi{kovci (near Po`ega)B. Stari grad, OrahovicaC. Gra~anica (near NovaGradi{ka)D. Jelengrad (Moslava~kagora)E. Velika (near Po`ega)F. Velika Kladu{aG. MedvedgradH. Hreljin (town gate)

66666 77777

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ... Pag. 175-200

180

Vol.4(1996), No.2(12)PROSTOR

Zidine Motovuna u sredi{njoj Istri primjer su iznimno dobrosa~uvanih utvrda srednjovjekovnog naselja. Izvana su znatne visine,a na unutra{njoj su strani malo ni`e, jer su istodobno i podzidispred kamene stijene na kojoj su sagra|ene ku}e Motovunjana.Stra`arska je staza izvedena na arkadi {iljastih lukova (sl. 6). Rubstaze je poplo~an velikim kamenim plo~ama konzolno prepu{tenimpreko ruba arkade, te osiguranih jednostavnom ogradom od ko-vana `eljeza (sl. 8). Kruni{ta danas nema, ve} je tu kontinuiraniparapet, pribli`ne visine 9095 cm, no bez posebnih istra`ivanjane znamo je li u srednjem vijeku ondje postojalo kakvo kruni{te;s obzirom na blizinu Venecije i druge zidine u Istri, vjerojatno suzupci kruni{ta imali izrez u obliku slova "V".

Brani{ta do provale Tatara 1241. g.Najstariji na{i burgovi iz 12. st. i prve polovice 13. st. vrlo suslabo sa~uvani.Bili su gotovo redovito smje{teni na litice, koje su ve} zbog svojegra|e bile svojevrsne utvrde: Mali Kalnik, Oki}, Hreljin (sl. 2),Ozalj, Kurjak, Mogori} itd. Takve polo`aje zaista nije bilo potreb-no posebno utvr|ivati, pa su i ostaci zidova tanji, naj~e{}e oko 70cm. Mo`emo se tek zapitati kako je oblikovan vrh tih zidina, jesuli imale kakvo kruni{te i kakva im je bila stra`arska staza, konzol-na ili na posebnoj drvenoj konstrukciji. I je li uop}e bilo potrebnona potpuno nepristupa~nim mjestima organizirati obranu, osimmo`da nekih posebnih stra`arskih mjesta. Zid od 70 cm ~ini sepretankim za no{enje konzolne konstrukcije, no mo`da je samagornja povr{ina tih tankih zidina mogla slu`iti i kao staza, dakleza ophodnju i promatranje, iako ne i za neku ozbiljniju borbu, jerse na takvom mjestu, na vrhu okomite litice nije mogao o~ekivatinapad neprijatelja.

Brani{ta od provale Tatara 1241. do provaleTuraka sredinom 15. st.Iz razdoblja od druge polovice 13. do 15. st. sa~uvano je samonekoliko kruni{ta jer su ona ve}inom stradala bilo zbog kasnijihborbi s Turcima, bilo zbog namjernog ru{enja ili nebrige. I ononekoliko sa~uvanih primjera ostalo je neporu{eno pukom slu~ajno{}u

SLSLSLSLSL. 8.. 8.. 8.. 8.. 8. Motovun, pogledna gradski zid, iznutraoja~an arkadom kojanosi stra`arsku stazu

Fotografija Photo byZorislav Horvat

FGFGFGFGFG. 8.. 8.. 8.. 8.. 8. Motovun, viewof the town wallstrengthened with anarcade on the insidecarrying the parapet

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...Pag. 175-200

181

Vol.4(1996), No.2(12) PROSTOR

jer su ta kruni{ta bila uklju~ena u kasnije dogradnje i takokonzervirana. Na tim primjerima vidimo koji je ritam izmjenezubaca i vizira izme|u njih, te odnos debljine prsobrana premastra`arskoj stazi, kao i u~estalost otvora za promatranje.U Velikoj pokraj Po`ege kruni{te je na ju`noj strani burga ostalosa~uvano zahvaljuju}i nadogradnji jo{ u srednjem vijeku (sl. 9) teje vidljivo: da je omjer zubaca kruni{ta prema vizirima izme|u njih pribli`no2:1 (tj. izra`eno "kraljevskim stopama" 5': 21/2', odnosno 162 cm: 80 cm) samo su dva zupca od njih sedam imala otvore za promatranje odnos debljine prsobrana i zubaca kruni{ta prema stra`arskojstazi iznosio je 90:115 cm, tj. pribli`no 3:4 (sl. 7) kruni{te kakvo se nekada nalazilo na ju`nom zidu Velike bilo jeizvedeno i na ju`nome i na zapadnom zidu, dok je ~etvrtu stranutlocrta zatvarala brani~-kula (sl. 10, 11) osim manjih otvora, koji su mogli slu`iti za promatranje, ~ini seda nije bilo posebno ure|enih strijelnica jer se protiv neprijateljadjelovalo kroz otvore izme|u zubaca kruni{ta (vizire).Godine 1242. kralj Bela IV. proglasio je naselje Gradec slobodnimgradom, s tim da gra|ani moraju sami podignuti utvrde oko svognaselja.3 Prostiranje zidina "slobodne i kraljevske varo{i" Gradecado danas nije potpuno obja{njeno, prije svega zapadni potez iMesni~ka vrata. Nedavna su arheolo{ka istra`ivanja, me|utim,bacila novo svijetlo na odnos Popova tornja i utvrda Gradeca, noto je zasebna tema.4 Dio utvrda Gradeca bile su kule kvadratnogtlocrta smje{tene uz ulaze (Lotr{}ak, kula uz Kamenita vrata) ilina mjestima nekih pala~a (kula uz jezuitski samostan dio jenekada{njega arpadovskog kastruma). Dosta je kula i polukuladodano kasnije, no to nije promijenilo osnovnu koncepciju grade~kihutvrda iz 13. st.Na~in zidanja najbolje se vidi na ju`nom dijelu zidina, uz kuluLotr{}ak: uporabljen je kamen lomljenjak i veliki obluci, a zidanjeje pravilno, na jo{ romani~ki na~in. Vanjska strana zida blago jesko{ena, tj. odstupa od okomice. Debljina zida je oko 200 cm. Zid

SLSLSLSLSL. 9.. 9.. 9.. 9.. 9. Burg Velikapokraj Po`ege;zazidano kruni{te naju`nom zidu, dozidanojo{ u srednjem vijeku:A. DetaljB. Shematski prikaz ju`nestrane zidina Velike

Izradio Made byZorislav Horvat

FGFGFGFGFG. 9.. 9.. 9.. 9.. 9. Velika Castlenear Po`ega; walledcrenellation on thesouth wall added inthe Middle Ages:A. DetailB. Schematic picture ofVelikas south walls

3 "Item cives voluntatespontanea super se as-sumpserunt, quod expensispropriis dictum montemGrech muro firmisimo co-munirent", (Tkal~i}, 1889,doc. 18: 17; Bedenko 1989:9-12).

4 Iskopavanje je vodilaMarija [malcelj iz Arheo-lo{kog zavoda Filozofskogfakulteta Sveu~ili{ta u Za-grebu tijekom nekolikoposljednjih godina prilikomure|enja zgrada Muzejagrada Zagreba.

BBBBBAAAAA

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ... Pag. 175-200

182

Vol.4(1996), No.2(12)PROSTOR

SLSLSLSLSL. 11.. 11.. 11.. 11.. 11. Burg Velika,poku{aj rekonstrukcijeprvobitnog izgleda

Crte` Drawing byZorislav Horvat

FGFGFGFGFG. 11.. 11.. 11.. 11.. 11. Velika Castle,attempted reconstructionof original appearance

SLSLSLSLSL. 10.. 10.. 10.. 10.. 10. Burg Velikapokraj Po`ege:A. Tlocrt u razini prizemlja(dana{nje stanje)B. Tlocrt u visini prvogkata - pretpostavljenoprvobitno stanje

Arh. snimakArch. drawingZorislav Horvat

FGFGFGFGFG. 10.. 10.. 10.. 10.. 10. Velika Castlenear Po`ega:A. Ground plan, ground--floor level (presentappearance)B. Ground plan, 1st storylevel (supposed originalappearance)

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...Pag. 175-200

183

Vol.4(1996), No.2(12) PROSTOR

uz kulu uz jezuitski samostan debeo je 180 cm, a na zapadnojstrani, ugra|en u zgradu Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, de-beo je 200 cm.Kakvo je bilo brani{te grade~kih zidina, nije poznato, no s obzi-rom na njihovu prili~nu debljinu vjerojatno je tu bilo kruni{te sprsobranom te stra`arskom stazom na ostaloj debljini zida. ^ ini seda najstariji poznati plan Gradeca iz 16. st. odgovara takvojkoncepciji brani{ta (sl. 12). Temelji bedema iz 13 15. st. nisunam dovoljno poznati. Poznato je samo to da je na zapadnomdijelu zida, uz zgradu Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, temeljizveden u dvije dubine; dublja polovica temelja nalazi se naunutra{njoj strani zida.Zidine Modru{a najvjerojatnije potje~u iz 13 14. st. te obuhva}ajuburg Tr`an Kr~kih knezova Frankopana, vjerojatno poseban prostorza trgovce ju`no od burga te naselje. Utvrde oko katedrale sv.Marije vjerojatno su nastale kasnije, krajem 15. odnosno po~etkom16. st. (sl. 1). Njihova du`ina i prostor koji su obuhva}ali svrstava-ju ih uz bok utvrda Senja i Biha}a. Najbolje su sa~uvane zidineprostora ispod burga, koji je vjerojatno bio namijenjen boravku ino}enju trgovaca te pla}anju pristojbi (trgovina u srednjovjekov-nom hrvatskom rje~niku)5 na trgova~kom putu iz Senja premasjeveru. Na`alost, nema tragova brani{ta, a zidine su relativnotanke samo 100 cm, tako da je mo`ebitna namjena zidina bilaosiguranje boravka trgovaca u mirno doba. Mo`da je kasnije, kadje zaprijetila ozbiljnija turska opasnost u 15. st., dodana drvenakonzolna stra`arska staza kao i kru`na polukula. Mjestimi~nosa~uvani donji dio zidina ima vrlo kvalitetno izvedeno lice od

SLSLSLSLSL. 12.. 12.. 12.. 12.. 12. Zagreb: Gradeci Kaptol, prema graficis po~etka 16. st.

Precrt Drawing byZorislav Horvat

FGFGFGFGFG. 12.. 12.. 12.. 12.. 12. Zagreb: Gradecand Kaptol according toprint from the beginningof the 16th c.

5 Kruhek-Horvat 1990: 96.

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ... Pag. 175-200

184

Vol.4(1996), No.2(12)PROSTOR

priklesanog kamena, za koje mo`emo re}i da su jedne od najkvalitetnije izra|enih zidina srednjovjekovne Hrvatske.Nedaleko od sela Vi{kovaca, na strmomu brijegu Po`e{ke gore,smjestio se burg Vi{kovci 6. Vi{kovci imaju ovalan, jajolik tlocrt, uzkoji je prislonjen ulazni prostor te kasnije dodana jedna omanjakula potkovastog tlocrta (sl. 13). Zidine su ve}im dijelom sa~uvane,ponegdje do visine stra`arske staze, ali ne i brani{te. Na jednomse mjestu nazire da je prsobran bio debeo 65 cm (dvije stope), asta`arska staza 100 cm (tri stope), dakle u granicama srednjovje-kovnih na~ina izvedbe. Zanimljivo da je brani~-kula kru`nog tlocrta,a zidovi su joj deblji od 3 m, {to je ~e{}e kod burgova Po`e{kekotline 13 14. st.Zidine Hreljina sa~uvane su uokolo cijela naselja (sl. 2), a o njimaje ve} bilo govora, kao i o polo`aju te utvrde. Strme stijene nakojima je Hreljin bio smje{ten te mogu}nost pristupa u njega nasamo dva mjesta bili su razlogom da je obrana pobolj{avana samona ta dva mjesta: zapadni je ulaz tijekom vremena oja~avan, a zaobranu ju`nog ulaza sagra|ena je polukru`na kula.Na ulazu u utvr|eno naselje uz ka{tel knezova Kr~kih sa~uvana sudva kratka dijela zidova s nekoliko izmjena zubaca kruni{ta (sl. 2,14). Jedan sa~uvani zubac kruni{ta ima male otvore za promatra-nje, s vanjskim svijetlim otvorom od samo 10x33 cm. Omjerzubaca kruni{ta prema razmacima me|u njima pribli`no iznosi2:1.7 Debljina zida tek je 57 cm, {to je dostatno samo zaprsobran odnosno kruni{te: otraga se prvobitno morala nalazitinekakva stra`arska staza, {to ju je nosila zidana arkada ili drvenakonstrukcija. Kasnije je bedem povi{en i podebljan za ~ak 180 cm,a tada je zazidano i kruni{te, a izgled i izvedba stra`arske stazepostali su nam nedostupni. Prilikom podebljavanja i povi{enjazidina zazidan je i jedan ni`e postavljeni otvor za promatranje mo`da strijelnica ili samostrijelnica, s obzirom na svijetlu veli~inuotvora 10x53 cm. Spomenimo jo{ da je na najsa~uvanijem dijelukruni{ta ostao sa~uvan vrh jednog zupca; bio je kos, a kosina jebila okrenuta prema unutra{njosti (sl. 7).Danas je te{ko re}i kakva su nekada bila gradska vrata i brani{tenad njima; prvobitni je zid zapravo vrlo nizak, tako da ga je

SLSLSLSLSL. 13.. 13.. 13.. 13.. 13. Burg Vi{kovcipokraj Po`ege; prematragu prsobrana navrhu zida uz brani~--kulu pretpostavljeno jeda se kruni{te protezalopo ve}em dijelu zida

Arh. snimak Arch. drawingZorislav Horvat

FGFGFGFGFG. 13.. 13.. 13.. 13.. 13. Vi{kovci Castlenear Po`ega: from tracesof a breastwork at thetop of the wall besidethe keep it is assumedthat most of the wallwas crenelated

6 Vi{kovci su vjerojatnonastali tijekom druge polo-vice 13. st.: Z. Horvat-I.Mirnik, 1977: 132-133.

7 Slijed zubaca kruni{tai vizira me|u njima iznosi78:150:80:146 ...

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...Pag. 175-200

185

Vol.4(1996), No.2(12) PROSTOR

mo`da trebalo povisiti. Postavljanje hreljinske brani~-kule u neposred-noj blizini ulaza vjerojatno je bila glavna za{tita ulaza, bar u 13 14. st. sve do pojave vatrenog oru`ja, kad Hreljin prestaje bitiva`na utvrda u vojnom smislu.I desno od danas razru{enih hreljinskih gradskih vrata nalazila sejo{ jedna strijelnica, kroz koju se moglo djelovati iz ulaznogprostora. Kruni{te s lijeve strane ulaza vjerojatno se nekada pro-tezalo i desno od ulaza, a valjda i dalje, du` ju`ne strane ulaznogprostora (sl. 7). Taj dio bedema nije sa~uvan, odronio se nizstrminu. Na stra`njoj strani ulaznog prostora ostao je kratakpotez zida s kruni{tem od nekoliko zubaca i otvor me|u njima,a pri tlu je jo{ jedna strijelnica klinastog tlocrta i ve}e visine.

Brani{ta nakon pojave Turaka sredinom 15.st. do kraja 15. st.Po~etak turskih prodora, a zatim i osvajanja tijekom druge polo-vice 15. odnosno po~etkom 16. st. rezultiraju poja~anom brigomo svakodnevnoj sigurnosti i pobolj{anjem obrane burgova i nase-lja. Turci su dosta rano zauzeli Slavoniju (od 1526), pa nekeostatke utvrda iz tog vremena mo`emo pripisati njihovoj obram-benoj zada}i tijekom druge polovice 15. st. Tu zada}u mo`emosmatrati prijelaznom, pri ~emu se mije{aju srednjovjekovni na~inigradnje s potrebom za novim, u~inkovitijim na~inom obrane.Izraziti su primjeri utvrde Iloka (sl. 4), grada mo}nih knezovaIlo~kih, te \akova, sjedi{ta bosanskih biskupa.Ilok nad Dunavom nekada je s tri strane bio okru`en zidinama ikulama, dok je ~etvrtu zapadnu zatvarao ka{tel knezova Ilo~kih(sl. 15). O impozantnosti tih utvrda govori ~injenica da su dodanas sa~uvane utvrde kule i zidine duge oko 800 m!8Utvr|ene pala~e knezova Ilo~kih vi{e nema; na tom je mjestupodignuta recentna pala~a knezova Odescalchi. Koliko je danasmogu}e zaklju~iti, na ilo~kim se utvrdama mogu razlikovati bardvije vrste zidina: jedna na ju`noj i isto~noj strani, a druga nasjevernoj, iznad Dunava. Ju`ni potez ~ine kule kvadratnog tlocrtai kru`ne polukule (sl. 4, 15), povezane istim tipom brani{ta; sli~noje bilo i na isto~noj strani, uz neke specifi~nosti. Kvadratne sukule bile okrenute "{iljem" prema neprijatelju, te su dio starijih

SLSLSLSLSL. 14.. 14.. 14.. 14.. 14. Hreljin, ka{tel snaseljem u Vinodolu, dioutvrda uz ulaz; naknadnopovi{enje i oja~anje zidadjelomi~no je sa~uvaloprvobitni izgled zida

Crte` Drawing byZorislav Horvat

FGFGFGFGFG. 14.. 14.. 14.. 14.. 14. Hreljin, a castleand settlement in Vinodol,part of the castle gate;the subsequent work onheightening andstrengthening of the wallhas partly preserved itsoriginal appearance

8 A. Horvat, 1958: 18-21.

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ... Pag. 175-200

186

Vol.4(1996), No.2(12)PROSTOR

SLSLSLSLSL. 15.. 15.. 15.. 15.. 15. Ilok, naselje;situacija

Prema According toSzabo, 1920: 146.

FGFGFGFGFG. 15.. 15.. 15.. 15.. 15. Ilok, town,situation

SLSLSLSLSL. 16.. 16.. 16.. 16.. 16. Ilok, vanjskastrana isto~nih gradskihzidina

Fotografija Photo byGjuro Szabo, 1914.(Dr`avna uprava za za{titukulturne i prirodne ba{tineu Zagrebu)

FGFGFGFGFG. 16.. 16.. 16.. 16.. 16. Ilok, outside ofthe east town wall

SLSLSLSLSL. 17.. 17.. 17.. 17.. 17. Ilok, unutra{njastrana isto~nih gradskihzidina

Fotografija Photo byGreta Juri{i}, 1964.(Dr`avna uprava za za{titukulturne i prirodne ba{tineu Zagrebu)

FGFGFGFGFG. 17.. 17.. 17.. 17.. 17. Ilok, inside ofthe east town wall

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...Pag. 175-200

187

Vol.4(1996), No.2(12) PROSTOR

utvrda Iloka, mo`da jo{ iz romani~kog razdoblja.9 Na sjevernoj sustrani izgra|ene samo polukule; kvadratnih starijih kula tu nema.Zidine i polukule na ju`noj i isto~noj strani vjerojatno su nastaleistodobno, bolje re~eno u slijedu, jednakih su dimenzija i visine,a kruni{ta im teku neprekinuto i preko polukula (sl. 4). Bedemi suprosje~no debeli 120 cm i zidani ciglom, vrlo pravilno, goti~kimvezom.10

Brani{te isto~nog i ju`nog poteza ilo~kih bedema ~ini kruni{te sparapetom i stra`arskom stazom uz njih. Ritam kruni{ta je 1:4.11Svaki je drugi zubac imao otvore za promatranje. Vrh zubaca jesko{en prema vanjskom prostoru te je odijeljen od donjeg dijelavijencem od neznatno istaknute cigle (sl. 16, 17).Na staroj fotografiji unutra{nje strane isto~nog bedema jo{ suvidljivi sa~uvani le`aji drvenih maski vizira, koje su trebale {tititibranitelje od izravnih pogodaka samostrelom i pu{kom (sl. 16 i17). Kako nije preostao ni jedan takav drveni {tit, prila`emo skicuiz Rje~nika burgologije12 (sl. 18). Stra`arska se staza protezala uzprsobran, bilo na ostatku debljine zida (ju`ni potez), bilo nadrvenoj konzolnoj konstrukciji od koje su ostali samo le`aji (sl.17; poku{aj rekonstrukcije prikazan je na sl. 6. B).Na sjevernom dijelu zidina, onome nad Dunavom, na vrhu nalazi-mo konzole od cigla na vanjskoj, a djelomi~no i na unutra{njojstrani (sl. 19, 20). Vrh zida danas krasi kruni{te koje je po na~inuzidanja, boljoj sa~uvanosti i druk~ijem ritmu kruni{ta (pribli`no1:2) o~ito izvedeno naknadno, nakon oslobo|enja Iloka od Turaka1688. g.13 Konzole od cigala na vrhu zida ja~e su uni{tene, {tosamo potvr|uje naknadno dodavanje kruni{ta. Postojanje konzolana obje strane sjevernog zida govori o vjerojatnosti da je prvobit-no bio zami{ljen sofisticiraniji na~in obrane: to je mogao bitinatkriveni hodnik sa zidovima {to su ih nosili lukovi preko konzo-la. Takav je hodnik morao biti pokriven krovi{tem. Zid hodnikaprema Dunavu bio je perforiran, tj. imao je funkciju kruni{ta. Upodu, izme|u vanjskih konzola, o~ekivali bismo otvore za obranupodno`ja, ako neprijatelj poku{a osvojiti utvrdu penjanjem ljestva-ma ili probijanjem donje zone zida. Unutra{nja strana stra`arskestaze mogla je imati samo ogradu, pa i drvenu konstrukciju zano{enje krovi{ta, no mogla je imati i zidanu ogradu. Za ilustracijumogu}eg izgleda vrha sjevernog ilo~kog zida mo`e nam poslu`itiprimjer vrha obrambenog zida na {vicarskom ka{telu Vufflensu,koji je potpuno inspiriran talijanskim pijemontskim i toskanskimiskustvima14 (sl. 21). Sli~an na~in obrane nalazimo na jedinoj sa~uvanojkru`noj kuli burga Erduta, za koju Gj. Szabo i A. Horvat pret-postavljaju da je gra|ena pod talijanskim utjecajima.15

Knezovi Ilo~ki, Nikola i sin mu Lovro, koji su pripadali najmo}nijimvelika{ima ugarskog kraljevstva, mogli su dovesti najbolje europ-ske majstore radi provedbe svojih zamisli. Osim {to je bio vlasnikznatnih imanja u Srijemu (vinogradi!), Nikola Ilo~ki (umro 1477.g.), bio je 1457 1463. ban slavonski i ma~vanski, vojvoda er-deljski i gubernator vranskog priorata. Sudjelovao je u mnogimratovima protiv Turaka i dva puta je bio nazo~an turskim opsad-ama Beograda, 1440. i 1456. g., pa se zaista mogao uvjeriti utursku opasnost i iz toga izvu}i zaklju~ke: utvrditi Ilok! Zanimljivoje da je bio protivnik izbora Matije Korvina za ugarsko-hrvatskogkralja te se zbog toga povezao s njema~kim carom Fridrikom III.i podr`avao njegov izbor za ugarsko-hrvatskog kralja. Borave}i u

SLSLSLSLSL. 18.. 18.. 18.. 18.. 18. Drvene za{titnemaske izme|u zubacakruni{ta

Izvor SourceL. Villena, Glossaire -Burgenwrterbuch,Frankfurt/Main, 1975: 156.

FGFGFGFGFG. 18.. 18.. 18.. 18.. 18. Woodenprotective masksbetween the merlons

9 Kvadratne kule imajutemelje od kamena lom-ljenjaka, a gornji im je diozidan ciglama veli~ine30x20x6 cm, koje su, o~ito,starije. Zanimljivo da je cig-lama jednake dimenzije zi-dana romani~ka kapelaBla`ene Djevice Marije unedalekoj Bapskoj.

10 ^ini se da su zidovirazli~ite debljine, mo`damalo deblji na ju`nome, aneznatno tanji na isto~nomzidu. Zidovi su zidani cigla-ma veli~ine 7-8x17x34-35cm i 30x15x7 cm (drugesu cigle vjerojatno upotre-bljene prilikom kasnijihpopravaka nakon protjeri-vanja Turaka). Prilikom ob-nove ilo~kih zidina 1965. ikasnije (vodila ih je GretaJuri{i} iz Konzervatorskogzavoda u Zagrebu) izra|ivanesu posebne cigle veli~ine34x17x7 cm; zanimljivo dase u spisima i tehni~kojdokumentaciji nazivaju "tur-skim opekama"!

11 Szabo, 1920: 151.

12 Villena, 1975: 156-157.

13 A. Horvat, 1958:19.

14 Grandjean, 1995: 108-109, 115.

15 Szabo, 1920: 141; A.Horvat, 1975: 60.

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ... Pag. 175-200

188

Vol.4(1996), No.2(12)PROSTOR

novom Fridrikovu sjedi{tu u Be~kom Novom Mjestu, bio je ~ak ikrsni kum njegovu sinu Maksimilijanu.16 Godine 1463, nakon {tosu Turci zauzeli Bosnu, miri se s kraljem Matijom Korvinom, pa1472, biva progla{en bosanskim kraljem.17 Nikola Ilo~ki umire1477, a u franjeva~koj crkvi u Iloku, koju je oko 1468. obnovio,i danas postoji kvalitetno isklesan epitaf s njegovim likom.18 Ovajuvod i podaci trebali bi osvijetliti vrijeme u kojemu su gra|eneilo~ke utvrde i mogu}nosti Nikole Ilo~kog kao investitora; one suneosporno bile vrlo va`ne.Talijanski i srednjoeuropski poticaj za gradnju ilo~kih utvrda o~itoje rezultat sveza Nikole Ilo~kog s austrijskim Dvorom.19 Vjerojatnoje ilo~ke utvrde gradio sredinom 15. st., {to nije u suprotnosti svremenom nastanka ka{tela u Vufflensu (oko 1415 1430)20, pa ni,op}enito, s vremenom gradnje nekih talijanskih ka{tela, pri gradnjikojih jo{ uvijek nije uzeta u obzir obrana vatrenim oru`jem odvatrenog oru`ja.Karakteristi~no je prvo spominjanje Erduta 1472. g. i primjenatalijanskog sustava obrane na vrhu kru`ne kule, koji je vrlo sli~an

SLSLSLSLSL. 19.. 19.. 19.. 19.. 19. Ilok, unutra{njastrana sjevernih gradskihzidina kod kurije Brnjakovi}(uo~iti tragove konzolnekonstrukcije od cigalate kruni{te koje vjerojatnopotje~e iz kasnijega,poslijeturskog razdoblja)

Fotografija Photo byNino Vrani}, 1956.(Dr`avna uprava za za{titukulturne i prirodne ba{tineu Zagrebu)

FGFGFGFGFG. 19.. 19.. 19.. 19.. 19. Ilok, inside ofthe north town wallnear Brnjakovi} Manor(traces of a masonrystructure on consoles,the crenellation probablyoriginates from thelater post-Turkish period

SLSLSLSLSL. 20.. 20.. 20.. 20.. 20. Ilok, vanjskastrana sjevernih gradskihzidina

Fotografija Photo byNino Vrani}, 1956.(Dr`avna uprava za za{titukulturne i prirodne ba{tineu Zagrebu)

FGFGFGFGFG. 20.. 20.. 20.. 20.. 20. Ilok, outside ofthe north town wall

16 Klai}, 1973: 31.17 Nikola Ilo~ki kuje ivlastiti novac, na kojemuprvi put nalazimo hrvatskigrb.18 Horvat, 1979/15: 307-314.19 Da to nije jedini takavprimjer, pokazuje o{tarijska`upna crkva Bla`ene DjeviceMarije od ^ udesa {to ju jeutemeljio knez Stjepan Fran-kopan, koji je tako|er odr-`avao dobre veze s austrij-skim kraljem Fridrikom III,pa je stoga bio i kapetanLjubljane! Stjepanova crkvau O{tarijama svojim jeobilje`jima vrlo sli~na dvor-skoj kapeli sv. Georga uBe~kom Novom Mjestu,gra|enoj sredinom 15. st.(Z. Horvat, 1993: 135-136).20 Grandjean: 108-109, 115.

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...Pag. 175-200

189

Vol.4(1996), No.2(12) PROSTOR

onome na ilo~kim zidinama: vjerojatno je gra|en tijekom istograzdoblja i pod istim utjecajima, mo`da ~ak i s istim voditeljemkao u Iloku.U \akovu je, u dvori{tu biskupskog dvora, ostao sa~uvan diobedema iz predturskog doba zidan ciglama. Zid je debeo 119 cm,visok 10 m, na vrhu zavr{en brani{tem na kojemu se izmjenjujuzupci kruni{ta s otvorima za kosi hitac za obranu podno`ja (sl. 22,23). Stra`arsku je stazu nekada nosila drvena konzolna konstrukcija,~iju rekonstrukciju nalazimo u mapi Wiener Bauhtte iz 1867. g.21(sl. 23). Svaki je zubac kruni{ta imao otvor za promatranje, ~iji suoblik i veli~ina varirali. Izme|u zubaca kruni{ta konzolno je izba~enakonstrukcija otvora za obranu podno`ja zida.22 Lice |akova~kog zidaizvedeno je vrlo nepa`ljivo, bez jasne primjene uobi~ajenoga goti~kogveza, opekama razli~ite veli~ine (uglavnom 6x15 16x31 32 i8,5x16x30 32 cm), ~ak kao da ponegdje ima i rabljenog materijala spolija. Jezgra zida popunjena je razbijenim i o{te}enim ciglama.Nepa`ljivost izvo|enja kao da govori o hitnji, o pribli`avanju Turaka,koji su od sredine 15. st. po~eli svakodnevno ugro`avati Slavoniju.Usmjerenost na obranu s vrha bedema jo{ je srednjovjekovni na~inobrane, tako da |akova~ki zid o~ito treba shvatiti kao grani~ni slu~ajprema novim na~inima ratovanja vatrenim oru`jem.Utvrde grada Senja bile su velike, a mjestimi~no su i danas dobrosa~uvane. Njihovo se postojanje mo`e pratiti sve od kraja 13. st.,kako zaklju~uje Melita Vili~i} u svom radu o starom Senju.23 Gradse tijekom stolje}a {irio, a bedemi mjestimi~no ru{ili i zidali novi.Na to su utjecali ratovi i porazi, nakon kojih su Senjani ponovno

SLSLSLSLSL. 21.. 21.. 21.. 21.. 21. Burg Vufflens u[vicarskoj; presjek zidauz ulaz u burg

Prema According toM. Grandjean, Le Chateaude Vufflens, "Zeitschrift frschweizerische Archeologieund Kunstgeschichte",Zrich 1995/2: 102.

FGFGFGFGFG. 21.. 21.. 21.. 21.. 21. Vufflens Castlein Switzerland, cross--section of wall besidecastle gate

21 Prema snimci R. Sch-wengbergera crtao F. Neu-mann pod vodstvom prof.F. Schmidta u mapi WienerBauhtte, Be~, 1867.

22 Ne {iljaste, kao {to jenacrtano umapi Wiener Bau-htte; pravilno su nacrtanina snimci Zlatka i VandeKara~ (ovom im prilikomzahvaljujem na ustupljenojsnimci |akova~ke zidine).

23 Vili~i}, 1971: 76.

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ... Pag. 175-200

190

Vol.4(1996), No.2(12)PROSTOR

SLSLSLSLSL. 22.. 22.. 22.. 22.. 22. \akovo, ostatakobrambenog zida naisto~noj stranisrednjovjekovne|akova~ke katedrale

Fotografija Photo byFototeka Dr`avne uprave zaza{titu kulturne i prirodne ba{tineu Zagrebu

FGFGFGFGFG. 22.. 22.. 22.. 22.. 22. akovo, remainsof defence wall on theeast side of the medievalakovo Cathedral

SLSLSLSLSL. 23.. 23.. 23.. 23.. 23. Kruni{tebiskupskog ka{tela u\akovu

Prema According toF. Neumann, WienerBauhtte, 1867.

FGFGFGFGFG. 23.. 23.. 23.. 23.. 23. \akovo,bishop's Castle,reconstruction ofcrenellation

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...Pag. 175-200

191

Vol.4(1996), No.2(12) PROSTOR

2525252525

2424242424

podizali i obnavljali svoje utvrde. Po~etkom 15. st. popravljaju sezidine Senja, ~ini se ozbiljnije, jer se za te potrebe uvode posebniporezi.24

Me|usobne razmirice knezova Frankopana i nadiranje Turaka tije-kom 15. st. ponukalo je kralja Matiju Korvina da 1468., po{aljeBla`a Ma|ara da zauzme Senj, ~ime je kralj Matija `elio sprije~itipad Senja u turske ruke. Odmah nakon toga senjske se utvrdepoja~avaju; kralj dopu{ta da se dohoci od tridesetnice uporabe zapopravak zidina. Nakon bitke na Krbavskom polju Senjani tra`e, idobivaju, pomo} od pape Aleksandra III.25 (1492 1503) te se itim novcem oja~avaju senjske utvrde.Dalje radove na senjskim zidinama ne}emo razmatrati, jer su izvanrazdoblja kojim se bavimo.Sa~uvani dijelovi zidina na sjeverozapadnoj strani Senja, od kuleLipice do Leonove (Papinske) kule, ~ini se da su gra|eni tijekom15. st., dakle u razdoblju koje nas zanima. Najbolje je sa~uvan zidizme|u kule Lipice i Rondela, sa zazidanim kruni{tem (sl. 26) itragovima le`aja drvene galerije uz kruni{te. Sam zid je tanak samo oko 90 cm u podno`ju, tako da je bilo potrebno izvestidrvenu konzolnu konstrukciju za ophodnju stra`ara i obranu.Drvene galerije vi{e nema, ali tragovi na unutra{njoj strani zidamogu poslu`iti kao klju~ za pretpostavku o njegovu izgledu (sl.26, 27). Na zidu se razabiru dva reda rupa od le`aja drvenihkonzola i ispod njih mjesta upiranja drvenih kosnika koji su dr`alikonzole.U vi{i niz rupa bile su ugra|ene tanje konzolne grede (oko 10 12x10 12 cm) i na malo ve}em osnom razmaku (oko 120 cm), akonzole galerije postavljene su na razmaku od oko 70 cm. Svakadruga konzola galerije bila je poduprta kosom potporom s jednos-tavnim le`ajem na zidu.Zupci kruni{ta i razmaci me|u njima viziri napravljeni su uomjeru 2:1. Svaki zubac kruni{ta ima i omanji otvor za promatra-nje, te je malo tanji od zida, {irok oko 65 70 cm. Kasnije surazmaci me|u zupcima kruni{ta zazidani.26

SLSLSLSLSL. 24.. 24.. 24.. 24.. 24. \akovo, ostatakobrambenog zida, vanjskastranaArh. snimak Arch. drawingVanda i Zlatko Kara~, 1989.FGFGFGFGFG. 24.. 24.. 24.. 24.. 24. akovo, remainsof defence wall, outside

24 Vili~i}, 1971: 77.

25 Magdi}, 1877: 95.

26 Razlog kasnijem zazida-vanju vjerojatno je promje-na na~ina napada i obrane;pu{kama se ve} djeluje sve}e udaljenosti, a pri njiho-voj je uporabi potreban ma-nji otvor, dok se podno`jezida brani bo~nom vatromiz polukula.

SLSLSLSLSL. 25.. 25.. 25.. 25.. 25. Senj, gradskizid izme|u kula Lipicei RondelaPrema According toVili~i}, 1988: 84.FGFGFGFGFG. 25.. 25.. 25.. 25.. 25. Senj, townwall between Lipiceand Rondela Towers

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ... Pag. 175-200

192

Vol.4(1996), No.2(12)PROSTOR

Dio zidina izme|u kula Lipice i Rondela vjerojatno je nastaotijekom druge polovice 15. st., nakon {to je kralj Matija Korvinoduzeo Senj knezovima Frankopanima. Dio zidina od Rondela doLeonove (Papinske) kule izgra|en je malo kasnije, sude}i po~injenici da nije izvedeno kruni{te i da su ostavljeni samo otvoriza pucanje (samostrelom, pu{kom).27 Leonova je kula prizidana uzve} postoje}i ugao na zidinama Senja po~etkom 16. st. (Leon X.bio je papom 1513 1523), dakle i potez bedema izgra|en jemalo prije te kule, tj. krajem 15. st.

Podravska i bilogorska gradi{taZa dobivanje potpunih predod`aba o na{im srednjovjekovnim utvr-dama bit }e potrebna jo{ mnoga arheolo{ka istra`ivanja u cijelojHrvatskoj. Velika su nepoznanica npr. mnoga "gradi{ta" du` Dravei Save, s tragovima arheolo{kog materijala iz 11 16. st., kojaodgovaraju i drvenim i zidanim objektima, te }e ih tek trebativalorizirati.28 Karakteristi~no je da tragovi na tom, obi~no ravnomterenu govore o kru`nim ili ovalnim tlocrtima, koji su najpovoljniji

SLSLSLSLSL. 27.. 27.. 27.. 27.. 27. Senj, brani{teizme|u kula Lipice iRondela: poku{ajrekonstrukcije drvenegalerije na unutra{njojstrani zida

Crte` Drawing byZorislav Horvat

FGFGFGFGFG. 27.. 27.. 27.. 27.. 27. Senj,battlements betweenLipice and RondelaTowers - attempt toreconstruct woodengallery on the inside ofthe wall

27 Polukula zvana Rondeli Tribenac nalazi se na spojudviju razli~itih vrsta izvedbevrha zidina i, sude}i pona~inu zidanja, vjerojatnoje podignuta kad i bedemprema Papinskoj kuli.

28 Lovren~evi}, 1985; Lov-ren~evi}, 1989.

SLSLSLSLSL. 26.. 26.. 26.. 26.. 26. Senj, zazidanokruni{te u zidu izme|ukula Lipice i Rondela,vanjska strana

Fotografija Photo byZorislav Horvat, 1994.

FGFGFGFGFG. 26.. 26.. 26.. 26.. 26. Senj, walled-upcrenellation on thestretch of wall betweenLipica and RondelaTowers, outside

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...Pag. 175-200

193

Vol.4(1996), No.2(12) PROSTOR

za obranu u ravnici, ali i za koli~inu potrebnog materijala. Utvrdeje bilo najlak{e ograditi drvenom palisadom, okomito zabodenimdrvenim oblicama. Gra|evine unutar takvih ograda, stambene ipomo}ne, najvjerojatnije su bile pravokutne, izvedene horizontal-nom primjenom brvana ili platica.

Drvene utvrde od 13. do kraja 15. st.Pozabavimo se malo Blagu{om, danas tek mjestom srednjovjekov-nog burga iz 13. st., sa sa~uvanim opkopima i nasipima tepristupnim nasipom, na kojima ne nalazimo ni jednog komadi}akamena, cigle ili `buke29 (sl. 28). S obzirom na prve spomene teutvrde, mo`emo zaklju~iti da je Blagu{a bila drveni kastrum, sdrvenom palisadnom ogradom, drvenom brani~-kulom i jednakimpomo}nim objektima. Na prilo`enom crte`u (sl. 28) to smo poku{alipredo~iti debljim crtama. Znakovito je da se Blagu{i gubi trag upisanim dokumentima bli`e kraju 15. st.30, {to je vjerojatno posljedicaprimjene drveta, materijala ograni~enog vijeka trajanja te novihna~ina osnivanja i gradnje gradova i njihove obrane.

Utvrde slobodnoga i kraljevskog grada Koprivnice bile su u sred-njem vijeku izvedene od drveta. Prema ostacima na|enim 1908. iprema nacrtu iz Austrijske nacionalne knji`nice u Be~u, drvene suutvrde Koprivnice iz 15. st. (?) bile dosta slo`ene konstrukcije31(sl. 29). Osobito su zanimljivi temelji drvene ograde, koji sesastoje od drvenih pilota zabodenih na odre|enim razmacima ipovezanih horizontalnim gredama. U njih su zataknute okomitegrede palisade. Drvena je ograda otraga poduprta te na vrhu imapokrivenu stra`arsku stazu.Poznato je da je prvobitna drvena koprivni~ka utvrda mo`danastala nakon sredine 14. st., kad Koprivnica dobiva gradskeslobode i dozvolu da se okru`i drvenom ogradom. Tijekom 15. st.ta je drvena utvrda morala biti popravljana, mo`da ~ak i promije-njena. Brozovi}eva se rekonstrukcija vjerojatno temelji na tragovi-ma kasnije izvedbene faze drvenih utvrda zatrpane nasipima rene-sansne tvr|ave u Koprivnici sredinom 16. st.Drvene palisade rabe se dugo vremena, pa su ~ak i utvrde zagre-ba~kog Kaptola jo{ po~etkom 16. st. bile djelomice izvedene kaopalisade izme|u zidanih polukula (sl. 12). ^ini se drvena palisadaoko Kaptola postoji od sredine 14. st.32, a zamijenjena je zidanimatek od kraja 16. st.33

Debljine zidina od 12. do 15. st.Debljine zidina pojedinih srednjovjekovnih utvrda variraju ovisno ovremenu njihova nastanka, financijskim mogu}nostima graditelja,polo`aju objekta, ugro`enosti pojedinog dijela utvrde i sl. ^ injeni-ca je da su sve te zidine prije provale Tatara 1241 1242. biletanke, bar koliko je mogu}e uo~iti na starijim burgovima.

Debljine zidina do 1242. g.- Bilaj 70 cm- Hreljin (naselje) 55 cm- Ledenice (naselje) 80 cm- Mali Kalnik 74 cm- Mogori} 90 cm- Oki} 77 cm- Ostrovica Li~ka34 70 cm- Ozalj35 78 cm

29 Dobroni}, 1979: 75.

30 Dobroni}, 1979: 82.

31 Brozovi}, 1978: 23. teslike na stranama 16. i31. U ispravi o davanjunekih sloboda naselju Ko-privnici slavonski hercegStjepan spominje i utvr|i-vanje naselja drvenim kon-strukcijama. Kruhek, 1986:25. smatra da je Brozovi-}eva rekonstrukcija mogu}aina~ica srednjovjekovnihutvrda Koprivnice. M. Kruhektako|er donosi izvje{}e D.de Lalija o stanju drvenihutvrda oko Koprivnice prijegradnje novih utvrda (str.151).

32 Habunek-Moravac, 1966:86.

33 Dobroni}, 1988: 10.

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ... Pag. 175-200

194

Vol.4(1996), No.2(12)PROSTOR

Sve te burgove i naselja odlikuje smje{taj na liticama, te{kopristupa~nim kamenim gromadama, koje su za{ti}ene ve} samimsmje{tajem, tako da su zidine samo minimalna ograda. Kori{tenjetopografskih prednosti terena uobi~ajena je sastavnica pasivnogsustava obrane kod utvrda starijeg razdoblja.Tom razdoblju mo`da pripadaju zidine Staroga grada kod Ko-privnice 36, Krapine te Vrbovca kod Huma na Sutli.37 Zidine tihburgova prili~no su kose odstupaju od okomice oko 20. Nazidinama Krapine to se sko{enje produ`avalo na kamenu supstruk-ciju, priklesanu u istom nagibu kao i vanjska strana zida. Za svata tri burga karakteristi~no je rano spominjanje (Krapina se spo-minje ve} 1193. g.) te bitna obrambena uloga u njihovu vremenu.Dok su Vrbovec i Krapina zidani kamenom (Vrbovec ~ak golemimkomadima na na~in kiklopskog zi|a), zidine Staroga grada kodKoprivnice zidane su vrlo lijepo i pravilno, ciglama dimenzija6 7x12 12,5x25 25,5 cm, debljine pri tlu oko 100 cm.38 For-mat cigala omjera stranica 1:2:4 i navedenih veli~ina op}enitoodgovaraju 13. st.Nakon provale Tatara i nakon {to je shva}ena va`nost zidanihutvrda u obrani i pri opsadi, debljine zidina nakon sredine 13. st.pove}ane su 2 3 puta. Ipak, debljine zidova variraju premasljede}im navodima.

Debljine zidina nakon 1242. g.: Brinje (po~. 15. st.) 140 cm Bu`im u Lici (15. st.) 80 120 cm ^aklovac (oko 1300) 197 cm Dobra Ku}a (oko 1300) 195, 220, 245 cm Gra~anica (14. st.) 167 cm Jelengrad (13. st.) 170 cm Kloko~ (kraj 13 prva pol. 14. st.) 134 178 cm Lipovac (druga pol. 13. st.) 110, 120, 160 cm Medvedgrad (sred. 13. st.) 186, 200, 208 cm Modru{ (13. st. po~. 14. st.) 100, 130, 180 cm Mrsinj grad (13. st.) 240 cm Ostrovica Bu{ka (13 14. st.) 124 cm Stari grad Orahovica (13. st.) 160 170 cm Velika (sred. 13. st.) 170, 200, 205 cm Vi{kovci (13. st.) 145, 165 cm Zagreb, utvrde Gradeca (sred. 13. st.) 180, 200, 210 cm Zrin (14. st.) 170 cm

SLSLSLSLSL. 28.. 28.. 28.. 28.. 28. Blagu{a, drveni(?) burg sjeverno odSesveta pokraj Zagreba;debela crta predo~ujevjerojatne drvene utvrde(palisada i brani~-kula);to~kama je ozna~envjerojatni prvobitnipristup burgu po nasipudo pokretnog mosta

Arh. snimka Arch. drawingZorislav Horvat

FGFGFGFGFG. 28.. 28.. 28.. 28.. 28. Blagu{a, wooden(?) castle north ofSesvete near Zagreb:the thick line shows theprobable woodenfortifications (palisadeand keep); the dots showthe probable originalapproach to the castlealong an embankmentto a drawbridge

34 Laszowski, 1941: 44.

35 Prema istra`ivanjima {tosu ih 1991. g. vodili D. La-pajne i L. ^u}kovi}, (^u}-kovi}, 1992: 49-51).

36 Demo, 1986: 143-146.

37 Tomi~i}, 1995: 111 i d.

38 Prema slici 88. uz~lanak: Demo, 1986: 145.

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...Pag. 175-200

195

Vol.4(1996), No.2(12) PROSTOR

2929292929

Perforacije u zidinamaZidine su mjestimi~no imale otvore za promatranje, rje|e strijel-nice, ulaze (bez ulaznih kula, ali i s njima), zahode na konzolama,kanale za odvodnju, stubi{ta i sl. Uz unutra{nju su stranu biliprislonjeni razli~iti stambeni, gospodarski i pomo}ni objekti, pokrivenijednostre{nim krovom (sl. 31). Me|utim, treba naglasiti da jeperforiranje bedema ipak svedeno na najmanju mjeru jer se zbogsigurnosnih razloga ` eljelo izbje}i svako oslabljenje zidina. Zgradeprislonjene uz zidine uvijek su bile otvorene prema unutra{njosti,osobito u prija{njim stolje}ima.Obrana je tijekom 13 14, pa i 15. st. svedena na obranu s vrhabedema i s vrha brani~-kule. Tek se od sredine 15. st. prihva}ajudruk~iji obrambeni sustavi kakve name}e uporaba vatrenog oru`ja.Otvaranje strijelnica u donjim dijelovima zidina je rijetkost jer lukzbog svoje veli~ine zahtijeva prili~nu visinu ni{e, a time i osla-bljenje zi|a. Mo`da je strijelnica ovisoki klinasti otvor pokraj ulazau burg Tr`an (Modru{) , nastao kasnijim dogradnjama (sl. 30), novjerojatno mu je slu`io za kontrolu ulaza. U srednjovjekovnimuvjetima napada i obrane mnogo je u~inkovitije bilo djelovanje svrha zida. Neznatno su druk~iji otvori za samostrele, za koje jebitna {irina ni{e s obzirom na horizontalno postavljen luk samos-trela. Uporaba i razvoj samostrela morali su utjecati i na gradnjui organizaciju utvrda, na mogu}nost njegove uporabe iz burga,kao i na obranu od neprijateljskih strelica ("elerona"), koje suimale neusporedivo ve}u probojnu snagu. ^ini se da su drvenemaske izme|u zubaca kruni{ta postavljane ba{ radi za{tite odstrelica samostrela. Protiv vatrenog oru`ja to nije vi{e bilo do-voljno te se na vrhovima zidina vi{e ne grade kruni{ta, ve}kontinuirani zid s pu{karnicama (Senj ve} oko 1500. g.!).Ulazi u burgove i naselja 13 15. st. pozorno su odabirani jer subili mjesta znatnog oslabljenja obrane: ponekad su to bile posebnekule, a ~e{}e samo otvori u zidu. Njima }emo se posebnopozabaviti u jednome od sljede}ih ~lanaka.Prilaz do stra`arske staze bio je izveden s neke od kula brani~-- kule ili ulazne kule, ~ime se onemogu}ivao pristup nepozvanimosobama. Karakteristi~an je pristup na zidine zapadno od kule

SLSLSLSLSL. 30.. 30.. 30.. 30.. 30. Modru{, burgTr`an, otvor uz negda{njiulaz u grad - mogu}astrijelnica i otvor zanadgledanje ulaza.Iznad ulaza vidljivi sutragovi dogradnjestarijeg kruni{ta (?).

Fotografija Photo byZorislav Horvat

FGFGFGFGFG. 30.. 30.. 30.. 30.. 30. Modru{, Tr`anCastle, opening besideformer castle gate -possibly a loophole andopening for controlling thegate. Above the entrancecan be seen the structureof the older crenellation (?).

SLSLSLSLSL. 29.. 29.. 29.. 29.. 29. Koprivnica,detalj drvenih utvrdaoko naselja, 15. st.

Rekonstrukcija Reconstruction toL. Brozovi}, Gra|a zapovijest Koprivnice,Koprivnica, 1978: 31.

FGFGFGFGFG. 29.. 29.. 29.. 29.. 29. Koprivnica,detail of woodenfortifications around thetown, 15th c.

3030303030

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ... Pag. 175-200

196

Vol.4(1996), No.2(12)PROSTOR

Lotr{}aka: u kulu se ulazilo kroz vrata na prvom katu, a dalje sena stra`arsku stazu dolazilo kroz koso postavljen hodnik u debljinizida. Na burgu Velikoj razina drugog kata odgovarala je razinistra`arske staze te se njoj prilazilo stubi{tem na drvenoj galerijiuz brani~-kulu.^ini se da su prilazi do stra`arskih staza ~esto bili vezani zastubi{ta uz ulaze jer se tako najlak{e kontrolirao dolazak nepo`eljnihosoba. Za izvedbu stubi{ta slu`ili su zidovi ve}e debljine, iako suta stubi{ta dosta uska na sjevernom zidu Oki}a {iroka su jedva50 cm.

Zaklju~akZidine srednjovjekovnih utvrda zatvarale su prostor u kojemu se`ivjelo, odabran prema nekom strate{kom planu i ` ivotnim potrebama.Birani su polo`aji na izdvojenim vrhovima, grebenima, uz rubovestrmih padina ili pak u dolinama okru`enim staja}im i teku}imvodama (tzv. vodeni gradovi Wasserburgovi ) . Ovisno o terenui koncepciji graditelja (tj. izvo|a~a, arhitekta i investitora) tevremenu njihova nastanka, zidine zatvaraju prostor pravocrtno,ka{teloidno ili mekano, nepravilno, prate}i osobitosti terena ipotrebe obrane.Najstarije su zidine vezane za stjenovita mjesta i ve} su samimsmje{tajem bile prirodne utvrde: tlocrt im je jednostavan, a zidovivrlo tanki. Kasnije se odabiru i druga, pristupa~nija mjesta, po-voljnija za `ivot, a obrana se pri tome nadokna|uje ve}im deblji-nama zidina, grabama s vodom ili bez nje, nasipima, drvenimogradama, utvr|enim ulazima i sl. U po~etku je jedina kula bilabrani~-kula, bez obzira na to je li bila uklju~ena u zidine (Velika)ili smje{tena negdje unutar burga (Vi{kovci ) . Tek se kasnije javljaulazna kula, kojom se ja~e i bolje brane vrata najslabija to~kautvrde.Kad je rije~ o srednjovjekovnim utvrdama 13 15. st., trebarazlikovati burgove plemi}ke gradove od utvr|enih naselja, manjeili vi{e slobodnih varo{i. Dok burgovi naj~e{}e imaju samo jednukulu, brani~-kulu, naselja ~ije su utvrde rastegnute i po vi{estotina metara (Ilok 800 m, Modru{ 1 200 m, zagreba~ki Gradec

SLSLSLSLSL. 31.. 31.. 31.. 31.. 31. Burg Jelengradna Moslava~koj gori

Arh. snimak Arch. drawingZorislav Horvat

FGFGFGFGFG. 31.. 31.. 31.. 31.. 31. JelengradCastle on MountMoslava~ka gora

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...Pag. 175-200

197

Vol.4(1996), No.2(12) PROSTOR

1 540 m), zidine su poja~ane kvadratnim kulama, koje kao daimaju obilje`ja brani~-kule: svojom visinom dominiraju i poja~avajuobranu. Takve su utvrde Zagreba, Iloka, Modru{a, a tek kasnijeSenja i Biha}a. ^ini se da su dijelovi utvrda nekih naselja bili oddrvenih oblica, pa su mo`da kvadratne kule u po~etku bilepovezane drvenim palisadama (Ilok ) . Koprivnica je, me|utim, bilaokru`ena drvenim utvrdama.Glavni ~imbenik obrane bila je visina zidina odnosno brani~-kule;posada kastruma, burga, plemi}koga grada, utvr|enog naselja bra-nila se s njihovih vrhova, izme|u zubaca kruni{ta ili kroz otvoreza kosi hitac. Nakon pasivne obrane stjenovitih polo`aja u 1213.st., te nakon tatarske provale zidine se po~inju prilago|avatiaktivnoj obrani s kruni{ta ve} debelih zidina. Kruni{ta sa svojimzupcima i vizirima me|u njima u funkciji su obrane; izme|uzubaca kruni{ta dovoljno je prostora za jednog branitelja. Nastarijim burgovima taj prostor iznosi oko 80 cm svijetle {irine.Zupci kruni{ta dvostruke su {irine vizira, tj. omjer je 2:1:2:1 itd.To zna~i da se branitelj mogao sakriti u sigurnost kruni{ta telijevo i desno od vizira. Otvori za promatranje u po~etku se i rabesamo za promatranje, ne i za borbeno djelovanje.Kasnije, tijekom 15. st., kad se po~inje rabiti oru`je za djelovanjes ve}e daljine samostreli i pu{ke {irina vizira se smanjuje, au zupcima kruni{ta otvaraju se samostrijelnice i pu{karnice. Tadaodnos {irine vizira prema zupcima kruni{ta postaje 1:4, a sam sevizir po~inje {tititi drvenim maskama ili posebnim konstrukcijamaza postizanje te sigurnosti. Debljina zidina se smanjuje zbogbrzine i smanjenja tro{kova izvedbe te novih i djelotvornijihna~ina aktivne obrane. Smanjenje debljine zidova zahtijeva poseb-nu drvenu konstrukciju za stra`arsku stazu, koja potkraj 15. st.postaje sve sofisticiranija. No kraj 15. st. ve} je prijelazno doba,kad napad i obrana vatrenim oru`jem postaju op}e prihva}eni ikad se stubokom mijenja koncepcija ratovanja. To je ve} dobaka{tela i bastiona, {to je zasebna tema.

SLSLSLSLSL. 32.. 32.. 32.. 32.. 32. Trako{}an,historicisti~ko kruni{tedozidano u 19. st.

FGFGFGFGFG. 32.. 32.. 32.. 32.. 32. Trako{}anCastle, crenellationadded in 19th c

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ... Pag. 175-200

198

Vol.4(1996), No.2(12)PROSTOR

1. BedenkBedenkBedenkBedenkBedenko, Vo, Vo, Vo, Vo, V..... (1989), Zagreba~ki Gradec, [kolska knjiga, Zagreb.2. ^u}k^u}k^u}k^u}k^u}kovi}, L.ovi}, L.ovi}, L.ovi}, L.ovi}, L. (1992), Ozalj - za{titna arheolo{ka istra`ivanja

1992. godine, "Obavijesti Hrvatskog arheolo{kog dru{tva", XXIV(2): 49-51, Zagreb.

3. Deanovi}, A.Deanovi}, A.Deanovi}, A.Deanovi}, A.Deanovi}, A. (1979), Glosar naziva u upotrebi srednjovjekov-nog i renesansnog vojnog graditeljstva u Hrvatskoj, "Rad JAZU",381 (Razred za likovne umjetnosti, knj. VIII.): 35-48, Zagreb.

4. Demo, @.Demo, @.Demo, @.Demo, @.Demo, @. (1986), Starigrad Zakleti breg, Koprivnica, u: 40godina arheolo{kih istra`ivanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj:143-148, Koprivnica.

5. DobrDobrDobrDobrDobroni}, L.oni}, L.oni}, L.oni}, L.oni}, L. (1979), Po starom Morav~u, Zagreb.6. DobrDobrDobrDobrDobroni}, L.oni}, L.oni}, L.oni}, L.oni}, L. (1988), Zagreba~ka biskupska tvr|ava, [kolska

knjiga, Zagreb.7. Grandjean, M.Grandjean, M.Grandjean, M.Grandjean, M.Grandjean, M. (1995), Le Chateau de Vufflens (vers 1415 - vers

1430), "Zeitschrift fr schweizerische Archeologie und Kunstge-schichte", 2: 89-123, Zrich.

8. Habunek-Moravac, [.Habunek-Moravac, [.Habunek-Moravac, [.Habunek-Moravac, [.Habunek-Moravac, [. (1973), Prilog prou~avanju srednjovje-kovnih kaptolskih utvrda, "Iz starog i novog Zagreba", II: 85-99, Zagreb.

9. HorHorHorHorHorvat, A.vat, A.vat, A.vat, A.vat, A. (1958), Ilok, "Bulletin JAZU", VI(1): 15-21, Zagreb.10. HorHorHorHorHorvat, A.vat, A.vat, A.vat, A.vat, A. (1975), Izme|u gotike i baroka, Dru{tvo povjesni~ara

umjetnosti Hrvatske, Zagreb.11. HorHorHorHorHorvat, Z. - Mirnik, I.vat, Z. - Mirnik, I.vat, Z. - Mirnik, I.vat, Z. - Mirnik, I.vat, Z. - Mirnik, I. (1977), Graditeljstvo srednjeg vijeka u

Po`e{koj kotlini, u: Po`ega 1227-1977: 121-157, Po`ega.12. Klai}, Vj.Klai}, Vj.Klai}, Vj.Klai}, Vj.Klai}, Vj. (1973), Povijest Hrvata, IV, Zagreb.13. Kruhek, M.Kruhek, M.Kruhek, M.Kruhek, M.Kruhek, M. (1986), Tvr|ava u Koprivnici, u: Koprivnica, grad i

spomenici, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb.14. Kruhek, M. - HorKruhek, M. - HorKruhek, M. - HorKruhek, M. - HorKruhek, M. - Horvat. Z.vat. Z.vat. Z.vat. Z.vat. Z. (1990), Castrum Thersen et civitas

Modrussa, "Godi{njak za{tite spomenika kulture Hrvatske", 16:89-131, Zagreb.

15. LLLLLaszowski, E.aszowski, E.aszowski, E.aszowski, E.aszowski, E. (1941), Stari li~ki gradovi, Zagreb.16. LLLLLovrovrovrovrovren~evi}, Z.en~evi}, Z.en~evi}, Z.en~evi}, Z.en~evi}, Z. (1985), Srednjovjekovne gradine u Podravskoj

regiji, "Podravski zbornik", 85: 168-199, Zagreb.17. LLLLLovrovrovrovrovren~evi}, Z.en~evi}, Z.en~evi}, Z.en~evi}, Z.en~evi}, Z. (1989), Srednjovjekovne gradine u Bilogori, u:

Arheolo{ka istra`ivanja u Podravini i kalni~ko-bilogorskoj regiji,"Posebna izdanja Hrvatskog arheolo{kog dru{tva", 14: 139-166,Zagreb.

18. Magdi}, M.Magdi}, M.Magdi}, M.Magdi}, M.Magdi}, M. (1877), Topografija i povijest Senja, Senj.19. Sekuli}-Gvozdanovi}, S.Sekuli}-Gvozdanovi}, S.Sekuli}-Gvozdanovi}, S.Sekuli}-Gvozdanovi}, S.Sekuli}-Gvozdanovi}, S. (1994), Crkve tvr|ave u Hrvatskoj,

[kolska knjiga, Zagreb.20. Szabo, Gj.Szabo, Gj.Szabo, Gj.Szabo, Gj.Szabo, Gj. (1920), Sredovje~ni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji,

Matica hrvatska, Zagreb.21. TkTkTkTkTkal~i}, I. K.al~i}, I. K.al~i}, I. K.al~i}, I. K.al~i}, I. K. (1889), Povijestni spomenici kraljevskog grada

Zagreba, I, Zagreb.22. TTTTTomi~i}, @.omi~i}, @.omi~i}, @.omi~i}, @.omi~i}, @. (1995), U potrazi za srednjovjekovnim arheolo{kim

naslije|em Hrvatskog zagorja, "Hrvatsko zagorje", 1: 109-124,Krapina.

23. VVVVVili~i}, M.ili~i}, M.ili~i}, M.ili~i}, M.ili~i}, M. (1971), Arhitektonski spomenici Senja, "Rad JAZU",360: 65:130, Zagreb.

24. VVVVVili~i}, M.ili~i}, M.ili~i}, M.ili~i}, M.ili~i}, M. (1988), Izgled Senja i senjskih zidina u srednjemvijeku, "Senjski zbornik", 13, Senj.

25. VVVVVillena, L.illena, L.illena, L.illena, L.illena, L. (1975), Glossaire Burgen Wrterbuch, Frankfurt/Main.

26. * * ** * ** * ** * ** * * Wiener Bauhtte (1867), Wien.

Literatura Bibliography

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...Pag. 175-200

199

Vol.4(1996), No.2(12) PROSTOR

Zorislav Horvat

Summary Sa`etak

Walls and Battlements of Fortifications inContinental Croatia, 12th-15th c.

The walls of medieval fortifications encircled living areas arrangedaccording to a strategic plan and the necessities of life. Isolatedpeaks were chosen for construction, cliffs, the slopes of steepmountains, or valleys, in which case the fortifications were sur-rounded by still or running water (water castles Waserburg).The oldest castles were built on cliffs that were themselves anatural fortification: their ground plan was simple, the walls thin.Later more accessible positions were used where life was easier,and this was compensated for by thicker walls, dry ditches,moats, scarps, palisades, castle gates and the like. At the begin-ning the only tower was the keep, sometimes incorporated in thewalls (Velika), sometimes located inside them (Vi{kovci ) . Thebarbican appeared later to help defend the gate, the weakestpoint of the fortification.In the Middle Ages, from the thirteenth to the fifteenth centuries,fortifications were castles, the homes of feudal lords, or fortifiedcities, boroughs with a smaller or greater degree of liberty.Castles usually had only one keep, cities had fortifications severalhundred metres long (Ilok 800m, Modru{ 1,200 m, Zagreb Gradec 1,540m), and the walls were additionally defended bysquare towers that seem to have had the quality of keeps. Thefortifications of Zagreb, Ilok and Modru{ are of this type, andlater also those of Senj and Biha}.The main factor of defence was the height of the walls and thekeep: the garrison of the fort, castle, or fortified city defendedthemselves against attack from their tops, dropping stones andthe like from the machicolation or through loopholes. After thepassive defence of clifftop positions in the twelfth and thirteenthcenturies, after the Tartar invasion, walls began to be built foractive defence and became thicker. The merlons and embrasuresof the crenellation were used for defence: there was enough roomfor one man between the merlons. On older walls the embrasureswere about 80cm wide, which means that the defender couldhide behind the merlon to the left or the right.Later, in the fifteenth century, weapons that were effective from agreater distance came into use crossbows and rifles so thewidth of the embrasures decreased and loopholes were cut in themerlons. The ratio of embrasure width to merlon became 1:4, andthe embrasure began to be protected either with wooden masksor special masonry structures for greater safety. The thickness ofthe walls decreased because of speed, smaller building costs, andnew and more effective methods of active defence. As the wallthickness decreased special wooden parapets for guards to walkon were introduced, which grew increasingly sophisticated at theend of the fifteenth century. But the end of the fifteenth centurywas already a time of transition as the use of firearms becamegenerally accepted and the manner of warfare changed completely.

200

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ... Pag. 175-200

PROSTORISSN 1330-0652CODEN PORREVUDK UDC 71/72GOD. VOL. 4(1996)BR. NO. 2(12)STR. PAG. 133-ZAGREB, 1996.srpanj - prosinac July - December