Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma

8/11/2019 Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma

1/107


2/107

POSTSCRIPTUM

Rapska 4A, 10 000Zagreb

T/P: 385 1

30971

26

GSM: 38591

5 0 5 0 0 0 3

www.postscriptum.hr

To m

W olfe:

ro m auhaus to ourhouse

To m Wolfe,1981.Sv apravapridrzana.

Z a

hrvatsko

izdanje

Postscriptum,

2005.

Za

izdavaca:

Dragan Mileusnic

Uredio:Zeljko Serdarevic

Prevela: MarinaLeustek

Lektorirala:Am alija Grgosevic

ISBN978 953 99584 5 7

Oprerna:

Mileusnic Serdarevic

Tisak:

Graficki

zavodHrvatske

Zagreb,

studeni2007.

CIP zapis

dostupan

u racunalnom

katalogu Nacionalne

i

sveucilisne knjiznice

u Zagrebup odbrojem635342.

Izdavanje knjige

pomoglo je

MinistarstvokultureRH.


3/107

Tom

Wolfe

BAUHAUSA

NASEG DOMA

Prevela Marina eustek


4/107

Uvod 9

1 Srebrni

kraljevic

5

2

Utopija

d.o.o.

35

3

Bijelibogovi

41

4 Bijeg uIslip 57

5 Odmetnici 71

6

Skolastici 83

7 Srebrno-bijelo

srebrno-sivo

9 7

Kazaloarhitekata

ill


5/107

O

predivnaAmeriko,prostranihnebesa

i

jantarnihmora

zita, postoji

na Zemlji

josneko

mjesto na

kojemu tako

mnogobogatih

i

mocnihplaca

za silno

mnostvo podignu-

tih

zdanja trpeci

ih i

gnusajuci

ih se, kao sto se to danas

zbiva

unutartvojihblazenih granica?

Iskreno,sumnjamu to.Djecase

skoluju

uzgrada-

ma kojeizgledaju poputveleprodajnih skladistaza za-

mjenskedijelove

fotokopirnihstrojeva.Cakseni

skolski

duznosnici,

koji

sunacrte

narucili

i odobrili, ne mogu do-

misliti

kako se to dogodilo.

Najvaznije

im je

izbjeci

situa-

cijuukojojbi tomoral objasnjavati roditeljima.

U svakoj novoj

900.000

dolara vrijednoj kuci za

odmoru

sumskim

predjelima na

sjeveru

drzaveMichi-

gan

ill

na obali Long

Islanda

imatakomnogo ograda od

cijevi rampa, metalnih spiralnihstubistas resetkama,

ploca debeloga

industrijskoga zrcalnog

stakla, redova

halogenih ivolframzaruljate

bijelih

predmeta valjkasta

oblika

da sve

nalikuje

napostrojenjezaproizvodnjuin-

sekticida. Vidiosamjednom kako

su od sve te

bjeline

i

svjetlinei

nedorecenosti

i

cistunstva

i oskudnosti i nesa-

drzajnosti

vlasnicima

takvekuce osjetila gotovo posve

otupjela. Ocajnicki su

pozeljeli neki

protuotrov,

nesto

poput udobnosti i boje.Pokusalisuneizbjezne bijeleta-

peciraneklupezatrpatigomilamaukrasnihjastucicaod

tajlandske svile u buntovnim

bojama

sto se

poput duge

prelijevajuu svim Ijubicastocrvenim,

ruzicastim

i

trop-

ski

zelenimnijansama kojecovjekmoze

zamisliti.

Allar-

hitektbi se

vratio,

jer on se

uvijek

vraca,poput stroge

savjesti

kakvakalvinista,pa bi im ocitaobukvicu,grubo

ihzastrasio

i

pobacao

slatke

syjetlucavestvarcicevan.

Sve se velike

odvjetnicketvrtke

u New

Yorku

bez

imalo otpora, sele

u staklenu

kocku uredske zgrade

s

podovima

od arrnirana

betona

i

betonskimstropovima

visoMma

dva i

polmetra,

sa

zidovima

od

gipsanihploca


6/107

1

OD

B A U I L - - :

S A D O NA f i E O D O M . l

i

uskim hodniclma zatim

unajmestrucnjaka za

unutra-

snje uredenje

i

daju

mu stotinetisucadolara da te strove

kockeimreze

pretvori

ubajkovitu

vodoravnu

gradsku

kucu izvremena

Restauracije.

Vidio

sam

kako tesari,

stolari

i

djevojke koje

nabavljaju

potrebne predmete

do-

vlace viseukrasnihzidnihvijenaca, polustupova, nad-

vratnika,

spustenih kupolastih

svodova, vise raskosno

nabranihdrvenihoplata, vise kamina (bez vatre) sokvi-

rima

od mahagonija

izrezbarenima

u obliku

ukrasnih

vi-

jenaca s

vocem,

vise lustera, stolnih i zidnih svrjecnjaka

sofa

od

kestenjastosmedekoze

i

vise zidnih satova nego

sto biWren InigoJones, bracaAdam, Lord Burlingtoni

clanovi

kluba Dilettanti

svi

zajedno

moglisanjati.

I ne

pisnuvsi,

svi se

useljavaju

iako

se uzasava-

justaklenekocke

O vo nisutek moji

osobni

dojmovi uvjeravam

vas.

Zelite

li

potanje

dokaze, samo podite

na konferenciju

simpozij

ili okruglistol

gdje

sedanasokupljajuarhitekti

i

pretresaju

najnovija

dostignuca

struke.

Otvoreno

pri-

znaju

da su isamizgranuti. I ne

trepnuvsi,

reci ce

vam

da je modernaarhitekturaiscrpljena, gotova.Isamise

sale na racunstaklenihkocki

U potrebljavaju

taj

izraz

s

porugom. Philip Johnson,koji

je

1949. godine

u Connec-

ticutuizgradiozasebekucu-staklenukocku, izgovaraga

kao

kakav

antikvar

kojega

to

bas zabavlja,

kao sto bi

netko

mozdagovorioo

starome

mjedenomokviru kreve-

ta sto ga jeotkrionatavanu.

Kakobilo,

uvjeravaju

nas da ce se ovateskocaus-

koro rijesiti.

Danas su tu novi

pristupi,

novi pokreti, novi

izmi:postmodernizam,kasnimodernizam, racionalizam,

arhitektura

sudjelovanja Neo-Corbui Los

Angeles Sil-

vers.A licemu oni

vode?

Jos masovnijoj

izgradnjistakle-

nih kockikojeseprekrivajuzrcalnim staklenim plocama

u kojimace se

odrazavati susjedne staklene kocke

i iz-

oblicavati

njihove

dosadneravne

linijeu zakrivljene.

Danasnji

odnos izmeduarhitektaiklijentauA m e-

ricizamene je cudesno uvrnut, na

rubu

nastranoga.U

proslostise

oniTcoji

su

narucivali

i

placali

izgradnju

dvo-

raca,katedrala, kazalista,knjiznica,

sveucilista,

muzeja

ministarstava,

terasa sa stupovima i

vila

s

pnnekolikn

kri-

lanisu ustrucavali pretvarati ta

zdanja

u svjedocanstva

vlastiteslave. Napoleon jepozelioPariz

pretvoriti

u Rim

> M o p r ^ n v i t K

iz

carskog doba, samo

uzglasniju

glazbu

i s jase rtirarnora'.''

V A R A 2 D I N


7/107

N A S E G D O M A

unutra-

te sirove

gradsku

tesari,

d o-

nad-

s

okvi-

vi -

i

uzasava-

vas.

arhitekti

pri-

v am

Isamise

Connec-

us-

stakle-

plocama

i iz-

uAme-

U

dvo-

muzeja,

u Rim

mramora.

I to je

ucinjeno. Arhitekti

su mu dali Slavoluk

pobjede

i

crkvuSv. Magdalene.NjegovnecakNapoleon III.htioje

Pariz

pretvoriti

u Rim

tako

da se na sve nagomila jos i

Versailles,pa je

tako

i

ucinjeno.

Njemu su

arhitekti dali

parisku

Operu,dodatak

Louvreu i kilometrenovihbule-

vara. Jednom

je

prigodom

Palmerstonponistio rezultate

natjecajaza izgradnju

nove zgrade

britanskogMinistar-

stvavanjskihposlova inalozioGeorgeuGilbertuScottu,

tada vodecem

arhitektu

neogotike, da je podigne u klasi-

cistickom

stilu.

Scott

je tako

napravio

jer jePalmerston

tako rekao.

U

New

Yorku

jeAliceGwynneVanderbilt trazilaod

Georgea

BrowneaPostad a j o jna

raskrizju

Peteavenije

iPedeset

sedme ulice projektira francuskichateau i on

je za nju

izradio

repliku

dvorca Blois, istoyjetnu

sve do

gravura namjedenim zasunimaprozorskihkrila.Da ne

biostalazasjenjena,AlvaVanderbilt je unajmila Richar-

da Morrisa Hunta, u ono

vrijeme

najpoznatijega americ-

kog

arhitekta, da joj

Ijetnikovac

u Newportu projektira

pouzorunadvoracPetitTrianon, sto je on suzitkom

obavio.Vrloje

rado

udovoljiotoj

zelji

kao i

svemu

ostalo-

mesto bi

Vanderbiltovi

zamislili. Akohocekucus

dim-

njakom

ispod nje rekaoje, napravitcu imje. No na-

kon 1945. godine

nasiplutokrati,birokrati,

predsjednici

upravnih

odbora,

direktori,clanovi

povjerenstava

i

upra-

vitelji koledza

dozivljavaju

neobjasnjivu promjenu.Po-

stajusamozatajni i suzdrzani. Odjednom su

spremni

pri-

hvatitionucasu

ledene vode

baceneu

lice,

onu

pljusku

prekozubakojaotreznjava, onajukor zbog

sala

sto se

nakupilo

na

malogradanskoj dusi, poznat

kao

moderna

arhitektura.

A

zasto?Ne

znaju.

Gledajuubezlicne zgrade sto

su ihplatili,ta glomazna zdanja koja

tako

zdusno mrze,

a ni

sami

ne

mogu

dokuciti

zasto.

Od

toga

ihboli

glava.

R DIN


8/107

12

Za Michae la

McDonougha

koji

zn a

gdje

sk r iven i

sv i

ostri

ku tov i

u r n r ez i .


9/107


10/107

D O M A

SREBRNI

KRALJEVIC

Nasa

prica

pocinjeuNjemackoj,odmah

nakon zavrsetka

Prvogasvjetskograta.

Mladi

americkiarhitekti,zajedno

s

umjetnicima,

piscimaiintelektualcima-osobenjacima

lutaju

Europom.Tavelika boemska pustolovina dobiva

naziv izgubljeninarastaj".

A sto to

znaci?

U

knjizi

The

Liberationo

merican Literature(Oslobodenje

americ-

ke knjizevnosti) V. F.Calvertonje napisao da sutijekom

cijeloga osamnaestog

idevetnaestog stoljeca americki

umjetnici i pisci

patili

od"kolonijalnoga kompleksa" i

sramezljivooponasalieuropske uzorealida sunakon

Prvoga svjetskogratanapokon steklisamopouzdanje

i

svijest

o identitetu te se oslobodiliautoritetaEurope u

umjetnosti.Nonjegovoje videnjezapravo bilo posveiz-

okrenuta slika

onoga

sto se

uistinuzbivalo.

Misaovodiljapripadnika "izgubljenognarastaj

a"

bila

je,

prema

rijecima

Malcolma Cowleya:

"U

Europi

se

radi

bolje.

U to vrijeme poslijeratajeftino se putovalo

svijetom

paje

gotovo svakiAmerikanac

ne

samo,

kao

davnih dana,tekpokojiodnjihpoput Henryja Jamesa,

Johna

Singera

Sargenta HiRicharda

MorrisaHunta

mogaootputovati

u

inozemstvo

i nauciti

biti

europski

umjetnik. "Kolonijalni kompleks"bio je u torn

casu

u

punojsnazi.

Europski umjetnik

Kako

blistavaflgura Andre

Breton, LouisAragon,JeanCocteau,TristanTzara, Pi-

casso, Matisse, Arnold

Schonberg,

Paul Valery

takvi

su likovi

iskakali

iz

pozadine zadimljenih razvalina

Eu-

rope nakonPrvogratapoputbroncanih

i zlatnih kipica

GustavaMiklosa.Rusevine, ostaci

unistene

europske

ci-

vilizacije

tvorilisu glavni dio teslike. Upravosu sezbog

te hrpe

izgorenihkostiju

u

pozadini

avangardisti kao sto

suBretonillPicasso i

isticali

kao

sjajni.

Za

mlade americke

arhitekte

koji

su

krenuli

na

ovohodocasce,najblistavijapojavaod

svih

bio jeWalter

Gropius,utemeljitelj

skole Bauhaus.

Gropius je

skolu

ot-

vorio1919. godine

uW eimaru,

glavnom gradu

Njemacke.


11/107

16

O D

B A U H A U S A

DO

N A E G D O M A

S R E B R N I K R A U E V I C

Bauhaus je bio vise od skole;bilaje to zajednica, duhov-

nipokret,radikalni pristupumjetnosti usvim njezinim

oblicima, fllozofskosredisteravno

Epikurovuvrtu.Gro-

piusu, Epikuru u

ovoj

prici,biloje

trideset sest

godina;

vitak, dotjeran jednostavno,alivrlo pomno, guste

erne

kose

zacesljane

unatrag,zenamaneodoljivoprivlacan,

pristojan i ugladen u ustaljenomu

njemackom

stilu,kao

konjanicki

porucnikza

vrijemerata

nagraden

odlicjem

za

hrabrost;osobasmirena, sigurna i odlucna unajbur-

nijim

trenucima.

Nije

bio

plemic

u

strogomsmislu

te

rije6i,

jer mu

otac,

iako

imucan,

nije

biovisoka roda, ali su ga ljudi

jednostavno smatrali takvim. Slikar Paul Klee,

koji

je

predavao na skoli Bauhaus, nazvao je Gropiusa srebr-

nim kraljevicem .Srebro je bilo savrseno.Zlatoje bilo

prenapadnoza

takoistancana

i

proflnjena coyjeka.

Wal-

terGropiussedoimaokao

aristokrat

kojijezbog

svoje

cudesne tankocutnosti zadrzao sve vrline gospodskog

roda i

odbijao

svaku

izvjestacenost

iopterecenostpros-

limvremenima.

Mladiarhitektii umjetnici kojisu dosli u Bau-

haus

zivjeti

i

studirati

teucitiodSrebrnoga

kraljevica

govorili

su o

pocimanju

niod cega . Neprestano se mo-

gao

cuti

taj izraz: Pocetini od cega . Walter Gropius

podupirao je svako

istrazivanje

u

koje

bi se

upustili,

sve

dok

su to cinili u

ime

jasne i

ciste

buducnosti. UTdjucu-

juciinovevjerskepokrete kao

sto

jemazdaznan.Pa

cak

i

rezime zdrave

prehrane.

Neko

se

vrijeme

u

weimarskoj

skoli Bauhausjelaiskljucivo

kasa

odsvjezegpovrca. Bilo

je totako bljutavoi vlaknastojeloda su mu morali do-

davaticesnjakkako bi

dobilo barem

neki

okus. Gropiu-

sova je

zena

u to vrijeme

bila Alma Mahler,

prije

udana

zaGustava Mahlera,prva izredova toga jedinstvenog

soja

dvadesetog

stoljeca

umjetnikova

udovica.

Poyje-

snicarinam govore,izjavilajemnogo godinaposlije, da

se Bauhaus stil odlikovaostaklenim uglovima, ravnim

krovovima,postenimmaterijalima

te

izrazenomstruktu-

rom.

A lioria,Alma Mahler Gropius Werfel jerj eposli-

jenizu prezimena

dodala

i onopjesnika

Pranza

Werfela

uvjeravatcevas da je

najdojmljMja

stilska

znacajka

skoleBauhaus bio zadah

cesnjaka .

Ipak,unatocsvemu

kako

je

jednostavno, kako cisto, kakouzvisenobilo...

poceti

ni odcega


12/107

SEG

DOM

S R E B R N I K R A L J E V I C

17

duhov-

Gro-

erne

kao

najbur-

je rmu

ga l judi

koji

je

"srebr-

j e

bilo

Wal-

svoje

u Bau-

se mo-

s ve

Pacak

Bilo

do-

udana

Povje-

da

ravnim

Werfela

svemu

bilo...

Bijelibo g c>r.1:

Walter Gropius

Srebrni

kraljevic. Mladi arhi-

tekti dolazili su na koljenima

studlrati

kod

Gropiusa.

Neki-

ma, poput Philipa Johnsona,

trebala

su desetljeca da se po-

novnousprave

na

noge. Dolje:

Bauhaus Gropiusov

vlastiti

tabor izgradenje 1925. godine

kad je skolapreseljena izWei-

mara u Dessau.


13/107


14/107

N A S L ( -


19

Lazlo

s v i

Al ber -

na skoli

Vorkurs

h r pu

vratiti

za

n o

K ad

od n o-

papira,

foto-

k o m a d i c

aos a to ri

kate-

od ka-

ovo

Papir

se

veli-

A u

put do-

taau-

Ka i se r je

p reuze l i

su

grado-

u soyje t -

razvaline

mla-

je

ce to

je

pri-

j

c u d e s n i

na-

ik rv i

ustreptalazivotna snagatisucasiromasnihprogonjenih

ljudskih

bica

cujte To jenecista

zarada...

moramobiti

pravi socijalisti

moramo

rasplamsationu

najvisusoci-

jalistickuvrlinu: bratstvo svih

l judi ."

Tako je glasio proglas Novembergruppe, skupine

kojoj

su

pripadali

Moholy -N agyi

drugid i z a j n e r i koji

su

se poslijepridruziliGropiusuuBauhausu.Gropiusje u

Novembergruppe biopredsjednikArbeitsrat

fur

Kunst

Radnogvi jeca

za

umjetnost,

koj e mje ciljbio

zdruziti

sve

umjetnosti "pod krilom velike arhitekture", sto bi bio

"zadatak

cijelog

naroda".

Kakosu to svi

shvacali

1919.

godine,cijeli

narod

znacilojeistosto i

radnici."Intelek-

tualciu b u rzoaz i j i . . .pokazali su se nesposobnima kao

nositelji njemackekulture",

rekao je Gropius. " Nov i ,in-

telektualnonerazvijeni slojevinasegnaroda

u z d i z use iz

dubina.Oni su

nasa

n a jv eca

nada."

Gropiusovo zanimanje za

"proletarijat"

i "socija-

lizam",

uspostavilo se,

bilo

je tek

estetsko

i pomodarsko,

otprilikekao zanimanje predsjednikaDominikanskere-

publike, Rafaela Trujilla, ili predsjednika Narodne re-

publike Kine, Maoa, za

republikanizam.

Kako bilo,

i d e j e

nosesasobom posljedice,kao sto jerekao

Dostojevski;

Bauhausstilje proistekao iz

odredenih cvrstih

pretpo-

stavki. Ponaj pr i j e ,

nova se

arhitekturastvarala

za rad-

nike.

N aj sve ti j i

od

ciljeva:savrsena stambena izgradnja

zaradnike.

Drugo, novaje arhitektura

trebala

odbaciti

svesto jeburzujsko.S

obzirom

na to da su

gotovo

svi su-

dionici,

arhitekti

kao i socijaldemokratski birokrati, i

sami

udoslovnom, drustvenom smislupripadaliburzo-

aziji , r i j e c"burzujski"

postalajeepitet

kojije

oznacavao

sto god je tko zelioda oznacava. Odnosio se na sve ono

sto vam se

nijesvidalo

uzivotul j u d iiznadrazinepomoc-

noga

gradevinskog

radnika.

N a j v az n i je

je bilo ne biti uh-

vacenuprojektiranjunecega u sto binetko mogao upri-

jeti prstom

i, s

pogubnom porugom,

osuditi:

"Kakostra-

sno

burzujski."

Socijaldemokratiu N j e m a c ko jiN i z o ze m s k o jodo-

br av a ju projekte

radnicke stanogradnje

i, zbogvlastitih

politickih

razloga, povj e ravaj u in

mladim,

antiburzuj-

skim

arhitektima

kao sto suGropius, Miesvan derRohe,

Bruno Taut

i J. J. E

Oud,

kojije s

dvadeset

osam

godina

postao glavni

arhitektgrada

Rotterdama.

Oud je bio

clan

nizozemske umjetnicke

skupine poznate kao De St i j l .


15/107

20 OD B A U H A U S A ON A E G

D O M A

Bauhausi DeStijl,kao iNovembergruppe,nisubill aka-

demije

ni

tvrtke;nisu zapravo billslicninijednoj

organi-

zaciji

upovijesti

arhitekture

uvremenudo1897. godine.

Te

su, 1897.,godine Otto Wagner i Josef

Olbrich okupili

skupinu zvanu Becka secesijate seformalno "odcijepili"

od sluzbeno

priznatog

austrijskog umjetnickog udruze-

nja Kiinstlerhaus.

Cak ni

francuski

impresionisti nisu

pokusali

nesto

slicno; njihovje Salon des Refuses bio

glasan

vapaj

francuskoj Akademiji:Zelimo

se

ukljuciti

Becka secesija (te ona u

Miinchenu

i Berlinu) proizvela

je

sasvimnovioblikudruzivanja

umjetnicki tabor.

U umjetnickom setaboruna

ovajill

onajnacinob-

javljivaoprogram,

uobicajeno

putemmanifesta:"Upra-

vo

smo

iz

ruku

sluztaenih

umjetnickih

tijela (Akademija,

Nacionalni

institut,

Kiinstlergenossenschaft

itd.) preuze-

li

bozansku

moc

umjetnosti i ona

sadaprebiva

s nama,

u

nasem taboru.

Nasa uzvisena slava

vise

neovisio po-

kroviteljskoj

volji

plemstva,

trgovacke

klase,drzave ili

bilo

koje

sporedne skupine.

Ubuduce

svatko

tko se

zeli

okupati u tome bozanskomsjajumora doci

ovamo,

u nas

tabor,

i

prihvatiti

oblike

koje

smo

stvorili.

Klijentu

nisu

dopustenenikakveizmjene,posebni

zahtjevi

ni negodo-

vanja.

Miznamo najbolje. Mi, isamo mi,posjedujemo

pravuvizijubuducnosti arhitekture."Clanovitaboraus-

postavilibi umjetnicku udrugu,

redovito

se sastajali,

dogovarali oko

odredenih

estetskihi

moralnih nacela

te

ih

objavljivali

sirom

svijeta. Clanovi

Becke

secesije

kao i oni

Bauhausa dvadeset

petgodina poslijeizgra-

dili su stvarni, fizickitaboru

obliku

ogledne

kuce,

izloz-

bene

zgrade

WienerSecession,koju su nazvali"hramom

umjetnosti".

Nastanakove

nove

vrstezajednice

nadasve

je

odu-

sevioumjetnike,skladatelje iarhitekte

diljem

Europe po-

cetkomdvadesetog stoljeca. Neovisimooburzujskom

drustvu

oko nas

(Zaljubili

su se u taj izraz

burzujski.)

vrijedimoviseod njih Upravosutaboriodgovorniza

onuvrstu avangardizmakoja zauzimatakovelik dio povi-

jestiumjetnosti dvadesetog stoljeca. Tabori kubista,

fauvista,

futurista

ili

secesionista,

svejedno

prirodno

sutezilitome

da

budu ezotericni,

da

proizvodeteorije

i

forme

koje

ce

zbunjivatiburzoaziju. Najprikladnije sred-

stvo

za to,

kako

su

ubrzootkrili,bilo

je

slikanje, stvara-

njeglazbenihkompozicija i

projektiranje

u siframa

Osebujni

Picasso,nijese otit

nja",

nego u stva

teorije

njihovat

nikaslikanja lica

u

1

straninosa.i l u s t r i r a l

s t i ,

koja potjece

od

tek

slaganje b o j a

i o

teoriju istodobnosti,

podrucju s t e r e o s k o p

predmeta iz

dva

tai

pokrenuo eksperim

b o m ,

kojisuzbunjl

seburzoaziju

dobu

umjetnickihi

Skladatelji,u

razvijati nagone

sr

vecinom bill posv

Namjesto syjetine

avangardizma

u

d

nekom

taboru,

un

bi se nekocreklo

vanihljudi sa s v e c

Nostojetr

taboru? Paistoo

skin

pokreta:i z r a v

kreativnost.T a

jetnickimanifest

stojali prije

dvad

janskifaturistio

kon togarazlicit

Manifest

su se

manje ni visene

vrhplaninei do

Dakako,

cima futurizma,

nadrealizma

azijisicisvrha

siti

neovisnost.

tekte,

one

koji

vativnih i, t

koji

su

imali

n

Medutim,

stra


16/107


17/107

22

OD

B A U H A U S A

DO

N ' A S E O

D O V A

S R E B R N I K R A L J E V

s u j e pokusalipr t

sije.

Zahvaljujuci

je z a p r a v o

uskofl

zah t jev ima

Seces

Otto

Wagneri

d

tako.Zam isaoo

t u p k e p o s t a l a j e

rata,p r ivatno

fi

ki

o b r tn i ck i sav

oblikearh itektur

macku. O d n a r u

p o v i k e t raz i dab

la.) W alter

Gropi

bunda.

Nakonn

din g e n ,

De

Stjjl,

taristi,

futurist

s e u t v r d i l o t k o n

ta cistoca

odre

sk o (necisto)i

Borba za

ga postalaje

p

te utakmice. 1

da se uBauM

bodnjaci, pott

noktiju koji ce

prostor

grad

stavne

vi-ceve

mete.Cinilos

neburzujski .

presionistic

Mendelsohn(

sv e

burzujsk

tezidai skek

odtebe poma

do r fu P rv i

me

sti.

ioje

rope.

N a

sam

nizozemskih

Gore:remek-djelo

ekspresionisticke

arhitekture, zyjezdarn ica Eins te inov toran j

Ericha Mendelsohna.

Dolje:kuca Schroder Gerrita

Rietvelda. Nizozemci

su do-

istaznali zgradu osloboditi burzujskog utjecaja.

1

Austrijsk

mopolitska

i

sukoba

u

z e :


18/107

D O N A S X -

S R K B R N I

K R A L . T E V I C

toranj

su do-

su je pokusaliprimijeniti upravopripadniciBecke sece-

sije. Zahvaljujucinezgodiuaustrijskoj

povijesti,

1

vlada

je

zapravo uskocila u sam tabor i

ud ovoljila besramnim

zahtjevimaSecesije. U razdoblju odpribliznopetgodina

Otto

Wagner

idrugidobili su

vrlo vazne

narudzbe.

Tek

tako. Zamisao oarhitektukojise ne danagovoritina us-

tupkepostalaje krajnje zarazna.

Prije

Prvogasvjetskog

rata,privatnofmanciraniDeutscherWerkbund Njemac

ki

obrtnicki

savez, uzeoje uzadatak osmisliti

idealne

oblike

arhitekture

ipr im ijenjeneumjetnostizacijelu

Nje-

macku. (Od narucitelja se,jasno,ocekivalo da uzglasne

poviketrazi

da bude

ukljucen

i uzme u svemu nekogudje-

la.)

Walter Gropius bio je jedna odvodecihflguraWerk-

bunda.

Nakon

rata, razliciti

su se

tabori Bauhaus, Wen-

dingen,De

Stijl,

konstruktivisti,neoplasticisti,elemen-

taristi,

futuristi

poceli

natjecati medu sobom kako bi

se

utvrdilo

tko

njeguje

najcistiju

viziju.

A

premacemu

se

ta

cistoca

odredivala?Prema onome sto je bilo burzuj -

sko

(necisto) i sto je

bilo neburzujsko

(cisto).

Borbazaostvarenjestatusana jmanje

burzujsko-

gapostala je pomalo nesuvisla.Primjerice,na pocetku

te utakmice, 1919. godine, Gropius je bio

suglasan

s time

da se uBauhausprimajuobicniumjetnicki

obrtnici,

slo-

bodnjaci,posteni radnil judi,

l judi

naboranacelai

sirokih

noktiju

kojice

rucno

izradivati predmete

za

unutrasnji

prostorgradevina,jednostavnidrveni namjestaj,jedno-

stavnevrcevei stakleninu, razno-raznejednostavnepred-

mete.Cinilose da je to sasvim u

stilu

radnicke

klase,

vrlo

neburzujski.

Zanimalo ga je i

krivuljasto

oblikovanjeeks-

presionistickih arhitekatapoput Ericha Mendelsohna.

Mendelsohnovi

dramaticni

krivuljasti oblici

rasprsili

su

sve

burzujske predodzbemira,ravnoteze,

simetrije

i

kru-

te

zidarskekonstrukcije.

Da

alisvejedno

je to,

Waltere,

od

tebe pomalo naivno Godine1922.

odrzan je u Diissel-

dorfu

Prvi

medunarodni kongres progresivneumjetno-

sti.Bio je to prviskuptaborskiharhitekata izcijele Eu-

rope.

Na samom pocetku

bacili

su se na raspravu oko pi-

tanjaneburzujskoga Theo

van

Doesburg,najgorljiviji

od

nizozemskihautoramanifesta, pogledao je

zakrivljene

1 Au s t r i jska vladaje u to v r i jeme ( sasv im pogresnot mislila da binovaikoz -

mopolitskaarhitektura

mogla pomoci

u p rev ladavanju teskih rasnihietnickih

sukoba u zemlji .


19/107

O D B U H U S D O N A S E O D O M A

linije

Gropiusovih

postenih trudbenikai

ekspresionista

pa se

iscerio:Kako

strasno burzujski Kako je

pokazalo

iskustvo pokreta Arts

&

Crafts

u

Engleskoj, samo

su si

bogatasi

mogli

priustitipredmete rucne izradbe. Da bi

bilaneburzujska,

umjetnost se mora izradivatistrojevi-

ma.

Sto se

ticeekspresionizma,njegovi

su se

zakrivljeni

oblici

opiralistrojevima,a ne

burzoaziji.

Ne samo da im

je

izradba bila skupa nego

subilii"raskosni"i

"skupo-

cjeni".Sasvojimmonoklom, izduzenimnosomicudesno

podrugljivim izrazom

lica,

Van

Doesburg

je te

osobine

znao

prikazatitako

burzujskima

da bi covjeku pozlilo.

Gropius je posjedovaoistinskuduhovnusnagu,alije isto

tako bio i

dovoljno

mudar i borben da

shvati

kako ga je

van

Doesburg stjerao

ugadan polozaj.

PrekonociGropiusjeosmislionovislogan, novo

sredstvo

proglasavanja

zatabor Bauhaus:"Umjetnost i

tehnologija

novi

savez " Susklicnikomnakraju Eto

to bitrebalo odbitivanDoesburgaicijeluskupinuni-

zozemskihtracera.

Posteni

trudbenici, siroki nokti ikri-

vuljezauvijek sunestaliizBauhausa.

Alito je bio tek pocetak.Dennicije iocitovanjai

optuzbe i protunapadi iprotuzahtjevi iprotudeflnicije

onoga

sto

jest ili

nije

burzujsko

postal su tako

istan-

cani,takonesvakidasnji,tako skroviti, tako dijalekticki,

tako uceni... da je na posljetku i samo projektiranje bilo

usmjerenosamo

na

jedno:

docarati

ovomjesecnu

teoriju

stoljecau svjetlu onoga sto je

vrhunski, neograniceno

i

bezuvjetno

neburzujski.

Zgrade su

postale

teorije

otje-

lovljeneu

betonu, celiku,

drvu,staklui zbuci. Materi-

jali:posteni m.,

neburzujski

m., teorija m.)

Iznutra

i iz-

vana

bile su taijele ili bez, s

ponekim

kontrastnimdeta-

Ijem

u

crnoj

ilisivoj b oji.

Bruno Taut,

kojije bio

clan nove

skupine

MiesaVan derRohea,de r

Ring,

izradioje

svoj

dioprojekta radnickogastambenognaselja Hufeisenu

Berlinu

s

crvenim fasadama. "Crvenoprocelje ",

zaurlao

bi, tek zaslucaj danetko sporije shvaca. Brunoje bio

ugodan

covjek,

asamBog zna da je u dubini duse bio

neburzujski

tip...u emocionalnom i intelektualnom smi-

slu...Naposljetku,bio je krajnje

gorljiv

marksist. Bio je

covjek

kakva bi

inace angazirali

za

izradbu projekta rad-

nickoga

stambenog bloka

nazvanogaOnkel Toms

Hutte

(CicaTominakoliba)

uBerlinu.Ali

crvena

fasada?

Boja?

Ma,pobogu kako strasno burzujski

Zastonije isao

S R E B K N I

K K A L J E V I C

do

kraja

pa

cyjetnim u ;

stoje 1910.

godineuc

Majolikau

Becu

0, t

na njegovo voljenoe

la,bez,

siva

i

crna

p o s

zastavasvih

taborski

Dakle.bojijeoi

stavioje vrtlozitisve

ta

nisuprestale

sluzi

no ,bozanski nefunkc

vodilo

u ime

"funkcior

bUajedanodnekolikt

Bilajetu,

p r i m j

nih krovova i

neukr

ishoduborbe

teorija,

predstavljalisu"krun:

je burzoazijanajcesce

stojati

samo

ravnito

ma zgradatvore

ciste

vijenaca. B ezizbocer

vali

su i gradili u

gra

Rotterdam,

Amsterd

deset drugoj usporec

utske otoke,Moskvu

vrsine, gdje napadatt

vitii

vojska,

sto je p

postojati

nista

nalik

cionalnu fasadubez

zamisliti

gdje bi se

zgrade mogle smatn

nije

bilopovratka

0

Postalisu

pravisimb

strehajtakodajeubi

jatabora, okojemui

postaoi ,

neizbjezno

ski

zbukani

z i d .

Bi l o j e tu i nai

uvijek

biliznamenit

nispominjati ) ,podf

2

Katkad

je

biio

dopustea

umjesto na

dvije strane.

Ta

stambeneobjekte 1 9 2 0 i h g c

kih

uredskih

zgrada kao st

u Houstonu.


20/107


dokrajapa

cyjetnim

uzorkom prekrio

cijeloprocelje,

kao

sto je1910. godine ucinio Otto Wagnersasvojom

kucom

Majolika

u Becu O,

kako

su sejadnome Brunu smijuljili

na njegovo

voljeno

crveno

procelje.

Od tog su

casa

bije-

la,

bez, sivaicrna postalerodoljubneboje,geometrijska

zastava

svih

taborskih arhitekata.

Dakle,bojije odzvonilo.

Sveti tornado

teorije na-

stavioje vrtloziti sve dok gradevine taborskih arhiteka-

ta

nisu

prestale sluzitiicemdrugom.

Postale

suuzvise-

no ,

bozanski

nefunkcionalne,unatoc

tome

sto se sve iz-

vodilo

u ime

"funkcionalizma",

u

kojem

je

funkcionalnost

bilajedan

od nekoliko

eufemizama

za

neburzujsko.

Bilaje tu,

primjerice,

sada

nedodirljiva teorija

rav-

nih

krovova i neukrasenih fasada. Prema konacnom

ishodu borbe teorija, kosikrovovii

ukrasni

zidni vijenci

predstavljali su"krunsko obiljezje starog plemstva,koje

je

burzoazija

najcesceoponasala. Zatoceod togcasapo-

stojati samo ravni krovovi; ravni krovovikojis procelji-

ma zgrada tvore

ciste

prave kutove. Bezukrasnihzidnih

vijenaca.Bezizbocenih

streha.

Timladiarhitekti djelo-

vali

su i

gradili

u gradovima kao sto su Berlin,Weimar,

Rotterdam, Amsterdam, smjestenima na, otprilike, pe-

deset drugojusporednici, kojapresijecaiKanadu, Ale-

utske otoke,MoskvuiSibir.U tornpojasu zemljinepo-

vrsine,gdje

napada toliko

snijega

ikiseda tumoze

zagla-

vitiivojska,sto jepovijestcestopotvrdivala,nijemoglo

postojati nista

nalik

nafunkcionalni ravni krovi

funk-

cionalnufasadu

bez izbocene

strehe.' Zapravo

je

tesko

zamislitigdjebi se

izvan

pustinjskih

podrucja

takve

zgrade mogle

smatrati

funkcionalnima. Kakobilo,vise

nije

bilo povratka od

ravna

krova i

neukrasene

fasade.

Postal

supravisimbol

neburzujske

arhitekture.Nijebilo

streha;

tako

dajeubrzo jednoodkarakteristicnihobiljez-

jatabora,okojemuuproglasima

nikadnije

bilonirijeci,

postao

i,

neizbjeznoprugasti,

u

bijelo

i bez

obojen,vanj-

skizbukani zid.

Bilo je tu i nacelo "izrazenestrukture".

B urzuji

su

uvijekbillznamenitipolaznim

proceljima

(to netreba

nispominjati),po

debelim

zidovima od kamena i

drugih

2

K a t k a d

j e

bilo

dopusteno

podign uti jednovodni

krov

s nagibom na jednu

um jesto

na dvije

s t rane.

T a

iznimka

o d

pravilaprvi

p ut

nacinjena za radnicke

s tarnbeneo bjekte 192Q- ih godina danass e

vjerno

postuje u primjerima\1so-

ki h

uredskih

zgrada

kao sto su CiticorpBui ld ingu NewYorku te Pennzoil

Place

u

Hous tonu.


21/107

O D

B A U H A U S A

D O N A S E G D O M A

S R E B R N I K R A L J E V 1 C

dragocjenih

materijala, oblozenimasvakojaMm vanjskirn

ukrasima, lukovima, zabatima ivratnim nadbojima te

ugodnim antropomorfhimelementima

poput

greda i ka-

pitela, pilastera

i

stupova

s

podnozjem

od

rustike, koji

sustvaralidojam glave, srednjeg dijelaipodnozja;tesva-

kovrsnim

velicanstvenimibesmislenimpotezima

si-

Ijastimtornjevima zvonika, zljebastimcrjepovljem,udu-

binamai izbojcima u zidu sto je

trebalo

stvoriti laznu

sliku onogasto se dogadalounutra, uarhitektonskom i

drustvenom

smislu.

Sve je to morale

nestati.

Sve to

zide,

savtaj masivan i"raskosan"granit,mramor, vapnenaci

crvena

ciglataili susumnjM, osim

akonisu

bili koristeni

iskljucivokaonenosM element .Od togcasanadalje zi-

dovice biti tanM pokrovi odstaklaili zbuke. (Emajlirane

keramicke cigle bezboje

bile

su

prihvatljive

u malimdo-

zama.)S

obzirom

na to dazidovi

vise nisusluzili

za

pod-

upiranjegradevine

sada

su tu zadacuobavljalicelik i

beton ili

drvene konstrukcije

bilo

jeneposteno

graditi

ih

glomazne

kao

zidove dvorca. Unutrasnja struktura,

strojno izradeni

dijelovi,

hladni pravokutnici, moderna

us

zgrade morabiti

izrazena

u

vanjskom

dijelu zgrade,

posvelisena dodatnihukrasavanja. Vrhunski izraz ovog

nacela bila je kucaSchroderGerritaRietvelda,arhitekta

skupine

De Stijl.

Rietveld

je

eksterijer prekrio

izbace-

nimdijelovimavolumena, jedina

zadaca

kojih jebilana-

znacitimrezu, dijagram, paradigmu, geometrijsku pro-

gresijunakojojse temelje

nacrti.

Zaprepascujuce Kakva

virtuoznost

Kako

silnoneburzujski.

Tako se

sada utrka

u

svijetuarhitekturnih tabora

zbiva-

lana

dvije

razine. Nije

postojala

samo pradavna borba

zanaruceneposlovei priliku dasvijetupokazes sto sve

mozes ostvaritiuprojektiranju gradevinate dadozivisda

budupodignute.Postojalo

je i

pukointelektualnonad-

metanje

teorijama.

Buduci da je bozanstvo umjetnosti

sada

prebivalo

utaborimai

nigdje

drugdje,

covjeka

na-

dahnutai

genijalna,svecenika,

bakljonosu, svecanista

nije

sprjecavalo

da seproslavi,a da i ne iskoraciizvan

duhovnickih

zidina. Tako

jenastao

jedan

novi

fenomen:

znameniti

arhitekt koji

gradi

vrlo

malo

ili

nista.

Prviod

njih

bio je futurist Antonio

Sant'Elia,

sa

svojim vizionarskim

zgradama

za Milano

buducnosti,

kojeje velikim dijelom

osmislio

u godinama

prijerata.

A li

Sant'Elia, koji je pog

redbi sa zvijezdom

p

nimSvicarcem,

L e

onih neumoljivo rac

Francuskavoli svim

vece

visine,

u manjim

svedok,sonima

z ad

nenestaneu

vlastitu

cetvrtoj

dimenzijik a

L eC orbusieov

je besprijekoran.Od

je

postalo polazno

strujaudvadesetom

mladi umjetnik mo

"izam" sto

znaci, t

iprihvatitinjihovap

slave.U za lud

cete p

sti iarhitektureod

1

bomvisokaugleda

stitimputem,

za

osa

satijedinoka o sui

Lloyda Wrighta,

c i j

Ne, ta iznimno

slav

naici

je

umjetnik

ili

Ijevica,

dovoljno

mu

od

svih

vanjskih

zna

covjek-tabor za

seb

bor-dvojac.Pa cepo

rist

ili

orflst )

Nem

M o j e

cedrastvodoci

ziosprijateljem

A m

staopurizam.

L e

Corbusier

jedozuteputi,koji sf

odjeven

u

tijesno

pr

Iju, s crnim

polucili

nalikna sovineoci.

da se

tako

odijeva

reniji

inepozna tiji,

proizvodnje u eri m

Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma

Documents

Transcript of Wolfe Od Bauhausa Do Naseg Doma