MOZVAG: 873

STUDIJSKI PROGRAM

DIPLOMSKI STUDIJ

INFORMATOLOGIJA

1

2

KAZALO

UVOD ………………………………………………………………….....................Pristup izradi Prijedloga …………………………………………………………….

57

Razlozi za pokretanje studija ………………………………………………………. 9Dosadašnja iskustva predlagača……………………………………………..........

12

Partneri u izvođenju studija ………………………………………………………… 12Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata ………………………………. 13Ostali elementi ipotrebni podatci ……………………………………………......... 13OPĆI PODATCI O PREDLOŽENOM STUDIJU …………………………………. 15Uvodne napomene ………………………………………………………………….. 17Naziv studija …………………………………………………………………………. 17Nositelj studija ……………………………………………………………………….. 17Trajanje studija ……………………………………………………………………… 17Uvjeti upisa ……………………………………………………………………......... 17Diplomski studij ……………………………………..………………………………. 17Akademski naziv ……………………………………………………………………..

18

Ishodi učenja na razini studijskog programa ………………………………......... 19OPIS PROGRAMA …………………………………………………………………. 21Uvodne napomene ………………………………………………………………….. 23Popis predmeta – popis obveznih predmeta …………………………………….. 25Popis izbornih predmeta …………………………………………………………… 25Opis obveznih predmeta ……………...……………………………………………. 27Opis izbornih predmeta …………………………………………………………….. 48Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova …………………………………………… 77Prijelazno razdoblje - uvjeti za nastavak prekinutog studija ……………………..

77

UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA …………………………………………………… 81Mjesto izvođenja studijskog programa ……………………………………………..

83

Podaci o prostoru i oprema potrebna za izvođenje studija …………………….. 83Popis nastavnika i naziva kolegija ………………………………………………… 85Podaci osvakom angažiranom nastavniku ………………………………………. 87ODLUKE SENATA ………………………………………………………………….. 97

3

4

Prvi dio

UVOD

5

Pristup izradi Prijedloga

Kako je do konca 2010. godine, na tragu preporuka Bolonjske deklaracije iz 1999. i niza dokumenata koji su uslijedili1, predviđena provedba reforme u europskom visoko-obrazovnom prostoru (European Higher Education Area – EHEA), ovim se Prijedlogom novih programa u polju informacijskih znanosti nastoji uspostaviti cjelovit studij, usuglašen i usporediv sa srodnim studijima u Hrvatskoj, studijima u tom polju na određenom broju europskih sveučilišta i na Sveučilištu Rutgers, SAD. Istodobno, njime se nastoje očuvati nacionalne i kulturološke posebnosti kao i dosadašnja pozitivna iskustva stečena tijekom više od četvrt stoljeća akademskog obrazovanja u polju informacijskih znanosti u Hrvatskoj. Prijedlog programa uvažava relevantne strateške ciljeve hrvatskog visokoobrazovnog sustava te odredbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (u nastavku: Zakon) kojima je postavljena zakonska osnova za novu shemu studija na visokim učilištima.

Predlagač novog Prijedloga plana i programa studija informacijski znanosti (u nastavku: Plan i program), Odsjek za informacijske znanosti, drži da je studij iz informacijskih znanosti od posebne važnosti za Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, jer se radi o studiju koji osposobljuje buduće stručnjake za uspješno uključivanje u društvo znanja i koji promiče ideje interdisciplinarnosti, multikulturalnosti, informacijskoga opismenjavanja i povezivanja s gospodarstvom. Poznato je i – u sredinama koje su svoje nacionalne strategije razvoja zasnovale na ideji društva znanja odnosno društva koje neprestano uči – općeprihvaćeno motrište da su informacija i znanje presudni čimbenici razvoja, a školovani informacijski stručnjaci nezaobilazni posrednici i oslonci pri odabiru, pribavljanju, organizaciji, pohrani, vrednovanju i uporabi informacijskih izvora i dokumenata na svim medijima. Stoga bi predloženi Plan i program trebao, između ostaloga, omogućiti izobrazbu suvremenih profila stručnjaka potrebnih u informacijskim ustanovama ali i za tzv. e-učenje, e-nakladništvo, e-gospodarstvo, e-upravljanje. Plan i program predviđa veću horizontalnu i vertikalnu pokretljivost studenata u cjelokupnom sveučilišnom prostoru Sveučilišta, ali i između Sveučilišta u Osijeku i drugih hrvatskih i europskih sveučilišta (osobito Sveučilišta u Zadru i Zagrebu, Sveučilišta Lund i Göteborg/Böras u Švedskoj, Sveučilišta u Ljubljani, Slovenija, Sveučilišta Oxford Brookes i Sveučilišta Loughborough u Ujedinjenom Kraljevstvu, te Visoke škole za informacijske studije u Eisenstadtu), koja nude srodne programe ili su iskazala interes za izradom i izvođenjem zajedničkih programa. Također, Katedra je usmjerena na suradnju sa Sveučilištem Rutgers s kojim već pet godina surađuje pri organizaciji Međunarodne znanstvene konferencije Libraries in the Digital Age (LIDA) i u sklopu Fulbright Senior Specialists Programa. Ta suradnja rezultirala je potpisanim Ugovorom o suradnji između dva sveučilišta u lipnju 2004.

Pri izradi Plana i programa posebna je pozornost usmjerena na to da se i drugim profilima stručnjaka nakon završenog kojeg drugog preddiplomskog studija, u sklopu diplomskog i poslijediplomskog studija iz informacijskih znanosti, ponude oni sadržaji i vještine koje će im biti nužne za kompetentno obavljanje poslova u matičnome polju. Naime, sve su djelatnosti i znanstvene grane danas zasnovane na primjeni novih tehnologija i uporabi mrežnih informacijskih izvora, pa držimo da je interdisciplinarni program na diplomskoj i poslijediplomskoj razini posebno zanimljiv i koristan.

Na teorijskoj razini programi su osmišljeni s ciljem da studenti upoznaju prirodu informacijskih djelatnosti, svrhu djelovanja pojedinih informacijskih ustanova i načina pružanja usluga, svrhu i modalitete pružanja usluga u sklopu globalne informacijske infrastrukture, sličnosti i posebnosti informacijskih profesija, te specifične uvjete njihova djelovanja i povezivanja u promjenjivim uvjetima razvoja suvremenog društva.

Na praktičnoj razini rada programi su osmišljeni i postavljeni tako da studenti upoznaju bît proizvoda i usluga koje stvaraju i nude informacijske ustanove, da u većoj ili manjoj mjeri samostalno – ovisno o tomu jesu li završili prvi ili i drugi stupanj obrazovanja – koriste i/ili izrađuju informacijske proizvode (bibliografske i druge baze podataka, kazala, sažetke i dr.), oblikuju mrežne usluge te da razumiju i odgovaraju na raznolike, promjenjive i posebne potrebe i navike korisnika. Kako je u programima posebna pažnja posvećena povezanosti teorije i prakse s ciljem da studenti ovladaju vještinama potrebnima za obavljanje poslova višeg stupnja složenosti u informacijskim ustanovama i mrežnome okruženju, očekuje se da će studenti tijekom studija ovladati i vještinama brze i učinkovite prilagodbe u promjenjivim uvjetima djelovanja informacijskih ustanova (npr. kako čuvati, predstavljati i poticati korištenje hrvatske pisane baštine, kako unaprjeđivati informacijsku pismenost, kako djelovati u sredinama u kojima tek treba razviti informacijske službe i usluge, kako djelovati u sredinama u kojima treba unaprijediti korištenje postojećih informacijskih službi i usluga, kako postojeće

1 Npr., konvencije iz Salamance, Praga, Lisabona, Berlina – do rujna 2003. prihvatilo je četrdeset europskih zemalja, među kojima i Hrvatska. Usp. URL http://www.eua.be/eua/en/policy_bologna.jsp; http://www.bologna-berlin2003.de/en/main_documents/index.htm

6

informacijske službe i usluge održavati i razvijati u skladu s razvojem računalnih i mrežnih tehnologija, i dr.), te da će moći upravljati promjenama u skladu sa stečenim znanjima i vještinama te stupnjem vlastita radnoga iskustva.

Na poslijediplomskome studiju kandidati se prvenstveno usmjeravaju prema znanstvenome radu te znanstveno-nastavnom radu na akademskim ustanovama (izobrazba znanstvenog podmlatka), a teme koje se obrađuju u sklopu doktorskih disertacija vezane su primarno uz znanstvene projekte na Odsjeku za informacijske znanosti i suradnim katedrama na Filozofskom fakultetu u Osijeku i Odsjeku za komunikologiju, informacijsku znanosti i knjižničarstvo na Sveučilištu Rutgers, SAD. Znanstvene projekte vode nastavnici s Katedre za upravljanje knjižnicama (projekt 012007) i Katedre za nakladništvo i knjižarstvo (012006), a treća katedra, Katedra za organizaciju informacija, u postupku je prijave znanstvenog projekta o metodologiji vrednovanja informacijskih službi i usluga.

Poslanje i vizija

Odsjek za informacijske znanosti nudi studentima izobrazbu u polju informacijskih znanosti koja će im omogućiti da postanu polivalentni informacijski stručnjaci slijedom obrazovnih programa i znanstvenoistraživačkih tema zasnovanih na praćenju i tumačenju procesa prijenosa informacija u suvremenome društvu, očuvanju baštine i oblikovanju informacijskih službi i usluga za potrebe društva znanja i cjeloživotnog obrazovanja.

Naša je vizija: studij informacijskih znanosti koji će svojom orijentacijom na nove tehnologije, interdisciplinarna istraživanja i mogućnosti obrazovanja na daljinu privući studente i zaposlene u informacijskome sektoru svojom otvorenošću prema drugim studijskim programima, ustanovama–partnerima i potencijalnim studentima iz susjednih zemalja, te omogućiti tijesnu vezu između sveučilišta i gospodarskih, upravnih, kulturnih i obrazovnih ustanova u kojima će se odvijati praktična izobrazba.

Ciljevi programaCiljevi su predloženog programa:

odgovoriti na rastuće potrebe društva za obrazovanim informacijskim stručnjacima

obuhvatiti temeljna znanja i vještine potrebne svakom budućem informacijskom stručnjaku te istodobno potaknuti znatiželju studenata informacijskih znanosti i drugih polja za posebne vidove informacijskih djelatnosti za koje je potrebna dodatna izobrazba (specijalizacija) na diplomskom i poslijediplomskom studiju

uputiti na teme i probleme o kojima se danas intenzivno raspravlja unutar informacijskih struka i na interdisciplinarnoj razini (primjerice, multikulturalnost, informacijska etika, intelektualno vlasništvo i autorska prava, informacijske potrebe osoba s posebnim potrebama, zaštita pisana baštine, upravljanje informacijskim ustanovama, službama i mrežama, promicanje čitanja, izgradnja i upravljanje zbirkama građe i informacija, upravljanje znanjem, pravo na pristup informacijama, dioba informacijskih izvora, europske infomacijske inicijative, poput Europske digitalne knjižnice), stvarajući pritom okvir za tumačenje doprinosa drugih disciplina razvoju informacijskih znanosti kao i važnosti informacijskih studija za druge discipline

pridonijeti sustavnosti znanstvenoistraživačkog rada u polju informacijskih znanosti, te potaknuti interdisciplinarna istraživanja vezana uz fenomen informacijskoga društva

ukazati na potrebe i vrednote znanstveno-nastavnoga rada u polju informacijskih znanosti (poglavito vezano uz program poslijediplomskog studija)

uputiti na potrebe suvremenoga društva za informacijski pismenim građanima i ulogu informacijskih stručnjaka u promicanju svekolike pismenosti, čitanja i kvalitetnog provođenja slobodnog vremena

upoznati studente na Sveučilištu s filozofijom, načelima i etikom vezanima uz prijenos znanja i informacija te izgradnju informacijskoga društva

omogućiti razmjenu studenata i nastavnika na osnovi dogovorene suradnje te poticati studente na prevladavanje jezičnih i kulturnih prepreka

7

A. RAZLOZI ZA POKRETANJE STUDIJA

Predloženi akademski programi obrazovanja budućih informacijskih stručnjaka vođeni su idejom osiguranja aktivnijeg sudjelovanja studenata u nastavi, snažnijeg povezivanja nastavnika, knjižničara i računalnih stručnjaka s obzirom na uporabu nastavnih izvora i pomagala te korištenja novih tehnologija u nastavi.

Procjena svrhovitosti predloženog studija

Treba naglasiti da se u mnogim državnim ustanovama i privatnim tvrtkama sve više osjeća potreba za školovanim stručnjacima koji bi posredovali informacije, osobito elektroničke, zaposlenim stručnjacima poradi njihova uspješnijeg obavljanja stručnih poslova za što se traži poznavanje rada s novim tehnologijama, sposobnost vrednovanja stručnih informacija, vještina izrade analitičkih izvješća i slično. Dosad takve zadaće uglavnom obavlja osoblje koje se obučavalo uz rad ili rijetki diplomirani knjižničari odnosno diplomirani informatolozi.

Premda na Sveučilištu u Zagrebu već više od dvadesetipet godina djeluje Odsjek za informacijske znanosti2, a od 1998./1999. i Katedra za knjižničarstvo u Osijeku (danas: Odsjek za informacijske znanosti s trima katedrama) i redoviti studij na Sveučilištu u Zadru (od 2004.), i nadalje se bilježi nedovoljan broj diplomiranih studenata u polju informacijskih znanosti. Na sve studijske smjerove godišnje se u Zagrebu upisuje oko 80 studenata, a na studiju bibliotekarstva diplomira ih prosječno dvadesetak godišnje. Od 1978. do 2004. godine na studiju bibliotekarstva diplomirala su 532 studenta, s tim da se posljednje tri godine (2002., 2003. i 2004.) prosječan broj diplomiranih studenata godišnje povećao iznad 50 (na redovnom i izvanrednom studiju) što je zacijelo posljedica odredbe iz Zakona o knjižnicama (1997.) o obveznom školovanju za diplomirane knjižničare.

Uz redovite studije oba sveučilišta, odnosno Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Filozofskog fakulteta u Osijeku, i tek pokrenut studij u Zadru, nude se i izvanredni studiji za koji postoji iznimno zanimanje jer se, primjerice, u hrvatskim knjižnicama prema Zakonu o knjižnicama iz 1997. na radna mjesta koja zahtijevaju visoku stručnu spremu mogu zaposliti samo oni kandidati koji su diplomirani knjižničari.

U Hrvatskoj djeluje više od 1.000 knjižnica pri osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovnim ustanovama (ukupno je 1.470 škola, a mnoge među njima još uvijek nemaju stručno uređene knjižnice odnosno multimedijalna središta), 130 visokoškolskih knjižnica (sveučilišnih, veleučilišnih, fakultetskih i dr.), cca 250 narodnih knjižnica, te niz specijalnih knjižnica, informacijsko-dokumentacijskih službi u upravi i gospodarstvu te Nacionalna i sveučilišna knjižnica, s ukupno cca 1.800 radnih mjesta za diplomirane knjižničare, što ukazuje na to da bi godišnje trebalo diplomirati oko 80 do 100 studenata.

Kako se na natječaje često ne jave diplomirani knjižničari jer ih nema dovoljno, i ne bilježi se da je ijedan diplomirani knjižničar nezaposlen duže od dva-tri mjeseca, u skladu sa zakonskim propisima ustanove koje zaposle osobe s akademskom diplomom iz kojeg drugog područja/polja obvezne su sklopiti s tim osobama ugovore o radu prema kojima od njih zahtijevaju da diplomiraju na izvanrednom studiju iz knjižničarstva i polože stručni ispit u roku od pet godina od dana kada su primljene na posao. Stoga se na izvanredne studije upisuje godišnje između 30 i 60 studenata (Zagreb) te po 30-ak studenata u Osijeku i u Zadru (dislocirani izvanredni studij u Zadru, koji se izvodi prema Planu i programu studija u Osijeku). Pri izobrazbi studenata u Zadru i Osijeku unatrag tri godine koriste se nove tehnologije za podršku obrazovanju na daljinu, poglavito WebCT i telekonferencije.3

U sklopu ponuđenog programa iz knjižnične i informacijske znanosti po prvi se put u Hrvatskoj nudi programsko usmjerenje za nakladništvo i knjižarstvo. Program je izrađen na osnovi saznanja iz

2 U početku se radilo o Katedri za knjižničarstvo, koja je uz Katedru za društveno-humanističku informatiku prerasla u Odsjek za društveno-humanističku informatiku, a zatim u Odsjek za informacijske znanosti. Odsjek danas nudi program prema kojemu se obrazuju profesori informatologije, sa smjerovima bibliotekarstvo, arhivistika, muzeologija i opća informatologija, u kombinaciji s još jednom studijskom grupom iz ponude Filozofskog fakulteta, te diplomirani bibliotekari, arhivisti, muzeolozi i opći informatolozi, na dopunskom dvogodišnjem studiju koji se kombinira s bilo kojim drugim fakultetskim studijem.3

Usp. Petr, K. ; Vrana, R. ; Aparac, T. Web based LIS education : potentials and feasibility of regional models. // Continuing professional education for the information society : the Fifth world conference on professional education for the library and information science professionals / edited by P. Layzell Ward. Muenchen : Saur, 2002. Str. 205-213. i poster Petr, K. ; T. Aparac-Jelušić. Effectiveness of Distance Learning Modules for Part-Time Students of LIS in Croatia. ASIS&T Annual Meeting 2004, 12.-17. studenoga 2004.

8

provedenih istraživanja o potrebi za takvim obrazovnim profilom4 te na temelju podrške i preporuka Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske5. Naime, premda je u službenim evidencijama u Hrvatskoj zabilježeno gotovo 2.000 nakladničkih kuća, nekoliko stotina knjižara, a elektroničko nakladništvo sve je raširenije, u tim ustanovama radi osoblje koje se za stručne poslove obučavalo uz rad. Stoga bi predloženi Plan i program trebao odgovoriti na potrebe za stručnjacima obaju profila, te ih ujedno osposobiti za rad u drugim informacijskim ustanovama, elektroničkom nakladništvu i na izdavačkim projektima.

Povezanost sa suvremenim znanstvenim spoznajamaInformacijske znanosti relativno su mlado znanstveno polje koje se naglo razvija nakon 1960-

ih. Svoje korijenje nalazi u razvoju ustanova i djelatnosti koje se zanimaju za odabir, organizaciju, pohranu, čuvanje i posredovanje dokumenata različita podrijetla i na raznim materijalnim nositeljima (knjižnice, arhivi, muzeji, dokumentacijski centri) te razvoju tzv. baštinskih disciplina duge i plodne tradicije (knjižnična znanost, arhivistika, muzeologija, dokumenatlistika) koje se pod utjecajem novih informacijsko-telekomunikacijskih tehnologija sve više međusobno približavaju u odnosu na opća načela i metodologiju, istodobno njegujući posebnosti vezane prije svega uz potrebe svojih korisnika i osobitosti dokumenata i informacija koje posreduju. Informacijske su znanosti interdisciplinarno polje koje uključuje niz grana (knjižničnu znanost, arhivistiku, leksikografiju, muzeologiju, dokumentalistiku, nakladništvo i dr.) granice kojih nisu strogo postavljene i koje sustavno istražuju probleme vezane uz prijenos, organizaciju i uporabu dokumenata i informacija, oslanjajući se pritom na druga znanstvena polja poglavito računalne znanosti, psihologiju, sociologiju, ekonomiju, kemiju, povijest i pomoćne povijesne grane.

Za razliku od razdoblja između šezdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća, u kojemu su teoretičari još dvojili o tome može li se polje informacijskih znanosti i njegove grane uopće smatrati znanstvenim poljem, obilje znanstvenoistraživački zasnovanih radova, prihvaćeni akademski programi školovanja informacijskih stručnjaka i međunarodne znanstvene konferencije upućuju na zaključak da je društvena institucionalizacija više-manje okončan proces, te da se, razmjerno potrebama teorijskih (pre)oblikovanja temeljnih koncepata, kognitivna institucionalizacija zbiva uobičajenim (možda čak nešto bržim) tempom no što se to događa s ostalim društvenim znanostima u postmoderno doba.

Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih učilištaDa bi se provjerile znanstvene spoznaje vezane uz polje informacijskih znanosti i učvrstila

vlastita stajališta koja predstavljaju osnovu za izradu predloženog Plana i programa, provedeno je više istraživanja kojima se željelo utvrditi da li suvremeno koncipirani programi u američkim i europskim akademskim ustanovama (informacijski, komunikacijski, nakladnički, knjižničarski i drugi) omogućuju studentima razumijevanje zajedničkih elemenata i posebnosti informacijskih djelatnosti/znanosti i sadržaja koji su im ponuđeni, te da li im savladana znanja i stečene vještine mogu biti osnova za rad i daljnje specijalizacije.

Rezultati provedenih istraživanja ukazali su na iznimnu raznolikost ponuđenih programa i sadržaja. Primjerice, nude se studijski programi iz knjižnične znanosti, knjižnične i arhivističke znanosti, široko koncipirani programi informacijskih studija vezani uz ekonomiju, komunikologiju, muzeologiju i slično, izdvojeni programi iz nakladništva i knjižarstva, knjižničarski programi s naglaskom na povijesnim vidovima nakladništva ili na elektroničkom nakladništvu, te programi koji nude širok raspon izbornih predmeta usmjerenih posebnim interesima studenata.6

Pristup i organizacija nastave razlikuju se od sredine do sredine. Ovaj prijedlog Plana i programa valjalo je stoga približiti onim planovima i programima koji su maksimalno usporedivi s potrebama i mogućnostima obrazovnih ustanova u Hrvatskoj, uključujući mogućnosti razmjene studenata i nastavnika.

4 Jelušić, S.; B. Badurina; M. Dragija-Ivanović. Pregled stanja obrazovnih potreba nakladnika u Hrvatskoj. // Zbornik radova Težakovi dani. Zagreb : Filozofski fakultet, 2002. Str. 191-211.5 Zaključci Međunarodnog okruglog stola o obrazovnim programima za nakladništvo u organizaciji Katedre za knjižničarstvo pri Filozofskom (tada Pedagoškom) fakultetu u Osijeku, 18. do 20. rujna 2003. u Zadru. Sudjelovali su nastavnici iz Oxforda, Leipziga, Ljubljane, Osijeka i Zadra, te stručnjaci iz Vijeća za knjigu i nakladništvo pri Ministarstvu kulture i Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske.6 Vidjeti u: Faletar, S.; M. Dragija Ivanović; T. Aparac Jelušić. Obrazovni programi u području informacijskih znanosti u odnosu na potrebe zajednice AKM-a. // 6. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova / ur. T. Katić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003. Str. 168-183. i Dragija-Ivanović, M. ; Faletar, S.; Pehar, F.; T. Aparac-Jelušić. LIS Programs reflecting the needs of ALM community: a preliminary research report. // New Library World, 2 (2004) (u tisku)

9

O mogućim pristupima novome planu i programu iz informacijskih znanosti, te o načinima suradnje s drugim sveučilištima i odsjecima/katedrama na samome Filozofskom fakultetu te s drugim fakultetima na Sveučilištu u Osijeku i domaćim i inozemnim sveučilištima, raspravljalo se na niz radnih sastanaka, među kojima izdvajamo:

razgovore i usuglašavanja s kolegama s katedri za Pedagogiju, Psihologiju, Engleski jezik, Hrvatsku književnost, Hrvatski jezik i Filozofiju pri Filozofskom fakultetu, te s kolegama s Visoke učiteljske škole tijekom 2003. i 2004.;

dogovore vezane uz pripremu Tempus projekta s kolegama s Pravnog i Ekonomskog fakulteta, Sveučilište u Osijeku (od kolovoza 2003. u više navrata);

dogovore s kolegama sa Sveučilišta u Zadru (redovni studij knjižničarstva pokrenut u Zadru ak. god. 2004./2005. prema postojećem programu osječke Katedre), Oxford Brookesa, Lunda, Göteborga/Boras, Eisenstadta (dvije uzajamne radne posjete tijekom 2004., pismena suglasnost za sudjelovanje u pripremi programa Visoke škole za informacijske studije u Eisenstadtu i dogovrena suradnja u sklopu CEEPUS projekta), Ljubljane (dvije uzajamne radne posjete tijekom 2004. i priprema ugovora o suradnji) i Pečuha;

dogovore, pripremu i potpisivanje Ugovora o suradnji sa Sveučilištem Rutgers, SAD (tijekom 2003 i 2004, Ugovor potpisan u lipnju 2004.);

pripremu dvaju prijedloga kolaborativnih znanstvenih projekata sa Sveučilišem Rutgers i Sveučilištem Missouri u Columbiji, SAD, na poziv Ministarstva znanosti i tehnologije i Američke vlade (prosinac 2003.);

raspravu sa studentima knjižničarstva o prijedlogu Plana i programa (na kolokvijima Katedre/Odsjeka te na trima okruglim stolovima (25. listopada 2002., 15. travnja 2004. i 16. ožujka 2005.);

raspravu s vanjskim suradnicima Katedre za knjižničarstvo (na redovitim sastancima te na trima okruglim stolovima (25. listopada 2002., Osijek, 21. travnja 2004. i 16. ožujka 2005.);

i rasprave s pročelnikom Odsjeka za informacijske znanosti prof. dr. sc. Tomislavom Šolom (5. svibnja 2004.) i voditeljicom Katedre za bibliotekarstvo pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Aleksandrom Horvat (Osijek, 1. travnja 2004.; 9. srpnja i 25. listopada 2004.)

raspravu s potencijalnim voditeljima nastavnih baza za praktičnu obuku studenata (u knjižnicama u Slavoniji i Baranji, knjižarama u Osijeku, knjižarama, tiskarama i nakladničkim tvrtkama u Osijeku i Zagrebu, informacijsko-telekomunikacijskim tvrtkama poput Microsofta, SRCE-a, CARNet-a, crkvenim ustanovama poput Isusovačke gimnazije u Dubrovniku, Franjevačkog samostana u Mostaru, te UNIDO-om u Beču (suglasnosti o sudjelovanju u izvedbi predloženog Plana i programa donose se u prilogu).

Stajalište je Odsjeka bilo da se, na osnovi saznanja i provedenih analiza, maksimalno uvažavaju dosadašnja postignuća u akademskom obrazovanju informacijskih stručnjaka i uočene potrebe za novim profilima akademski obrazovanih informacijskih stručnjaka u Hrvatskoj i susjednim zemljama (primjerice, Slovenija je zainteresirana za suradnju u izvođenju programa za nakladništvo jer nema usustavljen studij).

Također, u Prijedloga plana i programa maksimalno su se naslojali ugraditi zaključci iz provedenih rasprava i preporuke međunarodnih ustanova u području knjižničarstva, informacijske znanosti, arhivistike, nakladništva i knjižarstva (IFLA-ine preporuke7, ASIST-ove preporuke8,

7 IFLA – International Federation of Library Association and Institutions (Međunarodno udruženje knjižničarskih društava i ustanova) URL http://www.ifla.org 8 ASIST – American Society for Information Science and Technology (Američko društvo za informacijsku znanost i tehnologiju) URL http://www.asis.org

10

preporuke ICA-a9, preporuke IPA-e10 i Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske te preporuke Društva knjižničara Slavonije i Baranje), kao i zaključci Okruglog stola o obrazovanju knjižničara, održanog u listopadu 2002. na Filozofskom (tada Pedagoškom) fakultetu u Osijeku i zaključci Međunarodnog okruglog stola o obrazovanju nakladnika i knjižara, održanog u Zadru, rujna 2003., oba skupa u organizaciji Katedre za knjižničarstvo (danas: Odsjek za informacijske znanosti).

Posebno ističemo da smo pri izradi programa maksimalno uvažavali preporuke iz Smjernice CILIP-a vezano uz jezgrene sadržaje u obrazovnim programima knjižnično-informacijskih stručnjaka - Body of Professional Knowledge: Setting out an adaptable and flexible framework for your changing needs- London : Chartered Institute of Library and Information Professionals, 2004. i Europskoog vijeća informacijskih i dokumentacijskih udruga – ECIA. Europriručnik I&D: Razine kvalifikacije europskih stručnjaka za informacije i dokumentaciju. Vol. 1. i 2. Pripremljeno uz pomoć Europske komisije u okviru programa Leonardo da Vinci. Zagreb : HID, 2005.)

B. DOSADAŠNJA ISKUSTVA PREDLAGAČA

Na Filozofskom fakultetu, Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku (od ak. god. 1998./99.) upisana je sedma generacija studenata. Godišnje se upisuje 30-ak studenata na studijski program Hrvatski jezik i književnost/Knjižničarstvo, od ak. god. 2003./2004. i na studijski program Pedagogija/Knjižničarstvo, a od ak. god 2004./2005. omogućena je kombinacija knjižničarstva s bilo kojim studijem u ponudi Filozofskog fakulteta. Do siječnja 2004. na redovitom je studiju diplomiralo devet studenata (prva generacija), te četiri studenta (druga generacija). Od 2003./2004. izvodi se i dislocirani studij u Vinkovcima. Relativno malen broj diplomiranih studenata pripisujemo njihovoj velikoj opterećenosti na dvama ravnopravnim studijima (npr., znatno veći broj sati nastave nego što se preporuča).

Od ak. god. 2004./2005. na Sveučilištu u Zadru započelo je izvođenje redovnog studija knjižničarstva prema programu osječke Katedre, slijedom potpisanog sporazuma o suradnji između dvaju sveučilišta, na koji je upisano 36 studenata. Nastava se izvodi uz uporabu novih nastavnih metoda i uz primjenu informacijskih tehnologija (četiri on-line predmeta na WebCT-u, prijenos predavanja na daljinu – suradnja s CARNetovim Edupointom).

Valja naglasiti da su od osnutka Katedre u nastavu sustavno uključivani predavači sa Sveučilišta Rutgers kao nositelji predmeta na redovnome studiju (Sustavi za označivanje i pretraživanje – Tefko Saracevic, 2002. i Nicholas Belkin, 2003.), što je organizirano u sklopu programa Fulbright Senior Specialist. U sklopu tog programa gost predavač bio je i Terry Weech sa Sveučilišta Illionois, Urbana-Champaigne).

Gosti predavači na Katedri za knjižničarstvo u Osijeku bili su i Paul Sturges sa Sveučilišta Laughborough, UK (2003., četiri tjedna), Ray Lonsdale sa Sveučilišta Aberysthwyth, Wales, UK (dva tjedna, 2004.), a stalni gosti predavači su i Sanda Erdelez sa Sveučilišta Missouri, porijeklom iz Osijeka, s kojom su izvođeni programi na daljinu uz sudjelovanje američkih i osječkih studenata, te Irene Wormell sa Sveučilišta Göteborg u Švedskoj. Usto, organizirano se pozivaju stručnjaci iz prakse i organizira terenska nastava.

Posebno ističemo uspješan rad sa studentima koje sustavno potičemo na sudjelovanje na međunarodnim konferencijama Libraries in the Digital Age (LIDA) i BOBCATSSS (Europski seminari u organizaciji europskih akademskih odjela u polju informacijskih znanosti). Osječki studenti knjižničarstva aktivno sudjeluju u pripremi LIDA-e (članovi Organizacijskog odbora), a na obje konferencije redovito se pojavljuju s izlaganjima u sklopu kojih predstavljaju rezultate provedenih istraživanja.

U sklopu terenskoga rada studenti pomažu sređivanju nekoliko knjižnica (Križevci, Dubrovnik, Mostar, Osijek). Studenti su osnovali svoj klub «Libros» i uređuju vlastite mrežne stranice u sklopu www . ffos . hr / katedre / knji ž ni č arstvo

C. PARTNERI U IZVOĐENJU DIPLOMSKOG STUDIJA

U izvođenju predloženog preddiplomskog ii diplomskog studija partneri su odsjeci /katedre s Filozofskog fakulteta, nastavnici s Pravnog, Ekonomskog, Elektrotehničkog i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, nastavnici s Filozofskog fakulteta u Ljubljani, stručnjaci iz HAZU, NSK i Školske knjige.

Do potpisivanja Ugovora o suradnji s Diplomskom školom za komunikologiju, informacijsku znanost i knjižničarstvo pri Sveučilištu Rutgers u New Jerseyu, SAD (ugovor o suradnji između dvaju

9 ICA – International Council on Archives (Međunarodni savjet za arhive) URL http://www.ica.org 10 IPA – International Publishers Association (Međun. društvo nakladnika) URL http://www.ipa-uie.org

11

sveučilišta potpisan je u lipnju 2004.), došlo je nakon pet godina zajedničkog rada na organizaciji međunarodne konferencije Libraries in the Digital Age, na kojoj se redovito pripremaju i izvode posebne radionice namijenjene hrvatskim studentima preddiplomskog i poslijediplomskog studija iz informacijskih znanosti.

Svi predavači koji su već surađivali s Odsjekom u znanstveno-nastavnim su zvanjima (profesori i izvanredni profesori) i voljni su nastaviti započetu uspješnu suradnju, osobito na diplomskoj i poslijediplomskoj razini, te na zajedničkim znanstvenim i razvojnim projektima i organizaciji znanstvenih skupova.

D. OTVORENOST STUDIJA PREMA POKRETLJIVOSTI STUDENATA

Plan i program priređen je na način da se u velikoj mjeri može osigurati razmjena studenata i nastavnika unutar Hrvatske, a poglavito vezano uz započetu suradnju sa Sveučilištem u Zadru i pripreme za izvedbu Europskog poslijediplomskog studija u organizaciji Oxford Brookesa iz Oxforda, u sklopu kojega se određeni oblici suradnje već provode s Ljubljanom i Katedrom za nakladništvo i knjižarstvo u Osijeku (planirana razmjena studenata na diplomskom studiju od 2005./2006. i sudjelovanje nastavnika u izvedbi programa – doc. dr. sc. Srećko Jelušić).

U završnoj su fazi pregovori s Eisenstadtom (CEEPUS projekt), Sveučilištem u Göteborgu/ Boras, Švedska te Sveučilištem u Parmi koje priprema prijedlog Europskog poslijediplomskog studija (projekti Minerva i Socrates) i poziva osječki Odsjek na sudjelovanje (Okrugli stol u Firenci, 24. i 25. ožujka 2005. – voditelj jedne sesije prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić).

E. OSTALI ELEMENTI I POTREBNI PODATCI

Cjelovit Prijedlog studijskog programa i izvedbenog plana studija u polju informacijskih znanosti, nakon dvije i po godine intenzivna rada i dogovaranja s partnerima, priređen je slijedom suvremenih znanstvenih spoznaja u polju informacijskih znanosti, Zakonskih odredbi i mogućnosti predlagatelja odnosno budućeg nositelja i u svibnju 2004. proslijeđen Vijeću Filozofskog fakulteta koje je Prijedlog prihvatilo na sjednici 26. svibnja 2004. te ga uputilo Senatu Sveučilišta u lipnju 2004. Nakon zaprimljenih primjedbi i sugestija Povjerenstva za nastavne programe pri Senatu Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, od kolovoza do prosinca 2004. radilo se na doradi Prijedloga programa koji je prihvaćen na sjednici Vijeća Filozofskog fakulteta 22. prosinca 2004. Taj je Prijedlog studijskog programa i izvedbenog plana Studija informacijskih znanosti preuređen slijedom Uputa za sastavljanje prijedloga preddiplomskih i diplomskih studijskih programa (Rektorski zbor, 14. prosinca 2004.) i Dinamike postupaka u vrednovanju studijskih programa (Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, 29. prosinca 2004.).

12

13

Drugi dio

OPĆI PODATCI O PREDLOŽENOM STUDIJU

14

UVODNE NAPOMENE

U skladu s čl. 69., 70., 71., 75., 76., 77. i 78. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i preporukama ESPB/ECTS-a i odredbama zaprimljenih uputa Rektorskog zbora predlažemo Studijski program i izvedbeni plan studija informatologije kao redovni preddiplomski studij u trajanju od 6 semestara, diplomski studij u trajanju od 4 semestra (3+2 godine) i poslijediplomski studij u trajanju od 6 semestara (3 godine). Dio programa na diplomskom te poslijediplomski studij iz informacijskih znanosti uz izradu doktorske disertacije, predlaže se provoditi u suradnji sa sveučilištima u Zadru i Sveučilištem Rutgers u SAD-u (potpisani ugovori o suradnji) te sa Sveučilištem u Ljubljani, Odjel za knjižničarstvo i znanost o knjizi i Visokom školom za informacijsku djelatnost u Eisenstadtu (ugovori o suradnji u pripremi) i nastavnicima sa suradnih ustanova.

Predloženi Studijski program smatra se osebujnim oblikom i dijelom procesa cjeloživotnog učenja i trajnog profesionalnog razvoja. Studij se planira ugraditi u mrežu preddiplomskih te diplomskih i poslijediplomskih programa suradnih ustanova na osnovi međusobna priznavanja bodovnog sustava (ECTS).

Diplomski studij otvoren je i studentima drugih sveučilišnih studija koji su ostvarili 180 bodova tijekom preddiplomskog studija i radili najmanje šest mjeseci u informacijskim djelatnostima (knjižničnoj, arhivskoj, nakladničkoj i drugima) odnosno prikupili najmanje 30 bodova iz predmeta koji se nude u sklopu predloženog studija.

Predloženi program preddiplomskog i diplomskog studija logično se nastavlja na poslijediplomskom interdisciplinarnome studiju iz informacijskih znanosti (poseban prijedlog)

2.1. Naziv studija Studij informatologije (alternativno: knjižničarstva, nakladništva i knjižarstva)

2.2. Nositelj studijaOdsjek za informatologiju pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.11

2.3. Trajanje studija Dvije godine odnosno četiri semestra diplomskog studija

2.4. Uvjeti upisa na studijZa upis na diplomski studij zahtijeva se završen preddiplomski studij informacijskih znanosti

(minimalno 180 bodova, minimalno 3,5 prosjek ocjena). Za studente koji su stekli 180 bodova na kojemu drugom preddiplomskome studiju traži se najmanje šest mjeseci rada u knjižnici, arhivu, nakladničkoj kući, knjižari, informacijsko-dokumentacijskim ustanovama/ službama i srodnim informacijskim ustanovama, ili najmanje 30 bodova iz predmeta koji se nude na preddiplomskome studiju informacijskih znanosti.

2.5. Diplomski studij MAGISTAR KNJIŽNIČARSTVA I/ILI NAKLADNIŠTVA I KNJIŽARSTVA

Diplomski studij koji obrazuje buduće magistre za odabrane graen u polju informacijskih znanosti ima za cilj pripremiti studente za planiranje i upravljanje informacijskim sustavima i mrežama u knjižničarstvu i/ili nakladništvu knjižarstvu, za upravljanje znanjem i diobu informacijskih izvora, za planiranje i izvođenje znanstvenoistraživačkih projekata, kao i za provedbu obrazovnih programa vezanih uz posredovanje i korištenje informacija u osnovnim i srednjim školama te na akademskim ustanovama i ustanovama za cjeloživotno obrazovanje u polju informacijskih znanosti.

Očekuje se da studenti ovladaju znanjima koja će im omogućiti da uoče i izdvoje probleme s kojima se susreću informacijske ustanove i mreže, da osmisle i provode razvojne programe, da prepoznaju vrijedne istraživačke teme, da ovladaju metodologijom postavljanja, vođenja i predstavljanja rezultata razvojno-istraživačkih projekata u polju informacijskih znanosti, te da pridonose razvoju grane odnosno polja za koje se specijaliziraju. Na ovome stupnju studenti

11 Na razini preddiplomskog i diplomskog studija Odsjek uključuje nastavnike s drugih odsjeka/katedri Filozofskoga fakulteta, sa suradnih ustanova (npr. s drugih fakulteta na Sveučilištu J. J. Strossmayer, predavače u znanstveno-nastavnim zvanjima iz Zagreba i Ljubljanje, a po potrebi s drugih inozemnih akademskih ustanova (izborni predmeti), poput sveučilišta Oxford Brookes, Göteborg, Eisenstradt, Rutgers i Missouri.

15

proučavaju teoriju u znatno većem opsegu i samostalnije no što je to moguće na preddiplomskom studiju, pa se od njih očekuje da razumiju temeljne teorijske koncepte u širokom području informacijskih znanosti, načela i metodologiju upravljanja informacijskim i srodnim ustanovama, ciljeve i načela upravljanja znanjem, sociološke odrednice suvremenog informacijskog društva, prirodu interdiscpiplinarnih i multidisciplinarnih istraživanja, razvoj komunikacijskih paradigmi i problematiku konvergencije disciplina unutar polja informacijskih znanosti.

2.6. Akademski nazivZavršetkom diplomskog studija informatologije student stječe akademski naziv magistar/magistra informatologije.

16

OPĆI ISHODI UČENJA ZA DIPLOMSKI STUDIJ INFORMATOLOGIJE

OPĆI ISHODI UČENJA DIPLOMSKOG STUDIJA INFORMATOLOGIJEPoznavanje i razumijevanje

- prepoznati osnovna obilježja značajnijih razdoblja u razvoju informacijskog društva

- definirati potrebe i ponašanje korisnika informacijskih izvora- objasniti osnovne tehnike i metode prepoznavanja, odabiranja i zaštite jedinica

papirne građe te načine zaštite elektroničkih dokumenata- opisati temeljne pristupe i postupke u izgradnji fonda i upravljanju knjižničnim

zbirkama (u tiskanom i elektroničkom obliku)- definirati utjecaj osnovnih ideoloških tendencija na nakladništvo i knjižarstvo- identificirati osnovne sastavnice uređivačkog postupka- osmisliti i analizirati izdavački plan i dugoročnu razvojnu strategiju nakladničke

kućePrimjena znanja i razumijevanja

- upravljati informacijama i kvalitetno ih organizirati- kreirati, izgrađivati i vrednovati mreže i sustave za prezentaciju informacijskih

izvora- primijeniti različite pristupe i postupke pretraživanja informacija u elektroničkom

okruženju- primijeniti kriterije i metode vrednovanja različitih informacijskih izvora- organizirati i upravljati mrežama i sustavima u području informacijsko-

komunikacijskih tehnologija- organizirati građu prema FRBR modelu- pristupiti izradi knjižničnog kataloga u elektroničkom obliku- koristiti samostalno bibliometrijske metode- odabrati metode i tehnike unapređivanja kvalitete te vrednovanja uspješnosti

poslovanja organizacijeDonošenje zaključaka i sudova (odluka)

- analizirati, selektirati i prezentirati znanja i informacije- analizirati samostalno korisničku zajednicu i njezine potrebe te upravljati

knjižničnim fondom (selekcija, dioba izvora, elektronički izvori i licenčni ugovori, vrednovanje fonda, etički aspekti, itd.)

- analizirati suvremene nakladničke trendove, kao što je internacionalizacija nakladništva, korporativna prodaja, globalizacija i sl.

- razumjeti i primijeniti načela profesionalne etikePrezentacije - komunicirati uspješno s korisnicima i javnošćuVještine učenja

- primijeniti akademske i profesionalne vještine u širokom kontekstu informacijskog sektora

- primijeniti vještine učinkovitog raščlanjivanja i/ili poopćavanja sadržaja- primijeniti vještine vrednovanja i pripreme projekata u području informacijskih

znanosti- primijeniti vještine kritičkog rasuđivanja, kreativnog djelovanja i prilagođavanja

raznolikim uvjetima- primijeniti vještine planiranja učenja, učinkovitog upravljanja vremenom i

zadacima- primijeniti vještine djelotvornog rada u timu preuzimajući ulogu voditelja ili člana

tima

17

18

Treći dio

OPIS PROGRAMA

19

Uvodne napomene

U ovome dijelu Prijedloga donose se: popis obvezatnih i izbornih predmeta, broj nastavnih sati potrebnih za njihovu izvedbu te broj bodova koji se stječu (3.1.)

Sadržaj svakog predmeta, obrazovni ciljevi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija), oblici provođenja nastave i Način polaganja ispita, popis obvezne i preporučne literature, te bodovna vrijednost svakog predmeta, donose se unutar priloženih obrazaca za svaki pojedini predmet (3.2.).

Nakon toga tabelarno se prikazuje struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata, kao i uvjeti upisa studenata u sljedeći semestar odnosno godinu studija (3.3.). Preduvjeti upisa pojedinog predmeta donose se vezano uz opis svakog predmeta (dakle, unutar odjeljka 3.2.)

Slijedi okvirni popis izbornih predmeta (iz ponude Katedre, Fakulteta i Sveučilišta) koje studenti mogu birati, preporučljivo u dogovoru s mentorom (3.4.), popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku (3.5.) te kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS-bodova za predmete koje studenti biraju iz ponude drugih studija na sveučilištu (3.6.) kao i popis predmeta koje Katedra nudi studentima drugih studija na Sveučilištu ili na suradnim ustanovama (nije označeno u Uputama). Naposlijetku, upućuje se na način završavanja studija (3.7.) i donose uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu, mogu nastaviti studij (3.8). Usto, upućuje se na prijelazno razdoblje i mogućnosti nastavka diplomskog studija za one studente koji su diplomirali na dosadašnjim studijima, a žele steći zvanje magistra informacijskih znanosti (nije označeno u Uputama)

Polazišta za uvtrđivanje vrijednosti boda (ECTS): Aktivno sudjelovanje u nastavi – 1 bodSamostalan rad (npr., seminar, izrada manje baze podataka, statistička obrada, priprema poslovnog prijedloga) – 2 bodaJedan kolokvij – 1 bodPismeni ispit – 2 bodaUsmeni ispit 2 bod Praktičan rad – 60 sati – po 2 boda na prvoj, 3 boda na drugoj i trećoj godiniSamostalan projekt – 4 boda Diplomski rad – 8 bodova Pilot projekt – 8 bodovaMagistarski rad – 30 bodova

U odnosu na opterećenost u satima/bodovima pošlo se od sljedećih pretpostavki: akademska godina traje: 44 radna tjedna (22 u zimskom i 22 u ljetnom semestru). Tjedno radno opterećenje studenta: 40 sati (nastava, proučavanje literature, pisanje radova, rad u laboratoriju, terenska istraživanja, istraživanja pojava na mreži i sl.). Predviđeno je da nastava ne prelazi: 50% tjednog opterećenja studenta, iznimno, ako je naglasak na vježbama dopušteno je najviše do 60%. Vrijednost boda: cca 30 sati.

Diplomski studij: Predviđa se da će studenti slušati predavanja i aktivno sudjelovati u nastavi maksimalno 20 sati tjedno, a ostalo će vrijeme posvetiti proučavanju literature, samostalnoj pripremi zadataka u laboratoriju odnosno knjižnici/dokumentacijskom centru/nakladničkoj tvrtki/mreži, istraživanju i pripremi magistarskoga rada, radu s mentorom i drugim oblicima usavršavanja. 20 + 20 sati x 22 = 880 sati u semestru x 4 semestra = 3.520 sati Potreban broj ECTS bodova je: 120

20

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta a brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS-a

Obvezni predmeti

I. GODINA 1. semestar 2. semestar ECTS bodoviP V S P V S

Informacijsko društvo 2 - 2 6Istraživačke metode u informacijskim znanostima

2 1 1 6

Principi informacijskog pretraživanja 2 2 - 6Izgradnja i upravljanje knjižničnim zbirkama 2 2 - 6Vrednovanje informacijskih usluga 2 2 - 6

II. GODINA 3. semestar 4. semestar ECTS bodoviP V S P V S

MODUL I. - KNJIŽNIČARSKITeorija i praksa organizacije informacija 2 2 - 6Marketing knjižničnih proizvoda i usluga 2 2 - 6Pilot projekt - 4 - 8

MODUL II. – NAKLADNIČKO-KNJIŽNIČARSKIUpravljanje u nakladništvu i knjižarstvu 2 2 - 6Marketing u nakladništvu i knjižarstvu 2 2 - 6Pilot program - 4 - 8

Diplomski rad 30

Izborni predmeti

NAZIV KOLEGIJA P V S ECTS bodovi

Bibliometrija - 2 1 5Komercijalne baze podataka u prirodoslovlju, medicini i tehnici

1 2 - 5

Metode zaštite papirne građe 1 2 1 6Komparativne studije iz nakladništva i knjižarstava 2 - 2 6Upravljanje promjenama u knjižnicama i informacijskim centrima

2 - 2 6

Upravljanje znanjem 1 - 2 5Baze podataka u društvenim i humanističkim znanostima

1 2 - 5

Arhitektura knjižnica 1 2 2 6Informacijska politika i tehnološke promjene 1 - 2 5Čuvanje i zaštita elektroničkih dokumenata 1 2 - 5

21

Izgradnja zbirki za djecu i mladež 2 - 2 6Oblici, strategije i metode rada s mladeži u knjižnici 2 - 1 5Osnove indeksiranja i pisanja sažetaka** 2 1 - 4Upravljanje zaštitom baštine u arhivima, knjižnicama i muzejima**

1 - 1 3

Digitalna humanistika i označavanje teksta*** 1 2 - 4Informacijsko ponašanje korisnika*** 2 - 2 5Informacijske ustanove i analiza zajednice*** 2 - 2 5Informacija u teoriji**** 2 - 1 4Inteligentni sustavi**** 1 - 2 4Projektni menadžment**** 2 1 - 4

** Odluka Senata od 29. studenoga 2010.g.*** Odluka Senata od 23. svibnja 2011.g.

22

OPIS OBVEZNIH KOLEGIJA

23

INFORMACIJSKO DRUŠTVO KOD: IZZ701ECTS – 6 bodovaI. semestar2+0+2

Opis predmetaSadržaj ovog predmeta treba studentima ponudi teorijski okvir za razumijevanje sustava za prijenos znanja i informacija u društvu. Studentima se ukazuje na različite interpretacije osnovnih pojmova i terminološkog aparata koji se koristi u razmatranjima socioloških aspekata informacijskih znanosti poput: informacija, znanje, pertinentnost, komunikacija, konvergencija i dr. Tumače se teorijski okviri sustava za prijenos znanja u rasponu od oralnog komuniciranja do globalnog informacijskog povezivanja. Predmet je zamišljen tako da studentima omogući razumijevanje razvitka osnovnih trendova koji su temelj promišljanja informacijskog društva poput: digitalne podjele, disintermedijacije, globalnog informacijskog povezivanja, ekonomike informacija, hakerskog pokreta, odnosa različitih nositelja informacija, kompleksa multimedije i slično. Na seminarima studenti se upoznaju s radovima najznačajnijih teoretičara poput Bella, Neisbitta, McLuhana, Castellsa, F. Webbera, Lessinga i dr.

Ciljevi – opće i specifične kompetencijeCilj je predmeta upoznati studente s načinima interakcije sustava za prijenos znanja i društvenih struktura, s posebnim naglaskom na razumijevanje utjecaja tehnologije na razvoj komuniciranja u društvu. Pojedine teme bit će obrađene uz pomoć primjera koji su bliski iskustvu studenata poput, primjerice, razlikovanja društva prije i poslije izuma tiskarskog stroja, prije i poslije izuma poštanskog sustava, prije i poslije izuma Interneta.Očekuje se da će studenti moći:- razumjeti i tumačiti uzroke i posljedice promjena u obrascima komuniciranja- prepoznavati osnovna obilježja značajnijih razdoblja u razvoju informacijskog društva u drugoj

polovici 20. i početkom 21. stoljeća- kritički ocjenjivati prednosti i nedostatke uporabe raznih medija i pomagala u komunikacijskim

procesima- čitati s razumijevanjem i interpretirati odabranu literaturu kako bi usavršili vlastitu sposobnost

razumijevanja i interpretacije teksta.

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- tumačiti uzroke i posljedice promjena u obrascima komuniciranja - kritički ocjenjivati utjecaja tehnologije na razvoj komuniciranja u društvu - samostalno analizirati osnovna obilježja značajnijih razdoblja u razvoju informacijskog društva u

drugoj polovici 20. i početkom 21. stoljeća- kritički ocjenjivati prednosti i nedostatke uporabe raznih medija i pomagala u komunikacijskim

procesima- analizirati i argumentirano interpretirati odabranu literaturu kako bi usavršili vlastitu sposobnost

razumijevanja i interpretacije teksta.

Oblici provođenje nastavePredavanja, seminari, individualni projekti, WebCT, terensko istraživanje

Način provjere znanjapohađanje predavanja i seminara (70% minimalno), seminarski rad, kolokviji

LITERATURA Obvezna:

1. Cifrić, I. Moderno društvo i svjetski etos. Zagreb : Razvoj i okoliš, 2000.2. Feather, J. The information society: A study of continuity and change. 4th ed. London : Facet,

2004.3. Katunarić, V. Informacijsko doba i homofilija: rasprava o doprinosu sociologije mreža. // Revija

za sociologiju 30, 1/2(1994), str. 65-80. 4. Kiberprostor, kibertijela i cyberpunk. / uredili M. Fearthestone i R. Burrows. Zagreb : Jasenski i

Turk, 2001.

24

5. Martin, W. The Global Information Society. Aldershot, Brookfield : Aslib, Gover, 1995.6. Webster, F. Theories of the Information Society. London; New York : Routledge, 1995.7. Meadows, J. Understanding information. Muenchen : KG Saur, 2001.

Prema izboru – jedna jedinica1. Afrić, V. Informacijske tehnologije i društvo. // Zbornik radova «Težakovi dani». / urednici S.

Tkalac , J. Lasić-Lazić. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 2002. Str. 7-19.

2. Cifrić, I. Učinci znanstvenog i tehnološkog razvoja: scenarij 2025. // Informatologia, 31, 1-2(1998)

3. Chaunu, P. Vrijeme reformi. Antibarbarus : Zagreb, 2002.4. Handeln im Netz: Bereichsethiken und Jugendschutz im Internet. / hrsg. Hausmanninger, T.

Wilhelm Fink Verlag, 2003. (Schriftenreihe des ICIE, Band 2)5. Levy, P. L'intelligence collective. La Decouverte : Paris, 1997.6. Rifkin, J. Biotehnološko stoljeće. Zagreb : Naklada Jasenski i Turk, 1999.7. Sociokulturni kapital i tranzicija u Hrvatskoj. /priredili M. Meštrović i A. Štulhofer). Zagreb :

Hrvatsko sociološko društvo, 1998.8. Sturges, P. Public Internet access in libraries and information services. London : Facet, 2002.9. Webster, F. Information: a sceptical account. // Advances in Librarianship. 24, (2000), str. 1-

23.

Preduvjeti za upis predmeta – prema općim uvjetima za upis diplomskog studija iz informacijskih znanosti

Uvjeti – za upis u III. semestar

Način polaganja ispita Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće:– aktivno sudjelovanje na predavanjima (sustavno praćenje preporučene literature), grupne rasprave

preko WebCT-a – maksimalno 60 bodova– seminarski rad – 80 bodova – kolokvij – maksimalno 60 bodova

Konačna ocjena 180 – 200 (A – izvrsno), 160 – 179 (B – vrlo dobar), 125 – 159 (C/D – dobar), 110 – 125 (E – dovoljan), ispod 110 F – nedovoljan

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbeBaza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnici o stupnju zadovoljstva studenata ponuđenim sadržajima i organizacijom kolegija.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50grupna seminarska izlaganja 0,90seminarski rad 0,90kolokvij 1,35završni pismeni ispit 1,35

Ukupno 6

PRINCIPI INFORMACIJSKOG PRETRAŽIVANJA KOD: IZZ702ECTS – 6 bodovaI. semestar 2+2+0

Opis predmetaOsnovni pojmovi, definicije i povijesne faze razvoja sustava za pretraživanje (information retrieval). Teorijska ishodišta sustava za označivanje i pretraživanje informacija. Lingvistički i semantički aspekti pretraživanja. Semantike – relacijska, referencijalna i dr. Pristupi pretraživanju bibliografskih baza i

25

baza s cjelovitim tekstom. Osnovna obilježja i razvoj prije i poslije koordinantnog označivanja. Sustavi sa slobodnim i kontroliranim označivanjem. Ključne riječi, kontrola rječnika. Metode i postupci kontroliranja rječnika. Deskriptorski sustavi. Normativna kontrola. Evaluacija sustava za označivanje: odaziv, preciznost, relevantnost, pertinentnost. Cranfield testovi. Efektivnost i efikasnost sustava za pretraživanje. Osnovni pojmovi računalnog pretraživanja: pretraživanje i pregledavanje. Konvencionalni računalni sustavi za pretraživanje: pretraživanja s pomoću obrnutih kazala; stop liste; krnjenje pojmova. Automatsko predmetno označivanje. Sustavi za obradu teksta, označivanje i pretraživanje; sustavi temeljeni na bazama znanja iz odgovarajućih područja. Pristupi, metode i tehnike pretraživanja i pronalaženja mrežnih informacija, s posebnim osvrtom na Internet. Razvoj i vrste pretraživača. Postojeci sustavi i pravilnici za predmetno označivanje. Predmetni katalog u računalnom okruženju.

Ciljevi – opće i specifične kompetencijeupoznati studente s najvažnijim teorijskim radovima i praktičnim postignućima u polju pretraživanja informacija. Uputiti studente u posebnosti potreba za informacijama sa stajališta osobitosti istraživanja unutar pojedinih polja i grana. Omogućiti studentima da ovladaju vještinama:– naprednih pretraživanja– provođenja složenih informacijskih intervjua – vrednovanja informacijskih pretraživanja sa stajališta samih informacijskih stručnjaka i korisnika

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- identificirati i tumačiti faze razvoja sustava za pretraživanje - provoditi složene informacijske intervjue- provoditi napredno pretraživanje- samostalno pretraživati bibliografske baze - samostalno pretraživati baze s cjelovitim tekstom - vrednovati informacijsko pretraživanje sa stajališta informacijskih stručnjaka- vrednovati informacijsko pretraživanje sa stajališta korisnika

Oblici provođenje nastavePredavanja, seminari, grupni projekti, WebCT

Način provjere znanja – aktivno sudjelovanje na predavanjima, seminarima i vježbama, seminarski rad, kolokviji, online raspravišta

LITERATURA 1. Baeza-Yates, R. ; Ribeiro_neto, B. Modern information retrieval. New York : ACM Press ;

Harlow : Addison-Wesley, 1999. 2. Bates, M. J. Indexing and access for digital libraries and the Internet : human, database, and

domain factors. // Journal of American Society for Information Science 49, 13(1998), 1185-1205.

3. Manning, C. D. ; Raghavan, P. ; Schuetze, H. Introduction to information retrieval. New York : CUP, 2008.

4. Resnikoff, H. L.; Dolby, J. L. Access: a study of information storage and retrieval with emphasis on library information systems: final report. Washington, DC: U. S. Department of Health, Education, and Welfare, Office of Education, Bureau of Research, 1972.

5. Rijsbergen, C. J. van. Information retrieval. 1979. 2nd ed. [Dostupno na: http://www.dcs.gla.ac.uk/Keith/Preface.html]

6. Rowley, J. ; Farrow, J. Organizing knowledge : an introduction to managing access to information. Aldershot : Ashgate, 2000.

7. Savolainen, Reijo. Everyday Life Information Seeking. // Encyclopedia of Library and Information Sciences. CRC Press, 2012. Str. 1780-1789.

8. Wilson, T.D. (2000). Human information behaviour. // Informing Science 3, 2(2000), 49-55. http://inform.nu/Articles/Vol3/v3n2p49-56.pdf

Članci: 1. Bates, M. The design of browsing and berrypicking techniques for the online search

interface. // Online Review 13, 5(1989), 407-424.

26

2. Bates, M. Toward an integrated model of information seeking and searching : keynote address. // Fourth international conference on Information Needs, Seeking and Use in Different Contexts, Lisbon, Portugal, September 11, 2002. http://www.gseis.ucla.edu/

3. Beall, J. The weaknesses of full-text searching. // Journal of Academic Librarianship 34, 5(2008), 438-444.

4. Brophy, J. ; Bawden, D. Is Google enough? : comparison of an internet search engine with academic library resources. // Aslib Proceedings New Information Perspectives 57, 6(2005),498-512.

5. Bush, V. As we may think… // The Atlantic Monthly (July 1945). Dostupno na: http://adammikeal.com/courses/chi/files/jan26.bush.pdf.

6. Devine, J. ; Sider, F. S. Beyond Google: the invisible Web in the academic library. // The Journal of Academic Librarianship 30, 4(2004), 265-269.

7. Dubin, D. The most influental paper Gerard Salton never wrote. // Library Trends 52, 4(Spring 2004), 748-764.

8. Fidel, R. Searcher’s selection of search keys: II. Controlled vocabulary or free-text searching. // Journal of the American Society for Information Science 42, 7(1991), str. 501-514.

9. Greenberg, J. User comprehension and searching with information retrieval thesauri. // Cataloging & Classification Quarterly 37, 3(2004), 103-120.

10. Kuhlthau, C. C. Inside the search process: information seeking from the user’s perspective. // Journal of the American Society for Information Science 42, 5(1990), 361–371.

11. Liddy, L. How a search engine works. // Web of deception: misinformation on the Internet. / A. P. Mintz (Ed.). Medford, NJ: CyberAge Books, 2002. (Ch. 10, pp. 197 --208).

12. Marchionini G. Human–information interaction research and development. // Library & Information Science Research 30, 3(2008), 165–174.

13. Pullum, G. K. Great Eskimo vocabulary hoax. Dostupno na: http://users.utu.fi/ freder / Pullum - Eskimo - VocabHoax.pdf

14. Saračević, T. Relevantnost i kako se istraživala. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 50, 1-2

(2007), 1-26.

Preduvjeti za upis predmeta – prema općim uvjetima za upis diplomskog studija iz informacijskih znanosti

Uvjeti – za upis u II. semestar

Način polaganja ispita Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće:– aktivno sudjelovanje na predavanjima, rad na zadacima preko WebCT-a (sustavno praćenje

preporučene literature) – maksimalno 60 bodova– seminarski rad o provedenom grupnom projektu – 80 bodova – kolokvij – 60 bodova (minimalan broj bodova je 40)

Konačna ocjena 180 – 200 (A – izvrsno), 160 – 179 (B – vrlo dobar), 125 – 159 (C/D – dobar), 110 – 125 (E – dovoljan), ispod 110 F – nedovoljan

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbeBaza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnici vezani uz utvrđivanje stupnja zadovoljstva studenata odabranim sadržajima, načinom njihove prezentacije, te utvrđivanje odnosa prema srodnim sadržajima zastupljenim na preddiplomskom studiju.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,40kontinuirano praćenje (čitanje literature) 0,50zadaci na predavanjima 0,70zadaci na vježbama 1,40kontinuirano provjeravanje znanja 2,00

Ukupno 6

27

IZGRADNJA I UPRAVLJANJE KNJIŽNIČNIM ZBIRKAMA KOD: IZZ703ECTS – 6 bodovaII. semestar 2+2+0

Opis predmetaTeorijsko-metodološka ishodišta izgradnje i upravljanja knjižničnim zbirkama (polazišta, terminološka pitanja, teorije selekcije); utjecaj ICT-a na izgradnju i upravljanje zbirkama; upravljanje zbirkama, planiranje, suradnja i dioba izvora, integracija elektroničkih izvora u programe izgradnje zbirki, upravljanje proračunom, licenciranje, konzorciji; vrednovanje cjelokupna procesa upravljanja zbirkama i njegovih posebnih elemenata; istraživanja potreba korisnika; pristup informacijama, etički aspekti izgradnje i upravljanja zbirkama; usporedne analize upravljanja zbirkama u odnosu na nove pristupe i metode. Suradnja s nakladnicima i dobavljačima knjižne i neknjižne građe; razumijevanje konteksta nakladničke i knjižarske ponude sa stajališta knjižnično-informacijskih stručnjaka; razumijevanje potreba knjižnica i srodnih ustanova prilikom izgradnje zbirki iz motrišta nakladnika i knjižara.

Ciljevi – opće i specifične kompetencijeOmogućiti studentima razumijevanje složena procesa izgradnje zbirki informacija i građe koju nude proizvođači i dobavljači, a nabavljaju informacijske ustanove. Od studenata se očekuje da:– s razumijevanjem prate i interpretiraju temeljnu teorijsku literaturu– poznaju i primjenjuju kriterije za selekciju raznolikih informacijskih izvora– poznaju i primjenjuju kriterije i metode vrednovanja nabavljenih informacijskih izvora– mogu planirati i provoditi pročišćavanje zbirki– znadu izraditi smjernice za izgradnju zbirki– znadu upravljati zbirkama, uključujući aspekte financijskog poslovanja. Na vježbama uz podršku WebCT-a studenti će samostalno vrednovati kriterije i postupke odabira, izrađivati smjernice za izgradnju zbirki u hipotetskim situacijama, planirati i izračunavati troškove nabave i raspravljati o problemima slobodnoga pristupa informacijama.

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- primjenjivati kriterije za selekciju raznolikih informacijskih izvora- samostalno primjenjivati kriterije i metode vrednovanja različitih informacijskih izvora- planirati i provoditi pročišćavanje zbirki- samostalno izraditi smjernice za izgradnju zbirki

Oblici provođenje nastavePredavanja, vježbe, individualni projekti, WebCT, izlaganja stručnjaka iz prakse

Način provjere znanjapohađanje predavanja i seminara, seminarski rad, kolokviji

LITERATURA Obvezna literatura1. Clayton, P. ; G. E. Gorman. Managing information resources in libraries: collection management

in theory and practice. London : Library Association Publishing, 2001. (Odabrana poglavlja)2. Evans, G. E.; Saponaro, M. Z. Developing Library and Information Center Collections. 5th ed.

Westport ; London : Libraries Unlimited, 2005. (Odabrana poglavlja)3. Guide to library user needs assessment for integrated information resource management and

collection development. / edited by D. Biblarz, S. Bosch, Ch. Sugnet. Lanham, Md. : Scarecrow Press, 2001.

4. Horvat, A.; D. Živković. Knjižnice i autorsko pravo. Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 2009. (Odabrana poglavlja)

5. Johnson, P. Fundamentals of collection development and management. / Chicago : American Library Association, 2004. (Odabrana poglavlja)

Dopunska literatura

28

1. Ammerman, J. Collection Development and the value of the library. URL: http://dcommon.bu.edu/xmlui/bitstream/handle/2144/1397/CollectDevPaper.pdf?sequence=1

2. Aparac-Jelušić, T.; M. Dragija. Pristup i metodologija istraživanja kvalitete zbirki u knjižnicama visokih učilišta. // Glasnik društva bibliotekara Split. 7(2000), str. 162-188.

3. Brock Enger, K. Using citation analysis to develop core book collections in academic libraries. // Library & Information Science Research. 31(2009), str. 107-112.

4. CILIP. E-book Acquisition and Lending Briefing: Public, Academic and Research Libraries, 2012. URL: http://www.cilip.org.uk/sites/default/files/documents/Ebook%20Acquisition%20and%20Lending%20Briefing%20July%202013_0.pdf

5. Eblida. Licencing digital resources, 2001. URL: http://www.eblida.org/uploads/Pitfalls_web.pdf 6. Golomb, L. Collecting Poetry for the Academic Library: An Evaluation of Poetry Prizes as

Selection Tools. The journal of academic librarianship. 37, 3(2011), str. 207-214.7. Golubović, V. Međuknjižnična posudba: standardizirani postupci. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske.

54, 3(2011), str. 147-165. 8. IFLA. Key Issues for E-Resource Collection Development: A Guide for Libraries, 2012. URL:

http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/ 9. Lee, H. The concept of collection from the users' perspective. // The library quarterly. 75, 1(2005),

str. 67-85.10. Leonhardt, Thomas. The gifts and exchange function in ARL libraries : now and tomorrow.

// Library Acquisitions : Practice & Theory. 21, 2(1997), str. 141-149. 11. Lewis, Janice S. An assessment of publisher quality by political science librarians. //

College & Research Libraries. 61, 4(2000), str. 313-323. 12. Martek, A. Konzorcijska nabava u Hrvatskoj : stanje i perspektive. // Vjesnik bibliotekara

Hrvatske. 54, 3(2011), str. 79-94. 13. Nebesny, T. Otkup knjiga kao način nabave u knjižnicama. URL:

http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/nebesny_otkup.htm 14. Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe NN 21/02. URL:

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/308262.html 15. Stojanovski, J. E-časopisi: Izdavači, knjižnice i trendovi. // Kem. Ind. 53, 10 (2004), str. 460-461.

URL: http://www.academia.edu/1045692/E-casopisi_izdavaci_knji_nice_i_trendovi

Preduvjeti za upis predmeta – prema općim uvjetima za upis diplomskog studija iz informacijskih znanosti

Uvjeti – za upis u II. semestar

Način polaganja ispita Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće:– aktivno sudjelovanje na predavanjima i vježbama (sustavno praćenje preporučene literature) –

maks. 60 bodova– seminarski rad – 60 bodova (maksimalna broj bodova po seminaru je 50) – online kolokvij – 80 bodova (minimalan broj bodova je 20)

Konačna ocjena 180 – 200 (A – izvrsno), 160 – 179 (B – vrlo dobar), 125 – 159 (C/D – dobar), 110 – 125 (E – dovoljan), ispod 110 F – nedovoljan

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbeBaza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; online upitnici kojima se nastoji pratiti kako studenti prihvaćaju sadržaj i način prezentacije te ulogu gostiju-predavača.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50zadaci s vježbi 1,00završni pismeni ispit 3,00završni usmeni ispit 0,50

Ukupno 6

29

ISTRAŽIVAČKE METODE U INFORMACIJSKIM ZNANOSTIMA KOD: IZZ801ECTS – 6 bodovaI. semestar 2+1+1

Opis predmetaUpoznavanje s konceptima i terminologijom empirijskih metoda koje se rabe u znanosti, s naglaskom na istraživanjima i primjeni znanstvenih metoda u informacijskim znanostima. Planiranje, oblikovanje i provedba znanstvenog istraživanja općenito, te specifičnosti istraživanja u informacijskim znanostima.Pregled razvoja istraživanja u polju informacijskih znanosti. Uloga Čikaške škole. CRUS-ova istraživanja; Cranfild projekt; finska škola, istraživanja o digitalnim knjižnicama i dr.; rezultati i kritike. Vrste istraživanja u informacijskim znanostima i opis njihovih osobitosti. Istraživačke metode; kvalitativna istraživanja. Predmet istraživanja. Postavljanje istraživanja, odabir odgovarajućih znanstvenih metoda. Obrada i predstavljanje rezultata. Pregled odabranih eksperimentalnih istraživanja, primijenjenog dizajna i kvalitativnih metoda. Kvalitativne znanstvene metode u istraživanjima korisnika i korištenja. Na seminarima se studenti upoznaju s najznačajnijim časopisima koji donose rezultate istraživačkih projekata u informacijskim znanostima, s metodološkim radovima i ponuđenim pristupima, te s temeljnim teorijama na koje se oslanjaju istraživanja u informacijskim znanostima.

Ciljevi – opće i specifične kompetencijeOčekuje se da studenti:– ovladaju znanjima i vještinama odabira predmeta istraživanja, – znadu odabrati odgovarajuće znanstvenoistraživačke metode i tehnike, – rabe destriptivnu statistiku, statističke programske pakete (SPSS, Statistika).

Vježbe u računalnom laboratoriju sastavni su dio ovog predmeta i cilj im je omogućiti studentima samostalan unus i obradu podataka za vlastito istraživanje.

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- prepoznati odgovarajuće znanstvenoistraživačke metode i tehnike,- primijeniti odgovarajuće znanstvenoistraživačke metode i tehnike,- primijeniti odgovarajuće statističke metode obrade podataka- primijeniti statističke programske pakete

Oblici provođenje nastavePredavanja, seminari, vježbe, individidualni projekti

Način provjere znanja – pohađanje predavanja, seminara, rješavanje zadataka preko WebCT-a, samostalan istraživački uradak; kolokviji

LITERATURA Obvezna:

1. Busha. Charles H; Stephen P. Harter. Research methods in librarianship : techniques and interpretation. New York etc. : Academic Press, 1980.

2. Halmi, A. Temelji kvantitativne analize u društvenim znanostima. Zagreb : Alinea, 1999. 3. Patton, M. Q. Qualitative evaluation and research methods. 2nd ed. Newbury Park etc. : Sage

Publications, 1990.4. Powel, R. R. ; L. S. Connaway. Basic research methods for librarians. 4th ed. Westport, Con. :

Libraries Unlimited, 2004.

Preporuča se pročitati:1. Eldredge J.D. Inventory of research methods for librarianship and informatics. // Journal of the

Medical Library Association. 92, 1(2004)2. Hernon, P. Statistics: a component of the research process. Norwood, N.J. : Ablex, 1994. 3. Leedy, P. D. ; J. Ellis Ormrod. Practical research: Planning and design. 8th ed. Upper Saddle

River, NJ : Merrill Prentice Hall, 2005.4. Library and information science research: perspectives and strategies for improvement. / eds.

McClure, Charles R. ; P. Hernon. Norwood, N. J. : Ablex Publishing Corporation, 1991.

30

Preduvjeti za upis predmeta – prema općim uvjetima za upis diplomskog studija iz informacijskih znanosti

Uvjeti – za upis u II. semestar

Način polaganja ispita Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće:– aktivno sudjelovanje na predavanjima, seminarima i vježbama (sustavno praćenje preporučene

literature) – maksimalno 60 bodova– samostalan istraživački rad opisan i komentiran u seminarskom radu – maksimalno 80 bodova– kolokvij – 60 bodova (minimalno je potrebno 40 bodova)

Konačna ocjena 180 – 200 (A – izvrsno), 160 – 179 (B – vrlo dobar), 125 – 159 (C/D – dobar), 110 – 125 (E – dovoljan), ispod 110 F – nedovoljan

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbeBaza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnik o stupnju zadovoljstva studenata, osobito u odnosu na ponuđeni sadržaj i organizaciju predmeta.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50kontinuirano praćenje 1,35seminarski rad 1,35završni pismeni ispit 1,80

Ukupno 6

VREDNOVANJE INFORMACIJSKIH USLUGA KOD: IZZ802ECTS – 6 bodovaII. semestar 2+2+0

Opis predmetaInformacijske usluge u okruženju klasičnih ponuditelja informacija (knjižnice, arhivi, dokumentacijski centri i sl.) te mrežnome okruženju. Pristupi vrednovanju, trendovi, kriteriji i pomagala. Vrednovanje kao element upravljanja.Statistika i njezina primjena u informacijskim ustanovama.Čimbenici koji pridonose važnosti vrednovanja informacijskih službi i usluga danas; Usporedba pristupa (rani priručnici vs. današnji pristupi); Terminologija; Koncept kvalitete; Novi pristupi mjerenju uspješnosti (nagrade kvalitete, benchmarking, Total Quality Management); Zadovoljstvo (SERVQUAL, LibQUAL) i iščekivanja korisnika i njihova važnost za mjerenje uspješnosti poslovanja; Pokazatelji uspješnosti; Mjerenje uspješnosti u elektroničkom okruženju; Učinkovitost i uspješnost; Krajnji učinci informacijskih službi i usluga (outcomes); Metode i tehnike prikupljanja podataka; Interpretacija podataka.Posebni osvrt i naglasak na učinke informacijskih usluga prema različitom tipu informacijskih ustanova, te na pojedina pitanja poput važnosti i uloge zadovoljstva korisnika, ili vrijednosti usluga u procesu vrednovanja.

Ciljevi – opće i specifične kompetencije- upoznati studente s osnovnim pravcima i metodologijom vrednovanja informacijskih usluga, te ih

osposobiti da samostalno odabiru i rabe djelotvorne metode i postupke vrednovanja- studente osposobiti da rrazlikuju između kvantitativnih i kvalitativnih metoda prikupljanja podatka,

te relevantnosti njihove primjene- Na vježbama će se raspravljati o pristupima i učincima vrednovanja u odabranim kontekstima i na

odabranim primjerima.

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- usporediti i razlikovati metodologije i pravce vrednovanja informacijskih usluga- samostalno odabrati metode i postupke vrednovanja- razlikovati kvalitativne i kvantitativne metode prikupljanja podataka i njihovu primjenu

31

- analizirati utjecaj informacijskih usluga prema različitim tipovima informacijskih ustanova- tumačiti ulogu i važnost korisničkih potreba i/ili vrijednost usluga u procesu vrednovanja

Oblici provođenje nastavePredavanja, vježbe, grupni projekti, WebCT, terensko istraživanje

Način provjere znanja – aktivno sudjelovanje na predavanjima i vježbama, rješavanje zadataka preko WebCT-a, seminarski rad, kolokviji

LITERATURA

1. Hernon, P.; Altman, E. Assessing service quality: satisfying the expectations of library customers. Chicago, London : ALA, 1998.

2. Hernon, P.; Whitman, J. R. Delivering satisfaction and service quality: a customer-based approach for libraries. Chicago ; London : ALA, 2001.

3. Kaarst-Brown, M. L., Nicholson, S., Dran, G. M. von, Stanton, J. M. Organizational cultures of libraries as a strategic resource. // Library Trends 53,2(2004), str. 33-53.

4. Petr Balog, K. Prema kulturi vrednovanja u visokoškolskim knjižnicama. Osijek : Filozofski fakultet, 2010.

5. Poll, R.; Boekhorst, P. te. Measuring quality: performance measurement in libraries. 2nd revised ed. München : Saur, 2007.

6. Shaping outcomes : making a difference in libraries and museums. 2006. Dostupno na: http://www.shapingoutcomes.org/course/index.htm (2013-02-25)

7. Upute za izradbu smjernica za izgradnju knjižnične zbirke primjenom modela Conspectus. // Darovi za zbirke : smjernice za knjižnice / [s engleskog prevela Jelica Leščić]. Upute za izradbu smjernica za izgradnju knjižnične zbirke primjenom modela Conspectus / [s engleskog prevele Jelica Leščić i Zagorka Majstorović]. Međunarodna posudba i dostava dokumenta : načela i smjernice za postupanje / [s engleskog prevela Jelica Leščić]. Model nacionalnog pravilnika za međuknjižničnu posudbu / [s engleskoga prevela Vesna Golubović]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. Str. 33-45.

Članci: 1. Calvert, P. J. International variations in measuring customer expectations. // Library Trends 49,

4(2001), str. 732-757. 2. Cook, C.; Heath, F. M. Users' perceptions of library service quality : a LibQUAL+ qualitative

study. // Library Trends 49, 4(Spring 2001), str. 548-584. 3. Dugan, R. E,; Hernon, P. Outcomes assessment : not synonymous with inputs and outputs. //

Journal of Academic Librarianship 28, 6(2002), str. 376-380.4. Glitz, B. The focus group technique in library research : an introduction. // Bulletin of the Medical

Library Association 85, 4(1997), str. 385-390. 5. Hernon, P.; Powell, R. R.; Young, A. P. Academic library directors: what do they do? // College

and Research Libraries 65, 6(November 2004), str. 537-562.6. Kaplan, R. S.; Norton, D. P. Transforming the Balanced Scorecard from performance

measurement to strategic management : part I. // American Accounting Association 15, 1(2001), str. 87-104.

7. Lakos, A. Culture of assessment as a catalyst for organizational culture change in libraries. // 4th Northumbria International Conference on Performance Measurement in Libraries and Information Services: Meaningful Measures for Emerging Realities. Pittsburgh, PA: Association of Research Libraries Distribution Center, 2001. Str. 311-319.

8. Mihalić, M. Mogući zajednički pokazatelji uspješnosti za nacionalne i visokoškolske knjižnice : na primjeru usluga. // 10. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, Opatija, 24.-26. travnja 2008.“Uspostava kvalitete u specijalnim i visokoškolskim knjižnicama : knjižnice u bolonjskom okruženju“ : zbornik radova / uredile Irena Pilaš i Alisa Martek. Zagreb : HKD, 2009. Str. 105-114.

9. Perkins, G. H. ; Yuan, H. A comparison of Web-based and paper-and-pencil library satisfaction survey results. // C & R Libraries 62, 4(July 2001), str. 369-377.

10. Saračević, T. Vrednovanje digitalnih knjižnica: evolucija koncepata. // Prilozi utemeljenju informacijske znanosti / Tefko Saračević. Osijek : Filozofski fakultet, 2006. Str. 201-220.

11. Svanepoel, A. What 37000 citations can tell. // QQML2009: Qualitative and Quantitative Methods in Libraries, International Conference, Chania Crete Greece, 26-29 May 2009.

32

12. Veller, M. G. P. van ; Gerritsma, W. ; Togt, P. L. van der ; Leon, C. D. ; Zeist, C. M. van. Bibliometric analysis on repository contents for the evaluation of research at Wageningen UR. // QQML2009: Qualitative and Quantitative Methods in Libraries, International Conference, Chania Crete Greece, 26-29 May 2009.

Preduvjeti za upis predmeta – prema općim uvjetima za upis diplomskog studija iz informacijskih znanosti

Uvjeti – za upis u III. semestar

Način polaganja ispita Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće:– aktivno sudjelovanje na predavanjima i vježbama, rješeni zadatci (sustavno praćenje preporučene

literature) – maksimalno 60 bodova– seminarski rad – 80 bodova – online kolokvij – 60 bodova (minimalan broj bodova je 40)

Konačna ocjena 180 – 200 (A – izvrsno), 160 – 179 (B – vrlo dobar), 125 – 159 (C/D – dobar), 110 – 125 (E – dovoljan), ispod 110 F – nedovoljan

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbeBaza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnik o odnosu teorijskog i praktičnog dijela predmeta.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,40kontinuirano praćenje (čitanje literature) 0,60zadaci na predavanjima 0,60zadaci na vježbama 1,40kontinuirano provjeravanje znanja 2,00

Ukupno 6

33

MODUL I. – KNJIŽNIČARSTVO

TEORIJA I PRAKSA ORGANIZACIJE INFORMACIJA KOD: IZMK01ECTS – 6 bodovaIII. semestar 2+2+0

Opis predmetaU sklopu ovog predmeta studenti će produbiti teorijska znanja o sustavima za predmetnu analizu, poglavito obrađujući teorijska pitanja i uspoređujući pristupe u praksi pri izradi i uporabi abecednih predmetnih i klasifikacijskih predmetnih sustava (jezika). Govorit će se o složenijim premisama i suvremenim načelima predmetnog označivanja, te o najrasprostranjenijim sustavima za predmetno označivanje koji su se koristili i koji se danas koriste poradi označivanja i pretraživanja dokumenata/informacija. Uputit će se u osobitosti predmetnih jezika u odnosu na prirodne jezike, tipove semantika u predmetnim jezicima, pojam sadržajnog označitelja i druge relevantne pojmove, postupke i faze označivanja. Nadalje, raspravit će se obilježja osnovnih klasifikacijskih sustava u odnosu na abecedne predmetne sustave, promjene koje je donijela automatizacija i problemi predmetnog označivanja u mrežnom okruženju. Na seminarima će studenti obrađivati pitanja vezana uz posebne predmetne sustave, poput sustava Library of Congress Subject Headings (LCSH), Sears List of Subject Headings te Sintaktičkog sustava za označivanje predmeta (SSZOP) i Univerzalne decimalne klasifikacije.Na seminarima studenti će proučavati SSZOP i UDK, poglavito u mrežnome okruženju. Posebna će se pažnja složenijom vidovima korištenja UDK tablica.

Ciljevi – opće i specifične kompetencijePredavanja i vježbe trebaju pridonijeti da studenti:- tumače prirodu i načela predmetne analize- prodube znanja o svrsi i ciljevima predmetne analize i sinteze- koriste vještine predmetne analize i predmetnog označivanja poradi uspoređivanja- samostalno koriste posebne i pomoćne tablice Univerzalne Decimalne Klasifikacije (UDK)- samostalno izrađuju složene predmetnice

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- objasniti prirodu i načela predmetne analize - opisati svrhu i ciljeve predmetne analize i sinteze - usporediti vještine predmetne analize i predmetnog označivanja - strojno čitljivo katalogizirati (deskriptivna katalogizacija) elektroničke dokumente- razumjeti mogućnosti, probleme i prepreke primjene FRBR modela na različite vrste građe i u

okviru različitih baštinskih ustanova- izraditi složene predmetnice - definirati obilježja neknjižne građe i elektroničkih izvora te ih samostalno opisati - napraviti opis na razini zbirke- koristiti programe za strojno čitljivo katalogiziranje navedenih vrsta građe

Oblici provođenje nastavePredavanja, WebCT raspravišta i grupni rad na zadatcima

Način provjere znanjapohađanje predavanja i vježaba (70% minimalno), seminarski rad, kolokviji

LITERATURA 1. Baca, M. ; Clarke, S. FRBR and works of art, architecture, and material culture. // Understanding

FRBR: what it is and how it will affect our retrieval tools / edited by Arlene G. Taylor. Westport, Conn. ; London : Libraries Unlimited, cop. 2007. Str.103-110.

34

2. IFLA-ina Studijska skupina za uvjete za funkcionalnost bibliografskih zapisa. Uvjeti za funkcionalnost bibliografskih zapisa : završni izvještaj. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004.

3. (IFLA study group on the functional requirements for bibliographic records. Functional requirements for bibliographic records : final report. München : Saur, 1998)

4. Rowley, J.; Farrow, J. Organizing knowledge: an introduction to managing access to information. Aldershot : Ashgate, 2000.

5. Shadle, S. FRBR and serials: one serialist's analysis. // Understanding FRBR: what it is and how it will affect our retrieval tools / edited by Arlene G. Taylor. Westport, Conn. ; London : Libraries Unlimited, cop. 2007. Str. 153-174.

6. Smiraglia, R. P. Bibliographic families and superworks. // Understanding FRBR: what it is and how it will affect our retrieval tools / edited by Arlene G. Taylor. Westport, Conn. ; London : Libraries Unlimited, cop. 2007. Str.73-86.

7. Svenonius, E. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve : "Benja", 2005. Poglavlja 9 i 10.

8. Taylor, A. G. An introduction to Functional requirements of bibliographic records (FRBR). // Understanding FRBR: what it is and how it will affect our retrieval tools / edited by Arlene G. Taylor. Westport, Conn. ; London : Libraries Unlimited, cop. 2007. Str. 1-20.

9. Thurman, A. C. FRBR and archival materials: collections and context, not works and content. // Understanding FRBR: what it is and how it will affect our retrieval tools / edited by Arlene G. Taylor. Westport, Conn. ; London : Libraries Unlimited, cop. 2007. Str.97-102.

Članci: 1. Bennett, R.; Lavoie, Brian F.; O’Neill, E. T. The concept of a work in WorldCat: an application of

FRBR. // Library Collections, Acquisitions, and Technical Services 27, 1(2003), 45-59. 2. Campbell, D. G. Tensions between language and discourse in North American knowledge

organization. 2009. Dostupno na: http://arizona.openrepository.com/arizona/handle/10150/105546

3. Denton, W. FRBR and the history of cataloging. // Understanding FRBR: what it is and how it will affect our retrieval tools / edited by Arlene G. Taylor. Westport, Conn. ; London : Libraries Unlimited, cop. 2007. Str. 35-57.

4. Doležal, V. Predmetna obrada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu: povratak načelima. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 49, 2(2006), str. 33-49.

5. Dousa, T. M. Everything old is new again: perspectivism and polyhierarchy in Julius O. Kaiser's Theory of systematic indexing. // Preprint for the 18 th Annual ASIS&T SIG/CR Classification Research Workshop. Str. 1-18.

6. Gilchrist, A. Thesauri, taxonomies and ontologies: an etymological note. // Journal of Documentation 59, 1(2003), str. 7-18.

7. Purgarić-Kužić, B. Faceted application of subject terminology (FAST): nova stremljenja u predmetnom označivanju mrežne građe. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 52, 1/4 (2009), str. 63-74.

8. Purgarić-Kužić, B. Vremenske predmetne odrednice u predmetnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 51, 1/4 (2008), str. 19-35.

9. Rolla, P. J. User tags versus subject headings: can user-supplied data improve subject access to library collections? // Library Resources & Technical Services 53, 3(2009), str. 174-184.

10. Vellucci. S. L. FRBR and music. // Understanding FRBR: what it is and how it will affect our retrieval tools / edited by Arlene G. Taylor. Westport, Conn. ; London : Libraries Unlimited, cop. 2007. Str.131-152.

11. Willer, M. Interoperabilnost sadržaja metapodataka. // 4. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture: zbornik radova / uredile Mirna Willer i Tinka Katić. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2001. Str. 57-72.

Preduvjeti za upis predmeta – prema općim uvjetima za upis diplomskog studija iz informacijskih znanosti

Uvjeti – za upis u IV. semestar

Način polaganja ispita Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće:

35

– aktivno sudjelovanje na predavanjima i vježbama (sustavno praćenje preporučene literature) – maksimalno 60 bodova

– seminarski rad – maksimalno 60 bodova – kolokvij – maksimalno 80 bodova

Konačna ocjena 180 – 200 (A – izvrsno), 160 – 179 (B – vrlo dobar), 125 – 159 (C/D – dobar), 110 – 125 (E – dovoljan), ispod 110 F – nedovoljan

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbeBaza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnik o stupnju zadovoljstva studenata organizacijom predmeta, uključenim sadržajima i njihovim odnosom na predavanjima i vježbama.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,40kontinuirano praćenje (čitanje literature) 0,50zadaci na predavanjima 0,70zadaci na vježbama 1,10kontinuirano provjeravanje znanja 2,30

Ukupno 6

MARKETING KNJIŽNIČNIH PROIZVODA I USLUGA KOD: IZMK02ECTS – 6 bodovaIII. semestar 2+2+0

Opis predmetaUpoznavanje s teorijskim osnovama marketinga neprofitnih organizacija; marketing kao proces, temeljne i izvedene strategije marketinga neprofitnih organizacija, strategija marketinškog miksa, strategija benchmarkinga, strateški marketing i nove informacijsko-telekomunikacijske tehnologije. Ciljevi marketinga u knjižnicama i srodnim informacijskim ustanovama (arhivima, muzejima, dokumentacijskim centrima i sl.)Definiranje knjižničnog i informacijskog proizvoda i usluge, problematika naplaćivanja usluga i etička pitanja prodaje informacijskih usluga. Planiranje marketinških djelatnosti i postupci marketinškog djelovanja u knjižnicama i srodnim informacijskim ustanovama; marketinške strategije u knjižnično-informacijskim ustanovama. Promocija i odnosi s javnošću. Psihološki vidovi promocije; persuazija. Marketing digitalnih proizvoda i mrežnih usluga. Virtualni korisnici knjižničnih i informacijskih usluga. Kontrola rada i vrednovanje uspješnosti marketinških aktivnosti. Istraživanja o merketingu u knjižnicama i informacijskim centrima, primjeri najbolje prakse.

Ciljevi – opće i specifične kompetencijeOmogućiti studetima da ovladaju znanjima i vještinama potrebnim za osmišljenu marketinšku djelatnost u budućemu radu. Pritom, studenti bi trebali:- s razumijevanjem tumačiti osnovne pojmove i izdvajati probleme suvremenog marketinga u

neprofitnim ustanovama- ovladati metodama i tehnikama planiranja, oblikovanja i provedbe marketinških aktivnosti- na odabranim primjerima pokazati vlastiti pristup, osmišljavanjem cjelovita pristupa marketinškom

predstavljanju jednostavnijih proizvoda i usluga- prepoznati i rabiti metode i tehnike vrednovanja marketinških aktivnosti

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- definirati i uspoređivati dinamiku odnosa autor – nakladnik, nakladnik – distributer, nakladnik –

sredstva javnog priopćavanja i sl.- definirati strateške elemente plana knjižarskog poduzeća- upravljati izdavačkim projektima u svim fazama objavljivanja, posebice nakon izlaska proizvoda iz

tiska- definirati logiku organizacije knjižare i knjižarskih mreža i distribucijskih modela

36

- definirati i razlikovati različite oblike korektnog knjižarskog tržišnog nadmetanja

Oblici provođenje nastavePredavanja, WebCT raspravišta i grupni rad na zadatcima, samostalni projektni zadatak

Način provjere znanjapohađanje predavanja i vježaba (70% minimalno), samostalni rad, kolokvij

LITERATURA Obvezna:

1. Kotler, P. Upravljanje marketingom – analiza, planiranje, primjena i kontrola. Zagreb : Mate, 2001.

2. Marketing. / uredili J. Previšić i S. Bratko. Zagreb : Sinergija, 2001.3. Meler, M. Društveni marketing. Osijek : Ekonomski fakultet, 1994.4. Pavičić, J. Upravljanje strateškim marketingom neprofitnih organizacija. Zagreb : Sveučilište u

Zagrebu. Ekonomski fakultet, 2000. (doktorska disertacija)5. Renko, N. ; J. Pavičić. Marketinška strategija. // Marketing. / uredili J. Previšić i S. Bratko.

Zagreb : Sinergija, 2001. Str. 109–134.6. Renko, N. ; S. Delić ; M. Škrtić. Benchmarking u strategiji marketinga. Zagreb : Mate, 1999. 7. Šola, T. Marketing u muzejima: ili o vrlini i kako je obznaniti. Zagreb : Hrvatsko muzejsko

društvo, 2001.

Preporuča se pročitati: 1. Vranešević, T. Upravljanje zadovoljstvom klijenata. Zagreb : Golden marketing, 2000. 8. Shackleton, V. Business Leadership: essential business psychology, 1995.

Preduvjeti za upis predmeta – prema općim uvjetima za upis diplomskog studija iz informacijskih znanosti

Uvjeti – za upis u IV. semestar

Način polaganja ispita Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće:– aktivno sudjelovanje na predavanjima i vježbama (sustavno praćenje preporučene literature) –

maksimalno 60 bodova– samostalan rad (marketinški projekt) – maksimalno 60 bodova – kolokvij – maksimalno 80 bodova

Konačna ocjena 180 – 200 (A – izvrsno), 160 – 179 (B – vrlo dobar), 125 – 159 (C/D – dobar), 110 – 125 (E – dovoljan), ispod 110 F – nedovoljan

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbeBaza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnik o stupnju zadovoljstva studenata organizacijom predmeta, uključenim sadržajima i njihovim odnosom na predavanjima i vježbama.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,44kontinuirano provjeravanje znanja ili završni pismeni ispit 2,56zadaci na vježbama 2,00

Ukupno 6

PILOT-PROJEKT KOD: IZMK03ECTS – 8 bodovaIII. semestar 0+4+0

Opis predmetaPilot-projekti podrazumijevaju samostalnu organizaciju, provedbu i predstavljanje rezultata zadanog projekta uz nadzor mentora. Cilj je pilot-projekata ostvariti konkretan i opipljiv rezultat, a u predlaganju

37

tema za pilot-projekte mentori se vode načelima korisnosti rezultata projekata za studente, Odsjek za informacijske znanosti i nastavni proces u cjelini, ali i za širu društvenu zajednicu. Teme za pilot-projekte mogu se ponuditi iz svih područja utvrđenih nastavnim planom i programom preddiplomskog i diplomskog studija Informatologije, kao i iz tema znanstvenih projekata koji se provode na Odsjeku. Svake akademske godine nude se nove teme pilot-projekta, iako se određene složene teme mogu odrađivati u fazama te nuditi kroz više godina. Tema pilot projekta mora biti postavljena tako da ju je moguće realizirati u jednom semestru.

Ciljevi – opće i specifične kompetencijeCilj je pilot-projekta osposobiti studente za samostalnu organizaciju i provedbu aktivnosti unutar pilot-projekta, razvijanje vještina individualnog i timskog rada, primjenu ukupno stečenih vještina i kompetencija na konkretnom problemu iz područja struke.

Ishodi učenjaPo završetku pilot-projekta studenti će moći:- samostalno organizirati projekte temeljene na rješavanju konkretnog problema- objasniti odabir metoda za provedbu određene aktivnosti- provesti odabrane aktivnosti i obraditi rezultate- predstaviti rezultate projekta

Oblici provođenje nastaveKonzultativna nastava, individualni projekt.

LiteraturaLiteraturu potrebu za izradu pilot-projekta daje svaki mentor za svoj konkretan projekt.

Preduvjeti Svaki mentor može postaviti preduvjete za odabir određenog pilot-projekta koji se nudi u akademskoj godini. Preduvjeti se mogu odnositi na ostvarenu određenu ocjenu iz određenih kolegija ili odslušane i položene kolegije potrebne da bi se pilot-projekt mogao realizirati.

Način provjere znanja i polaganja ispitaPilot-projekt ne rezultira ocjenom, stoga se ne ocjenjuju pojedini dijelovi rada već se po izvršenju svih obveza (postavljanje, provedba, obrada i predstavljanje rezultata) studentu daje potpis kojim se potvrđuje izvršenje svih predviđenih obveza. Uvjet za dobivanje potpisa je:- redovito sudjelovanje na konzultativnim sastancima koje tijekom semestra sazove mentor- redovito izvršavanje svih zadataka potrebnih za realizaciju pilot-projekta koje zadaje mentor- izrada cjelovitog izvješća o radu i predstavljanje rezultata pilot-projektaUkoliko student ne izvrši obveze na vrijeme, uskraćuje mu se potpis te u idućoj akademskoj godini ponavlja kolegij.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbeBaza podataka o prisustvovanju konzultacijama, pročitanoj literaturi, izvršenim zadatcima i aktivnostima.Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

38

39

MODUL II. – NAKLADNIŠTVO I KNJIŽARSTVO

UPRAVLJANJE U NAKLADNIŠTVU I KNJIŽARSTVU KOD: IZMN01ECTS – 6 bodovaIII. semestar 2+2+0

Opis predmetaOvaj predmet upoznaje studente s načelima upravljanja u nakladništvu i knjižarstvu kao tržišnim djelatnostima. Objašnjava se metodologija upravljanja u industriji knjige kao specifičnoj djelatnosti s temeljnim kulturološkim obilježjima i tržišnim principima proizvodnje i prodaje. Analizira se odnos uređivačkih i ostalih nakladničkih poslova – dizajna, prodaje i marketinga – u različitim organizacijskim uvjetima te uspoređuju i vrednuju organizacijske strukture u pojedinim nakladničkim kućama s aspekta planiranja, nadzora i izvođenja pojedinih izdavačkih projekata. Analiziraju se modeli distribucije knjige, financijski vidovi poslovanja, nadmetanje među knjižarima i knjižarskim mrežama.

Ciljevi – opće i specifične kompetencijeNa osnovi ovog predmeta student se treba osposobiti da:- razumije dinamiku odnosa autor–nakladnik, nakladnik–distributer, nakladnik–sredstva javnog

priopćavanja i dr. u svim fazama objavljivanja, od prihvaćanja rukopisa do izlaska iz tiska- razumije osnovne odrednice izrade izdavačkog plana, analizira izdavački plan i predloži razvojnu

strategiju za sljedeće tri ili više godina- temeljito usvoji osnovne sastavnice uređivačkog postupka i primijeni ta znanja na upravljanje

izdavačkim projektom- razumije pristupe, tehnike i metode upravljanja ljudskim potencijalima u nakladništvu i knjižarstvu- organizira i upravlja uređivačkim poslovima na suizdavačkom projektu usklađujući elemente

kvalitete, vremena i financiranja- razumije logiku organizacije knjižare i knjižarskih mreža, distribucijskih modela, suradnje i

nadmetanja- razumije strateške elemente plana knjižarskog poduzeća, planiranja i vrednovanja

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- napraviti i analizirati izdavački plan- napraviti i analizirati dugoročnu razvojnu strategiju nakladničke kuće- identificirati osnovne sastavnice uređivačkog postupka- identificirati i analizirati elemente kvalitete, vremena i financiranja tijekom organizacije i upravljanja

uređivačkim poslovima na izdavačkim i suizdavačkim projektima- definirati pristupe, tehnike i metode upravljanja ljudskim potencijalima u nakladništvu i knjižarstvu

Oblici provođenje nastavePredavanja, seminari, individualni projekti, izlaganja stručnjaka iz prakse, usporedne analize primjera iz prakse

Način provjere znanja – pohađanje nastave i seminara, samostalan rad, kolokviji

LITERATURA Obvezna:

1. Clark, G. Inside Book Publishing. London : Routledge, 2002.2. Kovač, M. Skrivno življenje knjig. Ljubljana : Filozofska fakulteta, 1999. (poglavlje: Knjiga v

različnih svetovih)3. Unwin, S. The Truth About Publishing. Chicago : Academy Chicago, 1982. (odabrana

poglavlja)4. Woll, T. Publishing for profit: successful bottom-line management for book publishers. Revised

and expanded 2nd ed. Chicago : Chicago Review Press, 2002.

Izborna:1. Armstrong, C. ; L. W. Bebbington. Staying legal: a guide to issues and practice affecting the

library, information, and publishing sector. London : Facet, 2003.

40

2. Marušić, S. Upravljanje ljudskim potencijalima. Zagreb : Adeco : Ekonomski institut, 2001.3. Vujić, V. Menadžment ljudskog kapitala. Opatija : Fakultet za turistički i hotelski menadžment,

2004.4. Članci iz stručne periodike

Preduvjeti za upis predmeta – prema općim uvjetima za upis diplomskog studija iz informacijskih znanosti

Uvjeti – za upis IV. semestra

Način polaganja ispita Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće:– aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima (sustavno praćenje preporučene literature) –

maksimalno 60 bodova– seminarski rad o provedenom pilot istraživanju – maksimalno 140 bodova

Konačna ocjena 180 – 200 (A – izvrsno), 160 – 179 (B – vrlo dobar), 125 – 159 (C/D – dobar), 110 – 125 (E – dovoljan), ispod (110 F – nedovoljan)

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbeBaza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnici

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,08kontinuirano praćenje (izrada zadataka pod vježbama, izlaganje) 1,80pismeno provjeravanje znanja 1,80izrada praktičnog rada 1,32

Ukupno 6

MARKETING U NAKLADNIŠTVU I KNJIŽARSTVU KOD: IZMN02ECTS – 6 bodovaIII. semestar 2+2+0

Opis predmetaKolegij sustavno prezentira ključne koncepte i discipline u marketingu, njegove međuodnose i važnost za nakladništvo. Posebno se analizira marketing miks, a osobito ekonomska propaganda, unapređenje prodaje, osobna prodaja, publicitet i odnosi s javnošću. Studentima se objašnjavaju osnovni postupci u marketingu knjige, od planiranja, izrade okvirnog plana, istraživanja i segmentiranja tržišta, do odabira moguće marketinške strategije.

Ciljevi – opće i specifične kompetencijeNa osnovi ovog kolegija student se treba osposobiti da:- primijeni načela i koncepte marketinga s posebnim osvrtom na nakladništvo- analizira kako marketing miks i okruženje utječe na odlučivanje u nakladništvu (proizvod, cijena,

reklama)- vrednuje ulogu marketinga u nakladništvu i osposobi se za pronalaženje tržišne niše, kako bi

nakladničko poduzeće steklo prednost pred konkurencijom- istraži utjecaje koji oblikuju ponašanje potrošača u sektoru knjige- raspravi ulogu i upotrebu istraživanja tržišta kao ključnog faktora pri oblikovanju plana marketinga

nakladničkog poduzeća- prepozna potrebu za složenim reklamnim nastupom usklađenim s raspoloživim sredstvima

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- primijeniti načela i koncepte marketinga s posebnim osvrtom na nakladništvo- analizirati kako marketing miks i okruženje utječe na odlučivanje u nakladništvu

41

- (proizvod, cijena, reklama)- vrednovati ulogu marketinga u nakladništvu- identificirati utjecaje koji oblikuju ponašanje potrošača u sektoru knjige- usporediti ulogu i upotrebu istraživanja tržišta kao ključnog faktora pri oblikovanju plana

marketinga nakladničkog poduzeća- identificirati potrebu za složenim reklamnim nastupom usklađenim s raspoloživim sredstvima

Oblici provođenje nastavePredavanja, WebCT raspravišta i grupni rad na zadatcima, radionice

Način provjere znanjapohađanje predavanja i vježaba (70% minimalno), seminarski rad, kolokviji

LITERATURA Obvezna:

1. Forsyth, P. Marketing in Publishing. London : Routledge, 1997.2. Kesić, T. Ponašanje potrošača. Zagreb : ADECO, 1999.3. Meler, M. Marketing. Osijek : Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski

fakultet Osijek, 1999.4. Šarić, Lj. Psihologija u ekonomskoj propagandi. Zagreb : Visoka grafička škola, 1972.

Preporuča se pročitati:1. Baverstock, A. Are Books Different: Marketing in the Book Trade. London :   Kogan

Page,   1993.

Preduvjeti za upis predmeta – prema općim uvjetima za upis diplomskog studija iz informacijskih znanosti

Uvjeti – za upis u IV. semestar

Način polaganja ispita Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće:– aktivno sudjelovanje na predavanjima i vježbama (sustavno praćenje preporučene literature) –

maksimalno 60 bodova– seminarski rad – maksimalno 60 bodova – kolokvij – maksimalno 80 bodova

Konačna ocjena 180 – 200 (A – izvrsno), 160 – 179 (B – vrlo dobar), 125 – 159 (C/D – dobar), 110 – 125 (E – dovoljan), ispod 110 F – nedovoljan

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbeBaza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnik o stupnju zadovoljstva studenata organizacijom predmeta, uključenim sadržajima i njihovim odnosom na predavanjima i vježbama.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,44kontinuirano provjeravanje znanja ili završni pismeni ispit 2,56zadaci na vježbama 2,00

Ukupno 6

42

OPIS IZBORNIH PREDMETA

43

BIBLIOMETRIJA KOD: IZID09ECTS – 5 bodovaLjetni semestar 0+2+1

Opis predmetaSadržaj predmeta prilagođen je interesima studenata koji žele nastaviti s istraživačkim radom. Predstavljaju im se osnovni koncepti bibliometrije, ukazuje na razvojni put bibliometrije od statističke bibliografije, pojave i interpretacija vezanih uz bibliometrijske i scientometrijske zakone, Orteginu hipoteza braće Cole, do pojave kazala citata, 'mapiranja' (Garfield) i Webometrije.Problematiziraju se definicije i područja bibliometrije i područja istraživanja. Studente se upućuje na načine zaključivanja o veličini i rastu znanja, produktivnosti autora, istraživačkim skupinama i predvodnicima, koncentraciji, raspršenosti, zastarjevanju znanja te umreženosti znanja i znanstvenih disciplina. Podrobno se opisuju obilježja bibliometrijskih zakona i razdioba: Zipfovljeva, Lotkina, Bradfordova i Heapsova, te citatna analiza i njezine metode i tehnike Navode se primjeri kvantitativne analize proizvodnje, diseminacije i uporabe znanja. Upućuje se na odnose između statističke bibliografije, bibliometrije, infometrije, scientometrije, webometrije.

Ciljevi – opće i specifične kompetencijeNastoji se postići da studenti razumiju bibliometriju i bibliometrijske postupke i zakone kako bi dobili uvid u načine i metode proučavanje strukture, proizvodnje, organizacije i distribucije znanja.Studenti bi trebali biti sposobni da:- samostalno koriste bibliometrijske metode, - planiranju, organiziraju i provode kvantitativna istraživanja obrade znanja - zaključuju na osnovi rezultata dostupnih mjerenja

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- Opisati strukturu proizvodnje, organizacije i distribucije znanja- Samostalno koristiti bibliometrijske metode- Provoditi kvantitativna istraživanja obrade znanja- Analizirati rezultate dostupnih bibliometrijskih mjerenja- Usporediti odnose između statističke bibliografije, bibliometrije, infometrije, scientometrije i

webometrije

LITERATURAObvezna:

1. Cole, J. R. A Short history of the use of citations as a measure of the impact of scientific and scholarly work. // The Web of Knowledge: A Festschrift in honor of Eugene Garfield. / ed. by B. Cronin and H. B. Atkins. Medford, NJ : Information Today, Inc., 2000.

2. Cooper, M. Perspectives on qualitative research with quantitative implications: Studies in information management. // Journal of Education for Library and Information Science. 31, 2 (1990), str. 105-112.

3. Borgman, C. L. Scholarly communication and bibliometrics. Newbury Park, CA : Sage Publications, 1990.

4. Sengupta, I. Bibliometrics, Informetrics, Scientometrics and Librametrics: an overview. // Libri, 42, 2(1992), str. 75-98

Izborna:U dogoru s nastavnikom, a ovisno o temi seminarskog rada.

Preduvjeti za upis predmeta – poznavanje osnova znanstvenoga rada i razvoja znanosti

Uvjeti – po izboru, do prijave diplomskoga rada (mogućnost prijenosa bodova za diplomski studij)

Način polaganja ispita Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće:– aktivno sudjelovanje na seminarima i vježbama – maksimalno 60 bodova– dva kolokvija – 80 bodova (maksimalna broj bodova po kolokviju je 40, minimalan 25) – samostalan rad – 60 bodova (minimalan broj bodova je 50)

44

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbeBaza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnik.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,10kontinuirano praćenje 0,40kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja 2,00seminarski rad 0,50završni projekt 1,00

Ukupno 5

KOMERCIJALNE BAZE PODATAKA UPRIRODOSLOVLJU, MEDICINI I TEHNICI ECTS – 5 bodova KOD: IZID04Ljetni semestar 1+2+0

Okvirni sadržaj predmeta:Na predavanjima studenti će se upoznati s logikom organizacije baza podataka, naprednim tehnikama i strategijama pretraživanja (proximity, truncation itd.), odabranim alatima i tražilicama na Internetu, te vrednovanjem informacijskih izvora na Internetu. Posebna se pažnja posvećuje bazama podataka o patentima i normama.Naglasak radionica bit će na logici pretraživanja komercijalnih baza podataka (bibliografskih i full-text) dostupnih hrvatskim znanstvenicima, a relevantnim za područja prirodoslovlja, medicine i tehnike (Emerald, EBSCO, Current Contents, Web of Science), te na upućivanju na relevantne izvore podataka na Internetu koji ne zahtijevaju pretplatu (npr. Pubmed, BUBL Link, IRB portal, Open Directory Project, brojni knjižnični katalozi i sl.). Vježbat će se pretraživanje u bazama poput Wiley InterScience 100 (baza podataka s cjelovitim člancima časopisa, s naglaskom na članke iz računarskih znanosti, geoznanosti, inženjerstva, bioloških znanosti, matematike i statistike, fizike i psihologije), Kluwer Journals (članci iz preko časopisa s naglaskom na farmakologiji, kemiji, prehrambenoj i biotehnološkoj tehnologiji, poljoprivredi, ribarstvu i veterini, medicini i dr.), i dr. izvorima.

Ciljevi – opće i specifične kompetencijeStudenti trebaju biti osposobljeni da:– razumiju logiku prganizacije baza podataka– prepoznaju i rabe napredne alate i tehnike pretraživanja– odaberu najvrjednije izvore podataka za svoj upit– oblikuju upit (odaberu relevantne ključne riječi i logičke operatore)– vrednuju izvore informacija na Internetu za vlastito područje istraživanja.

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:– primijeniti logiku organizacije baza podataka– prepoznati napredne alate i tehnike pretraživanja– primijeniti napredne alate i tehnike pretraživanja– odabrati najvrjednije izvore podataka za svoj upit– oblikovati upit (odabrati relevantne ključne riječi i logičke operatore)– vrednovati izvore informacija na Internetu za vlastito područje istraživanja.

Oblici provođenje nastavePredavanja, seminari, terenski rad, rad u projektnim skupinama

Način provjere znanjaSeminarski rad, oblikovanje i provedba manjeg projekta

LITERATURA

45

Obvezna:1. Cook, Alison. A guide to finding quality information on the internet: selection and evaluationstrategies. 2nd ed. London : Library Association Publishing, 2001.2. Resources for searching [online]. http://www.netskills.ac.uk/support/searching

Preporučna:1. Database tutorials. www.ischool.utexas.edu/~texshare/2. Glossbrenner, Alfred; Glossbrenner, Emily: Search engines for the World Wide Web. 3rd ed. Berkeley : Peachpit Press, 2001.3. Institut Rudjer Bošković. Knjižnica. Edukacija korisnika.http://nippur.irb.hr/hrv/edukacija/index.html4. Online database tutorials.http://www.mngt.waikato.ac.nz/school/knowledge/Orientation/databasetutorial.htm

Preduvjeti za upis kolegija – NE

Način polaganja ispitaPri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće:– aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima – maksimalno 80 bodova– seminarski rad o provedenom terenskom zadatku – 120 bodova (minimalna broj bodova je 80)

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbeBaza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnostistudenata; upitnik.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,10izlaganje projekta 0,30projekt 0,80praktični rad na vježbama 0,80završni pismeni ispit 2,00

Ukupno 5

METODE ZAŠTITE PAPIRNE GRAĐE KOD: IZID05ECTS – 6 bodovaZimski semestar 1+2+1

Opis predmetaZaštita knjižnične i arhivske građe: pristupi, tehnički i tehnološki aspekti zaštite; nacionalni i međunarodni projekti zaštite papirne građe; uloga UNESCO-a i komisija Europske Unije u promicanju i zaštiti pisane građe. Pasivna konzervacija. Zaštita građe prijenosom na druge medije (reformatiranje).Uloga zgrade u zaštiti papirne građe. Metode masovne konzervacije u zaštiti paprine građe. Mjesto restauriranja u zaštiti. Kriteriji za osnivanje restauratorskih radionica i foto-laboratorija u knjižnicama i arhivima. Medunarodna suradnja na području zaštite. UNESCO-ov program "Memory of the World". ECPA (Europsko povjerenstvo za zaštitu i dostupnost). GCI (Gettyjev insitut za konzervaciju). Menadžment na području zaštite pisane građe. Izrada programa zaštite. Utvrđivanje prioriteta za zaštitu. Specifičnosti zaštite papirne građe iz korpusa nacionalne baštine; projekti u Hrvatskoj i strategija kulturnog razvitka.

Ciljevi - opće i specifične kompetencijeOmogućiti studentima da razumiju i tumače pojam i metode zaštite papirne građe, da ovladaju metodologijom prepoznavanja, odabira i organizacije pisane baštine poradi njezina čuvanja i sigurne uporabe. Na vježbama i u laboratorijima za zaštitu studenti se upoznaju s osnovnim tehniknama i metodama prepoznavanja, odabiranja i zaštite jedinica papirne građe.

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

46

- definirati pojam i metode zaštite papirne građe- opisati uzroke propadanja papirne građe- koristiti metodologiju prepoznavanja, odabira i organizacije pisane baštine poradi njezina čuvanja i

sigurne uporabe- razlikovati osnovne tehnike i metode prepoznavanja, odabiranja i zaštite jedinica papirne građe

Oblici provođenje nastavePredavanja, seminari, individualni projekti, posjeti i vježbanje na radilištimaNačin provjere znanja - pohađanje predavanja, seminara i vježaba (70% minimalno), seminarski rad

LITERATURAObvezna:

1. Bestandserhaltung. Herausforderung und Chancen. I ur. Weber, H. Stuttgart, 1997,360 str.2. Choosing to Preserve. Towards acooperative strategy for long-term access to the

intellectualheritage. ECPA. Amsterdam, 1997, 165 str.3. Mušnjak, T. Pamćenje svijeta. Pultusk, 12-14. rujna 1993. II Arhivski vjesnik. Zagreb,

36(1993),str. 242-247.4. Mušnjak, T. Europslw povjerenstvo za zaštitu i dostupnost. (ECP A - European Commission

on Preservation and Access). II Arhivski vjesnik. Zagreb, 40 (1997), str. 263-265.5. Mušnjak, T. Arhivi: Između digitalnih zapisa i ubrzanog propadanja zapisa na /ciselom

papiru. II Arhivski vjesnik, 44(2001), str. 61-70.6. Mušnjak, T. Uloga zgrade u zaštiti pisane baštine. II Arhivski vjesnik, 44/(2001), str. 183-192. 7. Pravilnik o registru kulturnih dobara Republike Hrvatske. II Narodne novine 37(2001).8. Teygeler, R. Preserving paper: recent advances. II Managing preservationfor libraries and

archives: current practice andfuture developments. led. by John Feather. Aldershot : Ashgate, 2004. .

9. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. II Narodne novine 69(1999).Izborna (sustavno praćenje mrežnih adresa i članaka iz časopisa)

Preduvjeti za upis predmeta DA - osnovna znanja iz aštite građe i podataka

Način polaganja ispitaPri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće:

aktivno sudjelovanje na vježbama i seminarima - maksimalno - 60 bodovapraktičan rad s pisanim izvješćem o provedenom projektu - maksimalno 140 bodova

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbeBaza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnik. .

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50praktični rad na vježbama 0,70izlaganje 0,20seminarski rad 1,30pismena provjera znanja 2,30

Ukupno 6

* Odluka Senata od 29. listopada 2007.g.

KOMPARATIVNE STUDIJE IZ NAKLADNIŠTVA I KNJIŽARSTVA KOD: IZID06ECTS – 6 bodovaLjetni semestar 2+0+2

Opis predmetaOvaj predmet upoznaje studente s idejnim i kulturološkim premisama nakladništva i knjižarstva u zemljama srednje i jugoistočne Europe tijekom 20. i početkom 21. Posebno se obrađuju teme, veze i odnosi Hrvatske i susjednih zemalja, kao tranzicijskih zemalja koje se prilagođuju europskome zakonodavstvu i tržišnoj orijentaciji. Poseban naglasak bit će na suvremenim teorijskim trendovima i

47

aktualnoj praksi u nakladništvu i knjižarstvu, osobito u odnosu na otvorene arhive, ulogu ‘collecting societies’ i sl. Studenti će na osnovi preporučene literature istraživati modele prilagodbe i uspoređivati ih u odnosu na smjernice Međunarodne udruge nakladnika (IPA) i praktična rješenja u dvjema sredinama.

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- definirati utjecaj osnovnih ideoloških tendencija, posebice u 20. stoljeću, na nakladništvo i

knjižarstvo- definirati društveno-ekonomske promjene koje su utjecale i utječu na ulogu knjige u društvu- analizirati suvremene nakladničke trendove, kao što je internacionalizacija nakladništva,

korporativna prodaja, globalizacija i sl.- opisati i argumentirati kulturološke posljedice elektroničkih inačica knjige- razlikovati primjenu suvremenih tehnologija na različita nakladnička područja

LiteraturaObvezna:Eisenstein, E. The printing press as an agent of change. Cambridge: Cambridge University Press, 1997.Manguel, A. Povijest čitanja. Zagreb: Prometej, 2001.Stipčević, A. Socijalna povijest knjige u Hrvata. Zagreb: Školska knjiga, 2004.

Način provjere znanjaPohađanje predavanja i seminara, seminarski rad.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,00kontinuirano praćenje (konzultacije, zadaće) 0,50kontinuirana provjera znanja 1,50seminarski rad (aktivnost, prezentacija) 1,00završni usmeni ispit 2,00

Ukupno 6

UPRAVLJANJE PROMJENAMA U KNJIŽNICAMA I INFORMACIJSKIM CENTRIMAECTS – 6 bodova KOD: IZID01Ljetni semestar 2+0+2

Opis predmetaU sklopu predmeta nudit će se predavanja i seminari iz odabranih tema, a prema zanimanju studenata, i to vezano uz:– Znanstvene informacije– Poslovne informacije – Službene publikacije– Organizaciju i vođenje posebnih zbirki– Ulogu knjižnica u obrazovanju na daljinuPosebna će se pažnja posvetiti osobitostima organizacijskih modela knjižnica i drugim informacijskim ustanovama i mrežama s obzirom na njihov povijesni razvoj i promjene u društvu, nastajanju, prikupljanju, obradi, difuziji i pristupu poslovnim informacijama, službenim publikacijama, oblikovanju posebnih zbirki (zavičajne zbirke, hemeroteke, zbirke za osobe s posebnim potrebama i sl.) te pitanjima općih i posebnih tezaurusa i ulozi knjižnica u obrazovanju na daljinu.

Ciljevi – opće i specifične kompetencijeProtumačiti uvjete razvoja knjižnica u promjenjivim uvjetima djelovanja, te organizaciju i upravljanje knjižničnim sustavima i mrežama sa stajališta njihova značaja za zajednicu i razvoj obrazovanja, kulture i znanosti. Omogućiti studentima da razumiju načela i kriterije oblikovanja posebnih zbirki i usluga kao i usluga za psoebne skupine korisnika. Studente, a posebno one koji će raditi u obrazovnim ustanovama, nastoji se upoznati s novim modelima i metodama obrazovanja, poglavito vezano uz obrazovanje na daljinu i ulogu knjižnica u tim procesima.

48

Osposobiti studente da:– prepoznaju potrebe i zahtjeve korisnika informacijskih ustanova – razumiju logiku promjena u okruženju– planiraju razvoj, uključujući nužne promjene izazvane promjenama u okruženju

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:– Identificirati različite korisničke skupine– Opisati i tumačiti različite korisničke potrebe i načine na koje informacijske ustanove odgovaraju

na te potrebe– Kritički ocjenjivati primjere prakse– Samostalno istraživati korisničke potrebe u informacijskom okruženju

Oblici provođenje nastavePredavanja, seminari, individualni projekti

Način provjere znanja – pohađanje nastave i seminanara, seminarski rad, usmeni ispit

LITERATURA Obvezna:

1. Bahtijarević-Šiber, F. Management ljudskih potencijala. Zagreb : Golden marketing, 1999.2. Bates, T. Upravljanje tehnološkim promjenama: strategije za voditelje visokih učilišta. / preveli

S. Jelušić i S. Faletar. Zagreb : CARNet ; Lokve : Naklada Benja, 2004.3. Fligstein. The Architecture of Markets: an economic sociology of Twenty-First Century

Capitalist Societies. Princeton, NJ. Princeton University Press, 2002. 4. Stueard, R. D. ; B. B. Moran. Library and information center management. 6th ed. Greenwood

Village : Libraries Unlimited, 2002.

Izborna (studenti odabiru jedinice prema ponuđenoj nastavnoj cjelini i u dogovoru s nastavnicima):1. Aparac, T. Suvremeno sveučilište i knjižnica: konceptualna i organizacijska pitanja. //

Strokovno posvetovanje visokoškolskih knjižničark in knjižničarjev z međunarodno udeležbo (1 ; 1999 ; Ljubljana). Pomen in delo visokoškolskih knjižnic = The role and activity of academic libraries: zbornik. / šurednik Vera Gradišar]. Ljubljana : Centralna tehnička knjižnica Univerze, 1999. Str. 123-138. 15 bilježaka. 25 bibliografskih jedinica. Sažetak. Abstract.

2. Baršić-Schnedier, Ž. Interakcija građani-država kroz medij narodnih knjižnica ili kako oblikovati kulturološke temelje demokratskog društva. // Slobodan pristup informacijama u službi kulturnog razvitka. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2002. str. 107-120

3. Brophy, P. The academic library. 2nd ed. London : Facet, 2004.4. Cronin, B. ; E. Davenport. Competitive Edge. // Knowledge and special libraries. / ed. by J. M.

Matarazzo and S. D. Connolly. Boston etc. Butterworth and Heinemann, 1999. 5. Future of Government Information and Libraries : special issue. // Government Information

Quarterly 19, 1(2002)6. Hayes R. M. Strategic management for academic libraries. Westport etc. : Greenwood, 1993.7. Szilvassy, J. Basic serial management handbook. Muenchen : KG Saur, 1996.8. Supporting e-learnig: a guide for library and information managers. / ed. by M. Melling.

London, Facet, 2004.

Preduvjeti za upis predmeta DA – osnovna znanja vezana uz organizaciju i poslovanje informacijskih ustanova odnosno razlikovni ispit

Način polaganja ispita Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće:– aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima – maksimalno 80 bodova– seminarski rad o provedenom pilot istraživanju – 120 bodova

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbeBaza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnik

Studijska obveza Opterećenje u ECTS

49

pohađanje nastave 1,44kontinuirano provjeravanje znanja ili završni pismeni ispit 2,56kontinuirano praćenje (čitanje literature 0,50seminarski rad 1,50

Ukupno 6

UPRAVLJANJE ZNANJEM (KNOWLEDGE MANAGEMENT) KOD: IZID07ECTS – 5 bodovaZimski semestar 1+0+2

Opis predmetaZnanje i management. Razvitak, rast i perspektiva knowledge managementa. Novi modeli rada: Radnici koji se bave znanjem (informacijski stručnjaci) i voditelji znanja (organizatori informacijskih procesa). Razlika između upravljanja znanjem i intelektualnim kapitalom. Stvaranje i razmjena informacija i znanja. Organizacija informacija i znanja, upravljanje znanjem i mjerenje.Stvaranje, organizacija i upravljanje u znanosti, obrazovanju, profitnim i neprofitnim organizacijama. Strategija razvoja knowledge managementa. Samoorganizirajući i samoučeći sustavi. Znanje, inovacija i ljudski resursi. Informacijske ustanove u digitalnome dobu: definiranje zadaća, razgraničenja djelatnosti. Problematika upravljanja znanjem o baštini; jedinica baštine – tumačenje fenomena i kritičko valoriziranje teorijskih koncepata. Planiranje razvoja infrastrukturnih jedinica, umrežavanje: izazovi i mogućnosti. Marketing informacijskih ustanova. Oglašavanje i predstavljanje usluga. Modeli outsoucinga. Modeli vrednovanja.

Ciljevi – opće i specifične kompetencije– upoznati studente s novijom teorijama o upravljanju znanjem (Knowledge management) kako bi

bili kadri razumijevati i tumačiti različite teorijske pristupe i pronalaziti, te interpretirati primjere najbolje prakse.

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- razlikovati nove teorije o upravljanju znanjem- tumačiti različite teorijske pristupe- definirati važnost intelektualnog kapitala u stjecanju kompetitivne prednosti organizacija- analizirati tipove znanja i postojeće probleme i inicijative- interpretirati primjere najbolje prakse

Oblici provođenje nastavePredavanja, seminari, individualni projekti, gosti-predavači iz inozemstva

Način provjere znanja – pohađanje predavanja i seminara, seminarski rad

LITERATURA Obvezna:

1. Abell, A. ; N. Oxbrow. Competing with Knowledge. London : Facet, 2001.2. Bergeron, B. Essentials of knowledge management. New York : Wiley, 2003.3. Firestone, J.M. Enterprise information portals and knowledge management. Amsterdam :

Butterworth-Heinemann cop., 2003.4. Knowledge management lessons learned. / ed. by M.D. Koening and T. K. Srikantaich.

Medford, NJ. : Information Today, 2003. 5. Pulić, A. ; D. Sundać. Intelektualni kapital. Rijeka : IBCC, 2002.

Preporuča se:1. Allee, V. The future of knowledge : increasing prosperity through value networks. Burlington :

KMCI Press, 2003.2. Bahra, N. Competitive knowledge management. London : Palgrave, 2001.3. Carnall, M. Managing Change in Organizations. Prentice Hall, 1990.4. Eschenbach, S.: Wissen und Management. Eisenstadt : HFS, 2004.

50

5. Information management and organizational change in higher education. Westport etc. : Meckler, 1992.

6. McElroy, M. W. The new knowledge management : complexity, learning, and sustainable innovation. Burlington : KMCI Press, 2003.

7. Stvaranje multikulturalne organizacije: kako iskoristiti snagu raznolikosti. / T. Cox i dr. Zagreb : Mate, 2004.

8. Synergymanagement, Komplexität beherschen – Verbundteile erzielen. / Hrsg. Hirzel Leder & Partner Wiesbaden : Gabler Verlag, 1993.

Preduvjeti za upis predmeta DA – poznavanje teorije i prakse upravljanja

Način polaganja ispita Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće:– aktivno sudjelovanje na predavanjima – maks. 60 bodova– seminarski rad o provedenom pilot istraživanju – 140 bodova

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbeBaza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnik.Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,10kontinuirano praćenje (konzultavije, uvid u rezultate kolokvija,zadaće) 0,70kontinuirana provjera znanja 0,70završni pismeni ispit 1,50završni usmeni ispit 1,00

Ukupno 5

ARHITEKTURA KNJIŽNICA KOD: IZID10ECTS – 6 bodovaZimski semestar 1+2+2

Opis predmetaStudenti se upoznaju s teorijskim i primijenjenim vidovima planiranja, izgradnje i održavanja knjižničnih i drugih zgrada za potrebe kulturno-informacijskih djelatnosti u promjenjivim uvjetima. Obrađuju se teme vezane uz suradnju stručnjaka različitih profila, upravljanje timovima, psihološkim i društvenim odrednicama koje određuju pristupe i metode, načine proučavanja organizacijskih potreba, modele obučavanja i tehnološke podrške, i dr. Na seminarima se raspravlja o potrebama i načinima dijagnosticiranja nesklada između poslanja i izvedbe knjižničnih I drugih zgrada, primjerima najbolje prakse, uporabi podrški za odlučivanje i gradnju timova, pregovaračkim tehnikama, prevladavanju stresa, ‘mobbinga’, odabiranju osoblja i mjerenju individualnih različitosti u odnosu na poslovno okruženje. Obrađuju se i pitanja poslovne etike, suočavanja s izazovima digitalnoga doba, osobinama arhitekata, inženjera, informacijskih stručnjaka i dr. temama. Raspravlja se o prirodi vodstva i upravljanja velikim projektom kao što je planiranje i izgradnja zgrada za potrebe informacijskih ustanova, ponašanju rukovoditelja, specifičnim ponašanjima vezanim uz zadatak i međuljudske odnose, utjecajima iz okruženja, ekološkim pitanjima i dr. Produbljuju se znanja iz ustroja i organizacije informacijskih ustanova u digitalnome dobu i raspravlja o implikacijama promjena pod utjecajem novih tehnologija na oblikovanje zgrada.

Ciljevi – opće i specifične kompetencije Omogućiti studentima da na osnovi obvezne i preporučene literature raspravljaju i zaključuju o mogućim modelima i tehnikama vođenja, poglavito u odnosu na vođenje ljudi u kulturnim, obrazovnim i informacijskim organizacijama koje su izložene stalnim promjenama pod utjecajem primjene novih tehnologija.

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

51

- na osnovi obvezne i preporučene literature raspravljaju i zaključuju o pristupima izgradnji knjižničnih zgrada u raznim povijesnim razdobljima

- razumiju i tumače moguće modele i tehnike vođenja pri planiranju i izgradnji knjižničnih zgrada - razumiju i tumače promjene u planiranju, oblikovanju i opremanja knjižničnih zgrada pod

utjecajem primjene novih tehnologija

Oblici provođenje nastave Predavanja, seminari, terenski rad, rad u projektnim skupinama Način provjere znanja Seminarski rad, oblikovanje projekta, kolokvij LITERATURA Obvezna literatura

1. IFLA Library Building Guidelines: Developments & Reflections / edited by Karen Latimer and Hellen Niegaard. München: K. G. Saur, 2007. (Odabrana poglavlja)

2. Khan, Ayub. Better by design: an introduction to planning and designing a new library building. London: Facet Publishing, 2009. (Odabrana poglavlja)

3. Library buildings: preparation for planning: proceedings of the Seminar held in Aberystwyth, August 10-14, 1987 / edited by Michael Dewe. Muenchen; New York; London; Paris: IFLA, 1989. (Odabrana poglavlja)

4. Lushington, Nolan. Libraries designed for users: a 21st century guide. New York; London: Neal-Schuman Publishers, Inc., 2002. (Odabrana poglavlja)

5. Neidhart, Velimir. Knjižnice. // Tehnička enciklopedija. Zagreb : JLZ Miroslav Krleža. Sv. 9. 1984. Str. 71-95.

6. Sannwald, William W. Checklist of library building design consideration. Chicago; London: American Library Association, 2001. (Odabrana poglavlja)

7. Thompson, Godfrey. Planning and design of library buildings. 3d ed. London: Butterworth Architecture, 1989. (Odabrana poglavlja)

Dopunska literatura1. Adamson, Martha C.; Bunnett, Brian P. Planning library spaces to encourage collaboration. //

Journal of Medical Library Association 90, 4(2002), str. 437-441.2. Cohen, Alex. Learning Spaces in Public Libraries. // Public Library Quarterly 28, 3 (2009), str.

227–233.3. Dahlgren, Anders C.; Eigenbrodt, Olaf; Latimer, Karen; Romero, Santi. Key issues in building

design: how to get started in planning a project. Library Buildings and Equipment Section, 2009. URL: http://www.ifla.org/publications/key-issues-in-building-design

4. Fortriede, Steven Carl. Moving your library: getting the collection from here to there. Chicago: American Library Association, 2010. Str. 3-34.

5. Irvall, Birgitta; Skat Nielsen, Gyda. Pristup knjižnicama za osobe s invaliditetom: lista za (samo)procjenu / prevela Irena Kranjec. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008. URL: http://www.hkdrustvo.hr/datoteke/399

6. Jochumsen, Henrik; Hvenegaard Rasmussen, Casper; Skot-Hansen, Dorte. A new model for the public library in the knowledge and experience society. URL: http://www.kulturstyrelsen.dk/fileadmin/user_upload/dokumenter/bibliotek/indsatsomraader/Udvalg_om_Folkebibliotekernes_rolle_i_videnssamfundet/A_new_model_for_the_public_library.pdf

7. Library buildings in a changing environment: proceedings of the 11th Seminar of the IFLA Section on Library Buildings and Equipment, Shanghai, China, 14-18 August 1999 / ed. by Marie-Françoise Bisbrouck. Muenchen: IFLA, 2001. (Odabrana poglavlja)

8. Library space planning guide. Hartford: Connecticut State Library, 2002. URL: http://www.statelibrary.sc.gov/docs/Facility/space_planning_guide.pdf

9. Moy, Francine. Methods for studying spaces in libraries. // The Canadian Journal of Information and Library Science 35, 4 (2011), str. 354-366.

10. Mušnjak, T. Uloga zgrade u preventivnoj zaštiti pisane baštine. // Arhivski vjesnik 44 (2001), str. 183-192.

Preduvjeti za upis kolegija – članak o knjižničnoj arhitekturi u Tehničkoj enciklopediji Hrvatskog leksikografskog zavoda – autora akademika Velimira Neihardta.

52

Način polaganja ispita Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće: – aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima (sustavno praćenje preporučene literature) maksimalno 80 bodova – seminarski rad o provedenom terenskom zadatku – 120 bodova (minimalna broj bodova je 80)

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnik.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,90seminarski rad 2,10završni pismeni ispit 2,00

Ukupno 6

INFORMACIJSKA POLITIKA I TEHNOLOŠKE PROMJENE KOD: IZID11ECTS – 5 bodovaZimski semestar 1+0+2

Opis predmeta Filozofija i tehnologija: filozofske dimenzije informacijskih tehnologija. Epistemologija informacije. Kultura, znanost i obrazovanje i tehnološke promjene. Globalno društvo i izazovi društvenih znanosti 21. stoljeća: integracija, dezintegracija i reintegracija globalnog društva kroz informacijske tehnologije. Informacijske tehnologije i političke komunikacije. Virtualna demokracija. Problem pristupa informacijskim tehnologijama i društvenog raslojavanja (digital devide). Rast znanja o društvu i razvoj društvenih sustava. Društvena realnost i virtualna realnost. Socijalne implikacije organizacijskih promjena nastalih utjecajem informacijske tehnologije.Informacijske tehnostrukture i čovjek. Etička dimenzija globalne informacijske infrastrukture. Paradigme predinformacijskog i informacijskog društva. Ljudska prava i informacijsko društvo.

Ciljevi – opće i specifične kompetencije Ponuđeni se sadržaji studentima izlažu s ciljem da im se olakša razumijevanje i ponudi teorijsko metodološki okvir za tumačenje pojavnosti i promjena suvremenoga društva.– omogućiti studentima uvid u filozofske i sociopsihološke interpretacije informacijskih fenomena i

razumijevanje paradigmi informacijskoga doba,– uputiti ih u vrijednu novu literaturu koja s filozofijskog i sociološkog motrišta tumači probleme

vezane uz rast i razvoj informacijskoga društva.

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:1. definirati i tumačiti pojavnosti i promjene suvremenog društva2. filozofski i sociološki opisati i interpretirati informacijske fenomene3. razlikovati i razumjeti paradigme informacijskog doba4. analizirati i kritički tumačiti probleme vezane uz rast i razvoj informacijskog društva

Oblici provođenje nastave Predavanja, seminarska raspravišta, Moodle.

LITERATURA Ispitna literaturaPopis literature potrebne za studij i polaganje ispita

1. Bard, A.; Söderqvist, J. (2003) Netokracija: nova elita moći i život poslije kapitalizma. Zagreb: Differo.

Odabrana poglavlja.2. Breen, M. (2011) Uprising: The Internet's Unintended Consequences. Illinois: Common

Ground Publishing LLC.Odabrana poglavlja.

53

3. Carroll, E.; Romano, J. (2011) Your Digital Afterlife: When Facebook, Flickr and Twitter Are Your Estate, What's Your Legacy?. Berkeley: New Riders.

Odabrana poglavlja.4. Christakis, N. A.; Fowler, J. H. (2010) Povezani: iznenađujuća moć društvenih mreža i kako

one utječu na naše živote. Zagreb: Algoritam.Odabrana poglavlja.

5. Groothius, D. (2003) Duša u kiberprostoru. Zagreb: STEPress.Odabrana poglavlja.

6. Hawkins, J.; Blakeslee, S. (2004) On intelligence. New York: Owl books.Odabrana poglavlja.

7. Kiberprostor, kibertijela, cyberpunk: kulture tehnološke tjelesnosti. (2001) Ur. Mike Featherstone i Roger Burrows. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

Odabrana poglavlja.8. Lanier, J. (2014) Vi niste gadget: manifest. Zagreb: Algoritam.

Odabrana poglavlja.9. Leary, T. F. (1994) Chaos & Cyber Culture. Berkeley: Ronin Publishing Inc.

Odabrana poglavlja.10. Selak, M. (2013) Ljudska priroda i nova epoha. Zagreb: Naklada Breza.

Odabrana poglavlja.11. Sim, S. (2001) Lyotard i “neljudsko”. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.12. Tancer, B. (2010) Klik: što milijuni ljudi rade na internetu i što to govori o njima. Zagreb:

Algoritam.Odabrana poglavlja.

13. The Digital Public Domain: Foundations for an Open Culture. (2012) Ed. Melanie Dulong de Rosnay and Juan Carlos De Martin. Cabridge: Open Book Publishers.

Odabrana poglavlja.14. Wynants, M.; Cornelis, J. (2005) How Open is the Future: Economic, Social and Cultural

Scenarios inspired by Free & Open-Source Software. Brussels: VUB Brussels University Press.

Odabrana poglavlja.

Način polaganja ispita Dnevnici čitanja, seminarski rad, kvizovi, pismeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnici.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave (15 P i 30 S) 1,00dva kolokvija / pismeni završni ispit 2,80usmeni ispit (neobvezan – usmeno odgoravanje za veću ocjenu)refleksivni osvrt na nastavne sadržaje (na početku svakog predavanja slijedi refleksivni osvrt na nastavne sadržaje s prethodno održanog sata; na kraju svakog predavanja slijedi refleksivni osvrt na nastavne sadržaje s tog sata u obliku pitanja i odgovora).seminarski rad 0,80seminarska raspravišta - Aktivno, kritičko i konstruktivno sudjelovanje u raspravi uz izlaganje i analizu studije slučaja 0,40

Ukupno 5

ČUVANJE I ZAŠTITA ELEKTRONIČKIH DOKUMENATA KOD: IZID12ECTS – 5 bodovaZimski semestar 1+2+0

Opis predmeta

54

Raščlamba strukture elektroničkog zapisa (konceptualna i fizička razina). Razlike u formatima zapisa teksta, slika, zvuka, videa, multimedija itd. Slojevitost problema održavanja elektroničkog građe (dugovječnost, preglednost, kodiranje, međusobna povezanost, nadležnost za pohranjivanje, konverzija formata, autorska prava itd.). Obrazlaže se uloga metapodataka u zaštiti elektroničkih dokumenata i tumači svrha metapodataka za zaštitu. Elementi opisa, modalitet obrade podataka, postupci zaštite podataka (emulacija, migracije, i dr.), postupci i metode očuvanja autentičnosti u elektroničkoj okolini, formati za razmjenu očuvanih elektroničkih dokumenata (XML itd.), Vrste podataka i razine podataka (fizička, binarna, strukturna, razina objekta, aplikacijska i sl.). OAIS referentni model; vrsta objekta i tehnološka ovisnost.Pregled standarda i referentnih modela bitnih za zaštitu i očuvanje elektroničkog gradiva (OAIS, EAD itd.), te pregled važnijih međunarodnih projekata (PADI, PANDORA, InterPares, NEDLIB, CAMiLEON itd.). Prikaz rezultata relevantnih inozemnih i domaćih istraživanja u području zaštite elektroničkog građe. Ciljevi – opće i specifične kompetencije Upoznati studente s pristupima, projektima i načinima zaštite elektroničkih dokumenata uz podršku metapodataka. Na vježbama studenti trebaju moći koristiti stečena konceptualna i teorijska znanja primjenom na konkretnome projektu.

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- identificirati specifičnosti elektroničkih dokumenata- objasniti pristupe, projekte i načine zaštite elektroničkih dokumenata- opisati ulogu metapodataka u zaštiti elektroničkih dokumenata- koristiti stečena konceptualna i teorijska znanja primjenom na konkretnome projektu

Oblici provođenje nastave Predavanja, seminari, individualni projekti Način provjere znanja – pohađanje predavanja i vježaba (70% minimalno), seminarski rad LITERATURA Obvezna: 1. Bremer-Laamanen, M. ; J. Stenvall. Selection for digital preservation: dilemmas and perspectives. // Managing preservation for libraries and archives: current practice and future developments. /ed. by John Feather. Aldershot : Ashgate, 2004. 2. Digital preservation. (ed. By Deegan, M. and S. Tanner. London : Facet, 2004. 3. Dör, M.; H. Weber. Digitalna obrada podataka u funkciji zaštite gradiva arhivskih fondova? // Arhivski vjesnik, 43(2000), str. 91-108. 4. Milčić-Trajbar,V. Zaštita građe i dokumenata pisanih na elektroničkim medijima. // Zbornik radova Arhivi, knjižnice, muzeji. / uredile T. Katić i M. Willer. Zagreb Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2000. Str. 166-173. 5. Smjernice za korištenje elektroničkih publikacija. Rev. i nadopunjeno iz. Zagreb : Hrvatski državni arhiv, 1999. 6. van der Werf, T. The deposit system of electronic publications: a process model. Amsterdam : NEDLIB Consortium, 2000.

Izborna: 1. Aparac, Tatjana. Digitalna baština u nacionalnim programima zaštite baštine. // Seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: moguanosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture. / uredile M. Willer i T. Katić. Zagreb : Hrvatsko muzejsko društvo, 2000. Str. 112-122. 2. Garrett, John and Donald Waters. Preserving digital information : report of the Task Force on Archiving of Digital Information : (Commission on Preservation and Acess and RLG, 1996). URL http://www.rlg.org/preserv/digpres.html 3. Feenstra, B. Standards for the implementation of a deposit system for electronic publications. Amsterdam : NEDLIB Consortium, 2000. 4. OCLC/RLG Working Group on Preservation Metadata. URL http://www.oclc.org/research/pmwg/ 5. RLG-OCLC report. Mountain View, CA : RLG, May 2002. URL http://www.rlg.org/longterm/repositories.pdf.

55

Preduvjeti za upis predmeta DA – temeljito poznavanje osnovnih elemenata elektroničkih dokumenata i osnovnih postupaka rada u mrežnom okruženju

Način polaganja ispita Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće: - aktivno sudjelovanje na predavanjima i vježbama – maksimalno 80 bodova - samostalan rad na manjoj digitalnoj zbirci – maksimalno 120 bodova

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnici.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,10praktičan rad na vježbama 1,40izlaganje 0,60pismena provjera znanja 1,90

Ukupno 5

IZGRADNJA ZBIRKI ZA DJECU I MLADEŽ KOD: IZID02ECTS – 6 bodovaLjetni semestar 2+0+2

Opis predmetaPosebna se pažnja u sklopu ovog predmeta posvećuje pitanjima informacijskih izvora, knjižnoj i neknjižnoj građi, medijima (igračke slikovnice, knjige časopisi, AV građa, CD-i, računalni programi, Internet i dr.) namijenjenima djeci i mladeži te kriterijima za njihovu selekciju (o odnosu na zahtjeve dobi, različitosti potreba, mogućnosti recepcije, djecu i mladež s posebnim potrebama, i sl.) i vrednovanju mrežnih izvora. Upućuje se na dječju literaturu s obzirom na suvremene trendove, problemsku literaturu za djecu (slikovnice, dječje knjige, knjige i brošure za tinejdžere), izdavačke projekte, nacionalne i međunarodne nagrade. Studenti će se upoznati i s računalnom tehnologijom i njezinim utjecajem na mijenjanje pristupa čitanju i učenju.

Ciljevi – opće i specifične kompetencijeUpoznati studente s teorijskim ishodištima izgradnje zbirki za djecu i mladež, a poglavito omogućiti studentima:

– da razviju vještine za procjenu potreba, planiranje, oblikovanje i evaluaciju zbirki za djecu i mladež u narodnim knjižnicama

– samostalno odabiru i koriste različitu građu i izvore informacija za djecu i mladež

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

- razlikovati teorijska ishodišta izgradnje zbirki za djecu i mladež- procijeniti potrebe za izgradnjom zbirki za djecu i mladež u narodnim knjižnicama- napraviti plan izgradnje zbirki za djecu i mladež u narodnim knjižnicama- vrjednovati zbirke za djecu i mladež u narodnim knjižnicama- odabirati i koristiti različitu vrstu građe i izvora informacija za djecu i mladež

Oblici provođenje nastavePredavanja, seminari, individualni projekti

Način provjere znanja – pohađanje nastave i seminara, seminarski rad

LITERATURA Obvezna:

56

1. Children and young people: Library Association guidlines for public library services. London: Library Association Publishing, 1991.

2. Elkin, J. ; Denham, D. Investing in Children: a real strategy for future development? // The New Review of Children's Literature and Librarianship 1 (1995), 1, 13-34

3. Fine, S. How the Mind of a Censor Works : The Psychology of Censorship. // School Library Journal 42, 1 (1996), 23-27

4. Konvencija o pravima djeteta. Zagreb : UNICEF, 1993.5. Stričević, I. Pravo na slobodni pristup informacijama u knjižnicama za djecu i mladež. // Dijete i

društvo, časopis za promicanje prava djeteta. 3, 4(2001), str. 455-466.

Izborna:1. U izboru studenta s obzirom na temu seminarskog rada.

Preduvjeti za upis predmeta DA Dječja književnost i Razvojna psihologija

Način polaganja ispita Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće: – aktivnosti na seminarima – maksimalno 80 bodova– samostalan projekt i prezentacija problemske situacije (npr. izbor građe na osnovi različitih

bibliografskih pomagala, vrednovanje zbirke na osnovi određenih kriterija) – maks. 120 bodova

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbeBaza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnik.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50kontinuirano praćenje – aktivnost na seminarima 1,50rad na projektu i seminarski rad 3,00

Ukupno 6

OBLICI, STRATEGIJE I METODE RADA S DJECOM I MLADEŽI U KNJIŽNICI KOD: IZID03ECTS – 5 bodovaLjetni semestar 2+0+1

Opis predmetaStudenti će upoznati osnovne pristupe i metode organiziranja rada s djecom i mladeži u knjižnicama. Na seminarima će se pripremati i analizirati animacijski i promotivni programi s naglaskom na njihovu pedagošku dimenziju; u vježbe je uključeno sudjelovanje studenata u predstavljanju knjiga za djecu i mladež; posjeti; susreti; kreativne radionice i drugi oblici rada s naglaskom na interaktivnim i participativnim metodama, timskom radu, radu na projektima i radionicama. Posebno će se obrađivati igre i dramatizacija te upoznavati s komunikacijskim vještinama i upravljanjem sukobom.

Ciljevi – opće i specifične kompetencijeUpoznati studente s oblicima, strategijama i metodama rada s djecom i mladeži u narodnim knjižnicama kako bi im se omogućilo da:

– razviju vještine timskog rada, projektnog rada i pripremanja i vođenja radionica– samostalno odabiru i koriste odgovarajuće metode u radu s djecom i mladeži

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

- definirati oblike, strategije i metode rada s djecom i mladeži u knjižnici- izabrati metode u radu s djecom i mladeži u knjižnici- primijeniti odgovarajuće metode rada s djecom i mladeži u knjižnici- pripremati radionice s djecom i mladeži u knjižnici- izvoditi radionice s decom i mladeži u knjižnici

57

Oblici provođenje nastavePredavanja, seminari, individualni projekti Način provjere znanja – pohađanje nastave i seminara, seminarski rad, usmeni ispit

LITERATURA Obvezna:

1. Glashof, I. Young Adults welcome –or are they? : The development and testing of new concepts – a project in Germany. // Social Role of Public Libraries, European Seminar, Brussels, 1998.

2. Stričević, I. Igroteka i igraonica u Knjižnici Medveščak. // Umjetnost i dijete. 5/6 (1990), str. 379-383.

3. Stričević, I. Suradnja s roditeljima u dječjoj knjižnici: mogućnosti i perspektive. // Društvena istraživanja. 4, 4-5 (1995), str. 587-599.

4. Stričević, I. Strategije razvoja dječjih knjižnica – sadržajna i informacijska prohodnost. // Knjižnice europskih gradova u 21. stoljeću: zbornik radova Međunarodnog savjetovanja. Varaždin : Gradska knjižnica i čitaonica Metel Ožegović, 1998. Str. 282-286.

Izborna:1. Stričević, I. Early provision and services for pre-school children in Croatian public libraries.

IFLA. 2001. URL: http://www.ifla.org/IV/ifla67/papers/080-162e.pdf . (19-06-2002).2. Stričević, I. Promicanje prava djeteta u dječjoj knjižnici. // Dijete i društvo, časopis za

promicanje prava djeteta. 2, 1(2000), str. 65–71.

Preduvjeti za upis predmeta DA Knjižnični programi i usluge za djecu i mladež

Način polaganja ispita Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće:– aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima – maksimalno 80 bodova– seminarski rad – samostalna priprema i izvedba radionice za djecu ili mladež – maksimalno 120

bodova

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbeBaza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnik.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,10kontinuirano praćenje – aktivnost na seminarima 1,50rad na projektu i seminarski rad 2,40

Ukupno 5

BAZE PODATAKA U DRUŠTVENIM I HUMANISTIČKIM ZNANOSTIMA KOD: IZID08ECTS – 5 bodovaLjetni semestar 1+2+0

Opis predmeta: Na predavanjima studenti će se upoznati s logikom organizacije baza podataka, naprednim tehnikama i strategijama pretraživanja (proximity, truncation itd.), odabranim alatima i tražilicama na Internetu, te vrednovanjem informacijskih izvora na Internetu. Naglasak radionica bit će na logici pretraživanja komercijalnih baza podataka (bibliografskih i full-text) dostupnih hrvatskim znanstvenicima, a relevantnim za područje društvenih i humanističkih znanosti (Emerald, EBSCO, ERIC, Current Contents, Web of Science), te na upućivanju na relevantne izvore podataka na Internetu koji ne zahtijevaju pretplatu (npr. BUBL Link, Humbul Humanities Hub, Social Science Information Gateway – SOSIG, Open Directory Project, South Slavic Literature Library, The Gutenberg Project, Preradović na Internetu, brojni knjižnični katalozi i sl.). Vježbat će se pretraživanje u bazama poput Wiley InterScience (baza podataka s cjelovitim člancima časopisa primarno iz

58

područja prava, a obradit će se i područja poslovanja, financija i menadžmenta, obrazovanja), Kluwer Journals (članci iz preko časopisa s naglaskom na društvenim znanostima, lingvistici te filozofiji i religiji) i drugi dostupni izvori.

Ciljevi – opće i specifične kompetencije Studenti trebaju biti osposobljeni da: – Razumiju logiku prganizacije baza podataka – Prepoznaju i rabe napredne alate i tehnike pretraživanja – odaberu najvrjednije izvore podataka za svoj upit – oblikuju upit (odaberu relevantne ključne riječi i logičke operatore) – vrednuju izvore informacija na Internetu za vlastito područje istraživanja.

Ishodi učenjaPo završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- opisati logiku organizacije baza podataka u društvenim znanostima i humanistici- primijeniti napredne alate i tehnike pri pretraživanju baza podataka u društvenim znanostima i

humanistici- formulirati upite s područja društvenih znanosti i humanistike odabirom relevantnih ključnih riječi i

logičkih operatora- prosuditi vrijednost pronađenih izvora podataka za pojedinačne upite- izabrati relevantne izvore informacija na Internetu za vlastito područje istraživanja

Oblici provođenje nastave Predavanja, seminari, terenski rad, rad u projektnim skupinama

Način provjere znanja Seminarski rad, oblikovanje i provedba manjeg projekta LITERATURA Obvezna: 1. Cook, Alison. A guide to finding quality information on the internet: selection and evaluation strategies. 2nd ed. London : Library Association Publishing, 2001. 2. Resources for searching [online]. http://www.netskills.ac.uk/support/searching

Preporučna: 3. Database tutorials. www.ischool.utexas.edu/~texshare/ 4. Glossbrenner, Alfred; Glossbrenner, Emily: Search engines for the World Wide Web. 3rd ed. Berkeley : Peachpit Press, 2001. 5. Institut Rudjer Bošković. Knjižnica. Edukacija korisnika. http://nippur.irb.hr/hrv/edukacija/index.html 6. Online database tutorials. http://www.mngt.waikato.ac.nz/school/knowledge/Orientation/databasetutorial.htm

Način polaganja ispita Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće: – aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima – maksimalno 80 bodova – seminarski rad o provedenom terenskom zadatku – 120 bodova (minimalna broj bodova je 80)

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnik.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,10izlaganje projekta 0,30projekt 0,80praktični rad na vježbama 0,80završni pismeni ispit 2,00

Ukupno 5

59

OSNOVE INDEKSIRANJA I PISANJE SAŽETAKA KOD: IZID13ECTS – 4 bodovaZimski semestar 2+1+0

Opis predmeta Temeljna načela i metode indeksiranja i pisanja sažetaka. Ručni i automatizirani postupci indeksiranja za različite vrste kazala, uključujući i I&A baze podatka, kazala u knjigama, mrežna kazala, itd. Temeljne tehnike izrade tezaurusa. Teorija i praksa indeksiranja za posebne formate i predmete. Tekuća pitanja automatskog indeksiranja i izrade sažetaka.

Ciljevi – opće i specifične kompetencije – razumjeti temeljna načela reprezentacije znanja– demonstrirati uloge indeksiranja i izrade sažetaka u predmetnoj obradi i pristupu informacijama– dati pregled niza metoda indeksiranja i izrade sažetaka– razlikovati prednosti i nedostatke uporabe prirodnog jezika i kontroliranih vokabulara– razviti vještine indeksiranja i izrade sažetaka u manualnim i automatiziranim sustavima– osigurati razumijevanje temeljnih koncepata i tehnika izrade tezaurusa– stjecanje iskustva u dizajnu i vrednovanju I&A sustava/službi

Ishodi učenja- razlikovati vrste sažetaka- napisati samostalno različite vrste sažetaka- razlikovati različite metode i pristupe izrade kazala- samostalno izraditi kazalo za knjigu- vrednovati sustave za indeksiranje i izradu sažetaka

Oblici provođenje nastave Predavanja, vježbe

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Lancaster, F. W. (2003). Indexing and Abstracting in Theory and Practice. 3rd ed. Champaign , Illinois : Univ. of Illinois . ISBN 0-87845-122-6 [Z695.9 .L36x 2003 ] ili Lancaster, F. W. (1998). Indexing and Abstracting in Theory and Practice. 2nd ed. Champaign , Illinois : Univ. of Illinois . [Z695.9 .L36 1998] 2. Cleveland, D. B. ; Cleveland, A. D. Introduction to indexing and abstracting. Englewood, Col. : Libraries Unlimited, 1990.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Albrechtsen, H. Subject analysis and indexing: from automated indexing to domain analysis. //

The Indexer 18, 4(1993), str. 219-224. 2. Fidel, R. User-centered indexing. // Journal of the American Society for Information Science 45,

8(1994), str. 572-575.3. Fidel, R. Writing abstracts for free-text searching. // Journal of Documentation 42, 1(1986), str.

11-21. 4. Leininger, K. Interindexer consistency in PsychINFO. // Journal of Librarianship and Information

Science 32, 4(2000), str. 4-8. 5. Lipetz, B.-A. The usefulness of indexes. // The Indexer 16, 3(1989), str. 173-176.6. Lynch, C. A. When documents deceive : trust and provenance as new factors for information

retrieval in a tangled web. // Journal of the American Society for Information Science and Technology 52, 1(2001), str. 12-17.

7. Shearer, J. R. A practical exercise in building a thesaurus. // Cataloging & Classification Quarterly 37, 3/4(2006), str. 35-56.

8. Witty, F. J. The beginnings of indexing and abstracting: some notes towards a history of indexing and abstracting in Antiquity and the Middle Ages. // The Indexer 8, 4(1973), str. 193-198.

60

Način polaganja ispita – sustavnim praćenjem literature i aktivnosti na nastavi – izradom zadataka na predavanjima i vježbama – 3 pismena kolokvija (2 na predavanjima, 1 na vježbama)

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; rasprave kojima se studentima omogućuje da iznesu primjedbe i prijedloge

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,10kontinuorano praćenje (čitanje litarature) 0,30zadaci na predavanjima 0,60kontinuirano provjeravanje znanja 1,00praktičan rad na vježbama (katalogizacija) 1,00

Ukupno 4

UPRAVLJANJE ZAŠTITOM BAŠTINE U ARHIVIMA, KNJIŽNICAMA I MUZEJIMAECTS – 3 bodova KOD: IZID14Ljetni semestar 1+1+0

Opis predmeta Pojmovi i koncepti u upravljanju zaštitom. Aspekti upravljanja zaštitom. Modeli upravljanja zaštitom. Specifičnosti upravljanja zaštitom baštine u arhivima, knjižnicama i muzejima, sličnosti i razlike. Planiranje i strategija. Zakonski okvir. Upravljanje financijama. Specifičnosti materijala. Ispitivanja stanja. Planiranje za slučaj katastrofe. Integrirano upravljanje nametnicima. Metode i tehnike zaštite. Kriteriji odabira građe za zaštitu. Edukacija. Kulturološki okviri upravljanja zaštitom. Upravljanje zaštitom u digitalnom okruženju.

Ciljevi – opće i specifične kompetencije Ciljevi kolegija su upoznati studente s teorijskim konceptima upravljanja zaštitom i njihovom implementacijom u baštinskim ustanovama te ih osposobiti za planiranje i organizaciju aktivnosti zaštite različitih korpusa građe u različitim ustanovama, kao i za samostalno praćenje stručne literature i primjera dobre prakse.

Ishodi učenja- prepoznati i opisati osnovne koncepte upravljanja zaštitom- uočiti zajednička ishodišta i razlikovati specifičnosti upravljanja zaštitom u arhivima, knjižnicama i

muzejima- primijeniti teorijske spoznaje u kreiranju modela upravljanja zaštitom za specifične korpuse građe

ili specifični kontekst ustanove- samostalno organizirati modele upravljanja zaštitom baštine u arhivima, knjižnicama i muzejima

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:

1. Preservation management for libraries, archives and museums / ed. by G. E. Gorman and S. J. Shep. London: Facet Publishing, 2006.

2. Preservation: Issues and planning / edited by Paul N. Banks and Roberta Pilette. Chicago, London: American Library Association, 2000.

3. Disaster management for libraries and archives / ed. by G. Matthews and J. Feather. Aldershot:Ashgate, 2003.

4. Harvey, Ross. Preservation in libraries: principles, strategies and practices for librarians. London: Bowker-Sauer, 1993.

5. Calvi, Elise et al. The preservation manager's guide to cost analysis. Chicago: American Library Association, 2006.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:

61

1. Cloonan, Michele. Organizing preservation activities. Washington: Association of Research Libraries, 1993.

2. Darling, Pamela. Preservation planning program: an assisted self-study manual for libraries. Chicago: Association of research Libraries, 1993.

3. Merrill-Oldham, Jan; Clark Morrow, Carolyne i Roosa, Mark. Preservation program models: s study project and report. Washington: Association of Research Libraries, 1991.

4. Harvey, Ross. Preservation in libraries: a reader. London etc. : Bowker – Saur, 1993.5. Boomgaarden, Wesley. Staff training and user awareness in preservation management.

Washington: Association of Research Libraries, 1993.6. Brokerhof, A. et al. Buggy Biz. Integrated pest management in collections. Amsterdam:

Netherlands Institute for Cultural Heritage, 2007.7. Walker, Allison. Preservation assessment survey: an interdisciplinary approach. // Liber

Quarterly, 13 (2003), 273-280.8. Beagrie, N. and M. Jones. Preservation management of digital materials : a handbook.

London : The British Library , 2003.

Način polaganja ispita Aktivnost na nastavi, seminarski rad, kolokvij.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Baza podataka o prisustvovanju nastavi, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 0,80izlaganje 0,40seminarski rad 0,70pismena provjera znanja 1,10

Ukupno 3

Odluka Senata od 29. studenoga 2010.

DIGITALNA HUMANISTIKA I OZNAČAVANJE TEKSTA* KOD: IZID15ECTS – 4 boda

1+2+0

Opis predmeta Na predavanjima se studente upoznaje s razvojem digitalne humanistike koja nastaje 1950-ih, ubrzo nakon pojave prvih računala, kao posljedica mogućnosti korištenja i proučavanja humanističkih tekstova u elektroničkom okruženju. Prati se njen razvoj u 1960-im koje karakteriziraju projekti stilističke analize humanističkih tekstova, a potom i u 1970-im koje obilježava aktivnost objavljivanja radova u časopisima (Computer and Humanities) i održavanje znanstvenih skupova poput simpozija literarnog i lingvističkog računalstva koje je organiziralo Udruženje za literarno i jezično računarstvo (The Association for Literary and Linguistic Computing). Svoj procvat u razvoju digitalna humanistika doživljava sredinom 1980-ih kada njene stručnjake privlači koncept opisnih označiteljskih jezika koji u to doba privode kraju razvoj svoje prve standardne inačice - SGML-a (Standard Generalized Markup Language). Na temelju SGML-a ubrzo započinje razvoj TEI-a (Text Encoding Initiative), SGML aplikacije koja se sastoji od unaprijed definiranih elemenata i atributa koji se započinju koristiti u postupku označavanja humanističkih tekstova. Na osnovu izrečenog može se zaključiti da se pokretanjem razvoja TEI-a unutar područja digitalne humanistike afirmirao njen, danas, možda i najvažniji dio – označavanje teksta (text encoding). Nadalje će se razmatrati teorijske postavke označavanja teksta, objasniti ključni pojmovi markup i encoding, opisati vrste označavanja, modeli teksta i dr. U teorijskom smislu će se izložiti pokušaj uspostavljanje jedne sveobuhvatne teorije teksta na zasadama postupka označavanja teksta kao takvog te raspravljati o trenutnom stanju u području. Osim postupka označavanja teksta na predavanjima će se predstaviti i drugi alati i tehnike za obradu humanističkih tekstova u digitalnom okruženju poput alata za označavanje digitalnih faksimila i tehnike rudarenja teksta (text mining).Na vježbama će studenti provoditi označavanje humanističkih tekstova prema P5 TEI smjernicama za označavanje teksta koje sadrže upute i primjere označavanja različitih vrsta tekstova (poetski tekst, književni tekst, rječnici, rukopisi, transkribirani govori itd.), a posebna

62

pozornost će posvetiti označavanju teksta starih knjiga na hrvatskom jeziku. Studenti će ovladati i TEI konceptualnim okvirom na kojem počiva TEI te se upoznati sa strukturom svih TEI modula prema kojima je izvršena podjela TEI elemenata i atributa koji se koriste u postupku označavanja teksta. Studente će se obučiti i kako mogu prilagoditi TEI vlastitim potrebama. Pritom, posebna pozornost će se posvetiti prilagodbi TEI-a knjižničnim potrebama sukladno smjernicama TEI knjižnične interesne skupine. Na vježbama će se također i demonstrirati postupak označavanja digitalnih faksimila pomoću odgovarajućih alata (npr., Text-Image Linking Environment - TILE) kao i tehnike rudarenja teksta.

Ciljevi – opće i specifične kompetencije Studenti se upoznaju s postupkom označavanja teksta prema TEI smjernicama. Tijekom kolegija studenti na vježbama provode označavanje različitih vrsta tekstova (poetski tekst, književni tekst, rječnici, rukopisi, transkribirani govori i dr.) na različitim razinama označavanja shodno potrebama različitih znanstvenih zajednica (lingvista, filologa, povjesničara knjige, povjesničara književnosti itd.).

Ishodi učenjaNakon odslušanog kolegija studenti će moći:- razumjeti povijest digitalne humanistike- svladati teorijske postavke označavanja teksta i označiteljske teorije- upoznati se s TEI standardom za označavanje teksta- ovladati postupkom označavanja teksta prema TEI smjernicama

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: 1. A gently introduction to XML. // TEI P5: Guidelines for Electronic Text Encoding and

Interchange / TEI Consortium eds. URL: http://www.tei-c.org/release/doc/tei-p5-doc/en/html/SG.html (2010-09-01)

2. Coombs, J. H.; Renear, A. H.; DeRose, S. J. Markup systems and the future of scholarly text processing // Communications of the ACM. 30, 11(1987), str. 933-947.

3. DeRose, S. J.; Durand, David; Mylonas, Elli. What is Text, Really? // Journal of Computing in Higher Education. 1, 2(1990), str. 3-26.

4. Durand, D. G.; Mylonas, E.; DeRose, S. J. What Should Markup Really Be? Applying theories of text to the design of markup systems. // ALLC/ACH, June 25 - 29, 1996., 1996, University of Bergen, Norway.

5. Flanders, J.; Mylonas, E. Digital humanities. // Encyclopedia of Library and Information Sciences. / ed. M. J. Bates i M. N. Maack. 3rd edition. [s. l.]:Taylor & Francis, 2009.

6. Fraser, M. History of humanities computing. 1996. URL: http://info.ox.ac.uk/ctitext/history/index.html (01.09.2010.)

7. Hockey, S. Evaluating electronic texts in the humanities // Library trends. 42, 4(1994), str. 676.8. Hockey, S. The history of humanities computing. // A companion to digital humanities / Susan

Schreibman, Raymond George Siemens and John M. Unsworth. Wiley-Blackwell,, 2004.9. Huitfeldt, C. Scholarly text processing and future markup systems, 2004. URL:

http://computerphilologie.uni-muenchen.de/jg03/huitfeldt.html (2010-09-01)10. Renear, A. Out of Praxis: Three (Meta)Theories of Textuality. // Electronic Text: Investigations in

Theory and Method / Kathryn Sutherland. Oxford: Clarendon Press, 1997. Str. 107-126.11. Renear, A. H. Text encoding. // A companion to digital humanities / Susan Schreibman,

Raymond George Siemens and John M. Unsworth. Wiley-Blackwell, 2004. URL: http://www.digitalhumanities.org/companion/view?docId=blackwell/9781405103213/9781405103213.xml&chunk.id=ss1-3-5&toc.depth=1&toc.id=ss1-3-5&brand=default (2011-01-10)

12. Renear, A. H.; Mylonas, E.; Durand, D. Refining Our Notion of What Text Really Is: The Problem of Overlapping Hierarchies. // Research in Humanities Computing. Oxford University Press, 1996. URL: http://www.stg.brown.edu/resources/stg/monographs/ohco.html (01.09.2010.)

13. TEI P5: Guidelines for Electronic Text Encoding and Interchange / TEI Consortium eds. URL: http://www.tei-c.org/Guidelines/P5/ (2010-09-01)

14. Unsworth, J. What is humanities computing and what is not?, 2002. URL: http://computerphilologie.uni-muenchen.de/jg02/unsworth.html (01.09.2010.)

15. Witten, I. H. Text mining. URL: http://www.cs.waikato.ac.nz/~ihw/papers/04-IHW-Textmining.pdf (2011-01-11)

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:

63

1. Hockey, S. Electronic texts in the humanities: principles and practice. Oxford: Oxford University Press, 2000.

2. Roma: generating validators for the TEI. URL: http://www.tei-c.org/Roma/ (2010-09-01)3. TEI by example. URL: http://tbe.kantl.be/TBE/modules/TBED01v00.htm (2010-09-01)4. TILE: text-image linking environment. URL: http://mith.info/tile/ (2011-01-11)5. Women Writers Project. Guide to Scholarly Text Encoding. URL:

http://www.wwp.brown.edu/encoding/guide/index.html (2010-09-01)

Način polaganja ispita Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće: - aktivno praćenje literature i sudjelovanje na vježbama – 60 bodova - dva kolokvija – maksimalno 60 bodova (maksimalno po kolokviju 30, a minimalno 20 bodova) - dva samostalna rada: označavanje određene vrste teksta prema TEI smjernicama – 80 bodova

(minimalan broj bodova je 50).

Uvjeti za priznavanje bodova:Pohađanje predavanja i vježbi (70% minimalno), kolokviji, samostalan rad

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe - Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju

utvrđuje Senat Sveučilišta - Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o

unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,10kontinuirano praćenje na vježbama 0,70praktični rad 1,30nešto drugo (online test) 0,90

Ukupno 4

Odluka Senata od 23. svibnja 2011.g.

INFORMACIJSKO PONAŠANJE KORISNIKA* KOD: IZID16ECTS – 5 bodova

2+0+2

Opis predmeta Temeljni koncepti i pristupi istraživanju korisnika u informacijskim ustanovama (arhivima, knjižnicama, muzejima). Korisničke potrebe. Vrednovanje i upotreba informacija. Razvoj pojmova i koncepata vezanih uz istraživanje korisničkog ponašanja pri traženju i korištenju informacija (informacijsko ponašanje korisnika) u formalnim i neformalnim informacijskim sustavima. Kritičko razumijevanje temeljnih teorija, metoda i modela. Informacijsko ponašanje korisnika s posebnim naglaskom na interakciju između osoba, informacija i okruženja (djeca, mladi, učenici, studenti, znanstvenici, društveno isključene osobe; svakodnevni život, radno okruženje, zdravlje, službene informacije, itd.). Informacijsko ponašanje korisnika i nove tehnologije.

Ciljevi – opće i specifične kompetencije Upoznati studente s teorijskim konceptima i pristupima istraživanju korisnika i korisničkog ponašanja pri traženju i korištenju informacija te ih osposobiti za samostalno praćenje literature i istraživanje.

Ishodi učenjaNakon odslušanog kolegija studenti će moći:- razumjeti osnovne koncepte i pristupe u istraživanju korisnika - kritički analizirati i tumačiti osnovne teorije i metode u istraživanja ponašanja korisnika pri traženju

i korištenju informacija

64

- prepoznati i razumjeti sličnosti i razlike u informacijskim potrebama i ponašanju korisnika u arhivima, knjižnicama i muzejima, te korištenoj metodologiji

- samostalno osmišljavanje i provođenje istraživačkih projekata

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Booth, B. Understanding the information needs of visitors to museums. // Museum Management

and Curatorship. 17, 2 (1999), 139-157.2. Case, D. Looking for Information : A Survey of Research on Information Seeking, Needs and

Behaviour. Amsterdam ; Boston : Elsevier/Academic Press, 2007. (Odabrana poglavlja)3. Conway, P. Facts and Frameworks: An Approach to Studying the Users of Archives. // American

Archivist. URL: http://archivists.metapress.com/content/p21825jp21403087/fulltext.pdf 4. Fisher, K. E, Erdelez, S.; McKechnie, L. Theories of Information Behavior. Medham, NJ:

Information Today, 2005. (Odabrana poglavlja)5. Museum visitor studies in the 90s. / edited by Sandra Bicknell and Graham Farmelo. London:

Science Museum, 1998. (Odabrana poglavlja) 6. Orr, T. The Information-Seeking Behavior of Museum Visitors. URL:

http://home.earthlink.net/~toriorr/ROL_MuseumVisitors.doc 7. Spink, Amanda, James Currier. Towards an evolutionary perspective for human information

behavior: An exploratory study. // Journal of Documentation, 62, 2 (2006), 171 – 193. URL: http://www-staff.lboro.ac.uk/~lsas2/pubs/eprints/JDoc-EvolutionHIB.pdf

8. Sundqvist, A. The use of records - a literature review. // Archives & Social Studies, 1, 1 (2007). URL: http://socialstudies.cartagena.es/images/PDF/no1/sundqvist_use.pdf

9. Wilson, T.D. On user studies and information needs. // Journal of Documentation, 37, 1 (1981), 3-15.

10. Yakel, Elizabeth. Listening to Users. // Archival Issues 26, 2 (2002), 111-127.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Agosto, D. E. & Hughes-Hassell, S. People, places, and questions: An investigation of the

everyday life information-seeking behaviors of urban young adults. Library & Information Science Research 27, 12 (2005), 141–163.

2. Allen, B. L. Information tasks: toward a user-centered approach to information systems. San Diego: Academic Press, 1996.

3. Brown, C. M. Information seeking behavior of scientists in the electronic information age: Astronomers, chemists, mathematicians, and physicists. // Journal of the American Society for Information Science, 50, 10(1999), 929-943.

4. Chatman, E.A. The impoverished life-world of outsiders. Journal of the American Society for Information Science and Technology, 47, 3(1996), 193-206.

5. Combs, A. A. Why Do They Come? Listening to Visitors at a Decorative Arts Museum. // Curator, 42,3 (1999), 186-197.

6. Dervin, B.; Nilan, M. Information needs and uses. // Annual Review of Information Science and Technology 21. / M. E. Williams (Ed.). White Plains, NY: Knowledge Industry Publs, 1986. Str. 3-33.

7. de Tiratel, S. R. Accessing information use by humanists and social scientists: A study at the Universidad de Buenos Aires, Argentina. The Journal of Academic Librarianship, 26, 5 (2000), 346-354.

8. Devadason, F. J.; P. Pratap Lingam. A Methodology for the Identification of Information Needs of Users. URL: http://archive.ifla.org/IV/ifla62/62-devf.htm

9. Dilevko, J. "My mother can't quite understand why I decided to go to library school:" What patrons say about library staff when asking government documents reference questions at depository libraries. Journal of Government Information, 27, 3(2000), 299-323.

10. Doering, Z.D. Visits to the National Air and Space Museum: Interests, Attitudes and Behavior Patterns, Occasional Report Series, Institutional Studies Office, Smithsonian Institution, Washington, D.C., 1993.

11. Duff, Wendy M. and Johnson, Catherine A. Accidentally Found on Purpose: Information-Seeking Behavior of Historians in Archives. // Library Quarterly 72, 4 (2002), 472-496.

12. Gorman, P.N. Information needs of physicians. Journal of the American Society for Information Science, 46, 10 (1995), 729-736.

13. Kuhlthau, C. Inside the Search Process: Information Seeking.from the User’s Perspective. // Journal of the American Society for Information Science, 42, 6(1991), 361-371.

65

14. Leckie, G. J., Pettigrew, K.E., & Sylvain, C. Modeling the information seeking of professionals: a general model derived from research on engineers, health care professionals, and lawyers. // Library Quarterly, 66, 2 (1996), 161-193.

15. Maher, William J. Use of User Studies. // Midwestern Archivist 11 (1986), 15-26.16. Marty, P. F. Museum websites and museum visitors: digital museum resources and their use. //

Museum Management and Curatorship, 23,1 (2008), 81–9917. Paisley, W. J. Information Needs and Uses. //Annual Review of Information Science and

Technology. / editor Carlos A. Cuadra. American Society for Information Science, 1968. Str. 1-30.

18. Pekarik, A.J., Doering Z., Karns, D.A. Exploring satisfying experiences in museums. // Curator, 42, 2 (1999), 152-173.

19. Proffitt, Merrilee. How and Why of User Studies: RLG’s RedLightGreen as a Case Study. // Journal of Archival Organization 4, 1-2 (2006), 87-110.

20. Rosenbusch, Andrea, “Are Our Users Being Served? A Report on Online Archival Databases. // Archives and Manuscripts 29, 1 (2001), 44-61.

21. Sarraf, S. A survey of museums on the web: Who uses museum websites?. // Curator 42 (1999), 231-243.

22. University of California Special Collections and Archivists Task Force, “Challenges of Meeting Users Needs,” September 18, 2007. Published online at: http://libraries.universityofcalifornia.edu/about/oclc_docs/ArchivalSpecialCollections_Melvyl_Report.pdf.

23. Wildemuth, B. M. Applications of Social Research Methods to Questions in Information and Library Science. Westport, CT: Libraries Unlimited, 2009.

24. Wilson, T.D. Information behavior: an interdisciplinary perspective. Information Processing & Management, 33, 4(1997), 551-572.

25. Wilson, T.D. Models in information behaviour research. // Journal of Documentation, 55, 3 (1999), 249-270.

26. Yeo, Geoffrey. Understanding Users and Use: A Market Segmentation Approach. // Journal of the Society of Archivists 26, 1 (2005), 25-53.

Način polaganja ispita Aktivnost na nastavi, istraživački projekt, kolokvij.

Uvjeti za priznavanje bodova:Redovito pohađanje nastave, predan istraživački projekt, položen kolokvij.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Baza podataka o prisustvovanju nastavi, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata.

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50seminarski rad 1,80završni pismeni ispit 1,70

Ukupno 5

Odluka Senata od 23. svibnja 2011.g.

INFORMACIJSKE USTANOVE I ANALIZA ZAJEDNICE* KOD: IZID17ECTS – 5 bodova

2+0+2

Opis predmeta Temeljni koncepti i pristupi analizi zajednice koja predstavlja temelj za strateško planiranje i donošenje odluka, oblikovanje fonda i osmišljavanje novih usluga u knjižnicama i ostalim informacijskim ustanovama. Prikupljanje informacija o lokalnoj zajednici i procjena potreba zajednice. Analiza zajednice s posebnim naglaskom na potencijalne korisnike i nekorisnike, posebne korisničke skupine i društveno isključene skupine. Metodologija istraživanja. Izrada izvještaja.

66

Ciljevi – opće i specifične kompetencije Cilj je kolegija upoznati studente s teorijskim konceptima i pristupima analizi zajednice koja je neophodna za uspješno poslovanje informacijskih ustanova te ih osposobiti za samostalno istraživanje manjeg opsega.

Ishodi učenjaNakon odslušanog kolegija studenti će moći:- razumjeti osnovne koncepte i pristupe u analizi zajednice - razumjeti osnovne metode koje se koriste za analizu zajednice u informacijskim ustanovama- samostalno osmisliti i provesti manji istraživački projekt

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Barron, Daniel and Charles Curran. A Look at Community Analysis: Some Myths and Some

Realities. // Public Libraries, 20, 1(1981), str. 29-30. 2. Biblarz, Dora; Stephen Bosch; Chris Sugnet. Guide to Library User Needs Assessment for

Integrated Information Resource Management and Collection Development. Lanham, Md.: Scarecrow Press, 2001. (Odabrana poglavlja)

3. Cassell, Kay Ann. Knowing Your Community and Its Needs. Chicago and London: American Library Association, 1988. (Odabrana poglavlja)

4. Community Analysis and Libraries. // Bone, Larry Earl (Ed.). // Library Trends 24, 3(1976). (Odabrani prilozi)

5. Community Analysis Methods and Evaluative Options: The CAMEO Handbook. URL: http://skyways.lib.ks.us/pathway/cameo/

6. Davis, Hazel. Lifestyles, Local Communities, and Libraries: a Partnership for the Future. // Public Libraries, 32(1993), str. 323-329.

7. Valdez-Perry Branch - Denver Public Library: A Community Analysis. 1994. URL: http://www.skyways.org/pathway/ca_report.html

8. Weingard, Darlene E. Studying the Community and Developing a Plan. // Administration of the Small Public Library. American Library Association, 1992. Str. 29-44.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Evans, G. Edward. Needs Analysis and Collection Development Policies for Culturally Diverse

Populations. // Collection Building 11, 4(1992), str. 16-27.2. Frank, Mary, and Carr, John F. Exploring a Neighborhood. // Century Magazine 98(1919), str.

375-77.3. Goldhor, Herbert. Community Analysis for the Public Library. // Illinois Libraries, 62(1980), str.

296-302.4. Grover, Robert and Janet Carabell. Toward Better Information Service: Diagnosing Information

Needs. // Special Libraries, 86, 1(1995), str. 1-10. 5. Greer, Roger C.; Martha L. Hale. The Community Analysis Process. // Public Librarianship: a

Reader. / Jane Robbins-Carter, Ed. Englewood, CO: Libraries Unlimited, 1982. Str. 358-367. 6. IFLA-ine Smjernice za knjižnične usluge (odabrane smjernice7. Lange, Janet M. Public Library Users, Nonusers, and Type of Library Use. // Public Library

Quarterly, 8(1987-1988), str. 57-58. 8. McClarren, Robert R. Community Analysis. Arlington, VA: ERIC Document Reproduction

Service, ED 046 452, 1967. Str. 1-19.9. Metoyer-Duran, Cheryl. Cross-Cultural Research in Ethnolinguistic Communities: Methodological

Considerations. // Public Libraries, 32 (1993), str. 18-25.10. Soltys, Amy. Planning and Implementing a Community Survey. // Canadian Library Journal, 42

(1985), str. 245-249. 11. Witkin, Belle Ruth. Relationship of Needs Assessment to Program Planning and Evaluation. //

Assessing Needs in Educational and Social Programs: Using Information to Make Decisions, Set Priorities, and Allocate Resources. San Francisco: Jossey-Bass, 1984. Str. 1-28.

12. Zweizig, Douglas. Community Analysis. // Local Public Library Administration, 2nd rev. ed. Chicago: American Library Association, 1980. Str. 38-46.

Način polaganja ispita Aktivnost na nastavi, istraživački projekt, kolokvij.

67

Uvjeti za priznavanje bodova:Aktivnost na nastavi, istraživački projekt, kolokvij.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe - Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju

utvrđuje Senat Sveučilišta - Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o

unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,50seminarski rad 1,80završni pismeni ispit 1,70

Ukupno 5

Odluka Senata od 23. svibnja 2011.g.

68

INFORMACIJA U TEORIJI * KOD: IZID18ECTS – 4 boda

2+0+1

Opis predmeta 1. Povijesni pregled razvoja pojma informacije. Telegraf. Morseova abeceda. Diferencijalni i

analitički stroj C. Babbagea. Informatičko doba. Povijesni pregled razvoja informacijskih teorija.2. Opći pogledi na pojam informacije. Informacija-kao-proces, informacija-kao-znanje i informacija-

kao-stvar (M. Buckland). Informacija kao realnost, informacija kao opis realnosti, informacija za potrebe realnosti (L. Floridi). Nemogućnosti definiranja informacije (R. Capurro). Pregled postojećih definicija pojma informacije.

3. Vrste informacija. Informacija u prirodi. Informacija u društvu. Informacija kao realnost ili kao koncept. Informacija kao struktura ili kao svojstvo.

4. Semiotički i strukturalistički aspekti informacije: znakovi, simboli i strukture svijeta.5. Filozofija informacije. Filozofija informacije L. Floridija. Epistemologija i informacija. Koncept

informacije F. Dretskea. 6. Odnos podatka, informacije i znanja. DIKW (Data-Information-Knowledge-Wisdom) hijerarhija. 7. Informacijske teorije. Matematička teorija komunikacije (C. Shannon & W. Weaver) ili statistička

teorija informacije. Semantička teorija informacije. Algoritamska teorija informacije. Dinamička teorija informacije: informacijski tok i relativnost informacije u odnosu na pozadinsko znanje. Pragmatična teorija informacije: informacija u ekonomiji. Biološka teorija informacija: informacija u biologiji. Kvantna teorija informacija: kvantna teorija i kvantna računala. Opća teorija informacije (M. Burgin).

8. Informacijska ontologija: osnovna svojstva informacije u formi ontoloških principa. 9. Informacijska aksiologija: načini mjerenja informacije.10. Pojam informacije u okruženju informacijskih ustanova: primjeri. Operacije s informacijama:

informiranje, procesuiranje informacija, uporaba informacija.

Ciljevi – opće i specifične kompetencije - Upoznavanje s pojmom informacije s povijesnoga, jezičnoga, filozofskoga, društvenoga i

tehničkog aspekta. Definicije, vrste i pogledi na pojam informacije.- Razumijevanje odnosa pojma informacije sa srodnim pojmovima podatka i znanja. Definicije,

vrste i pogledi na pojmove podatka i znanja.- Upoznavanje s teorijskim pristupom pojmu informacije kroz razmatranje postojećih informacijskih

teorija (statističke, semantičke, algoritamske, dinamičke i opće)- Usvajanje razlikovanja i kritičkog promišljanja uporabe pojmova podatka, informacije i znanja u

okruženju informacijskih ustanova.

Ishodi učenjaNakon odslušanog kolegija studenti će moći:- Razumjeti teorijske postavke u vezi pojma informacije s povijesnoga, jezičnoga, filozofskoga,

društvenoga i tehničkog aspekta.- Definirati pojam informacije i srodne pojmove podatka i znanja- Objasniti osnovne postavke postojećih informacijskih teorija.- Usvojiti načine razlikovanja pojma informacije i srodnih pojmova podatka i znanja kroz njihovu

odgovarajuću uporabu u okruženju informacijskih ustanova.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita:

1. Aparac-Gazivoda, T. Teorijske osnove knjižnične znanosti. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 1993.

2. Bates, M. J. Information. // Encyclopedia of Library and Information Sciences. / ed. M. J. Bates i M. N. Maack. 3rd edition. [s. l.]:Taylor & Francis, 2009. Str. 2347-2361

3. Buckland, M. Information and information systems. Westport, Connecticut, London: Praeger, 1991.

4. Burgin, M. Theory of information: Fundamentality, Diversity and Unification. New Jersey : World Scientific, 2010.

69

5. Cappuro, R.; Hjørland, B. The concept of information. // Annual Review of Information Science and Technology. / ed. B. Cronin, 37 (2003), str. 343-411. URL: http://www.capurro.de/infoconcept.html (2014-02-20)

6. Dretske, F. I. Epistemology and information. // Handbook of the Philosophy of Science. / Philosophy of Information, eds. Pieter Adriaans and Johan van Benthem, 2008.

7. Floridi, L. Information: a very short introduction. Oxford : Oxford University Press, 2010.8. Floridi, L. Semantic conceptions of information. // The Stanford Encyclopedia of Philosophy. / ed.

Edward N. Zalta. URL: http://plato.stanford.edu/archives/spr2011/entries/information-semantic/ (2013-08-25)

9. Tuđman, M. Teorija informacijskih znanosti. Zagreb: Informator, 1986.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Adriaans, P. Philosophy of Information: Concepts and History. // Handbook of the Philosophy of

Science. / Philosophy of Information, eds. Pieter Adriaans and Johan van Benthem, 2008.2. Barwise, J.; Seligman, J. Information flow : the logic of distributed systems. Cambridge New York:

Cambridge University Press, 1997.3. Dretske, F. I. Knowledge and the flow of information. Cambridge: MIT Press, 1981.4. Gleick, James. The information : a history, a theory, a flood. New York: Pantheon Books, 2011.5. Godfrey-Smith, P.; Sterelny, K. Biological Information. // The Stanford Encyclopedia of Philosophy.

/ ed. Edward N. Zalta. 2011. URL: http://plato.stanford.edu/archives/spr2011/entries/information-biological/ .

6. Popper, K. Objective knowledge; an evolutionary approach. Oxford: Clarendon Press, 1972.7. Zins, C. Conceptual approaches for defining data, information, and knowledge. // Journal of the

American Society for Information Science and Technology, 58, 4(2007), 479–493.

Ocjenjivanje i vrenovanje rada studenataPri utvrđivanju konačne ocjene u obzir se uzima sljedeće: - seminarski rad - 80 bodova - pismeni ispit – 60 bodova (minimalni broj bodova je 36)- usmeni ispit – 60 bodova (minimalni broj bodova je 36)Konačna ocjena 180 – 200 (A – izvrstan), 160 – 179 (B – vrlo dobar), 125 – 159 (C/D – dobar), 110 – 125 (E – dovoljan), ispod 110 (F – nedovoljan)

Uvjeti za priznavanje bodova:Aktivnost na nastavi, istraživački projekt, kolokvij.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Upitnici za pojedina predavanja (provjera studentskog razumijevanja, zahtjevnijih dijelova kolegija, tempa i količine informacija na predavanjima...)Evaluacija na kraju provedbe kolegija (zajednički upitnik za cijeli fakultet)

Studijska obveza Opterećenje u ECTSaktivnost na nastavi 1,10seminarski rad 1,30pismeni ispit 0,80usmeni ispit 0,80

Ukupno 4

Odluka Senata od 29. travnja 2014.g.

INTELIGENTNI SUSTAVI * KOD: IZID19ECTS – 4 boda

1+0+2

Opis predmeta

70

Studenti će se upoznati sa osnovnim značajkama i svojstvima inteligentnih sustava. Na predavanjima će se obraditi odabrana poglavlja umjetne inteligencije te će se predstaviti najpoznatije tehnike umjetne inteligencije i njihove primjene.Tijekom kolegija obradit će se sljedeće teme: Definicija, osnovni pojmovi i područja umjetne inteligencije; Tehnike umjetne inteligencije; Hibridni sustavi umjetne inteligencije; Područja primjene umjetne inteligencije; Metode rudarenja podataka; Stabla odlučivanja; Značajke i svojstva inteligentnih sustava; Predstavljanje znanja u inteligentnim sustavima; Ekspertni sustavi; Inteligentni agenti i multiagentski sustavi; Neizrazita (engl. fuzzy) logika; Umjetne neuronske mreže i genetski algoritmi; Komunikacija čovjek-stroj; Razumijevanje i obrada prirodnih (i umjetnih) jezika; Robotika; Računalni vid, raspoznavanje uzoraka i analiza scene; Raspoznavanje i sinteza govora; Trendovi razvoja inteligentnih sustava.

Ciljevi – opće i specifične kompetencije Osnovni cilj kolegija je upoznati studente sa pristupima umjetne inteligencije u rješavanju intelektualnih problema i područjima primjene umjetne inteligencije kao što su ekspertni sustavi, razumijevanje i obrada prirodnih (i umjetnih) jezika, robotika, računalni vid, problemi predviđanja, klasifikacije i prepoznavanje uzoraka, umjetne neuronske mreže, genetski algoritmi itd. Studenti će ovladati tehnikama umjetne inteligencije koja se bavi proučavanjem i oblikovanjem računarskih sustava koji pokazuju neki oblik inteligencije. Naime, to su sustavi koji mogu učiti nove koncepte, sustavi koji mogu zaključivati i donositi uporabne zaključke o svijetu koji ih okružuje, sustavi koji mogu razumjeti prirodni jezik ili spoznati i tumačiti složene vizualne scene te sustavi koji mogu obavljati i druge vrste vještina koje zahtijevaju čovjekovu vrstu inteligencije. Studenti će se osposobiti za razumijevanje osnovnih principa razvoja i evaluacije inteligentnih sustava. Također, studenti će se osposobiti za samostalan ili timski rad na primjerima i analizama slučajeva koji zahtijevaju uporabu tehnika umjetne inteligencije kao što su primjena neuronskih mreža, rudarenja podataka i dr.

Ishodi učenjaNakon odslušanog kolegija studenti će moći:- objasniti osnovne pojmove umjetne inteligencije, značajke, svojstva te funkcije inteligentnih

sustava;- razlikovati različite tehnike umjetne inteligencije i područja njihove primjene;- analizirati razne slučajeve vezane uz primjenu rudarenja podataka, neuronskih mreža, stabla

odlučivanja i ostalih tehnika umjetne inteligencije; - objasniti trendove razvoja inteligentnih sustava.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Hopgood, A. A. Inteligent Systems for Engineers and Scientists. 2nd ed. Boca Raton: CRS press,

2000.2. Luger, G. F. Artifical intelligence: structures and strategies for complex problem solving. 6th ed.

Boston: Pearson Addison Wesley, 2009.3. Munakata, T. Fundamentals of the new artificial intelligence: neural, evolutionary, fuzzy and more.

2nd ed. London: Springer, 2008.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:1. Association of the Advances of AI (AAAI). URL:

http://www.aaai.org/AITopics/pmwiki/pmwiki.php/AI Topics/HomePage2. Budin, L.; Dalbelo Bašić, B.; Ribarić, S.; Pavešić, N. Inteligentni sustavi. Opatija: Inteligentni

sustavi d.o.o., 2001.3. Proceedings of the AAAI National Conference on Artificial Intelligence. URL:

https://www.aaai.org/Conferences/AAAI/aaai.php4. Proceedings of the AAAI Innovative Applications of Artificial Intelligence Conference. URL:

http://www.aaai.org/Library/IAAI/iaai13contents.php5. Russell, S.; Norvig, P. Artificial Intelligence: A Modern Approach. Prentice Hall; 3rd edition, 2009.

Ocjenjivanje i vrenovanje rada studenataIz svih elemenat praćenja i provjeravanja student može ostvariri maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

71

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5)

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe - Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju

utvrđuje Senat Sveučilišta - Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o

unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta

Studijska obveza Opterećenje u ECTSaktivnost na nastavi 1,00izlaganje seminarskog rada 0,40seminarski rad 0,60završni pismeni ispit 2,00

Ukupno 4

Odluka Senata od 29. travnja 2014.g.

PROJEKTI MENADŽMENT * KOD: IZID20ECTS – 4 boda

2+1+0

Opis predmeta Uvod u projektni menadžment. Pojam, bitna obilježja i vrste projekta. Pojam i povijest projektnog menadžmenta. Životni ciklus projekta. Projektna okolina. Strategija i projektni menadžment. Projekt u nakladničkoj i knjižarskoj djelatnosti. Projekt u knjižničarskoj djelatnosti. Projekt u arhivskoj i muzejskoj djelatnosti.Sudionici projekta. Projektni menadžer. Projektni tim. Interesno-utjecajne skupine.Projekt i organizacijska struktura. Projekt u funkcijskoj organizacijskoj strukturi. Projektna organizacijska struktura. Projekt u matričnoj organizacijskoj strukturi.Faze projekta. Početna faza. Faza implementacije projekta. Završna faza projekta.Metode i aplikacije za upravljanje projektima. Gantogrami. Metode mrežnog programiranja (CPM i PERT). Microsoft Project.

Ciljevi – opće i specifične kompetencije Cilj je kolegija ukazati na važnost i prednosti projektnog pristupa poslovnim aktivnostima te osposobiti studente za primjenu najznačajnijih alata projektnog menadžmenta. Studenti će u okviru kolegija steći temeljna teorijska znanja iz područja projektnog menadžmenta, pri čemu će se poseban naglasak staviti na dizajniranje, implementaciju i evaluaciju projekata u arhivskoj, muzejskoj, knjižarskoj, knjižničnoj i nakladničkoj djelatnosti. U praktičnom će se dijelu nastave studenti upoznati s najpoznatijim metodama mrežnog programiranja i programskom podrškom upravljanju projektima.

Ishodi učenjaNakon odslušanog kolegija studenti će moći:- prepoznati probleme i poslovne aktivnosti koje zahtijevaju projektni pristup,- dizajnirati, implementirati i evaluirati projekt u arhivskoj, muzejskoj, knjižarskoj, knjižničnoj i

nakladničkoj djelatnosti,- koristiti metode i aplikacije mrežnog programiranja.

LITERATURA :Literatura potrebna za studij i polaganje ispita: 1. Carpenter, Julie: Project Management in Libraries, Archives and Museums: Working with

government and other external partners, Chandos Publishing, Witney, 2011.2. Omazić, M.A., Baljkas, S.: Projektni menadžment, Sinergija, Zagreb, 2005.

Literatura koja se preporučuje kao dopunska:

72

1. Barković, D.: Operacijska istraživanja, Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet Osijek, Osijek, 2001.

2. Chatfield, C., Johnson, T.: Microsoft Project 2010 Step by Step, Microsoft Press, Redmond, 2010.3. Hauc, A.: Projektni menadžment i projektno poslovanje, M.E.P. Consult, Zagreb, 2007.4. Zekić, Z.: Projektni menadžment - upravljanje razvojnim promjenama, Ekonomski fakultet u Rijeci,

Rijeka, 2010.5. Wills, K.R.: Essential Project Management Skills, CRC Press, Boca Raton, 2010.

Ocjenjivanje i vrenovanje rada studenataNa kolegiju student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu potrebno je minimalno 110 ocjenskih bodova, odnosno 55%.Maksimalni broj ocjenskih bodova koje studenti mogu ostvariti za pojedine elemente praćenja i provjeravanja iznosi: kontinuirano provjeravanje znanja (dva kolokvija) ili završni pismeni ispit: 140 bodova, izrada samostalnih zadataka: 60 bodovaPretvaranje ocjenskih bodova u ocjenu vrši se prema sljedećoj skali: 110-124 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 125-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe - Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju

utvrđuje Senat Sveučilišta - Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o

unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta

Studijska obveza Opterećenje u ECTSpohađanje nastave 1,08aktivnost na nastavi 0,25pismeni ispit 1,92projekt 0,75

Ukupno 4

Odluka Senata od 29. travnja 2014.g.

73

3.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Predmeti koje studenti upisuju na drugim studijima na Sveučilištu odnosno na drugim visokim učilištima u načelu su dogovoreni ili su izdvojeni iz ponude drugih studijskih programa pa se preporučuju kao izborni predmeti. Za te će predmete vrijednost boda utvđivati Povjerenstvo za praćenje provedbe studijskog programa, a na osnovi uvida u sadržaj predmeta, popis literature i obveze studenta propisane za odabrani predmet te s obzirom na relevantnost predmeta za studij u polju informacijskih znanosti i/ili namjeru studenta da se specijalizira.

Predmete: Autorsko pravo, Baze podataka i Statistička obrada podataka moguće je izravno prenijeti ako su upisani bodovi na Pravnom, Elektrotehničkom ili Ekonomskom fakultetu.Studenti koji su preddiplomski studij završili na nekom drugom studiju iz ponude Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku a žele nastaviti studij informacijskih znanosti na diplomskoj razini, mogu prenijeti bodove sa svog matičnoga studija ukoliko su predmeti povezani s jednom od predmetnih cjelina: društveno-povijesni vidovi informacijskih znanosti, organizacija informacija, informacijske tehnologije i obrada podataka, upravljanje i marketing. Time se potiče interdisciplinarnost polja i omogućuje studentima s drugih studija da stječu znanja i vještine potrebne za rad s informacijama u njihovu matičnome području (npr. osposobljuju se za izradu baza podataka, tezaurusa, posredovanje i evaluaciju znanstvenih informacija u pravu, kemiji, poljoprivredi i sl.). Od tih će se studenata zahtijevati aktivno znanje engleskog jezika, poznavanje rada na računalu i mreži, te diferencijalni ispit vezan uz osnove organizacije informacija.

Studentima koji tijekom svoje preddiplomske izobrazbe upišu i steknu bodove na studiju koji nudi Odsjek za informacijke znanosti bilo da se odluče za pojedinačne izborne predmete iz ponude Odsjeka bilo da odaberu predmete koji će predstavljati zaokruženu cjelinu, bit će priznata znanja i vještine potrebni za rad na poslovima nižeg stupnja složenosti u informacijskim ustanovama u kojima se takva znanja dobrodošla uz njihov temeljni studij, odnosno omogućit će im se nastavak diplomskog studija iz informacijskih znanosti ako su prikupili ukupno 30 bodova, kombiniranjem predmeta iz ponuđenih predmetnih cjelina:

Modul I. - Informacijski1. Društveno-povijesni vidovi informacijskih znanosti (Uvod u knjižničnu i informacijsku znanost,

Povijest i kultura komunikacije, Osnove nakladništva i knjižarstva, Intelektualno vlasništvo i autorsko pravo, Sociologija knjige i čitanja I i II.) – najmanje 10 bodova

2. Organizacija informacija (Uvod u knjižničnu i informacijsku znanost, Organizacija informacija I. i II., Hrvatske bibliografije) – najmanje 10 bodova

3. Informacijske tehnologije i obrada podataka (Osnove informacijske tehnologije, Označiteljski jezici za opis i prikaz sadržaja, Web programiranje, Oblikovanje sadržaja za digitalnu knjižnicu,Statistička obrada podataka, Grafički dizajn) – najmanje 10 bodova

Modul II. - Pedagoški1. Organizacija informacija (Uvod u knjižničnu i informacijsku znanost., Organizacija informacija

I. i II.) – najmanje 6 bodova2. Informacijske tehnologije i obrada podataka (Osnove informacijske tehnologije, Označiteljski

jezici za opis i prikaz sadržaja, Grafički dizajn) – najmanje 10 bodova3. Rad s djecom (pedagoški predmeti i Knjižnični programi za djecu i mladež) – najmanje 14

bodova

Modul III. – Nakladničko-knjižarski1. Nakladništvo i knjižarstvo (Povijest i kultura komunikacije, Osnove nakladništva i knjižarstva,

Organizacija i upravljanje nakladničkom proizvodnjom I. i II., Knjižarske mreže) – najmanje 10 bodova

2. Organizacija informacija (Uvod u knjižničnu i informacijsku znanost, Organizacija informacija I. i II., Hrvatske bibliografije – najmanje 10 bodova

3. Informacijske tehnologije i obrada podataka (Označiteljski jezici za opis i prikaz sadržaja, Web programiranje, Statistička obrada podataka, Baze podataka) – najmanje 10 bodova

3.7. Prijelazno razdoblje – uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij

74

U odnosu na moguće situacije u kojima su se zatekli studenti upisani na dodiplomske studije prije donošenja Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/2003) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 105/2004) postupat će se u skladu s njegovim člancima 116. i 120. i u skladu sa Statutom Filozofskog fakulteta u Osijeku, članak 39.

U skladu s točkom 3. drugog stavka članka 120. prema kojoj visoko učilište, za slučaj da prvotno stečeni akademski naziv ne odgovara nazivu koji se stječe prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/2003 i NN 105/2004) zbog razlike u programu, trajanju studija ili zbog drugih važnih razloga – u slučaju studija knjižničarstva/bibliotekarstva to su odredbe važećeg Zakona o knjižnicama (NN 105/1997) određuju se dodatni uvjeti za priznavanje akademskog naziva predviđenog ovim Programom odnosno uvjeti za nastavak studija na diplomskoj razini kako slijedi:

I. Studenti koji su diplomirali na dvogodišnjim sveučilišnim studijima odnosno višim školama, a žele se doškolovati, bit će omogućen nastavak studija uz sljedeće uvjete:

1. Od studenata koji su diplomirali bibliotekarstvo na Pedagoškoj akademiji, zaposleni su u knjižnicama i slijedom odredbi Zakona o knjižnicama položili stručni ispit iz bibliotekarstva/knjižničarstva (NN 105/1997, čl. 34., 35., 55. i 56.), traži se da polože razlikovni ispit iz predmeta: Informacijski izvori i službe II. i predmeta Osnove web programiranja te da poznaju jedan strani jezik (poželjno bar pasivno poznavanje engleskog jezika)

2. Od studenata koji su diplomirali na višoj školi (pedagoškog, upravnog, organizacijskog, ekonomskog, i srodnih usmjerenja), rade u knjižnicama i položili su stručni ispit iz knjižničarstva kao i studenti pod točkom 1., traži se da polože razlikovni ispit is predmeta: Teorija i praksa informacijskih djelatnosti, Informacijski izvori i službe II te da poznaju jedan strani jezik (poželjno bar pasivno poznavanje engleskog jezika).

Napominjemo da je na Katedri za knjižničarstvo zaprimljeno 90 zamolbi za nastavak studija od osoba koje su stekle višu stručnu spremu a rade u knjižnicama širom Hrvatske, poglavito u narodnim i školskim knjižnicama.

II. Studenti koji su diplomirali ili će diplomirati po postojećim programima (4+0), slijedom postojećih studijskih programa razvrstani su u dvije skupine za koje se utvrđuju preduvjeti za priznavanje zvanja prema ovome Programu odnosno za nastavak studija :

1. Studenti koji su diplomirali na četverogodišnjim studijima iz knjižničarstva /bibliotekarstva/informatologije i time stekli akademski naziv diplomirani knjižničar/bibliotekar odnosno profesor informatologije (uz naznaku smjera):

a) Od studenata koji su uz navedenu diplomu stekli iskustvo radom u knjižnici ili srodnoj informacijskoj ustanovi te s tog naslova, a u skladu sa Zakonom o knjižnicama, položili stručni ispit za zvanje diplomiranog knjižničara (NN 105/1997., čl. 35), traži se polože razlikovni ispit iz predmeta: Istraživačke metode u informacijskim znanostima i Teorija i praksa organizacije informacija

b) Od studenata koji uz navedenu diplomu nisu stekli uvjete za pristupanje stručnom ispitu, u skladu sa Zakonom o knjižnicama (NN 105/1997., čl. 34. i 35.), traži se da polože razlikovni ispit iz predmeta: Istraživačke metode u informacijskim znanostima, Teorija i praksa organizacije informacija i Vrednovanje informacijskih usluga.

2. Studenti koji su diplomirali na kojemu drugom fakultetu/visokoj školi, a zaposleni su u knjižnicama i srodnim informacijskim ustanovama:

a. Od studenata koji su uz diplomu na matičnom fakultetu, stekli diplomu na dopunskom studiju knjižničarstva/bibliotekarstva/informatologije, te položili stručni ispit za zvanje dipl. knjižničara u skladu sa Zakonom o knjižnicama (NN 105/1997., čl. 34. i 35), traži se da polože razlikovni ispit iz predmeta: Istraživačke metode u informacijskim znanostima

b. Od studenata koji su uz diplomu na matičnom fakultetu, stekli diplomu na dopunskom studiju knjižničarstva/bibliotekarstva/informatologije, a nisu polagali stručni ispit za zvanje dipl. knjižničara u skladu sa Zakonom o knjižnicama (NN 105/1997., čl. 34. i 35), traži se da polože razlikovni ispit iz predmeta: Istraživačke metode u informacijskim znanostima i Teorija i praksa organizacije informacija

75

c. Od studenata koji se se zaposlili u knjižnicama i srodnim informacijskim ustanovama, a koji su prema Zakonu o knjižnicama dužni u roku od pet godina od dana potpisivanja uogovora o radu završiti dopunski studij knjižničarstva/bibliotekarstva i položiti stručni ispit za zvanje dipl. knjižničara (NN 105/19997)., čl. 34., stav 4), traži se da steknu dodatnih 60 ECTS bodova koje im Odsjek za informacijske znanosti u Osijeku i Odjel za knjižničarstvo u Zadru nude kao izvanredni diplomski studij sa sljedećim predmetima i uvjetima:

i. Modul I. – Knjižničarstvo: u zimskome semestru (IX.) Principi informacijskog pretraživanja (6 ECTS bodova), Izgradnja i upravljanje knjižničnim zbirkama (6 ECTS bodova), Teorija i praksa organizacije informacija (6 ECTS bodova); u proljetnom semestru (X.) Istraživačke metode u informacijskim znanostima (6 ECTS bodova), Vrednovanje informacijskih usluga (6 ECTS bodova); u ljetnom semestru – magistarski rad (30 ECTS bodova) – ukupno = 60 bodova

ii. Modul II. – Nakladništvo i knjižarstvo: u zimskome semestru (IX.) Upravljanje u nakladništvu i knjižarstvu (6 ECTS bodova), Marketing u nakladništvu i knjižarstvu (6ECTS bodova), Principi informacijskog pretraživanja (6 ECTS bodova); u proljetnom semestru (X.) Istraživačke metode u informacijskim znanostima (6 ECTS bodova), Elektroničko nakladništvo i knjižarstvo (6 ECTS bodova); u ljetnom semestru – magistarski rad (30 ECTS bodova) – ukupno = 60 bodova

76

Četvrti dio

UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

77

4.1. Mjesta izvođenja studijskog programaFilozofski fakultet dio je Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i važno kulturno,

duhovno, znanstveno i humanističko središte Slavonije i Baranje. Na tome se fakultetu obrazuju budući nastavnici i stručnjaci u području društvenih i humanističkih znanosti bez čijeg je djelovanja neodrživ razvoj suvremenog društva znanja te budući istraživači baštine i znanstvenici prijeko potrebni za daljni razvoj Sveučilišta.

Na Fakultetu su zaposlena 82 nastavnika (društvene i humanističke znanosti): redovitih profesora 9, izvanrednih profesora 6, docenata 24, viših predavača 5, predavača 3, lektora 4, viših asistenata 3, asistenata 13 i znanstvenih novaka 15.

Fakultet je tijekom 2004. godine preuredio gotovo sve predavaonice. Odsjek za informacijske znanosti koristi dvije prostorije za nastavnike i konzultacije sa studentima. U nastavi se koristi multimedijalna dvorana, računalna učionica i predavaonica za telekonferencije pri Elektrotehničkom fakultetu.

Praktičan rad i terenska istraživanja planiraju se izvoditi u nastavnim bazama s kojima su je dogovorena suradnja (u Prilogu).

Od osnutka Odsjeka (tada: Katedra za knjižničarstvo) posebna se pozornost posvećuje studentskoj praksi i potiču studenti da svojim volonterskim radom stječu dodatna znanja i vještine. Tako studenti rade na sređivanju fondova nekoliko knjižnica (Grko-katoličke biskupije u Križevcima, Knjižnice Isusovačke gimnazije u Dubrovniku, Knjižnice Franjevačkog samostana u Mostaru i dr.), tijekom ljeta rade u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici u Osijeku, Muzeju Slavonije, Institutu Ruđer Bošković i dr. (više o tome: www.ffos.hr//libros)

Značajan dio terenskoga rada i istraživanja vezuje se uz dva znanstvena projekta koje financijski podupire Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta a koji se izvode na Odsjeku za informacijske znanosti:

Istraživanje o čitateljskim navikama i informacijskim potrebama djece i mladeži (122026 – voditelj projekta: doc. dr. sc. Srećko Jelušić, suradnici s Katedre: mr. sc. Kornelija Petr, asistent Boris Badurina i Maja Čujić, znanstvena novakinja; vanjski suradnici predviđeni za nastavu: mr. sc. Ivanka Stričević, Martina Dragija-Ivanović, apsolvent na Poslijediplomskom studiju informacijskih znanosti u Zagrebu) Organizacija, očuvanje i uporaba hrvatske pisane baštine (122027 – voditeljica projekta: prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić; suradnici s Katedre: mr. sc. Vera Erl, viši predavač i Sanjica Faletar, znanstvena novakinja te suradnici na projektu predviđeni za nastavu: prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević i dr. sc. Dora Sečić)

Dio nastave (diplomski i poslijediplomski studij) planira se izvoditi na daljinu (WebCT, telekonferencije), jedan do dva tjedna tijekom akademske godine u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku i/ili na Sveučilištu u Zadru, a slijedom iskustava u organizaciji međunarodnog skupa Libraries in th Digital Age – LIDA suorganizator kojega je Odsjek za informacijske znanosti, a kodirektorica prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić. Konferencije LIDA održavaju se redovito svake godine od 2000. uz sudjelovanje između 120 i 150 sudionika iz preko dvadeset zemalja. Posebnost je LIDAe u tome što ponajbolje svjetske stručnjake redovito sluša između 30 i 50 studenata iz Hrvatske, dodiplomaca i poslijediplomaca.

4.2. Podatci o prostoru i oprema potrebna za izvođenje studijaProstor

Djelatnost Filozofskog fakulteta odvija se u zgradi koja se nalazi u ulici Lorenza Jägera 9. Zgrada je u vlasništvu Fakulteta. U zgradi se nalazi i Visoka učiteljska škola. Ukupno u zgradi studira 1.600 studenata, tako da na 1 studenta dolazi 3,12 m2. Zgrada zaprema korisnu površinu od 4.992,15 m2. Ima 4 etaže (prizemlje, prvi i drugi kat i potkrovlje) i u njoj se nalazi 15 učionica, 12 laboratorija, 2 računalne učionice, 1 multimedijska učionica, 40 kabineta za profesore, svečana dvorana, sanitarni čvor na svakoj etaži. U prizemlju se nalazi tiskara, sobe za zajedničke službe i studentska kantina, a u potkrovlju prostor Studentskog zbora. Na prvom katu se nalazi Knjižnica i čitaonica i Knjižnica i čitaonica za strane jezike koje je potrebno osuvremeniti.

Nastava se odvija u predavaonicama, računalnoj učionici i multimedijalnoj učionici, nudi se nekoliko on-line predmeta i koriste usluge CARNeta za telekonferencije za potrebe nastave.

78

Tehnička opremljenostFakultet ima dvije učionice s umreženim računalima i jednu multimedijsku učionicu. Također

ima i ostala pomagala potrebna za izvođenje nastave: grafoskope, dijaprojektore, TV prijamnike, video-projektore, kazetofone, DVD.

Ak. god. 2003./2004. nabavljeni su skeneri za potrebe vježaba iz digitalizacije, koristi se WebCT podrška za izvođenje nastave na daljinu, redovito se nabavljaju i ažuriraju licence za softvere potrebne u nastavi (npr. Statistica, Matematica, Paint Shop Pro 8 s 18 licenci, FineReader 7.0 s 18 licenci, SPSS), koriste se demo bibliografske i baze punih tekstova (npr. Crolist, Cobiss, Dialog) za vježbe te besplatni softveri za izradu digitalnih zbirki (npr. Green Stone).

Knjige i informacijski izvoriU knjižnici Filozofskog fakulteta (skromnih 330m2), smještena je vrijedna zbirka ispitne i

znanstvene literature (62.342 knjige i 2.500 svezaka časopisa, i bogata priručna zbirka (bibliografije, enciklopedije, rječnici). Odsjek za informacijske znanosti u šest godina svojega djelovanja izgradio je specijalističku zbirku s preko 1.000 naslova prikupljenih uglavnom donacijama (Američkog veleposlanstva, Britanskog savjeta, Goethe instituta, gosp. Emila Levinea, Sveučilišta Rutgers) te sredstvima redovitog i izvanrednog studija i sredstvima s projekata. Studentima je preko Interenta omogućen pristup raznim bazama podataka, a mogu slati i primati elektroničku poštu putem računala koja su smještena u čitaonici (5 računala) i u dvjema nastavničkim sobama koja su im na raspolaganju.

Nastavnici s Odsjeka za informacijske znanosti, uz sustavno objavljivanje vlastitih radova u domaćim i inozemnim časopisima, prevode, uređuju i objavljuju literaturu za studente. Prema izdavačkome planu do sada su objavljena:

4 priručnika iz knjižničarstva koje je uredila prof. dr. sc. T. Aparac-Jelušić (Rad u knjižnici autorice K. Tadić, Knjižnični katalog i autorstvo autorice A. Horvat, Glazbene zbirke u narodnim knjižnicama autorica S. Vukasović-Rogač i V. Jurčić, Informacijska služba u knjižnici autorice D. Sečić), 4 prijevoda djela uglednih inozemnih autora u području informacijskih znanosti koje je uredila prof. dr. sc. T. Aparac-Jelušić, a preveli doc. dr. sc. S. Jelušić i asistentice S. Faletar i K. Golub, te suradnice J. Leščić i dr. sc. M. Willer (M. Buckland: Preoblikovanje knjižničnih službi i usluga; C. Borgman: Od Gutenbergova izuma do globalnog informacijskog povezivanja; A. Bates: Upravljanje tehnološkim promjenama; I. McIllwaine: Uvod u UDK; E. Svenonius: Intelektualne osnove organizacije informacija),2 knjige iz niza Hrvatski knjižničari koji uređuje prof. dr. sc. T. Aparac-Jelušić (Matija Smodek: profesor i bibliotekar akademički autorice D. Živković i Ivan Kostrenčić: prvi hrvatski sveučilišni bibliotekar autorice D. Sečić), knjige vezane uz tematiku socijalne povijesti knjige: Sudbina knjige, autora A. Stipčevića, Bibliografija o arhivima, čitaonicama, knjižnicama i muzejima: napisi iz riječkih i sušačkih hrvatskih novina od 1999. do 1999. autorice K. Tadić i Kraljevska sveučilišna biblioteka u Zagrebu, 1874. do 1918. autorice D. Sečić koje je uredila T. Aparac-Jelušić. zbirku tekstova o digitalnim knjižnicama (Digital Libraries: Interdisciplinary concepts, challenges and opportunities. / ed. T. Aparac, T. Saracevic, P. Ingwersen i P. Vakkari). Referirano u CC-u.

79

4.3. Popis nastavnika i suradnika koji će sudjelovati u izvođenju nastave

4.3.1. Popis nositelja predmeta i suradnika – diplomski studij

Izgradnja i upravljanje knjižničnim zbirkama izv. prof. dr. sc. Sanjica FaletarIstraživačke metode u informacijskim znanostima prof. dr. sc. Damir Hasenay,

doc. dr. sc. Boris BadurinaPrincipi informacijskog pretraživanja izv. prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog,

Kristina Feldvari, asistenticaInformacijsko društvo doc. dr. sc. Boris BadurinaVrednovanje informacijskih usluga izv. prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog,

Kristina Feldvari, asistenticaTeorija i praksa organizacije informacija izv. prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog,

Kristina Feldvari, asistenticaMarketing knjižničnih proizvoda i usluga izv. prof. dr. sc. Gordana DukićUpravljanje u nakladništvu i knjižarstvu doc. dr. sc. Mario Barišić,

Josipa Selthfer, asistenticaMarketing u nakladništvu i knjižarstvu izv. prof. dr. sc. Gordana Dukić,

Josipa Selthofer, asistentica

Bibliometrija doc. dr. sc. Franjo PeharKomercijalne baze podataka u prirodoslovlju, medicini i tehnici

doc. dr. sc. Maja KrtalićTomislav Jakopec, asistent

Metode zaštite papirne građe prof. dr. sc. Damir Hasenay,doc. dr. sc. Maja Krtalić

Komparativne studije iz nakladništva i knjižarstava izv. prof. dr. sc. Zoran VelagićUpravljanje promjenama u knjižnicama i informacijskim centrima

izv. prof. dr. sc. Gordana Dukić, doc. dr. sc. Maja Krtalićdr. sc. Ivana Martinović, viša asistentica

Upravljanje znanjem doc. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković,Baze podataka u društvenim i humanističkim znanostima

doc. dr. sc. Boris Badurina,dr. sc. Anita Papić, viša asistentica

Arhitektura knjižnica izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković,Darko Lacović, asistent

Informacijska politika i tehnološke promjene izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković,dr. sc. Milijana Mičunović, viša asistentica

Čuvanje i zaštita elektroničkih dokumenata prof. dr. sc. Damir Hasenay,doc. dr. sc. Maja Krtalićdoc. dr. sc. Boris Bosančić

Izgradnja zbirki za djecu i mladež doc. dr. sc. Jelena Lakuš,dr. sc. Ivana Martinović, viša asistent

Oblici, strategije i metode rada s mladeži u knjižnici doc. dr. sc. Jelena Lakuš,dr. sc.Ivana Martinović, viša asistentica

Osnove indeksiranja i pisanja sažetaka** izv. prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog,dr. sc. Ivana Martinović, viša asistentica

Upravljanje zaštitom baštine u arhivima, knjižnicama i muzejima**

prof. dr. sc. Damir Hasenay,doc. dr. sc. Maja Krtalić

Digitalna humanistika i označavanje teksta*** doc. dr. sc. Boris Badurina,doc. dr. sc. Boris Bosančić

Informacijsko ponašanje korisnika*** izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković,Darko Lacović, asistent

Informacijske ustanove i analiza zajednice*** izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković,Darko Lacović, asistent

Informacija u teoriji**** doc. dr. sc. Boris BosančićInteligentni sustavi****

dr. sc. Anita Papić, viša asistenticaProjektni menadžment**** izv. prof. dr. sc. Gordana Dukić

80

4. 4. Podatci i svakom angažiranom nastavniku

Dr. sc. Kornelija Petr, izvanredna profesoricakpetr@ffos.hr Rođena 1967. godine u Osijeku. Diplomirala je engleski i njemački jezik i književnost na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, 1991. godine. Godine 1994. upisuje poslijediplomski studij knjižničarstva na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistarski rad Korisnici i korištenje knjižničnih usluga u Knjižnici Pedagoškog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku uspješno brani 1999. godine. Od 1992. do 2000. radila kao knjižničar u seminarskoj knjižnici stranih jezika na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, a od svibnja 2000. uposlena na Katedri za knjižničarstvo kao asistent. Vodi vježbe iz predmeta Knjižnično poslovanje i upravljanje, Bibliografska organizacija i kontrola 1 (predavanja i vježbe), Bibliografska organizacija i kontrola 2 te Informacijski izvori i službe. Član Društva knjižničara Hrvatske. Dobitnica je priznanja Dr. Eva Verona koje se dodjeljuje najboljim mladim bibliotekarima u Hrvatskoj. Doktorirala je u srpnju 2004. pod vodstvom prof. dr. sc. Tatjane Aparac-Jelušić. Tema: Kvalitativni pokazatelji uspješnosti akademskih knjižnica. Izbori: U zvanje više asistentice izabrana je u listopadu 2004., a u tijeku je postupak izbora u znanstveno-nastavno zvanje docentice. Pozitivno izvješće predano je u siječnju 2005.

Znanstveni radovi, 1999. – 2004. Poglavlje u knjizi

1. Petr, K. The Croatian experience : 1991-1995. // Disaster management for libraries and archives / ed. by Graham Matthews and John Feather. Hampshire : Ashgate, 2003.

Članci u časopisima i zbornicima:1. Petr, K. Uspješnost poslovanja Knjižnice Pedagoškog fakulteta u Osijeku : zadovoljstvo

korisnika Knjižnicom i njezinim uslugama. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 4(2000), str. 80-90.

2. Petr, Kornelija. Academic library user survey : Faculty of Education library in Osijek. // Knjižnica 45, 4 (2001), str. 67-82.

3. Erl, V. ; Petr, K. Ravnatelji knjižnica : poznavatelji struke i/ili menadžeri. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 45, 3/4(2002), 65-74.

4. Petr, K. ; Vrana, R. ; Aparac, T. Web based LIS education : potentials and feasibility of regional models. // Continuing professional education for the information society : the fifth World conference on professional education for the library and information science professionals / edited by Patricia Layzell Ward. Muenchen : Saur, 2002. Str. 205-213.

5. Petr, K. ; Aparac-Jelušić, T. Public perception of the role and tasks of library and information science professionals in Croatia : an overview of recent activities. // New Library World 103, 1181(2002), 364-375.

6. Petr, K. ; Andrišek, V. ; Blažević, K.; Čujić, M.; Kudric, M. ; Mikloš, R.; Aparac-Jelušić, T. The role and tasks of informations specialists in the limelight : the research of the public perception. // Human beings and information specialists : future skills, qualifications, positioning : proceedings / 10th International BOBCATSSS Symposium on Library and Information Science, Portorož, January 28-30, 2002. Ljubljana : Faculty of Arts, Department of Library and Information Science and Book Studies ; Stuttgart : University of Applied Sciences, 2002. Str. 124-133.

7. Petr, K.; Vrana, R.; Aparac-Jelušić, T. Obrazovanje na daljinu: mogući model u području knjižnične i informacijske znanosti Hrvatske. // Časopis Edupoint 2, 2(21. 1. 2002). http :// edupoint . carnet . hr / casopis / aktualni / index . html

8. Petr, K. ; Aparac-Jelušić, T. Uloga sveučilišnih knjižnica u novim pristupima akademskom obrazovanju. // Zbornik radova “Težakovi dani”. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 2002. Str. 159-172.

9. Petr, K. Predmet Knjižnični klasifikacijski sustavi izveden putem Interneta : kako je to izgledalo u stvarnosti? // Edupoint : časopis o informacijskim tehnologijama u obrazovanju 3, 13(28. 3. 2003). http://edupoint.carnet.hr/casopis/aktualni/clanak-02/osvrt1.html

10. Petr, K. ; Križak, M. ; Mićunović, M. ; Radić, M. Information needs and search methods of Library and Information Science students. // Information policy and the European Union : proceedings 2003 / The 11th Bobcatsss symposium. Amsterdam : Hogeschool van Amsterdam ; Torun : Nicolaus Copernicus University, 2003. Str. 221-236.

81

11. Petr, K. ; Kiš, B. ; Kotur, B. ; Križak, M. Romany minority in Eastern Croatia: information needs and library services. //Proceedings : library and information in multicultural societies / The 12th Bobcatsss symposium, 26-28 January 2004 in Riga, Latvia. Str. 246-262. (CD-ROM)

12. Petr, K. Information needs of the Romany minority in Eastern Croatia: pilot-study. // New Library World 105, 1204/1205(2004), str. 357-369.

Dr. sc. Zoran Velagić, izvanredni profesorzvelagic@ffos.hr Rođen 18. travnja 1971. u Bjelovaru. Osnovnu i srednju školu završava u Bjelovaru. Diplomirao je na studiju filozofije i povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine. Magistrirao je na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti 1996. obranivši rad Religions and Nationalities in Danubian region Seen by Croatian Jesuit Missionaries (17th and 18th Centuries) i stekao naziv Master of Arts in Central European History. (nostrifikacija potvrđena 1997. za područje humanističkih znanosti, znanstveno polje povijest u Republici Hrvatskoj. Na istom je sveučilištu doktorirao 2003. obranivši tezu The Authors of Popular Religious Books in Northern Croatia (17th and 18th Centuries). Postupak nostrifikacije doktorske diplome je u tijeku. Objavljuje znanstvene i stručne radove i prikaze, aktivno sudjeluje na domaćim i međunarodnim skupovima (predstavljeno 7 radova) i dvama međunarodnim projektima (The Impact of Reformation and Counter-Reformation on Cultural and Social History of the Early Modern Period u razdoblju 1998 – 2000.; voditelji projekta prof. dr. Katalin Petér i prof. dr. István György Tóth pri Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti; i Cultural Exchange in Europe, 1400 – 1700 u razdoblju 1998 – 2002. koji financira Europska znanstvena zaklada (European Science Foundation; http://www.esf.org). Od siječnja do ožujka 1999. stipendist u Woodrow Wilson Center, Washington DC. Odobreno mu je više jednokratnih stipendija za istraživanje u Grazu (Universitätsbibliothek), Beču (Nationalbibliothek), Budimpešti (Országos Széchényi Könyvtár), Bratislavi (Univerzitetna Biblioteka, Štátny oblastný archív) itd. Temeljno područje znanstvenih istraživanja: Socijalna i kulturna povijest knjige ranoga novog vijeka.Urednik izdanja iz arheologije, povijesti, etike, filozofije i psihologije u Školskoj knjizi. Govori engleski, a pasivno se služi latinskim, njemačkim, slovačkim, češkim, ruskim jezicima.

Znanstveni radovi, 1998.-2004.1. Velagić, Z. Nepoznata Abecevica Jurja Muliha iz godine 1737. // Vrela i prinosi,

21(1996/1997), str. 187 – 192.2. Velagić, Z. Heroj i herojsko u osamnaestostoljetnoj hrvatskoj književnosti: Nekoliko primjera. //

Gazophylacium, 1/2(1998), str. 51 – 59.3. Velagić, Z. Identitet Hrvata katolika u 18. stoljeću i njihov odnos spram pravoslavnih i

protestanata. // Etičnost, nacija, identitet. Hrvatska i Europa. / ur. Ružica Čičak-Chand i Josip Kumpes. Zagreb : Institut za migracije i narodnosti itd, 1998. Str. 153 – 167.

4. Velagić, Z. Životinja u prilici, poredbi i metafori hrvatske književnosti ranog novog vijeka. // Otium, 5/6(1997/1998), str. 50 – 59.

5. Velagić, Z. Slavni, uljudni i krasni ilirički jezik. // Etičnost i povijest. / ur. Emil Heršak), Zagreb: Institut za migracije i narodnosti itd, 1999. Str. 161 – 175.

6. Velagić, Z. Nekoliko vidova prosvjetnog rada na hrvatskom sjeveru osamnaestog stoljeća. // Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene zmamosti HAZU, 17(2000), str. 111 – 131.

7. Velagić, Z. Štokavska početnica Jurja Muliha iz 1737. godine. // Gazophylacium, 1/2(2000), str. 16 – 48.

8. Velagić, Z. The Croatian Author at the Frontier of Catholicism and Orthodoxy in Croatia. // Frontiers of Faith. Religious Exchange and the Constitution of Religious Identities 1400–1750. / ur. Eszter Andor i István György Tóth. Budapest : CEU ; European Science Foundation, 2001. Str. 89 – 97.

9. Velagić, Z. Gradišćanskohrvatski autor – va Ugerszkoj Marianszkoj Provincii nedosztojan Massnik. // Gazophylacium, 1/2(2001), str. 43 – 54.

10. Velagić, Z. Primjeri međuodnosa hrvatskih autora 18. stoljeća. // Gazophylacium, 3/4(2003), str. 108 – 110.

11. Velagić, Z. Krčelićevi Patačići. // Gazophylacium, 1/2(2004), str. 108 – 112.

82

Dr. sc. Boris Badurina, docent boris . badurina @ ffos . hr Boris Badurina rođen je 1974. godine u Zagrebu. Diplomirao je na studiju sociologije, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i stekao zvanje profesora sociologije, a na dopunskom dvogodišnjem studiju bibliotekarstva zvanje diplomiranog bibliotekara. Apsolvent je na Postdiplomskom studiju iz informa-cijskih znanosti, Filozofski fakultet u Zagrebu i priprema magistarski rad u području istraživačkih metoda u informacijskim znanostima. Asistent je na Katedri od travnja 2003. i vodi vježbe iz predmeta Informacijske tehnologije, Oblikovanje mrežnih stranica, Digitalizacija knjižnične građe i Baze podataka. Izbori: u zvanje mlađeg asistenta biran je 2003. godine.Član je Organizacijskog odbora Međunarodne konferencije LIDA. Sudjelovao je na nekoliko stručnih skupova, domaćih i inozemnih, te na razvojnim i istraživačkim projektima koje je financiralo Ministarstvo znanosti i tehnologije. Godine 1999. za vrijeme studijskog boravka prof. Tefka Saračevića (Fulbright stipendija) surađivao u provedbi istraživanja korisnika u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. U suradnji s prof. Aparac-Jelušić i M. Dragijom proveo istraživanje u Gradskoj knjižnici Zadar pod naslovom «Istraživanje korisnika Gradske knjižnice Zadar». Suradnik je na znanstvenom projektu Istraživanje informacijskih potreba i čitateljskih navika djece i mladeži (voditelj projekta i njegov mentor: doc. r. sc. S. Jelušić). Član je uredništva e-izdanja HKD Novosti. Do sada je objavio veći broj radova u domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima. U stručnoj je zajednici poznat kao stručnjak za rad s novim tehnologijama, sociološka istraživanja, poglavito statističke analize, te digitalizaciju. Govori engleski jezik, a njemački jezik koristi pasivno. Tijekom 2004. godine vodio je nekoliko radionica o digitalizaciji za knjižničare iz Hrvatske.

Važniji radovi, 1999. – 2004.1. Vrana, R.; Badurina, B.; Golub, K. Advantages and disadvantages of use of digital collections

in the process of education. // Learning society, learning organisation, lifelong learning : proceedings of the 7th International BOBCATSS symposium, 1999. Darmstadt ; Stuttgart, 1999. Str. 484-495.

2. Badurina, B.; Baričević, Z.; Dragija, M.; Golub, K.; Stipetić, T.; Zlodi, G. Radionica Digitalizacija građe. // Arhivi, knjižnice, muzeji. Zagreb : Hrvatsko muzejsko društvo, 2000. Str. 254-257.

3. Badurina, B.; Dragija, M.; Golub, K.; Matovina, J. Akcija Internet u školske knjižnice i školske knjižnice na Internet : radionica 1 Komisije za automatizaciju // Proljetna škola školskih knjižničara, Republike Hrvatske, Crikvenica 2000 : zbornik radova. Rijeka : Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci; Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske, 2001. Str. 145-148.

4. Badurina, B.; Dragija, M.; Golub, K.; Matovina, J. Suradnja školskog knjižničara i informatičara : radionica 2 Komisije za automatizaciju // Proljetna škola školskih knjižničara, Republike Hrvatske, Crikvenica 2000 : zbornik radova. Rijeka : Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci; Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske, 2001. Str. 149-151.

5. Badurina, B.; Dragija, M.; Golub, K.; Pehar, F.; Vrana, R. Workshop IV : Text and image digitisation - general overview of terminology and technology of digitisation // Libraries in the digital age 2000, Dubrovnik, May 25-28. http://www.ffzg.hr/infoz/lida/lida2000/program.htm

6. Badurina, B.; Dragija, M.; Golub, K. Internet u knjižnice // Program Skupštine Hrvatskog knjižničarskog društva, Lovran, 2000. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2000.

7. Badurina, B.; Banek, M.; Dragija, M,; Golub, K.; Pehar, F. Active role of the library in the process of democratic learning // BOBCATSSS Open 2001 : knowledge, information and democracy in the open society. Vilnius : MND, 2001. Str. 101-105.

8. Badurina, B.; Dragija Ivanović, M.; Gabriel, D.-M.; Golub, K.; Lazić, N.; Ravnić, R. Digital collection for blind and visually impaired people // Libraries in the digital age, Dubrovnik, May 23-27, 2001. http://www.ffzg.hr/infoz/lida/lida2001/present.htm

9. Aparac-Jelušić, T.; R. Vrana; M. Dragija; B. Badurina. How Graduate Library and Information Science Professionals Cope With Constant Need for Updating Their Knowledge and Skills. //: The Fourth World Conference on Continuing Professional Education for the Library and Information Science Professionals. KG Saur : Munchen, 2001.

10. Afrić, V.; Badurina, B.; Golub, K.; Lasić-Lazić, J; Dragija, M. Qualifications of Information Specialist: Case of LIS students at the Department of Information Science... // Human Beings and Information Specialists : proceedings of the 10th BOBCATSS symposium, 2002. Str. 232-240.

83

11. Er, V. ; B. Badurina. Obrazovanje 'solo-knjižničara': Zborik radova sa skupa Solo-knjižničari: status, značenje i perspektive. Osijek, 14. i 15. studeni 2004. (u tisku)

Dr. sc. Boris Bosančić, docentbbosancic@ffos.hr Rođen je 29.03.1970. u Slavonskom Brodu. Diplomirao je na Strojarskom fakultetu u Slav. Brodu, a zatim radio u Njemačkoj. Po povratku, zaposlio se u Gradskoj knjižnici u Slav. Brodu gdje radi na poslovima urednika mrežnih stranica i informatora, a za potrebe rada s korisnicima osmislio je projekt Pitajte knjižničara putem mrežne stranice knjižnice. Upisao je dvogodišnji studij bibliotekarstva u Zagrebu. Diplomirao je s temom vezanom uz oblikovanje digitalnih zbirki. Od jeseni 2004. upisan je na poslijediplomski studij informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Boravio je na stručnom usavršavanju u Finskoj, a sudjeluje u radu LIDA-e gdje se pojavljuje s poster prezentacijama o projektima koje osmišljava i vodi. Područje njegovih stručnih zanimanja je web dizajn (grafički dizajn+informacijska arhitektura), digitalne knjižnice (oblikovao je i gradi digitalnu zavičajnu zbirku GKSB-a putem Greenstone programa), pretraživanje, evaluacija i organizacija (klasifikacija) informacija na internetu (oblikovao je i gradi Virtualnu referentnu zbirku), knjižnično poslovanje i upravljanje i organizacija znanja. Objavljuje stručne i znanstvene radove, a od ak. god 2004./2005. vanjski je suradnik Katedre za knjižničarstvo u Osijeku za vježbe iz predmeta Knjižnično poslovanje i upravljanje i Informacijski izvori i službe. Znanstveni radovi:

1. Bosančić, B. Put k povezivanju: usluga Pitajte knjižničara na mrežnim stranicama narodnih knjižnica. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 3/4(2003), str. 80-92.

2. Čujić, M. ; B. Bosančić. Poster-prezentacija: Information Architecture: Designing Contents and the Mode of Acess to Digital Collections in Digital Library Software Environment. Dubrovnik, LIDA 2004.

Dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković, izvanredna profesoricasfaletar@ffos.hr Sanjica Faletar rođena je u Kutini 1976. godine. Godine 1995. upisuje Filozofski fakultet u Zagrebu, profesorske smjerove na Odsjeku za informacijske znanosti (smjer muzeologija i bibliotekarstvo) i Odsjeku za engleski jezik i književnost, a diplomira 2001. godine. Godine 2000. dodijeljena joj je nagrada «Dr. Ljerka Markić-Čučuković» kao najboljoj studentici bibliotekarstva. Godine 2001. upisuje poslijediplomski studij iz informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, apsolvirala je i priprema magistarski rad na temu suradnje baštinskih ustanova i njihove prilagodbe izazovima digitalnog doba.Izbori: od prosinca 2001. godine radi kao znanstvena novakinja/asistentica na Katedri za knjižničarstvo. Filozofskog fakulteta u Osijeku i sudjeluje u izvođenju nastave na redovnom i izvanrednom studiju iz predmeta Klasifikacija i klasifikacijski sustavi, Uvod u knjižničnu i informacijsku znanost, Informacijske ustanove, Informacijski izvori i službe i Knjižnično poslovanje i upravljanje. Sudjeluje u radu znanstvenog projekta Organizacija, očuvanje i uporaba hrvatske pisane baštine, pod vodstvom prof. dr. sc. Tatjane Aparac-Jelušić. Članica je Komisije za klasifikaciju i predmetno označivanje i Komisije za znanstvenoistraživački rad pri Hrvatskom knjižničarskom društvu, i Uredništva mrežnih stranica Hrvatskog knjižničarskog društva. Organizacijskog odbora Međunarodne konferencije LIDA. Od 1. prosinca 2003. zamjenica je hrvatskog koordinatora projekta CALIMERA (Cultural Applications: Local Institutions Mediating Electronic Resource Access) pod okriljem 8. Okvirnog programa Europske Unije. Za potrebe projekta objavila je veći broj priloga u HKD Novostima, sudjelovala je na nekoliko međunarodnih skupova i vodila nekoliko radionica.

Važniji radovi, 2000. – 2004.1. Faletar, S.; Ivetic H.; Vujic Z.; Zlodi, G. Acces to Museum Objects and Information about the

Objects: the Zagreb Experience // Intellectual property vs the right to knowledge? Proceedings of 8th BOBCATSSS Symposium on Library and Information Science / eds. Banke, R. J. et. al.. Copenhagen : Royal School of Library and Information Science, 2000.

2. Faletar, S.; Gaberc, D.; Miskic, J.; Sudarevic, A. Libraries in the Multicultural and Multiethnic Environment // Open 2001 : knowledge, information and democracy in the open society : the role of the library and information sector. Proceedings of 9th BOBCATSSS Symposium / (editors Agne Anatanaityte... (et. al.)). Vilnius : Vilnius University, 2001.

3. Faletar, S. Volonteri u muzejima // Informatica Museologica 33, 1/2(2002), str. 52-55.

84

4. Faletar, S. Volonteri u knjižnicama i muzejima // 5. seminar Arhivi, knjižnice , muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova / uredile Mirna Willer i Tinka Katić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2002. Str. 158-167.

5. Aparac-Jelušić, T.; Dragija-Ivanović, M.; Faletar, S. Obrazovni pogrami u području informacijskih znnosti u odnosu na potrebe zajednice AKM-a. // 6. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova. / uredila T. Katić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003. Str. 168-188.

6. Faletar, S. Libraries In the Digital Age (LIDA) 2003 Report. // Library Hi-Tech, 20, 9(2003), str. 14-15.

7. Aparac-Jelušić, T.; Dragija-Ivanović, M.; Faletar, S.; Pehar, F. LIS Programs reflecting the Needs of ALM Community. // Coping with Continual change – change management in SLIS - ALISE/EUCLID Joint Meeting, Potsdam, July 31 – August 1, 2003. (In print)

8. Čujić, M.; Faletar, S.; Gavranović, D. Free or Fee-based Library Services. // Međunarodni seminar knjižničarskih škola BOBCATSSS «Library and Information in Multicultural Societies», Riga, Latvija, 26. - 30. siječnja 2004.

9. Jelušić, S. ; Faletar, S. Upravljanje tehnološkim promjenama : strategije za voditelje visokih učilišta /Tony Bates (Prijevod djela Managing technological change, strategies for college and university leaders). Zagreb : CARNet ; Lokve : Benja, 2004.

10. Faletar, S. LIDA 2004. // Library Hi-Tech News 21, 7(2004), str. 3-4.11. Faletar, S. Međunarodni projekt CALIMERA u Hrvatskoj: mogućnosti i izazovi. // Seminar

AKM, Poreč, 2004. (in print)

Dr. sc. Maja Krtalić, docenticamkrtalic@ffos.hr Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Osijeku kao prva u generaciji na studiju Knjižničarstva i hrvatskog jezika i književnosti 2002. Apsolventica je na poslijediplomskom studiju informacijskih znanosti, Filozofski fakultet, Zagreb. Godinu dana radila je u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Osijeku, a od rujna 2004. znanstvena je novakinja na projektu Istraživanje informacijskih potreba i čitateljskih navika djece i mladeži koji vodi doc. dr. sc. s. Jelušić. Izbori: znanstvena novakinja – 2004.Još kao studentica sudjeluje u Organizacijskom odboru Međunarodne konferencije LIDA i s poster prezentacijama. Znanje engleskog jezika (aktivno). Radovi:

1. Aparac-Jelušić, T.; Petr, K.; Čujić, M.; Kudric, M.; Ostrički, I. The role and tasks of information specialists in the limelight: the research of the public perception // Human Beings and Information Specialists : proceedings of the 10th International BOBCATSS symposium, 28th-30th January 2002. Slovenia – Portotož. Str. 232-240.

2. Čujić, M. Poster-prezentacija: Information Education in Slavonia and Baranya- yesterday, today, tomorrow na konferenciji. Dubrovnik, LIDA 2002.

3. Čujić, M.; Faletar, S.; Gavranović, D. Free vs. Fee-based Library Servicesin Eastern Croatia. // Library and Information in Multicultural Societies: the 12th Bobcatsss symposium 26-28 January 2004 in Riga, Latvia. Str.76-83. [CD-ROM]

4. Čujić, M. ; B. Bosančić. Poster-prezentacija: Information Architecture: Designing Contents and the Mode of Acess to Digital Collections in Digital Library Software Environment. Dubrovnik, LIDA 2004.

5. Čujić, M. ; J. Mihnjak; D. Gavranović. Poster prezentacija Pilot-study of public library potentialpossibilities in work with children. // Librarianship in the information age:the 13th Bobcatsss symposium 2005, Budapest, Hungary

Prof. dr. sc. Damir Hasenay, Filozofski fakultetRođen 27. listopad 1967. u Osijeku. Diplomirani inženjer prehrambene tehnologije na Prehrambeno tehnološkom fakultetu u Osijeku (1993). Magisterij iz polja kemije, obranjen na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Magistarirao 1999. obranivši rad “Elektrokemijska i površinska svojstva aluminija u limunskoj kiselini”. Doktorat Obranio doktorsku tezu “Anodni procesi na aluminiju u otopinama limunske kiseline” 2003. iz polja kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u

85

Zagrebu. Od 1993. – 1999. mlađi je asistent, od 1999. – 2004. asistent, a od 2004. viši asistent iz predmeta Konstrukcijski materijali, korozija i zaštita na Prehrambeno tehnološkom fakultetu u Osijeku.Izbor: u zvanje docenta 2005.Vodi vježbe iz predmeta “Fizikalna kemija” i “Konstrukcijski materijali, korozija i zaštita” te seminare iz predmeta “Fizikalna kemija” i “Konstrukcijski materijali, korozija i zaštita” na dodiplomskim studijima Prehrambeno tehnološkog fakulteta u Osijeku. Drži predavanja iz predmeta “Konstrukcijski materijali, korozija i zaštita” na dodiplomskim studijima Prehrambeno tehnološkog fakulteta u Osijeku. Od jeseni 2004. predaje predmet Zaštita knjižnične građe i podataka na studiju knjižničarstva u Vinkovcima. Član je International Society of Electrochemistry (ISE), Hrvatskog kemijskog društva (HKD), Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI) i Hrvatskog društva za zaštitu materijala (HDZZM) – član upravnog odbora. Do studenog 2004. objavio je sedam znanstvenih radova. Sudjeluje na međunarodnim (10) i domaćim znanstvenim skupovima (11). Govori engleski jezik.

Važniji radovi, 1998. – 2004. 1. Šeruga,M. ; D. Hasenay. Utjecaj površinskih procesa na kinetiku otapanja aluminija u

limunskoj kiselini. // Zbornik hrvatskog simpozija o elektrokemiji, Varaždin, Hrvatska, rujan 1998.

2. Matešić-Puač, R. ; M. Stojanović ; M. Sak-Bosnar, D. Hasenay, M. Šeruga. Cationic-surfactant response of ion-selective, N,N,N',N'-tetracyclohexyl-3-oxapentanediamide-based PVC membrane electrode. // Tenside Surf. Det. 37 (2000) , str. 222-228.

3. Matešić-Puač, R. ; D. Hasenay ; M. Šeruga. Potenciometrijsko određivanje površinski aktivnih tvari primjenom tenzidno selektivnih metoda. // Kemija u industriji, 49 (2000) 383-400.

4. Šeruga, M. ; D. Hasenay. Electrochemical and surface properties of aluminium in citric acid solutions. // J. Appl. Electrochem. 31 (2001) 961-967.

5. Šeruga, M. ; D. Hasenay. Studij elektrokemijskih i površinskih svojstava aluminija. // Zbornik radova II. hrvatskog simpozija o elektrokemiji, Primošten, Hrvatska, rujan 2001.

6. Hasenay, D. ; M. Šeruga. Studij kinetike rasta oksidnih filmova na aluminiju u otopinama limunske kiseline. // Zbornik radova III. hrvatskog simpozija o elektrokemiji, Dubrovnik, Hrvatska, svibanj/lipanj 2004.

86

VANJSKI SURADNICI IZ DRUGIH HRVATSKIH USTANOVA OSTALI ASISTENTI I VANJSKI SURADNICI

Dr. sc. Mario Barišić, docentRođen je 15. 08. 1971. godine. Osnovnu školu i gimnaziju (smjer: matematika-informatika) završio u Zagrebu. Diplomirao na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1994. godine.Poslijediplomski znanstveni magistarski studij Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (smjer Marketing); magistrirao 2000. godine s temom:“Marketing izdavačke djelatnosti”. Poslijediplomski znanstveni doktorski studij Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; doktorirao 2004. godine s temom:“Projekcija razvoja integracije digitalne grafike, izdavaštva i web-a”. Govori engleski jezik. Zaposlen u Izdavačkom poduzeću Školska knjiga, u funkciji tehničkog direktora. Područje profesionalnog interesa i bavljenja: organizacija digitalnih sustava izdavačke i grafičke djelatnosti u području proizvodnje knjiga s posebnim aspektom na udžbeničku produkciju; dizajniranje automatizacijskih procesa u izradi knjižne produkcije; integracijski postupci između izdavača i tiskare; dizajniranje marketinške funkcije izdavačke i grafičke djelatnosti; sustavi kvalitete u domeni izdavačke djelatnosti; hibridna knjižna produkcija. Izlagao na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima; do 2004. objavio tri izvorna znanstvena rada u zbornicima s međunarodnih skupova.

Znanstveni radovi, 1998.-2004.1. Barišić, Mario; V. Žiljak. XML tehnologija u povezivanju izdavaštva i tiskarstva. // Međunarodni

simpozij "Ofsetni tisak" / ur. D. Milijević. Zagreb : Tectus, 2003. Str. str. 162-1692. Pap, K.; M. Žagar; M. Barišić; V. Žiljak. Prijedlog elemenata sigurnosnog protokola između

izdavača i tiskare u okruženju XML tehnologije. // 15th Conference on Information and Intelligent Systems / uredili B. Aurer ; D. Kermek. Varaždin : FOI, 2004. Str. 277-287

3. Žiljak, V.; M. Barišić; Z. Sabati. Projekcija hibridne udžbeničke produkcije. // 15th Conference on Information and Intelligent Systems / uredili B. Aurer i D. Kermek. Varaždin : FOI, 2004. Str. 253-260.

4. Barišić, Mario. Integrirani procesi računalnog upravljanja u nakladničkim i grafičkim sustavima. // Tiskarstvo 04 / urednik M. Lovreček. Zagreb : FS, 2004.

5. Barišić, Mario. Methods of Management in Automated Book Production. // Acta Graphica, 2005. (u tisku)

6. Barišić, M. Trendovi u doradnim procesima udžbeničke produkcije. // Međunarodni simpozij "Grafička dorada" / ur. D. Milijević. Zagreb : Tectus, 2005. Str. str. 93-95.

Dr. sc. Franjo Pehar, docentOdjel za knjižničarstvo, Sveučilište u Zadrufpehar@unizd.hr Rođen je 1975. u Bazelu, Švicarska. Diplomirao je 2000. na Hrvatskim studijima sociologiju i hrvatsku kulturu, a 2001. na dopunskom dodiplomskom studiju iz bibliotekarstva pri Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Apsolvent je na Poslijediplomskom studiju pri Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, s prijavljenim magistarskim radom na temu elektroničkih časopisa. Od 2001. do travnja 2002. radi kao bibliotekar u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, u ISSN uredu za Hrvatsku. Od travnja 2002. zaposlen je kao voditelj knjižnice Odjela za geografiju, Informatologiju i komunikologiju pri Filozofskom fakultetu u Zadru. Od akademske godine 2001./2002. vanjski je suradnik na Katedri za knjižničarstvo Filozofskog fakulteta u Osijeku, i na Izvanrednom dislociranom studiju u Zadru vodi vježbe iz Uvoda u informacijske tehnologije i Informacijskih izvora i službi II. Od listopada 2004. vodi vježbe i na redovitom studiju knjižničarstva u Zadru. Član Hrvatskog knjižničarskog društva i aktivan u Komisiji za automatizaciju, Član je Američkog društva za informacijsku znanost i tehnolgoiju (ASIS&T-a), a od 2003. podpredsjednik je Društva knjižničara Zadar. Sudjelovao je s izlaganjima na domaćim i međunarodnim skupovima,a ovjavio je nekoliko radova I vodio nekoliko radionica. Član je Organizacijskog odbora Međunarodne konferencije Libraries in the Digital Age (LIDA). Usavršavao se u inozemstvu (British Council seminar "E-books and the future: ex-ploring a new-found land", Bournemouth, 26.-31.01.2003.; posjet sjevernoameričkim knjižnicama u sklopu The International Visitor Program, u organizaciji Vlade SAD-a, Washington, Seattle, Kansas City, Philadelphia, Chicago, Urbana-Champaigne, New York, 31.08.-20.09.2003.) Govori engeski, njemački, talijanski i francuski jezik.

Važniji radovi, 2001. – 2004.

87

1. Badurina, B.; Banek, M.; Dragija, M,; Golub, K.; Pehar, F. Active role of the library in the process of democratic learning // BOBCATSSS Open 2001 : knowledge, information and democracy in the open society : the role of the library and information sector : proceedings of the 9th international BOBCATSSS symposium on library and information science, Vilnius, January 29-31, 2001. Vilnius : MND, 2001. Str. 101-105.

2. Aparac-Jelušić, T. ; M. Dragija Ivanović ; F. Pehar. Pristup izgradnji fondova knjižnica visokih učilišta // Sustav znanstvenih informacija, Zagreb, November 9-10.11.2001.

3. URL: http://www.szi.hr/seminar/program.htm 4. Aparac-Jelušić, T. ; M. Dragija-Ivanović ; S. Faletar ; F. Pehar. LIS Programs Reflecting the

Needs of ALM Community: a Preliminary Research Report.5. New Library World, 2004 (in print)6. Pehar, F. ; S. Jelusic ; S. Faletar. Education for Librarians and Publishers in the Digital

Environment // LIDA 2004, Dubrovnik-Mljet, May 25-29, 2004. (Recenzirano izlaganje)

88

4.5. Popis nastavnih radilišta (nastavnih baza) za provođenje praktične nastave

4.5.1. Popis nastavnih radilišta

Praktična nastava odvijat će se u sljedećim ustanovama:Gradska i sveučilišna knjižnica OsijekMuzej Slavonije, OsijekDržavni arhiv, OsijekKnjižara Nova, OsijekKnjižnica Ekonomskog fakulteta, OsijekKnjižnica Pravnog fakulteta OsijekKnjižnica Filozofskog fakulteta, OsijekKnjižnica Prehrambeno-tehnološkog fakulteta OsijekGradska knjižnica, Vinkovci

Hrvatski državni arhiv, ZagrebMuzejsko-dokumentacijski centar, ZagrebNacionalna i sveučilišna knjižnica ZagrebKnjižnica Instituta Rudjer Boskovic, ZagrebSredišnja medicinska knjižnica HIDRA, ZagrebCARnet, ZagrebSRCE, ZagrebTiskara Denona, ZagrebJesenski i Turk, Zagreb i podružniceŠkolska knjiga, Zagreb

Knjižara Kastropola, PulaSveučilišna knjižnica, RijekaGradska knjižnica, ZadarKnjižnica Isusovačke gimnazije, DubrovnikFranjevačka knjižnica, Mostar

4.5.3. Popis i kvalifikacije suradnika (mentora) uz nadzor kojih će se izvoditi praktična nastava

Dragutin Katalenac, viši knjižničar i Silva Pavlinić, viša knjižničarka (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek) Mr. sc. Marina Vinaj (Muzej Slavonije, Osijek)Dr. sc. Stjepan Srša (Državni arhiv, Osijek)Ivica Vuletić, knjižar i vlasnik (Knjižara Nova, Osijek)Andrea Božić, dipl. knjižničarka (Informacijski centar Saponije, Osijek)Doc dr. sc. Kata Ivić (Knjižnica Ekonomskog fakulteta, Osijek)Mr. sc. Marija Škoro (Knjižnica Pravnog fakulteta, Osijek)Mr. sc. Vesna Radičević (Knjižnica Filozofskog fakulteta, Osijek)Sanda Hasenay, dipl. knjiž. (Knjižnica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta)Emilija Pezer, dipl. knjižničarka Gradska knjižnica, VinkovciMr. sc. Tanja Mušnjak, stručnjak za zaštitu (Hrvatski državni arhiv, Zagreb)Mr. sc. Snježana Radovanlija-Mileusnić (Muzejsko-dokumentacijski centar, Zagreb)Mr. sc. Dubravka Stančin-Rošić, knjižničarska savjetnica i koordinatorica za edukaciju (Nacionalna i sveučilišna knjižnica ZagrebMr. sc. Jadranka Stojanovski (Knjižnica Instituta Rudjer Boskovic, Zagreb)Dr. sc. Jelka Petrak (Središnja medicinska knjižnica) Mr. sc. Žaneta Schneider (HIDRA, Zagreb)Mr. sc. Zoran Bekić (SRCE, Zagreb)Daliborka Pašić (CARNet, Zagreb)Marko Denona (Tiskara Denona, Zagreb)Miroslava Vučić (Školska knjiga)

89

Magda Vodopija, knjižar (Knjižara Kastropola, Pula) Senka Tomljanović, dipl. knjižničarka (Sveučilišna knjižnica, Rijeka)Mr. sc. Ivan Pehar, viši knjižničar (Gradska knjižnica, Zadar)Don Bernardo Pleše (Knjižnica Osisovačke gimnazije, Dubrovnik)Fra Ivan Zovko (Franjevačka knjižnica, Mostar)

4.6. Optimalan broj studenata koji se mogu upisati na studij s obzirom na prostor, opremu i broj nastavnika

4.6.1. Diplomski studijOptimalno 30 studenata godišnje (10 uz potporu, 20 uz plaćanje)

90