Vodic Kroz Digitalnu Astrofotografiju

7/14/2019 Vodic Kroz Digitalnu Astrofotografiju

1/138


2/138

VODI KROZ DIGITALNU ASTROFOTOGRAFIJU

| Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti |

| www.zvjezdarnica.com | www.zvjezdarnica.eu | AstroForum - forum za astronome | www.zvjezdarnica.com/forum |

2

5. PREDGOVOR

6. 1. UVOD U ASTROFOTOGRAFIJU

3. to je astrofotografija?6. Povijesni razvoj (astro)fotografije

7. Osnovni tehniki pojmovi digitalne astrofotografije7. - svjetlo

7. - boja

7. - balans bijele boje

7. - piksel

8. - senzor

8. - dubine boja

9. - vrste datoteka

10. - metapodaci

11. -um i stackiranje12. - fokusiranje

12. - f-broj13. -brzina zatvaraa13. - ekspozicija

13. - osjetljivost fotosenzora

14. - fotoaparati

14. - kamere

15. 2. SNIMANJE ASTROFOTOGRAFIJA

15. Astrofotografski komplet

15. to fotografirati?16. Metode snimanja

16. - direktna metoda

16. - afokalna metoda16. - okularna projekcija

16. - piggyback metoda

17. Skala ili kamera-konstanta

18. Rektificiranje teleskopa

19. Drift metoda rektificiranja

22. Kako snimiti prvu astrofotografiju?

22. Napredno snimanje kroz teleskop

23. - termini koji se upotrebljavaju

23. - planiranje snimanja

24. - snimanje

24. - postavljanje

25. - rektifikacija


3/138




3

25. - fokusiranje25. - snimanje Flat light frameova

27. - centriranje objekta u vidno polje aparata

28. -centriranje zvijezde za voenje (vizualno ili web kamerom)28. - test slika

29. - snimanje Light frameova

29. - snimanje Dark frameova

30. 3. OBRADA ASTROFOTOGRAFIJA

30. Obrada u IRISU

30. - IRIS Setup

31. - kreiranje Master Flat framea

31. - konvertirajte RAW Flat Light frameove u PIC (CFA)

31. - konvertirajte RAW Flat Dark frameove u PIC (CFA)

31. - kreirajte Flat Master Dark frame

31. - identificiraj hot pixele

32. - kalibrirajte Flat Lights i Flat Master Dark frameove

32. - kreiranje Master Flat framea

32. - kreiranje Master Dark framea

33. - identificiraj hot pixele

33. - kalibracija Lights frameova

33. - konverzija CFA u RGB frameove

33. - registracija34. - crop

34. - normalizacija pozadine

35. - stackiranje

36. - remove Gradient

36. - balans bijele boje

37. -razvlaenje38. - dotjerivanje u Photoshopu

39. - arhiviranje

40. Obrada astrofotografije u Photoshopu

56. 4. PRAKTINE VJEBE OBRADE ASTROFOTOGRAFIJE

70. 5. UPOTREBA WEB KAMERE U ASTRONOMIJI70. -to je web kamera?71. - moe li se standardnom web kamerom snimati nebo?72. - montaa web kamere na teleskop73. - snimanje kroz teleskop

74. - montaa i snimanje kroz fotografske objektive77. - obrada i dotjerivanje slike

87. 6. IZRADA INSTRUMENATA

88. Astrograf s vijkom

88. - kako to radi

92. -materijal i alat - to nam sve treba94. -izrada

99. -snimanje


4/138




4

101. - dodatna oprema102. - slike snimljene astrografom s vijkom

104. AllSky kamera

113. 7. HRVATSKA METEORSKA MREA130. 8. O AUTORIMA133. 9. KORISNI LINKOVI

135. 10. PRAVNE NAPOMENE

135. - licenca

135. - definicije

136. - ogranienja autorskog prava136. -licencna doputenja136. - ogranienja138. - jamstva

138. - ogranienje odgovornosti138. - prestanak vaenja


5/138




5

PREDGOVOR

Dragi kolege,

s obzirom da ovo itate, znai da vas zanima astronomija i elite se baviti astrofotografijom, pa vasonda mogu zvati kolegama. Ideja o izradi ovakvoga vodia kroz digitalnu astrofotografiju, potekla jesAstroForuma, foruma za astronome, koji se nalazi u sklopu astronomskog internetskog web portala

Zvjezdarnica. Kako su danas digitalna fotografska oprema, informatika takoer te razniastronomski instrumenti dovoljno pristupani, postepeno su potisnuli klasinu fotografiju pa jerijetkost da se jo netko amaterski njome bavi. Tehnologija je toliko otila naprijed da se danasdigitalnim fotoaparatima i kamerama, iz vlastitog dvorita mogu snimati astrofotografije o kakvimasu velike profesionalne zvjezdarnice prije dvadesetak godina mogle samo sanjati. O smanjivanju

trokova izrade takvih fotografija kao i procesu njihova nastajanja, da i ne govorimo. Danas gotovosvaka kua ima raunalo, a sve je vie onih koji posjeduju digitalni fotoaparat ili kameru. Cijene tihureaja padaju, a mogunosti rastu. Stoga ne treba uditi da je analogna fotografija izgubila bitku sdigitalnom. Naroito se to osjeti u astronomskom radu. Imali smo staklene foto ploe, zatimceluloidne filmove, a danas imamo bitove koji se pomou vrlo osjetljivih foto senzora prikupljaju izapisuju na memorijske medije za njihovu pohranu svih oblika i vrsta.

Fotografske laboratorije zamijenila su mona raunala na naim stolovima ili prijenosna raunalakoja nosimo sa sobom na promatranja i koja upravljaju suvremenim teleskopima na terenu. Nema

vie kemikalija, tamnih komora, razvijanja filmova Mladi narataji astronoma danas koristetehnologije svoga vremena, tehnologije 21. stoljea. Rezultati koje dobivaju ne mogu se opipati,naravno, ovo je uvjetno reeno jer danas se (astro)fotografije rijetko pretvaraju u opipljiv oblik, onajpapirni. Ne, nije to nikakav problem, uvijek ih moemo ispisati na pisau ili odnijeti u kakavsuvremeni foto laboratorij da nam ih izrade u obliku klasine fotografije. Danas se takav oblikfotografije (digitalni) jednostavno alje elektronikim sustavima komunikacija i prijenosainformacija, znai elektronikom potom, beinim mreama ili ih se jednostavno postavlja na webstranice kako bi im se mogli diviti svi koje to zanima. I sve to u trenutku vremena koji se ne moeusporeivati s prolosti. Kako ih je danas jednostavno poslati, tako ih je jednostavno i napraviti.Naravno, ako znate postupak.

E, tu je uskoiotim astronoma s AstroForumai izradio ovaj vodi, prvi na hrvatskom jeziku, kako bivam olakao da uplovite u ove astrofotografske vode 21. stoljea. Ovdje ete pronai sve to vam jepotrebno da savladate tehnike digitalne astrofotografije, objanjeno najjednostavnijim rjenikom.elite li nam postaviti pitanja ili diskutirati o ovim temama, ne ustruavajte se, doite naAstroForumi pridruite nam se, biti ete uvijek dobrodoli!

Ovaj Vodi kroz digitalnu astrofotografiju svoju punu snagu pokazat e na raunaluspojenom na Internet jer sve potrebne astrofotografije u punoj veliini i kvaliteti moetedohvatiti direktno s weba, kao i sve poveznice na referentne web stranice. Iskoristite to!

A sada, idemo u avanturu otkrivanja tajni suvremene digitalne astrofotografije

Danijel Reponj
http://www.zvjezdarnica.com/forum/index.phphttp://www.zvjezdarnica.com/forum/index.phphttp://www.zvjezdarnica.com/forum/index.phphttp://www.zvjezdarnica.com/http://www.zvjezdarnica.com/http://www.zvjezdarnica.com/forum/http://www.zvjezdarnica.com/forum/http://www.zvjezdarnica.com/forum/http://www.zvjezdarnica.com/http://www.zvjezdarnica.com/forum/index.php


6/138




6

Sigurno ste se puno puta divili svim onim prekrasnim fotografijama svemirskih objekata i

tijela, a ako ste koji puta pogledali kroz teleskop, zamijetili ste da se oni ne vide tako, poput onih na

fotografijama. Nema onih krasnih boja i nijansi. To je tako zato to ljudsko oko u uvjetima kadanema puno svjetla, a to je u mraku, ne razaznaje dobro boje i detalje. Pa kako su onda te fotografije

nastale, otkuda te boje i ti detalji? Odgovore krije jedna posebna tehnika, i snimanja i obrade tih

fotografija, a poznata je pod imenom - astrofotografija. Nekada su se astrofotografije drugaijesnimale, obino na staklene ploe ili film. Danas im je mjesto u muzeju astronomske povijesti jer im

je posao preuzela digitalna tehnika. Dio te tehnike imate na svojem radnom stolu u obliku raunala,digitalnih fotoaparata, a niti teleskopi vie nisu posve siromani digitalnim sustavima praenja iupravljanja. Opremljeni su modernim kamerama i senzorima, koriste satelite da bi odredili potrebne

parametre za navigaciju i odreivanje poloaja u prostoru, tonije, lokaciju gdje se nalaze, na kojojnadmorskoj visini i slino. Koriste GPS sustav, a u sprezi s prijenosnim raunalima, teleskopi sepretvaraju u prave male astronomske "zvijeri" za snimanje i promatranje.

Danas postoje astronomi koji se iskljuivo bave astrofotografijama, snimaju sve to moete

zamisliti, od planeta do udaljenih galaksija, plinskih maglica, zvjezdanih skupova, ma svega to semoe - snimiti. Bez uporabe suvremenih sustava kojima su njihovi teleskopi opremljeni to danas nebi bilo mogue. No, nije sve tako crno (itaj skupo). I vi moete snimati astrofotografije, a kako,proitajte u tekstu koji slijedi. Ne morate imati vrhunsku opremu da biste to uspjeli, samo moratebiti uporni, ni najdetaljnije upute ne mogu zamijeniti bogato iskustvo i smisao za neke detalje koje

ovjek mora tek razviti. I zato, budite uporni i uspjeh nee izostati. Ako se pri tome zabavite i netonovo nauite, na trud pri izradi ovoga Vodia kroz digitalnu astrofotografiju nije bio uzaludan.

to je astrofotografija?Isto kao i klasina fotografija, tako i astrofotografija predstavlja prikaz trenutka vremena i

prostora. Upravo to, "zamrznuti" djeli protoka vremena u prostoru. Kojim god metodama ju

napravili, zajedniko joj je to da se na njoj nalaze zabiljeeni objekti i pojave koje se dogaaju usvemiru. Dakle, njome se bave astronomi, ona spada u astronomiju pa joj odatle i ime, astronomska

fotografija ili astrofotografija. Najee je dokumentaristikog tipa mada moe biti i dijelomumjetnosti, no mi emo se baviti onim prvim oblikom - dokumentiranjem.

Povijesni razvoj (astro)fotografije

Navest emo nekoliko osnovnih informacija vezanih uz postanak i razvoj fotografije, odnosnoastrofotografije.

- 1727. Njemaki lijenik Shultze provodio pokuse sa srebrnim nitratom koji na svjetlosti potamni teje njime uspjeno kopirao crtee, vijek trajanja tih zapisa bio je kratak- 1822. Francuz Niepce uz pomo srebrnog klorida izrauje prve upotrebljive fotografije- 1839. Francuz Daguerre zapoeo razvijanje fotografija na jodiranim srebrnim plohama


7/138




7

- 1840. Prva astrofotografija, John William Draper fotografirao Mjesec. Njegov sin, Henry Draperje 1880. prvi fotografirao M42 i tako napravio prvu deep sky astrofotografiju

- 1841. Englez Talbot zapoeo razvijanje fotografija na papir- Slovenac Puhar zapoeo razvijanje fotografija na staklu- 1851. Englez Archer usavrio i razvio proces razvijanja filma (fotografije) kakav danas poznajemo(osvjetljavanje negativa, razvijanje u tamnoj komori)- 1900. vrijeme osvjetljavanja negativa u dnevnim uvjetima smanjeno s 10 sekundi na 1/1000

sekundi

- 20. st. razvijanje i usavravanje metoda i postupaka dobivanja fotografije i medija razvijanje iusavravanje ureaja i opreme (mehanika i optika)Prva astrofotografija

- 1919. E.E. Barnard objavio prvi katalog tamnih maglica koji je napravio pomou astrofotografija- 1970. SONY predstavio prvi elektroniki element (ccd chip) DIGITALNA FOTOGRAFIJA

Osnovni tehniki pojmovi digitalne astrofotografije

Ovdje emo nabrojati i ukratko objasniti osnovne pojmove vezane uz digitalnu fotografiju.

- svjetlo

Da bismo mogli snimiti bilo kakvu fotografiju potrebno nam je svjetlo, odnosno ljudskom oku

vidljivi ili nevidljivi spektar elektromagnetskog zraenja. Bez svjetla, nema ni fotografije, kako sama

rije "fotografija" kae, foto - svjetlo, grafija - pisanje, biljeenje. Pojam dolazi iz grkog jezika.

- boja

Boja je ono to fotografiji daje ivost i bogatstvo. Bijela se svjetlost sastoji od tri osnovneboje - crvene, zelene i plave. Zbrajanjem tih boja u razliitim omjerima moemo dobiti veinuostalih boja u veini nijansi i svjetlina. Na taj nain nastaju boje u digitalnoj fotografiji i na zaslonimamonitora. Zovemo ih kromatskim bojama.

Akromatske boje su crna, siva i bijela koje se proteu u skali od crne preko sive do bijele.

Tri obiljeja definiraju svaku od boja, a to su: ton boje (eng. Hue), zasienost ili saturacija (eng.Saturation) i svjetlina ili luminancija (eng. Luminance).

Digitalni fotoaparati nude izbor takozvanih "prostora boja" i to izmeu sRGB i Adobe RGB. sRGB jesustav usklaen s prostorom boja raunalnog monitora dok je Adobe RGBkreiran za usklaivanjeboja potrebnih za ispis na pisaima s CMYK tintama. Spektar boja mu je iri od sRGB.

- balans bijele boje

Komercijalne kamere tvorniki su podeene na takozvani automatski balans bijele boje. Uastrofotografiji je poradi dobivanja vjernih boja na fotografiji potrebno balans bijele boje runopodesiti na "day-light" opciju.

- piksel

Piksel dolazi od engleskog pojma "Picture element" i osnovni je element svake digitalne slike.

Svaki piksel je zapravo skup brojeva kojima opisujemo njegovu boju i intenzitet. Preciznost kojom


8/138




8

piksel moe opisati ili odrediti boju zovemo dubinom boje (eng. Color depth). to se u slici nalazivie piksela, slika ima vie detalja. Kako je piksel samo logika jedinica informacije, za ispis jepraktiki beskoristan ako mu ne odredimo i njegovu veliinu. Zato koristimo termine piksel po inu(eng. Pixels per inch, PPI) ili tokica po inu (eng. Dots per inch, DPI).PPI oznaava koliko piksela neka slika sadri po inu u horizontalnom i vertikalnom smjeru.

DPI je kompleksniji jer jedan piksel se moe sastojati od vie tokica. Koritenje vie tokicaza stvaranje jednog piksela naziva se zamuivanje (eng. Dithering). Kako bi slike imale jednakistupanj detalja, zahtijevaju vie DPI nego PPI. Razluivost slike se tako mjeri u megapikselima, ato je u stvari jedinica od milijun piksela. Dakle, to je vie megapiksela, to e slika biti detaljnija.Mnogi kompaktni i DSLR(eng. Digital Single Lens Reflex) digitalni fotoaparati imaju omjer irine i

visine slike 3:2 (eng. aspect ratio), koji se koristio kod klasinih 35 milimetarskih fotoaparata, apojedini modeli od Olympus-a i Panasonic-a koriste i takozvani 4/3 standard.

- senzor

Fotosenzor je silicijski ip koji u sebi sadri milijune fotoosjetljivih dioda koje zovemofotoelije. Kada ga izloimo svjetlosti, u trenutku snimanja, fotosenzor registrira samo jainuosvjetljenja (eng. Brightness, intensity) koju je primila svaka fotoelija koja je po svojoj funkcijimonokromatski element. Dakle ne oitava boje. Da bi se mogla zabiljeiti i boja, iznad senzora senalazi struktura sastavljena od mree filtara u boji (eng. CFA-Color Filter Array). CFA izdvajacrvenu, zelenu i plavu komponentu svjetla koja pada na svaku fotoeliju posebno. Dananji digitalni

fotoaparati koriste uglavnom tri tipa senzora, CCD (eng. Charge Coupled Device), CMOS (eng.Complementary Metal Oxide Semiconductor) i MOS (eng. Metal Oxide Semiconductor), dok Nikon

koristi etvrti tip JFET LBCATS (eng. Junction Field Effect Transistor Lateral Buried ChargeAcumulator & Sensor Transistor array) senzor. Jo jedan tip senzora, razvijen od strane kompanijeFoveon. Taj senzor nudi najveu osjetljivost i rezoluciju, ali je i najskuplji. Koriten je uprofesionalnim kamerama kompanije Sigma. Nema smisla opisivati svaki senzor posebno pa emosamo spomenuti da se proizvode u razliitim veliinama. to je senzor vei, sadri vie piksela, a to

je vie piksela vea je i rezolucija.

- dubine boja

Recimo da radimo sa 8 bitnim ADC (analogno - digitalnim konverterom). Izmeu crne i bijele

boje tada je definirano 254 nijansi.

Isto tako je definirano 254 nijansi izmeucrne (0) i potpuno crvene (255),

crne (0) i potpuno zelene (255) i

crne (0) i potpuno plave (255) boje.

Tako dobijemo po 8 bita za svaki kanal primarnih boja.

3 boje puta po 8 bita jednako je 24 bita, a time (nijansama) moemo kreirati 256 x 256 x 256 =16777216 boja. Upravo to je broj boja koje otprilike razaznaje ljudsko oko. Dakle, 24 bitnu paletu

boja zovemo i istinska boja (eng. True Color).


9/138




9

Jo malo korisne igre s brojevima. Ako znamo podatak o dimenziji slike u pikselima i dubiniboja, onda lijepo moemo izraunati veliinu slike u bajtovima.

Na primjer, imamo sliku dimenzija 1024 x 768 piksela, a iz toga proizlazi da ima ukupno 786432

piksela. Ako je dubina boja 24 bitna, tada svaki kanal ima 8 bita odnosno 1 bajt informacije.

Znai svaka boja (ima ih tri, crvena, zelena i plava - RGB) zauzima po jedan bajt, to znai da svakipiksel zauzima tri bajta. Sjeate se, svaki se piksel sastoji od najmanje 3 tokice (RGB).

Slijedom toga, dolazimo do podatka o veliini slike u bajtovima. 786432 pikse la x po 3 bajta iznosi2359296 bajtova ili otprilike 2 megabajta.

- vrste datoteka

U digitalnoj fotografiji koristimo tri vrste zapisa, JPEG (eng. Joint Photographic Expert

Group), TIFF (eng. Tagged Image File Format) i RAW(nije skraenica nego engleska rije koja seodnosi na sirov, neobraen zapis).

JPEG format je format s gubitkom informacija i osmiljen je za spremanje fotografija nanain da zauzmu to manje mjesta, a da jo uvijek izgleda dobro. JPEG zapis moe biti manji odTIFF zapisa za red veliine 10 do 20 puta, ovisno o stupnju kompresije. Vea kompresija, manjavjernost odnosno vei gubitak originalne informacije. Zbog toga nije pogodan za koritenje u

procesu obrade astrofotografija. No, obino se dovrena, obraena astrofotografija, sprema i u JPEGformat radi prezentiranja na web stranicama zbog svoje znaajno manje veliine u kilobajtima. JPEGje u stvari ekvivalent programu za komprimiranje podataka poput WinZip-a. Pokuate li JPEGdatoteku komprimirati u WinZip, neete ba uspjeti, datoteka e ostati jednako velika ili tekneznatno manja za onoliko koliko se mogu komprimirati samo metapodaci koje sadri. Moemo reida je JPEG "zipana" slika. Razlika je meutim u tome to se sa "zipanjem" informacija moe dobitinatrag u punom iznosu, a s "jpg-iranjem" ne, ona je zauvijek izgubljena.

TIFFformat je standard. Datoteke ovog formata znaajno su vee od onih u JPEG formatu.Osim 8 bitne dubine boja, TIFF moe imati i 16 bitnu boju po kanalu, a takoer je mogue u jednojdatoteci spremiti vieslojne slike. Mnogi digitalni fotoaparati imaju mogunost snimanja fotografija u

TIFF formatu.

RAW format sadri originalne informacije sa senzora. Dakle u njemu nemamo nikakvihgubitaka informacija i tako dobivena fotografija je idealna za obradu raunalima. U RAW se neupisuju podaci o postavkama fotoaparata nego samo u njegovo zaglavlje dok je sami zapis

netaknut. Zbog toga je takav zapis najpoeljniji jer se korisniku ostavlja mogunost da on samintervenira u bilo koji njegov dio bez gubitka ostalih podataka u zapisu. Ima li va fotoaparatmogunost snimanja u RAW formatu, obavezno astrofotografije snimajte ba u njemu! Nakonobrade RAW fotografije, moete ju tada spremiti u nekom drugom formatu. Treba napomenuti dasvaki proizvoa digitalnih fotoaparata ima svoj RAW format za koji se treba koristiti specifini RAWkonvertor. Njega dobijete priloenog na CD ili DVD mediju uz fotoaparat prilikom kupovine.


10/138




10

- metapodaciSvaka snimljena fotografija u svojem zaglavlju sadri i metapodatke. Oni se naravno ne vide

na slici ali se mogu oitati pomou programa za obradu fotografija, na primjer u Photoshopu.Metapodaci (eng. metadata) obino se nalaze u dva oblika, EXIF (eng. Exchangeable Image FileFormat) i IPTC (eng. International Press Telecommunications Council) i u sebi sadre mnotvokorisnih podataka o postavkama s kojima je fotografija snimljena (datum i vrijeme snimanja,

ekspozicija, otvor blende, bijeli balans, f-broj, ISO).

- um i stackiranjeNeeljeni nasumini signal koji uzrokuje senzor u digitalnim fotoaparatima nazivamo um. On

se mijea s korisnim signalom smanjujuu mu kvalitetu i kao takav je neeljena pojava. Senzorgenerira dodatne elektrone koji se onda dodaju signalu fotodiode. Jedan od uzroka uma je i darkcurrent "mrana struja" koja proizvodi termiki um. To je parazitna struja koja se generira usenzoru uslijed temperature i nadodana na korisni signal oituje se kao um.

um i mrana struja (eng. dark current noise) nisu ista stvar. Moemo rei da se Dark current (kojiovisi o temperaturi) sastoji od dvije komponente:

- DC (to je mrana struja). Ova komponenta se moe smanjiti smanjenjem temperature kao ioduzimanjem takozvanih dark frameova. Pritom se naravno uklanjaju samo "vrui" pixeli. "Mrtvi"pixeli se moraju tretirati drukije, obino stack-programi to rade automatski.

- varijacije mrane struje u vremenu i od piksela do piksela. Ova komponenta se moesmanjiti samo stackiranjem koje efektivno "usrednjuje" vrijednosti uma, dok korisni signal ostajenetaknut.

Stackiranjeje slaganje vie slika istog objekta jedna na drugu. Matematiki, to je uzimanje srednjevrijednosti svakog piksela (prosjek preko svih frame-ova) ili median (zbroj kvadrata pa korijen iz tog

zbroja). Rezultat toga je da se um potiskuje (jer um varira od piksela do piksela i od trenutka dotrenutka, dakle od frame-a do frame-a), a slika objekta ne (jer je intenzitet objekta uvijek isti).

Moemo to vidjeti na slijedeem primjeru snimaka kometa Boattini kojega je snimio Bojan tajcar izMelbournea, Australija, poetkom 2008. godine:


11/138




11

Slika je jedan light frame

Slika je stack od 10-tak light frameova


12/138




12

Ovdje je taj isti stack ali s poveanim kontrastomi krivuljama (tako da je um otprilike isti kao na

pojedinanom frame-u). Razlika je drastina.

Senzor na svojem rubu ima takozvane kontrolne piksele koji su zatieni od ulaza svjetla paregistriraju samo iznos mrane struje u vrijeme ekspozicije. Na taj se nain kasnije ta vrijednostoduzima od ukupno izmjerenog signala. No kako on ipak vremenom varira ne uspijeva se reducirati

sav um nego samo jedan dio.

Isto tako nisu svi pikseli jednako osjetljivi na svjetlo. Neki su znaajno manje osjetljivi, zovemo ihmrtvim pikselima (eng. dead pixel) a neki znaajno vie osjetljivi, njih zovemo vruim pikselima(eng. hot pixel). to je ekspozicija dua to je um vruih piksela izraeniji. Mnogi fotoaparati imajuredukciju takvog uma pa nakon to se snimi fotografija, oni automatski snimaju jo jednu s istimpostavkama ali pri tome zatvore otvor objektiva. Takva se slika zatim analizira, otkrivaju se vruipikseli i programski reducira um. To sve elektronika u fotoaparatu radi sama, automatski. Kasnije

emo vidjeti da se bolji rezultati postiu nekim drugim metodama.

- fokusiranje

U astrofotografiji snimamo objekte koji se nalaze jako daleko te je potrebno aparat fokusirati

na "beskonano". Aparati renomiranijih proizvoaa (Canon, Nikon...) ponekad automatskifokusiraju na "beskonano" u loim svjetlosnim uvjetima (kada ne mogu odrediti toan fokus). Ipak,preporuuje se runim putem podesiti fokus na beskonano, da bi osigurali otru sliku.

- f-broj

f-broj odreuje koliko svjetla objektiv propusta na senzor. Taj parametar moemo podeavatina veini objektiva. to je f-broj manji, objektiv prikuplja vie svjetla i ekspozicija moe biti kraa. I

obratno, imamo li vei f-broj, kroz objektiv prolazi manje svjetla i ekspozicija mora biti dulja. f-brojpodeavamo zaslonom (blendom). Zaslon je mehanizam sastavljen od tankih listia smjetenih


13/138




13

unutar objektiva. Otvor tog zaslona se izraava f-brojem kao omjerom arine duljine objektivai promjera otvora. Fotografi f-broj ponekada nazivaju i blendama. f-broj se pie kao razlomak, naprimjer f/2, f/32 iz primjera je vidljivo da f/2 ima vei promjer otvora od f/32, ili se kae da f/2ima vei otvor blende, a f/32 ima mali otvor blende. Isto tako kaemo da je f/2.8 svjetlosno jai odonog koji ima f/4,5.

- brzina zatvaraaBrzinom zatvaraa biramo duljinu ekspozicije, odnosno koliko e dugo fotosenzor biti izloen

svjetlu. Brzinu zatvaraa oznaavamo brojevima koji predstavljaju dijelove sekunde. Rije jestandardnom nizu brojeva koji se primjenjuje jo iz doba analognih fotoaparata:

B, 1, 1/2, 1/4, 1/8, 1/15, 1/30, 1/60, 1/125, 1/250, 1/500, 1/1000, 1/2000, 1/4000, 1/8000

Tako na primjer 1/125 oznaava jednu stodvadesetpetinku sekunde odnosno 1/125 sekundi. OznakaBoznaava BULB, a to opet znai da zatvara moemo drati otvorenim neogranieno vrijeme, a to

je jedna od najee koritenih opcija u astrofotografiji, tako da je poeljno da fotoaparat kojikoristite za snimanje nonoga neba ima i tu opciju.

- ekspozicija

Ekspozicija je vrijeme osvjetljavanja fotosenzibilne povrine. Kombinacijom brzine zatvaraa iotvora zaslona (blende) odreujemo ukupnu koliinu svjetla koja e pasti na fotosenzor. Izraava se

u jedinici EV (eng. Exposure Value). Promjena jedne vrijednosti na skali f-brojeva ili skali brzinezatvaraa odgovara promjeni vrijednosti 1 EV. Znai da zadajemo ekspoziciju, a fotoaparatautomatski bira otvor blende ovisno o uvjetima svjetla koje je izmjerio. Drugim jezikom -

automatika s prioritetom ekspozicije. Isto tako AV (eng. Aperture Value) znai isto to samo obratno.Biramo blendu, a fotoaparat rauna ekspoziciju. Zove se i automatika s prioritetom blende.

- osjetljivost fotosenzora

Filmovi su imali razliitu osjetljivost, a ona se oznaavala DIN i ASA standardima. to je filmimao manju vrijednost osjetljivosti, zrna emulzije koja su tvorila fotoosjetljivi sloj imala su manju

zrnatost i obratno, to je film bio osjetljiviji, imao je vee zrno pa se to moglo itekako primijetiti naslici. Digitalni fotoaparati ne koriste niti DIN niti ASA standarde ve se njihova osjetljivost

fotosenzora oznaava kao ISO vrijednost. ISO je ekvivalent ASA vrijednosti za osjetljivost filma.Normalna vrijednost je ISO 100 iako neki imaju i manji ISO broj. Osjetljivost fotosenzora moe sepoveati u nekoliko koraka, ISO 200, 400, 800, 1600, 3200, a u nekima ak i do ISO 6400. Kakopoveavamo ISO vrijednost, poveava se i koliina uma, to je usporedivo sa osjetljivou izrnatou filmova. Dakle, tu moemo raditi komparaciju i vidjeti da se osjetljivosti fotosenzora ifilma ponaaju prilino jednako: osjetljiviji film-vee zrno, vei ISO broj-vie uma. Manje osjetljivifilm-sitnije zrno, manji ISO broj-manje uma. Isto kao i kod filmova, smanjimo li osjetljivost, (ISO)ekspozicija e biti dulja kako bismo uhvatili istu koliinu svjetla. Za isto vrijedi i obrnuta situacija,veliki ISO, kraa ekspozicija. No, kako se ovdje radi o astrofotografiji, svjetla nikada dosta pa edugake ekspozicije biti neto sasvim normalno. Osim kada se radi o snimanju Sunca, tada e i uzkoritenje specijalnih zatitnih filtara, ekspozicije biti vrlo kratke zbog bljetavog sjaja nae zvijezde.Neto normalnija je situacija sa snimanjima Mjeseca.


14/138




14

- fotoaparatiKakvi su fotoaparati pogodni za snimanje astrofotografija? U biti, svi fotoaparati mogu

snimati po noi, ali kakvi e biti rezultati, to je druga pria. Nabavljate li fotoaparat i moete li birati,tada svakako odaberite DSLR. U astronoma je vrlo popularna Canon EOS linija fotoaparata jer za

uloeni novac daje najpovoljniji omjer cijena/mogunosti. Osim toga, mogu se i modificirati na nainda se standardni filtar ispred senzora zamijeni drugaijim da bi se pojaala propusnost crvenihtonova boje. DSLR fotoaparati imaju jo jednu, vrlo znaajnu mogunost - moe im se skinutiobjektiv i umjesto njega staviti T-ring pomou kojega se fotoaparat jednostavno privrsti i postavi ufokus teleskopa. to to znai i kakve mogunosti otvara ne moramo posebno spominjati.

- kamere

Osim fotoaparata, u astrofotografiji koristimo i modificirane web kamere i specijalizirane

astrokamere. Pomou adaptera povezuju se s teleskopom i zatim prikljuuju naprijenosno raunalo.Video signal koji kamera alje raunalu, pomou specijaliziranih programa snima se na tvrdi disk izatim se naknadno obrauje. To su video zapisi, a zbog prirode snimanja teleskop ne mora bitisavreno rektificiran (usjeveren) jer se ne snimaju fotografije ve video iz kojega se kasnijeizdvajaju pojedinane kvalitetne slike (frameovi) i zatim dalje obrauju. Kamere se mogu takoerkoristiti i kao sustav za praenje kada kamera i raunalo u sprezi, prate kretanje eljenog objekta nanebu i korigiraju praenje, dok se istovremeno fotoaparatom vri snimanje.


15/138




15

Astrofotografski komplet

to sve ubrajamo u osnovni astrofotografski komplet?

- digitalni fotoaparat s mogunou namjetanja runih postavki, znai s opcijom iskljuivanjaautomatskog naina rada- stativ za fotoaparat

- zvjezdana karta

Neobavezna dopuna osnovnom astrofotografskom kompletu (astronomski instrumenti), nije nunopotrebna ali nekada moe olakati potragu i pronalaenje eljenog objekta:

- dalekozor (dobro doe za traenje i identifikaciju objekata)- montaa s motornim praenjem- teleskop s trailom "red dot" (trailo bez poveanja koje prividno projicira crvenu toku na nebo), ili klasinim optikim

- raunalo (laptop)- web ili astrokamera- razna oprema (okulari, adapteri, filtri, korektori...)

to fotografirati?Donosimo popis nebeskih objekata koje uz malo truda i dobre volje moemo "uhvatiti" u

sloenu igru nula i jedinica digitalne fotografije.

- zvjezdane tragove

- zvijea- zvijezde

- galaksije- maglice

- planete

- Mjesec

- Sunce

- satelite

- komete

- meteore

- asteroide

- okultacije

- polarno svjetlo

- tranzite planeta

- zodijakalno svjetlo


16/138




16

- svjetlosno zagaenje- pomrine Sunca i Mjeseca- zanimljivosti na nebu i u atmosferi

Metode snimanja

Postoje razne metode snimanja koje ovise o opremi koju posjedujemo i onome to elimosnimiti. Nabrojat emo ih:

- direktna metoda snimanja u primarnom fokusu (eng. prime focus) je kada se fotoaparat

nalazi postavljen u fokusu teleskopa. Aparat je bez objektiva i teleskop bez okulara, pa teleskop

slui kao veliki teleobjektiv. Da bismo ih povezali koristimo adapter, takozvani T-ring koji je za svaki

brand fotoaparata razliit, ali nije skup.

- afokalna metodaje nain snimanja kada fotoaparat na sebi ima objektiv i njime snimamokroz teleskop koji u fokuseru ima okular. Da bismo ih povezali takoer trebamo adapter koji drifotoaparat blizu okularu, paralelno s optikom osi teleskopa. Moemo zamisliti da kod ove metodesnimanja fotoaparat igra ulogu naeg oka: ono to vidimo okom kroz okular, to vidi i fotoaparat(odmah je oito da teleskop mora biti foukusiran na "beskonano").

- okularna projekcija je metoda u kojoj fotoaparat nema objektiv dok se u fokuseru

teleskopa nalazi okular. Znai, projiciramo sliku iz okulara direktno na fotosenzor fotoaparata. Za

takav nain snimanja potreban je takoer adapter za povezivanje aparata i teleskopa. Ova tehnikasnimanja daje kvalitetnije rezultate od afokalne jer ima manje optikih elemenata u sustavu (nemalea objektiva fotoaparata).

- piggyback metoda je nain snimanja kada imamo fotoaparat s objektivom iliteleobjektivom, privren paralelno na sami teleskop. Znai fotoaparatom snimamo, a praenje ipromatranje vrimo teleskopom, neovisno o fotoaparatu. I za takvo privrivanje takoer trebamoodgovarajui adapter.

to snimati kojom metodom? Direktna metoda snimanja najmanje rasipa svjetlo pa njomemoemo uspjeno snimati maglice, galaksije, zvjezdane skupove i slino , a ponekada Mjesec i

Sunce (recimo za vrijeme pomrina). Afokalna metoda kao i metoda okularne projekcije, zbog veeefektivne arine duljine koristi se za snimanja planeta, detalja Mjeseeve povrine poput kratera imora te za Sunce i detalje Suneve povrine kao to su pjege i fakule. Piggyback metodom uspjenoemo snimati iroke kadrove (eng. widefield ili WF). To naravno ovisi o objektivu koji koristimo.Moemo koristiti irokokutni objektiv za snimanje itavih zvijea, Mlijenog puta, velikih maglicapoput Barnard's loop maglice, zatim objekata koji su vei od par stupnjeva kao to su kometi srepom ili atraktivnih nebeskih dogaaja kada se prividno blizu nae nekoliko nebeskih tijela. Imamoli irokokutni objektiv takozvano "riblje oko" tada moemo odjednom snimiti itavo nebo.

Veina suvremenih digitalnih kompaktnih aparata ima i mogunost snimanje kratkihfilmova u AVI modu. Ako posjedujete takav fotoaparat imate odlian alat za snimanje Mjeseca iplaneta.


17/138




17

Princip je vrlo jednostavan. Usmjerite i izotrite teleskop na eljenu planetu. Kameruprikljuite na teleskop kao za fotografiranje afokalnom metodom. Podesite je u modu za snimanjefilmova. Uz malo truda i vjetine na zaslonu e Vam se ukazati promatrani objekt. Podesite zoom.Malo eksperimentirajte, ali nemojte pretjerivati sa poveanjem zooma. Ako imate motor za praenjeobjekta dobro je, ali nikako nije nuno. Objekt podesite tako da vam bude na samom rubu zaslona,ili ak malo izvan. Ukljuite kameru. Slika planeta e polako putovati s jednog na drugi krajzaslona. Ovisno o poveanju za to e trebati od cca 5 do 30 sekundi. Iskljuite kameru.

Snimljeni film prvo obradite u "VirtualDub-u" besplatnom programu za obradu filmova tako

da mu odreete poetak i kraj koji su loi zbog trenje nastale prilikom ukljuenja i iskljuenjakamere.

Takoer je vano napomenuti da je moda pritom potrebno i format filma promijenite u "Oldformat Avi" jer se u protivnom moe desiti da ga program "Registax" za stackiranje neeprepoznati. To ovisi o tipu fotoaparata i treba ispitati. "Virtua lDub" e takoer pokazati od kolikoframeova (okvira) je sloen film. Obino se radi o broju 50 do 300 frameova.

Film je nakon toga spreman za obradu u "RegiStax-u" takoer besplatnom programu zastackiranje i obradu astrofotografija. Za rad u ovom programu koji je dosta bogat opcijama

podeavanja nuno je prouiti uputu, takozvane "tutoriale" te s puno eksperimentiranja steiiskustvo kako bi se dobila eljena kvaliteta. Za kraj, dobro je fotografiju provui kroz programePhotoshop i NeatImage za podeavanje boje, svjetline i kontrasta, te zavrno odstranjene uma.

Neovisno o nabrojanim metodama, fotoaparat moemo postaviti na stativ i irokokutnim

objektivom uspjeno snimati meteore, tranzite satelita i drugih svemirskih letjelica, kao i uvijekatraktivne bljeskove Iridium satelita. Moemo koristiti i teleobjektiv kojime moemo snimati manjapodruja neba ili pomrine Mjeseca i Sunca. Ovo potonje obavezno snimamo iskljuivo krozspecijalne filtre. Fotoaparat, bez obzira kojom metodom snimamo, NIKADA ne smijemo

okrenuti direktno u Suncejer e doi do njegovog trajnog oteenja, jednako kao i kada bismokroz teleskop pogledali u Sunce. Za takve se aktivnosti koriste iskljuivo specijalni filtri poputBaaderove astrosolarne folijekoja je napravljena upravo za takve stvari. Jako svjetlo koje isijava

Sunce moe otetiti izuzetno osjetljivu povrinu fotosenzora, kao i ronicu oka. Zato s time trebamobiti posebno oprezni. NIKADA ne smijemo koristi solarne filtre koji se montiraju direktno na

okular, a koje poneki distributeri nude. Problem je u tome to taj filtar mora absorbirati svezraenje Sunca skupljeno znatno veim objektivom. To UVIJEK dovodi do pregrijavanja filtra, a vrlo

esto i do prskanja stakla... Posljedice mogu biti fatalne za oko ili senzor fotoaparata. Ponekad iokular moe biti oteen (staklo lee moe prsnuti kad se metalni prsten koji ju dri na mjestu, rairiuslijed pregrijavanja), Jedina SIGURNA metoda je Baader filter (metalizirana folija) i slini proizvodi.

Imamo li modificiranu web kameru ili specijaliziranu astrokameru, moemo ju koristiti za snimanjesvega gore navedenog. Na njih se moe montirati i objektiv nekog fotoaparata za widefield ili seadapterom jednostavno montiraju na teleskop poput fotoaparata bez objektiva.

Skala ili kamera-konstanta

Kod fotografije openito, a astrofotografije osobito, treba izbjegavati termin "poveanje" podsvaku cijenu, jer nema nikakvog smisla (to je naime ve liina bez dimenzije, i ima smisla samo kodvizualnog promatranja, kada moemo rei koliko neki objekt izgleda vei, u usporedbi s gledanjemgolim okom).
http://www.baader-planetarium.com/sofifolie/sofi_start_e.htmhttp://www.baader-planetarium.com/sofifolie/sofi_start_e.htmhttp://www.baader-planetarium.com/sofifolie/sofi_start_e.htm


18/138




18

Termin za upotrebu je "skala" ili "kamera-konstanta", a dimenzija je arcsec/pixel ili pixel/arcsec iliadekvatno tome, dakle kut na nebu koji vidi jedan pixel. Nekada u vrijeme koritenja fotografskihploa, koriten je izraz "arcsec/mm". Oito je da skala sustava ovisi o veliini piksela (ili senzora), iarinoj duljini objektiva.

Ima jo jedan termin u uporabi koji se ne bi trebao koristiti:, takozvani "krop-faktor", brojkoji kao eli rei koliko arina duljina objektiva izgleda dulje na DSLR (koji imaju manji senzor od24x36 mm standardnog frame-a). Opet, jedini pravi izraz je FOV (vidni kut) ili naprosto DSLR +

objektiv te-i-te arine duljine i nespominjanje bilo kakvog "krop faktora". Ljudi taj izraz uglavnomkrivo shvaaju pa misle da je objektiv "jai" ako ga stave na DSLR, i uope su zbunjeni timbrojevima.

Sve ove gore spomenute stvari vrijede za direktno ili fokalno (eng. prime focus) snimanje.

Afokalno je udomaeni izraz kojime se opisuje situacija kada imamo dodatne elemente uoptikom sustavu pored (iza, dakle) objektiva - okulare, barlow... U tu kategoriju spada i okularnaprojekcija, kao i kamera s fiksnim objektivom koja "gleda" kroz okular. Tu se moda moe govoriti o"poveanju" (kao omjeru vidnog kuta ili skale same kamere sa svojim objektivom u usporedbi svidnim kutom (ili skalom) cijelog sustava, ali taj broj nije lako izraunati (kao to je jednostavnoizraunati skalu kad imamo samo senzor i objektiv), uglavnom zato jer se u obzir moraju uzeti imeusobne udaljenosti elemenata i njihov meusobni utjecaj). Puno lake ga je izmjeriti (na

primjer, pustimo ekspoziciju bez praenja recimo 10 sekundi i onda izmjerimo koliko piksela jedugaak trag). Dakle, FOV sustava ili, to je najbolje, arcsec/pixel.

Rektificiranje teleskopa

Zbog Zemljine rotacije oko svoje osi, prividno nam se vrti cijelo nebo, a posljedica toga je

izlazak nebeskih objekata na istoku, a zalazak na zapadu, to znai da se Zemlja vrti od zapadaprema istoku. Da bismo mogli snimiti sva ona udesa to se kriju u svemirskim dubinama, nekakomoramo kompenzirati tu rotaciju nebeskog svoda. To postiemo pomou vrlo precizn ih motorakojima je opremljena montaa teleskopa. No da bi oni mogli ispravno raditi svoj posao, teleskopmoramo prvo usjeveriti, ili kako se to struno naziva, rektificirati. Znai polarnu os vrtnje montaemoramo dovesti u to idealniji poloaj prema sjevernom nebeskom polu oko kojega se prividno

"okree nebo". Ovdje emo opisati nekoliko naina kako to moemo postii.

Montae su obino opremljene malenim durbinom montiranim u upljoj polarnoj osovini iliparalelno njoj, koji se popularno naziva polar scope. On u sebi sadri takozvanu retikulu (staklenuploicu u fokalnoj plohi objektiva) s oznaenim poloajem nebeskog pola i/ili karakteristinimzvijezdama u blizini, i sve to trebamo napraviti jest pogledati kroz njega i pokuati montau dovestito blie poziciji da se oznake na retikuli poklope s onima na nebu. Ta metoda je dovoljno dobra zavizualna promatranja kada nam pogreke koje su neminovne, ne predstavljaju veliki problem.Meutim, za astrofotografiju s objektivima velike arine duljine (preko 20 mm) ta metoda nijedovoljna.


19/138




19

Drift metoda rektificiranjaDag ola Ori

Malo kompliciranija ali puno tonija metoda je drift-metoda, gdje se promatraju dvijezvijezde, jedna na istoku, druga u meridijanu, i ako satna osovina teleskopa nije paralelna sa

Zemljinom, te zvijezde e "driftati" (pomicati se u vidnom polju) ovisno o tom ne-paralelizmu. Kadnema drifta, osovina je paralelna Zemljinoj osi (vidi slike).

Nakon to smo se grubo rektificirali (usjeverili) polarscopeom ili vizualno, prema Sjevernjai,moemo zapoeti i precizno rektificiranje za potrebe astrofotografije. Procedura je slijedea:

1. Pronaemo jednu zvijezdu blizu meridijana (projekcija zemaljskog meridijana na nebeski svod),na oko DEC +20O

2. stavimo okular s nitnim kriem i orijentiramo kri tako da kada iskljuimo praenje (ili stisnemona upravljau (kontroleru) dugme za bre praenje), zvijezda kroz vidno polje putuje tono

paralelno s jednom od osi nitnog kria.

3. Smjestimo ju u vidnom polju okulara s nitnim kriem, tono na nit po kojoj bi se kretala daiskljuimo motor za praenje, dakle onaj na rektascenzijskoj (RA) osi i pustimo par minuta da radipraenje. Sada proglasimo proizvoljno to nam je u okularu gore, a to dolje u odnosu na tu nit.

4. Ako se zvijezda u vidnom polju u odnosu na nit pomaknula (driftala) prema gore, treba montaupomaknuti po azimutu tako da nam se zvijezda u vidnom polju pomie desno. Ako se zvijezda uvidnom polju u odnosu na nit pomaknula (driftala) prema dolje, treba montau pomaknuti poazimutu tako da nam se zvijezda u vidnom polju pomie lijevo. Ako taj drift primijetite ve u prvoj

minuti, pomak po azimutu treba vjerojatno biti vei od vaeg vidnog polja, no to se brzo nauiprocijeniti.


20/138




20

5. Sada treba opet zvijezdu vratiti na nit i ponoviti proceduru pod brojem 3. i 4. To se ponavlja svedok ne postignemo da se zvijezda par minuta s te niti ne pomie ni gore ni dolje.

6. Sada pronaemo jednu zvijezdu blizu nebeskog ekvatora, na oko 15o od horizonta.

7. stavimo okular s nitnim kriem i orijentiramo kri tako da kada ugasimo praenje (ili stisnemo nakontroleru gumb za bre praenje), zvijezda kroz vidno polje putuje tono paralelno s jednom od osinitnog kria.

8. Smjestimo ju u vidnom polju okulara s nitnim kriem, tono na nit po kojoj bi se kretala daugasimo motor za praenje (dakle onaj na RA osi) i pustimo par minuta da radi praenje. Sada

proglasimo proizvoljno to nam je u okularu gore a sto dolje u odnosu na tu nit.

9. Ako je zvijezda koju smo nali na istonom horizontu: ako drifta gore, montau (RA os) trebapomaknuti po visini tako da nam se u vidnom polju vrati u suprotnom smjeru od onog u kojem je

driftala, dakle prema dolje. Ako drifta prema dolje, montau (RA os) treba pomaknuti po visini takoda nam se u vidnom polju vrati u suprotnom smjeru od onog u kojem je driftala, dakle prema gore.

Ako je zvijezda koju smo nali na zapadnom horizontu: ako drifta gore, montau (RA os) trebapomaknuti po visini tako da nam se u vidnom polju zvijezda pomakne jo vie u tom istom smjeru,dakle prema gore. Ako drifta dolje, montau (RA os) treba pomaknuti po visini tako da nam se u

vidnom polju zvijezda pomakne jo vie u tom istom smjeru, dakle prema dolje.

10. Sada treba opet zvijezdu vratiti na nit i ponoviti proceduru pod brojem 8. i 9. To se ponavlja sve

dok ne postignemo da se zvijezda par minuta s te niti ne pomie ni gore ni dolje.

11. Sada se treba vratiti na toku 1. i cijelu proceduru ponoviti jer nam pomicanje montae pojednoj osi, malo pokvari ono to smo korigirali po drugoj osi, pa je proceduru potrebno ponoviti.

S vremenom se naui procijeniti po koliini drifta koliko treba montau korigirati i cijela proceduratraje relativno kratko. U veini sluajeva (ovisno o preciznosti rektificiranja koju trebamo postii)ovaj postupak treba ponoviti nekoliko puta.

Za najbolje rezultate s objektivima veih arinih duljina, nije dovoljno samo usmjerititeleskop s kamerom na objekt, "okinuti" i ekati da se ekspozicija zavri. Zbog nesavrenostimehanikih komponenti (puni prijenos je najei "krivac" ali i ostali zupanici u sustavu moguznaajno doprinijeti problemu) ak i najskuplje montae imaju takozvanu periodiku greku.

Jedini nain da se s time izae na kraj je "voenje" (eng. guiding). To znai, dok kamera snima krozglavni objektiv, odaberemo jednu dovoljno sjajnu zvijezdu u blizini snimanog objekta i promatramo

je kroz pomoni teleskop (koji je na istoj montai montiran paralelno glavnom) te korigiramo svegreke praenja koje primijetimo. Ovo se moe raditi i automatski, s dodatnom kamerom spojenomna raunalo. Postoji dosta besplatnog softvera na internetu koji to radi s web-kamerama.


21/138




21

Voenje treba raditi na zvijezdi koja je najblie mogue objektu kojega snimamo (ako ve ne nanjemu samom), a sam objekt po mogunosti smjestiti u centar vidnog polja fotoaparata (osim akonemamo neke posebne razloge poput ljepe kompozicije ili slino).

Kako snimiti prvu astrofotografiju?

Kratki podsjetnik prije izlaska na teren i snimanja prve astrofotografije: Vano je da sobomponesete fotoaparat s punim baterijama, fotografski stativ, runu baterijsku svjetiljku, a sami seobuete toplo i:

- saekate barem pet minuta da se fotoaparat u torbici prilagodi vanjskoj temperaturi- postavite stativ na visinu koja vam odgovara i provjerite da je zakoen- postavite fotoaparat na stativ, provjerite da je sigurno uvren i usmjerite ga. Dodatno pomagaloza usmjeravanje (Red-Dot na primjer) moe biti vrlo korisno, ak i ako koristite DSLR, jer je slika utrailu obino vrlo tamna.- ukljuite fotoaparat (iskljuite LCD ukoliko postoji malo optiko trailo)- postavite fotoaparat u runi (manualni) nain rada (biranja postavki)- podesite ISO na vrijednost 400 ili vie- podesite balans bijele boje na "day-light"

- podesite otvor blende na jedan stop manje od najvee (ne treba zaboraviti da manji F-broj znaivei otvor blende!). To radimo zato jer veina komercijalnih objektiva (osim onih najskupljih) patiod raznih nesavrenosti (koma, kromatska aberacija) koje se vrlo dobro vide kada snimamo

tokaste izvore svjetla - zvijezde.- podesite brzinu zatvaraa na 15 sekundi (to je obino maksimum, ali svakako treba probati i drugevrijednosti ekspozicije, naroito ako elimo snimiti tragove zvijezda!)- runo postavite fokus na beskonano. Ako to nije mogue na fotoaparatu koji imate naraspolaganju, onda trebate auto-fokusirati na nekoj sjajnoj zvijezdi, i onda prebaciti kontrolu na

manualno fokusiranje.

Praktian savjet kod izotravanja: imate li fotoaparat koji ima Live View opciju, ukljuite ju i naLCD-u aparata poveajte sliku maksimalno koliko va fotoaparat to moe. Na primjer Canon EOS450D moe poveati (zumirati) prikaz 10 puta. Na taj nain ete bolje i preciznije vidjeti objektsnimanja, a samim time i preciznije postaviti fokus. Imate li prijenosno raunalo, spojite fotoaparatna raunalo i software-om fino zumirajte LiveView 10x to jest, otvara vam se mogunost preciznog

upravljanja objektivom putem programa.- postavite odgodu okidanja na barem 2 sekunde radi izbjegavanja trenje aparata pri okidanju- pritisnite okida- saekajte 15 sekundi da se fotografija napravi (+saekajte jo 15 sekundi da aparat napravi crnusliku - dark frame). Dark frameove moete snimiti i runo, isto kao i fotografije (light frameove) ali spoklopcem na objektivu, dakle bez svjetla. Najbolje ih je napraviti odmah poslije light framea

(fotografije), s istim postavkama fotoaparata, kada je temperatura senzora blizu onoj kod koje je

snimljen light frame (fotografija).

- pregledajte fotografiju na LCD ekranu fotoaparata (izvrite korekcije ako je potrebno i ponovitepostupak snimanja)

- uitajte fotografiju iz fotoaparata na raunalo.


22/138




22

Da bi uklonili um (koji e takoer biti prisutan na snimkama), potrebno je snimiti to vei brojfotografija, koje se kasnije u raunalu mogu kombinirati (stakirati) upotrebom softvera za tu svrhu.

Napredno snimanje kroz teleskop

(Posebna zahvala Vidu Nikoli na doputenju koritenja teksta snjegovih web stranica!)

Tekst je s doputenjem preuzet sa stranice SARATOGA SKIES, autor Jim Solomon.

Ovo je iskljuivo "How to" tekst namijenjen za astrofotografiju deepsky objekata. Tekst se nebavi osnovama astrofotografije i podrazumijeva se da je itatelj upoznat sa sljedeim stvarima:

- kako spojiti aparat na teleskop

- vanost montae i motora koji prate objekt- potreba guidinga prilikom snimanja

- kako napraviti polar aligment

- osnove snimanja kraih ekspozicija i stackiranja- vanost snimanja RAW fotografija umjesto JPG
http://vidastro.blogspot.com/http://vidastro.blogspot.com/http://vidastro.blogspot.com/http://vidastro.blogspot.com/


23/138




23

Termini koji se upotrebljavajuFRAME - oznaava ekspoziciju, na primjer ako napravimo 15 ekspozicija po 4 minute svaku, kaemoda smo napravili 15 Light frameova po 4 minute

LIGHTS - frame napravljen aparatom kroz teleskop, sa skinutim poklopcem (glavne snimke objekta)

DARKS - frameovi napravljeni sa istim podeenjem osjetljivosti (ISO), istom duljinom ekspozicije ina istoj temperaturi kao i light frameovi, ali sa poklopljenim objektivom teleskopa

FLAT LIGHTS - frameovi napravljeni na ravnomjerno osvijetljenom objektu, najee na nebu nakonzalaska sunca. Slue za korigiranje vinjetiranja zbog teleskopa ili objektiva kojeg koristimo,neravnomjerno osvjetljenje ipa i mrlja na fotografiji uzrokovanih prainom na ipu. Mogu se raditi ipo mraku s lightboxom.

FLAT DARKS - frameovi napravljeni s istim podeenjem osjetljivosti, na istoj temperaturi i sa istomekspozicijom kao i FLAT LIGHT frameovi, samo sa poklopljenim objektivom.

Planiranje snimanja

Kao to znamo, snimanje je vrlo zahtjevan posao. Postavljanje cijelog setupa za snimanje,kao i put do udaljenog mjesta van grada trai puno vremena i zbog toga je korisno neke stvariisplanirati kako bi nam vie vremena ostalo na snimanje samog objekta. Neke stvari, kao softver ikamere moemo isprobavati doma, po danu i istrenirati se da te stvari na mjestu snimanja obavimorelativno brzo. to se bolje organiziramo, uspjenije e biti snimanje.

Neke od bitnijih stvari:

- Odaberite objekt snimanja - upotrijebite atlas ili kartu neba, odaberite objekt koji odgovara

vidnom polju teleskopa i kamere kroz koju snimate, birajte svjetlije objekte za poetak i objekte kojisu dobro smjeteni u vrijeme snimanja, odnosno visoko na nebu. Treba takoer uzeti u obzir gdje seobjekt nalazi na poetku i na kraju snimanja, razmak moe biti i nekoliko sati!- Odaberite orijentaciju kamere - pogledajte u koje se smjeru "prostire" objekt, da li je to istok -

zapad ili sjever - jug, i okrenite kameru u tom smjeru kada je spajate na teleskop.

- Odaberite zvijezdu na kojoj ete raditi voenje (eng. guiding) - neka to bude svjetlija zvijezda toblie objektukoji snimate. Lake ete usmjeriti teleskop kroz koji radite voenje na nju. Zapamtitegdje je ili si isprintajte mapu tog dijela neba i oznaite gdje se sta nalazi. Takoer bitno, to jezvijezda vodilja (eng. guiding star) dalje od objekta koji snimate, usjeveravanje treba biti preciznije.

- Isplanirajte kako pronai objekt koji snimate - imate li GOTO montau, setting circles? U svakomsluaju, zapamtite gdje je objekt i kako ga centrirati u vidnim polju aparata bez da skidate aparat steleskopa i traite kroz okular. To je potrebno zato to ne smijete skidati aparat za cijeli period odkada ponete raditi prvi Flat frame i zadnji Light frame.- Otprilike odredite ISO i duljinu ekspozicije - to u principu moe biti odreeno na licu mjesta, alinikada ne smeta malo planiranja. Pogledajte malo na netu fotografije i podatke za objekt koji elitesnimati. Najvei dinamiki raspon imaju fotografije snimane sa ISO 400 i oko 4 minute duljineekspozicije. Tamniji objekti e zahtijevati duu ekspoziciju i/ili veu ISO vrijednost. Maloisprobavajte dok ne odredite to je najbolje u tom trenutku. To ovisi naravno i o transparentnostineba ili upotrebi nekih od deepsky/light pollution filtera.


24/138




24

SnimanjeSnimanje moemo podijeliti na nekoliko koraka:

1. Postavljanje

2. Rektificiranje (usjeveravanje)

3. Fokusiranje

4. Snimanje Flat light i Flat dark frameova

5. Centriranje objekta u vidno polje aparata

6. Centriranje zvijezde za voenje (vizualno ili web kamerom)7. Test slika

8. Snimanje Light frameova

9. Snimanje Dark frameova

1. postavljanje

Postavljanje treba biti napravljen jo po danu. Sklopimo montau, teleskope, laptop, aparat,webkameru i sve fino posloimo nekim redoslijedom:

- provjeriti kolimaciju

- kolimacija je vana da bi dobili dobre rezultate, iziskuje malo vremena. Refraktor ne moemokolimirati, ali newton i sct moemo. Newton moemo kolimirati laserom, a sct bi trebalo kolimirati nasvijetlu zvijezdu.

- postavljanje aparata i teleskopa- uarafite T-ring u aparat, 2" foto adapter i postavite u fokuser.- fokusirajte ugrubo na neki udaljeni objekt, drvo, brdo, bilo to.- podesite trailo teleskopa na cetralnu toku izotravanja na 300D na tom udaljenom objektu.- podesite orijentaciju aparata istok - zapad ili sjever - jug. Najlake je kontrolerom pomicatiteleskop po DEC i RA i gledati da se objekt pomie duinom toaka na trailu aparata.- Uvrstite aparat u fokuseru vijcima da se ne moe pomicati.

- postavljanje web kamere za voenje i teleskopa za voenje- umetnite web kameru u barlow i u fokuser teleskopa za voenje- fokusirajte web kameru na neki udaljeni objekt to je preciznije mogue

- podesite trailo teleskopa za voenje sa vidnim poljem kamere na ekranu. Kasnije e nam bitipuno lake pronai zvijezdu za voenje s namjetenim trailom.- ugrubo podesite teleskop za voenje sa teleskopom kroz koji snimate uz pomo vijka naprstenima. Ako to ne uinite sada, kasnije moe biti jako teko pronai zvijezdu vodilju jer moe bitivan dosega teleskopa za voenje. Jo provjerite u oba traila jesu li usmjereni na isto mjesto.

- balansiranje teleskopa

- skinite poklopce teleskopa i teleskopa za voenje.- okrenite otprilike teleskop u smjeru objekta koji ete snimati- balansirajte teleskop u DEC osi.

- balansirajte teleskop u RA osi, ali s malim pomakom ravnotee, odnosno, ono to se nalazi naistonoj strani montae neka bude tee u odnosu na balans, tako da motori malo "vuku" teinu kadprate. Tako ce balans biti stabilniji za snimanje.


25/138




25

2. Rektifikacija

Usmjeravanje montae na Sjevernjau. Podrazumijeva se da smo ve u grubo uz pomopolarnog traila usmjerili montau na Sjevernjau. Sada emo primijeniti drift metodu rektifikacije(usjeveravanja) uz pomo web kamere ili vizualnom metodom i vrlo precizno usmjeriti teleskop.

3. Fokusiranje

Fokusirati emo aparat uz pomo DSRL fokus programa, koji nam to uvelike ubrzava, a fokusje puno preciznije nego sto to moemo napraviti vizualno kroz trailo aparata ili gledanjem snimkena LCD-u.

- spojite aparat s laptopom uz pomo USB kabla.- pokrenite DSRL fokus program, kliknite connect

- centrirajte zvijezdu u trailu aparata- namjestite na ISO 100 i ekspoziciju od 1-4 sekunde

- koristite Medium/Normal kvalitetu slike za poetak, kad bolje fokusirate, namjestite na Large/Finekvalitetu.

- koristite mirror lock na aparatu

- kada smatrate da je fokus bolji da ne moe biti, zategnite fokus lock vijak na fokuseru i napravitejo jednu snimku da se uvjerite da je i dalje sve u redu. Ako nije, ponovite postupak. Na loijimfokuserima, fokus lock vijak zna pomaknuti tubu fokusera za milimetar, zato je bolje provjeriti

nakon zatezanja vijka.

4. Snimanje Flat light frameova

Svrha Flat light frameova je da u naknadnoj obradi fotografija koriste za korekciju

vinjetiranja (nejednoliko osvjetljenje ipa, vidljivo kao zatamnjenje na rubovima vidnog poljaaparata). Dobar set Flat frameova e takoer odstraniti mrlje od praine vidljive na snimcima.Idealni Flat frame je snimljen na ravnomjerno osvijetljenom objektu. U praksi, nebo u sumrak je

blizu toga i to dio neba par sati istono od zenita.Ja koristim Lightbox koji sam si napravio, tako da uvijek koristim iste postavke aparata za flat

frame. Moje vrijednosti su 1/8 s na ISO 100, f 7.

Nain snimanja je slijedei:

- okrenite teleskop u istoni dio neba na otprilike 45 stupnjeva DEC- na aparatu odredite ISO 100 i naravno RAW kvalitetu. Ekspozicija se kree od 1/8 do 1 sekunde zaf 5 postavke.


26/138




26

Prikaz histograma za pravilno eksponirani flat light frame,

graf bi trebao biti na desnoj strani.

U M modu namjestite ekspoziciju tako da bude pravilno eksponirana i da na gornjem ekranu crtica

bude u sredini. Klikom kotaia u desnu stranu preeksponirajte na +2 crti na gornjemekranu. Dodajte jo jedan klik kotaiem da se ekspozicija smanji za jo jednu vrijednost. To bi sada trebao biti pravilno eksponirani flat light frame. To je vrlo bitno jer podeksponiranim flat

frameovima razvijamo um na finalnoj slici, a to naravno, nije ono to bismo htjeli.

(Da bi bili potpuno sigurni, nakon testnog flat framea, izvadite karticu iz aparata, prikljuite ju ulaptop, pokrenite IRIS i uitajte taj frame u njega. Odmah ga konvertirajte u RGB. U commandprozoru upiite

>stat

i oitajte Mean/Median vrijednosti. U teoriji, trebale bi biti za svaki kanal oko 2048 i prema tomese ravnajte. Vrijednosti nisu iste, kod mene su vee u G kanalu, vjerojatno zato to senzor ima viezelenih piksela. Ja snimam flatove sa lightboxom, svjetlo je bijelo, ali ako snimate nebo u sumrak,

vjerojatno ete imati vee vrijednosti i u B kanalu.


27/138




27

Potone moete tono toliko pogoditi ekspoziciju, slobodno neka bude sa malo veim vrijednostima.Korigirajte i snimite sve flat light frameove. )

Okidajte dalje snimke ne mijenjajui duljinu ekspozicije, a kako je nebo sve tamnije, dobivat etesve tamnije i tamnije snimke. Kasnije ete vidjeti koje najbolje upotrijebiti za Master Flat frame, zasada je bitno napraviti to vie snimaka da bi nam bilo jednostavnije kod daljnje obrade (cca 22kom).

VANO: bitno je da pomiete teleskop prema istoku izmeu svake ekspozicije, da bi bili sigurni daeventualne zvijezde zabiljeene na snimkama nisu na istom mjestu i da mogu kasnije biti uklonjeneobradom. Treba pomicati montau otprilike 30 lunih sekundi izmeu svakog Light framea.

Nakon snimanja Flat light frameova, treba poklopiti teleskop/objektiv i snimiti isti broj Flat dark

frameova. Sa istim postavkama aparata snimite isti broj slika, samo to e one biti skroz crne.Ista stvar kao klasini dark frameovi, samo se ovi koriste za dobivanje master Flat framea za kasnijuobradu.

- sada moete izvaditi memorijsku karticu iz aparata i prebaciti snimke na laptop.

5. Centriranje objekta u vidno polje aparata

Za veinu svijetlih objekata, dovoljno je centrirati objekt kroz trailo aparata. Za tamnijeobjekte, korisno je imati angle finder koji se natakne na trailo. Moemo se ravnati i prema karti


28/138




28

koju smo isprintali i vodimo se prema svjetlijim zvijezdama koje vidimo kroz trailo. Procedura jesljedea:

- jo uvijek koristei DSLR fokus program, kada smo centrirali objekt, ili smatramo da jesmo,napravimo test ekspoziciju. Namjestimo ISO 1600 i 20-30 sekundi ekspoziciju, Small/Normal

kvalitetu slike. Pogledamo rezultat na ekranu. I dosta tamni objekti se pojave na takvoj ekspoziciji.

Ako objekt nije dobro centriran, pomaknemo kontrolerom u potrebnom smjeru. Ponavljamo snimke

dok nismo dobro centrirali objekt.

- u DSLR fokus programu, namjestite osjetljivost na onu koju ete koristiti za snimanje Lightframeova, RAW kvalitetu, i Bulb ekspoziciju, iskopajte kabl iz aparata i ugasite DSLR fokus.- ugasite aparat i iskopajte USB kabl iz laptopa.

6. Centriranje zvijezde za voenje (vizualno ili web kamerom)Ako radite vizualno voenje s osvijetljenim okularom, potrebno je:

- ubaciti osvijetljeni okular u barlow i u teleskop za voenje- ukljuiti osvjetljenje okulara, vijcima na prstenima teleskopa za voenje namjestiti zvijezdu uvidno polje okulara

- usmjeriti orijentaciju kria u okularu sukladno sa RA i DEC pomacima

Ako radite automatsko voenje (eng. autoguiding) web kamerom, potrebno je:

- prikljuiti web kameru u laptop- pokrenuti softver u kojem radite autoguiding, pojaati gain na parametrima za kameru- vijcima na prstenima teleskopa za voenje namjestiti zvijezdu u centar ekrana- podesiti orijentaciju kamere prema ekranu, da su pomaci u RA po horizontali, a u DEC po vertikali

ekrana, i to okretanjem kamere u fokuseru.

Za daljnje parametre autoguidinga i softvera, pogledati moju stranicu za autoguiding.

7. Test slika

Ovo je posljednja provjera i potvrda da smo dobro namjestili objekt u centru vidnog polja,

fokus, ISO i ekspoziciju.

- umetnite poklopac na trailo aparata (to je onaj mali kvadratni gumeni poklopac koji stoji na traci

za oko vrata)- ukljuite autoguiding i pustite ga pola minute-minutu da vidite da li sve radi ok- ukljuite snimanje ianim okidaem, uz naravno ukljuen mirror lock- kad je zavrila ekspozicija, izvadite karticu, kopirajte sliku na laptop. Ispitajte snimku uPhotoshopu, fokus, ekspoziciju, da li je preduga ili prekratka. Vratite karticu u aparat.

- ispravite probleme ako ih ima. Ako je slika pretamna, poveajte ISO i /ili duljinu ekspozicije.Centrirajte objekt ako je potrebno - pazite ako je jo uvijek ukljuen autoguiding, program e vratititeleskop u isti poloaj.- ako je potrebno, ponovno centrirajte zvijezdu za voenje (vaenje i vraanje karticemoe malopomaknuti montau)- ako je sve u redu, moemo poeti snimati Light frameove


29/138




29

8. Snimanje Light frameova- provjerite da li je poklopac na trailu aparata- ukljuite autoguiding- ukljuite snimanje ianim okidaem- radite pauzu od 1 minute izmeu svakog Light framea- napravite to vise Light frameova, vie znai bolje. Najbolje bi bilo raditi preko 30 frameova. Takoemo lake smanjiti um kod naknadne obrade. Takoer, koliina uma ovisi o temperaturi ipa, akosnimamo po zimi na temperaturi oko 0 stupnjeva, uma e biti manje.

9. Snimanje Dark frameova

Sad kad smo snimili Light frameove, vrijeme je da odmah ponemo snimati Dark frameove.

Trebalo bi snimiti barem 9 komada. U svakom sluaju, snimite neparan broj. Najbolje bi bilo imatipauzu od 1 minute izmeu zadnjeg Light framea i prvog Dark framea. Duljina Dark framea jeidentina duljini Lighta framea, a i pauze izmeu svih Dark frameova bi trebale biti 1 minutu.- iskljuite autoguiding- skinite aparat sa T-ring i zaklopite aparat poklopcem.

- poklopac neka je i dalje na trailu aparata- snimite barem 9 Dark frameova sa istim ISO i duljinom ekspozicije kao i Light frameove

- radite pauze od 1 minute izmeu svakog framea- snimite 9 komada, 15 komada je bolje

Kada se snimaju Dark frameovi moete ve poeti obradu Flat frameova ili to ostavite za kasnije.Ako jo nije svanulo, moete se baviti malo i promatranjem :-)

estitke, zavrili ste svoje prvo snimanje. Sada slijedi jedna sitnica koja se zove OBRADA! Ali, to enaravno priekatisljedei dan, posto ve svie i mi smo vrlo umorni i jedva ekamo da legnemo ukrevet...


30/138




30

Snimljene sirove (RAW) fotografje trebamo obraditi kako bismo iz snimljenog materijala

mogli dobiti zavrni uradak, a to je gotova astrofotografija. Cijeli se postupak odvija na raunalu.Dakle prebacite ih na svoje raunalo i pripremite se na obradu. Opisat emo nekoliko postupaka iprograma kojima ete to moi najuinkovitije napraviti.

Obrada u IRISU

(Posebna zahvala Vidu Nikoli na doputenju koritenja teksta snjegovih web stranica!)Tekst je s doputenjem preuzet sa straniceSARATOGA SKIES, autor Jim Solomon.

Sada kada ste snimili Flat Light, Light, Dark i Flat Dark frameove, moete poeti obradu vaihsnimaka kako bi izvukli to je vie mogue detalja. Za takvo neto nam treba neki relativnosofisticirani program. Meni najdrai program za to je besplatni freeware IRIS, autor je Christian Buil.Drugi preferiraju ImagesPlus od Mike Unsolda, koji kota oko 180$. Ali svejedno, ovdje emoprikazati obradu i registraciju frameova u IRISU. Procedura je sljedea:

1 IRIS Setup2 Kreiranje Master Flat framea

3 Kreiranje Master Dark framea

4 Konverzija CFA u RGB

5 Registracija

6 Crop

7 Normalizacija pozadine

8 Stack (slaganje frameova)

9 Remove Gradient

10 Balans bijele boje

11 Stretch

12 Dotjerivanje u Photoshopu13 Arhiviranje

IRIS Setup

Kao prvo, moramo tono konfigurirati IRIS:

U File >> Settingspanelu, ukljuite File type u PIC i Working path u direktorij na vrstom diskugdje ima puno prostora. Odaberite mapu koju ste kreirali za to i neka bude blizu "povrine", nemojte

ju zakopati ispod 5-6 podmapa, jer u protivnom moe doi do greaka.Kliknite na Foto ikonicu na traci (onu koja izgleda kao kamera) da se otvori Camera Settings

prozor. Ukljuite Binning na 1x1, Digital Cameramodelna onaj koji vi imate, i RAW interpolationmethod na Gradient. OstaviteApplykvadrati iskljuen kod White balance. Kliknite na Command
http://vidastro.blogspot.com/http://vidastro.blogspot.com/http://vidastro.blogspot.com/http://www.saratogaskies.com/http://www.saratogaskies.com/http://www.saratogaskies.com/http://www.saratogaskies.com/http://vidastro.blogspot.com/


31/138




31

window ikonicu na traci, lijevo od Foto ikonice da otvorite Command window. U tom prozoru eteupisivati instrukcije.

OdaberiteAnalysis >> Display data u traci izbornika da se otvori Output window.

Kreiranje Master Flat framea

Konvertirajte RAW Flat Light frameove u PIC (CFA)

Odaberite Digital Photo >> Decode RAW files..., to e, udno poetnicima koji koristeIRIS, gurnuti IRIS program u pozadinu Windowsa, iza svih otvorenih prozora na ekranu. Razlog je

taj to omoguava da otvorite Windows Explorer i odaberete direktorij gdje se nalaze vai RAWfileovi. Uinite to, odaberite sve Flat Light frameove i prenesite ih miem u IRIS Decode RAW files

prozor. Dajte slijedu neko ime (obino fl za Flat Lights) i kliknite CFAgumb. IRIS e konvertirati sveodabrane RAW fileove u svoj PIC file format, i svaka slika e biti crno-bijela CFA slika.

Konvertirajte RAW Flat Dark frameove u PIC (CFA)

S jo uvijek otvorenim Decode RAW files prozorom, kliknite Erase list i opet prenesite miem,sada sve Flat Dark frameove u sredinu prozora. Dajte slijedu ime, moe sada fd za Flat Darks ikliknite CFA gumb. IRIS e opet konvertirati odabrane RAW fileove u PIC. Kliknite Done gumb kadste gotovi.

Kreirajte Flat Master Dark frame

Moj nain obrade ukljuuje median-combining pojedinane Flat Dark frameove za dobivanjeFlat Master Dark framea.Evo jednostavnog naina kako to uiniti u Command prozoru:>smedian fd N

>save flat-master-dark

gdje je N broj Flat Dark frameova (najee 19 u mom sluaju)

Identificiraj hot pixele

Koristite find_hot instrukciju na flat-master-dark za identifikaciju hot pixela. Trik je u tome da

treba odabrati odgovarajuu treshold vrijednost po kojoj e IRIS odluiti koji je pixel "hot pixel".Jedna metoda koja djeluje kod mene na 350D je da namjestim treshold na "Mean + (16 x Sigma)".

Ali i znam sigurno da to ne funkcionira na EOS 300D, jer on proizvodi vie hot pixela. U sluaju FlatDark frameova, trebalo bi biti jako malo hot pixela koji se otkriju na tako kratkim ekspozicijama.

Probajte stavljati razliite treshold vrijednosti sa find_hot instrukcijom dok ne doete negdje blizu 10do 20 hot pixela. Vrlo korisna stat instrukcija se koristi za dobivanje statistikih vrijednosti slike umemoriji.

Evo primjera:

>load flat-master-dark

>stat

Mean: 125.0

Median: 125

Sigma: 2.1

Maxi.: 274.0

Mini.: 114.0


32/138




32

>find_hot flat-cosmetic 158.6Hot pixels number: 3

Flat-cosmetic je ime filea u koji IRIS sprema listu hot pixela, a dobiveni treshold (158.6) je dobiven

kao Mean + (16 x Sigma) ; npr. 125 + (16 x 2.1).

Kalibrirajte Flat Lights i Flat Master Dark frameove

Najlake je uiniti to u Preprocessing u Digital Photo meniju. S obzirom da ta funkcijakalibrira light frame sa pravim Master Dark, Master Flat i Master Offset frameovima, moramo

napraviti trik sa lanim vrijednostima. Prvo, moramo kreirati "dummy flat" i "dummy offset".Najlake je uitati dark frame i pretvoriti ga u offset.

>load fd1

>fill 0

>save dummy-offset

>fill 1

>save dummy-flat

Sada otvorite Digital Photo - Preprocesing meni, i unesite slijedee vrijednosti: Input genericname = fl, Offset = dummy-offset, Dark = flat-master-dark (Optimize = iskljueno), Flat-field =dummy-flat, Cosmetic file = flat-cosmetic, Output generic name = fld Number = 19 (broj Flat Lights

frameova u vaem sluaju).IRIS e oduzeti flat-master-dark od svakog Flat Light framea i "popraviti" hot pixele.

Kreiranje Master Flat framea

Odaberite Digital Photo - Make a flat-field, i upiite sljedee vrijednosti: Generic name =fld, Offset image = dummy-offset, Normalization value = 20000, and Number = 19 (broj Flat Light

frameova u vaem sluaju).IRIS e oduzeti lane offset frameove od kalibriranih Flat Light frameova, uskladit e ih da su istesvjetline i sloiti e ih u jedan uz median filter. Rezultat je u memoriji, ali ne i na vrstom disku, takoda ga obavezno snimite.

>save master-flat

(Opcija) ienje diska. Sada treba osloboditi mjesto na disku, tako da moete obrisati sve fileove uIRIS direktoriju, osim master-flat.pic i dummy-offset.pic i RAW fileova.

Kreiranje Master Dark framea

Konvertirajte RAW Dark frameove u PIC (CFA). Ista procedura kao za kreiranje Master Flat

framea. Odaberite oznaku d za dark frameove.

Upiite u command prozoru:

>smedian d N

>save master-dark

gdje je N broj dark frameova


33/138




33

Identificiraj hot pixeleNapravite isto kao to je objanjeno u kreiraj Master Flat za identifikaciju hot pixela. Treba

eksperimentirati za razne kamere, ovo je primjer za Canon 350D:

>load master-dark

>stat

Mean: 120.3

Median: 119

Sigma: 9.5

Maxi.: 4008.0

Mini.: 91.0

>find_hot cosmetic 272.3

Hot pixels number: 82

Cosmetic je ime filea u koji IRIS sprema listu hot pixela, a 272.3 je izraunat: Mean + (16 x Sigma); 120.3 + (16 x 9.5 ).

(Opcija) ienje diska. Sada opet treba osloboditi mjesto na disku, tako da moete obrisati svefileove u IRIS direktoriju, osim master-flat.pic, dummy-offset.pic, master-dark.pic, cosmetic.1st i

RAW fileova.

Kalibracija Lights frameova

Konvertirajte RAW Light frameove u PIC (CFA). Ista procedura kao za kreiranje Master Flatframea. Odaberite oznaku l za light frameove. Kalibrirajte Light frameove sa Master Flat, Master

Dark i Hot Pixel frameovima.

Kliknite na Digital Photo - Preprocessing... izbornik i unesite sljedee vrijednosti: Input genericname = l (to je slovo l, a ne broj jedan), Offset = dummy-offset, Dark = master-dark (Optimize =

iskljueno), Flat-field = master-flat, Cosmetic file = cosmetic, Output generic name = ldf (light sadark i flat frameom), and Number = N, gdje je N broj Light frameova u naem sluaju.Za svaki light frame, IRIS e oduzeti master.dark , podijeliti sa master.flatom, popraviti hot pixele ispremiti rezultat kao novi file.

Konverzija CFA u RGB frameove

Upiitesljedee u command prozoru:

>cfa2pic ldf ldfrgb N

gdje je N broj light framova. IRIS e interpolirati CFA slike u normalne RGB .

Registracija

Od inaice IRISA v 4.34, koristi se automatska procedura za pomak, rotaciju i ako jepotrebno usklaivanje kalibriranih Light frameova po redu za stackiranje:

>setspline 1

>coregister2 ldfrgb ldfrgbreg N

gdje je N broj Light frameova. Ovo e potrajati, tako da se moemo pozabaviti neim drugim. AkoIRIS ne prijavi neku greku, gotovi smo i moemo prijei nasljedei korak.


34/138




34

Ako ne uspije , probajte sljedee:

>setspline 1

>coregister4 ldfrgb ldfrgbreg 512 N

Ako ne uspije ni to, probajte sljedee:

>setfindstar sigma

Ovo bi trebalo funkcionirati. Prelazimo na sljedei korak - Crop.

Crop

Normalno bi ve sadamogli stackirati nae registrirane frameove. Ali metoda Kappa-Sigmastacking, zahtjeva da je svaki frame u nizu obraen tako da su pozadinske vrijednosti jednake. Alida bi to napravili, moramo sve frameove cropati na istu veliinu.Napravite brzinski zbroj registriranih frameova:

>add_norm ldfrgbreg N

gdje je N broj Light frameova

Neutralizirajte pozadinu kao pomo u vizualizaciji zbrojenog rezultata. Da bi to napravili, miem

nacrtajte kvadrat na sredini slike, i izbjegavajte svijetle zvijezde, galaksije, maglice i slino.Upiite sljedee:

>black

Pregledajte sliku tako da kliknete na Auto gumb u Treshold prozoru. Skrolajte u donji lijevi dio slike

da vidite gdje se frameovi preklapaju i gdje bi trebalo izrezati (cropati) sliku. IRIS pokazuje x i y

vrijednosti gdje drimo strelicu mia. Istu stvar treba napraviti i na gornjem desnom dijelu slike. Ilake je ako smanjite sliku na veliinu da stane u prozor i odredite donje i gornje koordinate:

>window2 ldfrgbreg ldfrgbregcrop x1 y1 x2 y2 N

gdje je N broj frameova u nizu, (x1 i y1) su koordinate donjeg lijevog ruba slike, a (x2 i y2)

koordinate gornjeg desnog dijela.

Normalizacija pozadine

Ova funkcija ima dva pozitivna efekta, prvo, poveava dinamiki raspon koji je mogu nastackiranom rezultatu, a drugo, omoguuje Kappa-Sigma stackiranju da radi kako treba:

>noffset2 ldfrgbregcrop ldfrgbregcropnorm 0 N

gdje je N broj frameova


35/138




35

StackiranjePostoji nekoliko naina za stackiranje pojedinanih frameova u nizu. Jedan je otvoreno

zbrajanje, koje dovodi do visokog omjera signala sa umom. Problem sa ovim zbrajanjem dovodi dotoga da se kozmike zrake (koje su male crtice) zatim zrakoplovi te tragovi satelita i ostalineprirodni tragovi, vide na rezultatu stackiranja. Kao suprotnost ovom zbrajanju, moe se uzetisrednja vrijednost kako bi se uklonile te neprirodne pojave, meutim, tada je omjer signala i umamanji. Ne bi li bilo divno kada bi postojao neki hibridni algoritam koji bi izvukao najbolje od ove

dvije metode. Dakako da postoji.

Algoritam se zove Kappa sigma stackiranje, a ukratko funkcionira na nain koji slijedi. Uzima sejedan piksel koji ima poloaj na slici (x,y). Algoritam ispituje kvalitetu slike u toj toki (x,y) i potom

izraunava srednju i zbrojenu vrijednost. Svaka vrijednost koja sl ijedi iz toga zbrajanja, a kojaodstupa od sredine je procijenjena kao "neprirodna" te se ona izdvaja od stackiranja. Algoritam

potom izraunava zbroj preostalih vrijednosti, izraujui skalu podesnih rezultata utemeljenu nakoliini eliminiranih vrijednosti. Ovo konstantno zbrajanje je nazvano Kappa.

Dakle Kappa sigma algoritam iskljuuje svaku vrijednost iz stackiranja koja odstupa od sredine.Kappa je jedan od parametara u kojem je sadran algoritam. Drugi je parametar broj ponavljanjaalgoritma, kojeg objanjavam ovdje detaljnije. U nekim sluajevima algoritam nije u mogunostiizbaciti sve neprirodne pojave u prvom postupku, iako je neke izbacio. U drugom pokuaju ponovose izbacuju neprirodne pojave ali raunanjem se ponovo ve filtrirana slika ponovo sagledava kroz

zbrajanje i sredinu, od preostalih podataka iz prvog pokuaja. Svaki takav postupak koji slijedi sezove ponavljanje. Obzirom na moje iskustvo, jedno takvo ponavljanje je dovoljno da izbaci kozmikezrake, zrakoplove, satelite i tragove meteora i "vrue piksele" koji su se provukli kroz postupakbadarenja (kalibracije), posebno ako svjetlost treperi tijekom prikupljanja podataka.

Treba upisati u command prozor sljedee:

>composit ldfrgbregcropnorm Kappa Iterations Normalize N

>save stack

gdje je N broj frameova.

Uvijek koristim Kappa vrijednost 3, Iterations 1 i Normalize 1. Ako imate tragove aviona, meteora ilislino na stackiranoj slici, pokuajte smanjiti Kappa vrijednost na 2 ili poveajte Iterations na 2 ilivie. Skoro uvijek imajte vrijednost Normalize na 1, da sprijeite preeksponiranost zvijezda. Uiznimnim sluajevima Normalize moe biti na 0, da poveamo dinamiki raspon slike.

Da rezimiramo, klasine vrijednosti bi izgledale ovako:

>composit ldfrgbregcropnorm 3 1 1 N

>save stack

gdje je N broj frameova.


36/138




36

Remove GradientAko ste snimali na mjestu gdje ima neto svjetlosnog zagaenja, i to se vidi na vaoj slici,

remove gradient funkcija e vam to djelomino otkloniti. Moete kliknuti na Auto gumb u Tresholdprozoru i odzumirati sliku da stane cijela u prozor. Pregledajte da li je pozadina neravnomjerne

svjetline.

Ako je sve OK, preskoite ovo i krenite na sljedei korak.Ako ima nepravilnosti, uinite sljedee:

>load stack

>setsubsky 4.00 1.0

>subsky

Najee koristim sigma = 4.00 i poly_order = 1.0. Ako nije problem otklonjen, pokuajte poveati

vrijednosti za poly-order 3, 4 ili vie. Eksperimentirajte dok ne dobijete povoljan rezultat, koji nakraju nemojte zaboraviti snimiti.

>save stack-subsky

Balans bijele boje

Pronaite vei dio na sredini slike bez puno velikih zvijezda, galaksija ili maglice, miemnapravite kvadrat i upiite sljedee:

>black

>rgbbalance R G B

>save stack-subsky-wb


37/138




37

Za nemodificirane aparate, moemo koristiti vrijednosti where R = 1.96, G = 1.00, and B = 1.23,makar to zna biti precrveno i premalo plavo. Ali to uvijek moete podesiti kasnije u Photoshopu. Za

modificirane Canone s maknutim filtrom sa ipa, upotrijebite sljedee vrijednosti R = 1.38, G =1.00, and B = 1.23 .

RazvlaenjeFunkcija nazvana Hyperbolic Arc Sin (asinh) stretching function u IRISU. Treba pronai pra

Vodic Kroz Digitalnu Astrofotografiju

Documents

Transcript of Vodic Kroz Digitalnu Astrofotografiju