Tiskana ili DESIGN GUIDE elektronička literatura? QUICK ......Call us at 1.510.649.3001 QUICK START...
1
RESEARCH POSTER PRESENTATION DESIGN © 2015 www.PosterPresentations.com Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Zagrebu dio je međunarodnog projekta ARFIS - Academic Reading Format International Study o sklonostima studenata prema čitanju tiskane ili elektroničke nastavne literature u kojem sudjeluje trideset i jedna država. Projekt je pokrenut na inicijativu J. Boustany sa sveučilišta Decartes ponavljanjem upitnika iz istraživanja D. Mizrachi provedenog 2014. godine na UCLA sveučilištu u Kaliforniji. Hipoteze istraživanja u Hrvatskoj temelje se na istraživačkim pitanjima studije ARFIS te na prethodno provedenim međunarodnim istraživanjima o sklonostima čitanja u određenom formatu te o razumijevanju čitanja. Svrha istraživanja jest utvrditi kojem su formatu nastavne literature studenti skloni u odnosu na različite akademske aktivnosti. Postavljene su tri hipoteze istraživanja: 1. Studenti su skloniji korištenju tiskane literature pri učenju, dok elektroničku literaturu najčešće koriste kao dodatnu. 2. Jedan od važnih čimbenika koji kod studenata utječe na izbor formata jest dužina nastavnog materijala. 3. Znanstveno područje studija ne utječe na izbor formata. Rezultati ovog istraživanja bit će od pomoći knjižničarima i nastavnicima pri donošenju odluka o nabavi i korištenju elektroničkih i tiskanih izvora za visokoškolsku nastavu te će se upotrijebiti u analizi komparativnih rezultata istraživanja multinacionalnih studentskih populacija. CILJ I SVRHA ISTRAŽIVANJA METODOLOGIJA REZULTATI ISTRAŽIVANJA Uzorak se sastojao od 81% ženskih i 19% muških ispitanika od kojih je 63% između 18 i 24 godine starosti. Većina ispitanika studira društvene i humanističke znanosti (84%) i to na preddiplomskom i diplomskom studiju (81%), dok ih je manji postotak na poslijediplomskom (12%). Samo je manji broj ispitanika (16%) potvrdno odgovorio na pitanje o fizičkim ograničenjima koja bi mogla utjecati na njihovu sklonost određenom formatu. Sklonost tiskanom formatu Ispitanici su pokazali veću sklonost tiskanom formatu, no kada se odlučuju za elektronički navode neke od sljedećih upotreba elektroničkog formata: • „Koristim oboje. Lakše je pretraživati elektroničke udžbenike, ali više volim čitati i učiti iz tiskanih udžbenika.” • „Radije koristim elektroničke udžbenike za pisanje seminara jer mi to omogućava lakše i temeljitije pretraživanje teksta.” • „Zavisi - ako sam unaprijed naučila gradivo, provjeravam znanje preko elektroničkog oblika jer se brže nađu neke informacije (poput mogućnosti "Traži" u dokumentu). Ako krećem se učenjem, draži mi je tiskani oblik.” ZAKLJUČAK Analizom rezultata potvrđene su sve tri postavljene hipoteze istraživanja. 1. Studenti su općenito skloniji tiskanoj literaturi, ali njihova sklonost ovisi o namjeni nastavne literature. Elektroničku literaturu koristit će kao referentnu i za površno čitanje. Studenti također smatraju kako je elektronička literatura bolja za organiziranje te za pretraživanje točno određenih informacija. 2. Manji postotak studenata je neodlučan o ovisnosti formata i dužini nastavnog materijala, dok većina ispitanika vrlo jasno zna koji format će odabrati u ovisnosti o dužini nastavnog materijala. 3. Trinaest od šesnaest analiza nije pokazalo korelaciju između sklonosti prema formatu i znanstvenog područja studija. Analize koje su pokazale nejasne rezultate u korelaciji s znanstvenim područjem studija su analiza pitanja o sklonosti prema formatu u odnosu na broj stranica i analiza pitanja o digitalizaciji tiskane literature. Rezultati ovog istraživanja pokazuju konzistentnost s prethodnima te mogu osim nastavnicima i knjižničarima pružiti pomoć nadležnim institucijama pri realizaciji strategije uvođenja elektroničke literature u nastavni proces. Obzirom na saznanja, može se zaključiti kako tiskana i elektronička literatura moraju i trebaju koegzistirati na izbor studentima. Rezultati ovog istraživanja jasno ukazuju na potrebu korištenja oba formata, a sve u ovisnosti o svrsi čitanja. Cjeloviti rezultati hrvatskog istraživanja objavljeni su u: Pešut, D.; Živković, D. Students’ academic reading format preferences in Croatia.//New Library World, 117, 5/6 (2016), str. 392–406. Ciljana populacija su studenti sa Sveučilišta u Zagrebu koji su bili anketirani putem mrežnog upitnika prevedenog s engleskog na hrvatski jezik i kreiranog u alatu Lime Survey. Studentima je pristupljeno putem službenih mrežnih stranica knjižnica zagrebačkog sveučilišta. 13 od 42 sveučilišne knjižnice potvrdilo je sudjelovanje u istraživanju što je rezultiralo ciljanom populacijom od 37 909. Knjižnice su na svojim mrežnim stranicama u travnju 2015. godine postavile poziv na ispunjavanje upitnika. 916 studenata odgovorilo je na upitnik, dok je njih 232 dalo potpune odgovore. Unutar međunarodnog istraživanja ARFIS dogovoreno je da će se za analizu rezultata uzimati samo potpuno odgovoreni upitnici. Obzirom da se nisu sve sveučilišne knjižnice odazvale na sudjelovanje u istraživanju uzorak studenata nije podjednako raspoređen kroz sva znanstvena područja, dok frakcija uzorka manja od 5% čini ovaj uzorak malim. Upitnik se sastojao od 24 pitanja podijeljena u dvije grupe: pitanja o čitateljskim navikama i demografska pitanja. Prva grupa o čitateljskim navikama sastojala se od 17 pitanja od kojih je 16 izjava pripremljenih za ocjenjivanje Likertovom ljestvicom od 5 stupnjeva i jedno pitanje s mogućnošću višestrukog odgovora. Uz svako pitanje u ovoj grupi postojala je mogućnost dodavanja komentara. Grupa demografskih pitanja sastojala se od pitanja o spolu, godinama starosti, godini studija te o znanstvenom području studija. Ispitanike se također pitalo i o fizičkim ograničenjima (npr. oštećenje vida), koja bi mogla utjecati na njihovu sklonost određenom formatu. Zadnje pitanje nudilo je mogućnost dodatnih komentara o sklonostima za određeni medij na kojem je objavljena nastavna literatura. Analiza rezultata provedena alatom Office Reports u Microsoft Excel-u gdje su učinjeni hi- hvadrat testovi za provjeru korelacije jedne varijable s 16 Likertovih izjava. Dodatna analiza učinjena je Fischerovim egzaktnim testom vjerojatnosti. Visoka škola za informacijske tehnologije, Klaićeva 7, 10 000 Zagreb Darija Pešut Tiskana ili elektronička literatura? Istraživanje studenata Sveučilišta u Zagrebu 3,0% 9% 6,5% 31,5% 50,0% 0,0% 10,0% 20,0% 30,0% 40,0% 50,0% 60,0% ne slažem se uopće uglavnom se ne slažem neodlučan/na uglavnom se slažem u potpunosti se slažem Sve nastavne materijale radije imam u tiskanom obliku (npr. knjigu, skriptu, prezentacije) Sklonost formatu u ovisnosti o broju stranica Studenti su vrlo sigurni u odabir tiskanog formata ako je literatura duža od sedam stranica. Međutim, ako je literatura kraća od sedam stranica, njihovi odgovori pokazuju ujednačeniju distribuciju po Likertovoj ljestvici te stoga možemo zaključiti da je sklonost elektroničkom formatu kod kraće literature neujednačenija u odnosu na sklonost tiskanom formatu. Odgovori u ovisnosti o znanstvenom području U tri od šesnaest analiza korelacije između varijabli sklonosti prema formatu i znanstvenog područja studija ispitanika pronađena je p-vrijednost manja od 0.10 što pokazuje mogućnost korelacije između varijabli. Dvije od tri analize provjerene su Fischerovim egzaktnim testom vjerojatnosti. Prednosti i nedostatci elektroničkog formata prema mišljenju studenata 6% 4% 8% 29% 53% 18% 31% 26% 20% 6% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% ne slažem se uopće uglavnom se ne slažem neodlučan/na uglavnom se slažem u potpunosti se slažem Ako zadana literatura ima više od sedam stranica, radije ju čitam u tiskanom obliku Ako zadana literatura ima manje od sedam stranica, radije ju čitam u elektroničkom obliku Prednosti elektroničkog formata Nedostatci elektroničkog formata • Korisnost (za stranu literaturu) • Lakša organizacija velike količine literature • Lagano prenošenje • Dostupnost • Funkcija pretraživanja • Cijena • Selektivnost informacija • Funkcija kopiraj/zalijepi • Veći broj primjeraka od tiskanog • Mogućnost povećanja fonta • Praktičnost (za površno čitanje) • Komplicirana izrada bilješki • Komplicirano prelistavanje • Napor očiju zbog zaslona • Velike računalne datoteke usporavaju rad računala • Cijena elektroničkih čitača • Dostupnost odgovarajućih formata • Nepraktičnost (za učenje) • Prekid koncentracije • RSI ozljede • Neprikladnost čitanja na svim mjestima Pitanje Hi – kvadrat (p-vrijednost) Fischer (p-vrijednost) Ako zadana literatura ima više od sedam stranica, radije ju čitam u tiskanom obliku. 0,088 0,111 Običavam izraditi elektroničke kopije tiskanih nastavnih materijala. 0,068 0,088 Ako zadana literatura ima manje od sedam stranica, radije ju čitam u elektroničkom obliku. 0,018 n/a
Transcript of Tiskana ili DESIGN GUIDE elektronička literatura? QUICK ......Call us at 1.510.649.3001 QUICK START...
(—THIS SIDEBAR DOES NOT PRINT—)
DES IGN GU IDE
This PowerPoint 2007 template produces a 70cmx100cm presentation
poster. You can use it to create your research poster and save valuable
time placing titles, subtitles, text, and graphics.
We provide a series of online tutorials that will guide you through the
poster design process and answer your poster production questions. To
view our template tutorials, go online to PosterPresentations.com
and click on HELP DESK.
When you are ready to print your poster, go online to
PosterPresentations.com
Need assistance? Call us at 1.510.649.3001
QU ICK START
Zoom in and out As you work on your poster zoom in and out to the level that is
more comfortable to you. Go to VIEW > ZOOM.
Title, Authors, and Affiliations Start designing your poster by adding the title, the names of the authors, and the
affiliated institutions. You can type or paste text into the provided boxes. The
template will automatically adjust the size of your text to fit the title box. You
can manually override this feature and change the size of your text.
TIP : The font size of your title should be bigger than your name(s) and institution
name(s).
Adding Logos / Seals Most often, logos are added on each side of the title. You can insert a logo by
dragging and dropping it from your desktop, copy and paste or by going to INSERT
> PICTURES. Logos taken from web sites are likely to be low quality when printed.
Zoom it at 100% to see what the logo will look like on the final poster and make
any necessary adjustments.
TIP: See if your school’s logo is available on our free poster templates page.
Photographs / Graphics You can add images by dragging and dropping from your desktop, copy and paste,
or by going to INSERT > PICTURES. Resize images proportionally by holding down
the SHIFT key and dragging one of the corner handles. For a professional-looking
poster, do not distort your images by enlarging them disproportionally.
Image Quality Check Zoom in and look at your images at 100% magnification. If they look good they will
print well.
ORIGINAL DISTORTED Corner handles
Go
od
pri
nti
ng
qu
alit
y
Bad
pri
nti
ng
qu
alit
y
QU ICK START ( co n t . )
How to change the template color theme You can easily change the color theme of your poster by going to the DESIGN
menu, click on COLORS, and choose the color theme of your choice. You can also
create your own color theme.
You can also manually change the color of your background by going to VIEW >
SLIDE MASTER. After you finish working on the master be sure to go to VIEW >
NORMAL to continue working on your poster.
How to add Text The template comes with a number of pre-formatted
placeholders for headers and text blocks. You can add
more blocks by copying and pasting the existing ones or
by adding a text box from the HOME menu.
Text size Adjust the size of your text based on how much content you have to present.
The default template text offers a good starting point. Follow the conference
requirements.
How to add Tables To add a table from scratch go to the INSERT menu and
click on TABLE. A drop-down box will help you select rows and
columns.
You can also copy and a paste a table from Word or another PowerPoint document.
A pasted table may need to be re-formatted by RIGHT-CLICK > FORMAT SHAPE,
TEXT BOX, Margins.
Graphs / Charts You can simply copy and paste charts and graphs from Excel or Word. Some
reformatting may be required depending on how the original document has been
created.
How to change the column configuration RIGHT-CLICK on the poster background and select LAYOUT to see the column
options available for this template. The poster columns can also be customized on
the Master. VIEW > MASTER.
How to remove the info bars If you are working in PowerPoint for Windows and have finished your poster, save
as PDF and the bars will not be included. You can also delete them by going to
VIEW > MASTER. On the Mac adjust the Page-Setup to match the Page-Setup in
PowerPoint before you create a PDF. You can also delete them from the Slide
Master.
Save your work Save your template as a PowerPoint document. For printing, save as PowerPoint or
“Print-quality” PDF.
Print your poster When you are ready to have your poster printed go online to
PosterPresentations.com and click on the “Order Your Poster” button. Choose the
poster type the best suits your needs and submit your order. If you submit a
PowerPoint document you will be receiving a PDF proof for your approval prior to
printing. If your order is placed and paid for before noon, Pacific, Monday through
Friday, your order will ship out that same day. Next day, Second day, Third day,
and Free Ground services are offered. Go to PosterPresentations.com for more
information.
Student discounts are available on our Facebook page.
Go to PosterPresentations.com and click on the FB icon.
© 2015 PosterPresentations.com 2117 Fourth Street , Unit C Berkeley CA 94710
[email protected] RESEARCH POSTER PRESENTATION DESIGN © 2015
www.PosterPresentations.com
Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Zagrebu dio je međunarodnog projekta ARFIS -
Academic Reading Format International Study o sklonostima studenata prema čitanju
tiskane ili elektroničke nastavne literature u kojem sudjeluje trideset i jedna država. Projekt je
pokrenut na inicijativu J. Boustany sa sveučilišta Decartes ponavljanjem upitnika iz
istraživanja D. Mizrachi provedenog 2014. godine na UCLA sveučilištu u Kaliforniji.
Hipoteze istraživanja u Hrvatskoj temelje se na istraživačkim pitanjima studije ARFIS te na
prethodno provedenim međunarodnim istraživanjima o sklonostima čitanja u određenom
formatu te o razumijevanju čitanja. Svrha istraživanja jest utvrditi kojem su formatu
nastavne literature studenti skloni u odnosu na različite akademske aktivnosti.
Postavljene su tri hipoteze istraživanja:
1. Studenti su skloniji korištenju tiskane literature pri učenju, dok elektroničku literaturu
najčešće koriste kao dodatnu.
2. Jedan od važnih čimbenika koji kod studenata utječe na izbor formata jest dužina
nastavnog materijala.
3. Znanstveno područje studija ne utječe na izbor formata.
Rezultati ovog istraživanja bit će od pomoći knjižničarima i nastavnicima pri donošenju
odluka o nabavi i korištenju elektroničkih i tiskanih izvora za visokoškolsku nastavu te će se
upotrijebiti u analizi komparativnih rezultata istraživanja multinacionalnih studentskih
populacija.
CILJ I SVRHA ISTRAŽIVANJA
METODOLOGIJA
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Uzorak se sastojao od 81% ženskih i 19% muških ispitanika od kojih je 63% između 18 i 24
godine starosti. Većina ispitanika studira društvene i humanističke znanosti (84%) i to na
preddiplomskom i diplomskom studiju (81%), dok ih je manji postotak na poslijediplomskom
(12%). Samo je manji broj ispitanika (16%) potvrdno odgovorio na pitanje o fizičkim
ograničenjima koja bi mogla utjecati na njihovu sklonost određenom formatu.
Sklonost tiskanom formatu
Ispitanici su pokazali veću sklonost tiskanom formatu, no kada se odlučuju za elektronički
navode neke od sljedećih upotreba elektroničkog formata:
• „Koristim oboje. Lakše je pretraživati elektroničke udžbenike, ali više volim čitati i učiti
iz tiskanih udžbenika.”
• „Radije koristim elektroničke udžbenike za pisanje seminara jer mi to omogućava lakše i
temeljitije pretraživanje teksta.”
• „Zavisi - ako sam unaprijed naučila gradivo, provjeravam znanje preko elektroničkog
oblika jer se brže nađu neke informacije (poput mogućnosti "Traži" u dokumentu). Ako
krećem se učenjem, draži mi je tiskani oblik.”
ZAKLJUČAK Analizom rezultata potvrđene su sve tri postavljene hipoteze istraživanja.
1. Studenti su općenito skloniji tiskanoj literaturi, ali njihova sklonost ovisi o namjeni
nastavne literature. Elektroničku literaturu koristit će kao referentnu i za površno čitanje.
Studenti također smatraju kako je elektronička literatura bolja za organiziranje te za
pretraživanje točno određenih informacija.
2. Manji postotak studenata je neodlučan o ovisnosti formata i dužini nastavnog materijala,
dok većina ispitanika vrlo jasno zna koji format će odabrati u ovisnosti o dužini nastavnog
materijala.
3. Trinaest od šesnaest analiza nije pokazalo korelaciju između sklonosti prema formatu i
znanstvenog područja studija. Analize koje su pokazale nejasne rezultate u korelaciji s
znanstvenim područjem studija su analiza pitanja o sklonosti prema formatu u odnosu na
broj stranica i analiza pitanja o digitalizaciji tiskane literature.
Rezultati ovog istraživanja pokazuju konzistentnost s prethodnima te mogu osim
nastavnicima i knjižničarima pružiti pomoć nadležnim institucijama pri realizaciji strategije
uvođenja elektroničke literature u nastavni proces.
Obzirom na saznanja, može se zaključiti kako tiskana i elektronička literatura moraju i
trebaju koegzistirati na izbor studentima. Rezultati ovog istraživanja jasno ukazuju na
potrebu korištenja oba formata, a sve u ovisnosti o svrsi čitanja.
Cjeloviti rezultati hrvatskog istraživanja objavljeni su u:
Pešut, D.; Živković, D. Students’ academic reading format preferences in Croatia.//New
Library World, 117, 5/6 (2016), str. 392–406.
Ciljana populacija su studenti sa Sveučilišta u Zagrebu koji su bili anketirani putem mrežnog
upitnika prevedenog s engleskog na hrvatski jezik i kreiranog u alatu Lime Survey.
Studentima je pristupljeno putem službenih mrežnih stranica knjižnica zagrebačkog
sveučilišta. 13 od 42 sveučilišne knjižnice potvrdilo je sudjelovanje u istraživanju što je
rezultiralo ciljanom populacijom od 37 909. Knjižnice su na svojim mrežnim stranicama u
travnju 2015. godine postavile poziv na ispunjavanje upitnika. 916 studenata odgovorilo je
na upitnik, dok je njih 232 dalo potpune odgovore. Unutar međunarodnog istraživanja ARFIS
dogovoreno je da će se za analizu rezultata uzimati samo potpuno odgovoreni upitnici.
Obzirom da se nisu sve sveučilišne knjižnice odazvale na sudjelovanje u istraživanju uzorak
studenata nije podjednako raspoređen kroz sva znanstvena područja, dok frakcija uzorka
manja od 5% čini ovaj uzorak malim.
Upitnik se sastojao od 24 pitanja podijeljena u dvije grupe: pitanja o čitateljskim navikama i
demografska pitanja. Prva grupa o čitateljskim navikama sastojala se od 17 pitanja od kojih je
16 izjava pripremljenih za ocjenjivanje Likertovom ljestvicom od 5 stupnjeva i jedno pitanje s
mogućnošću višestrukog odgovora. Uz svako pitanje u ovoj grupi postojala je mogućnost
dodavanja komentara. Grupa demografskih pitanja sastojala se od pitanja o spolu, godinama
starosti, godini studija te o znanstvenom području studija. Ispitanike se također pitalo i o
fizičkim ograničenjima (npr. oštećenje vida), koja bi mogla utjecati na njihovu sklonost
određenom formatu. Zadnje pitanje nudilo je mogućnost dodatnih komentara o sklonostima za
određeni medij na kojem je objavljena nastavna literatura.
Analiza rezultata provedena alatom Office Reports u Microsoft Excel-u gdje su učinjeni hi-
hvadrat testovi za provjeru korelacije jedne varijable s 16 Likertovih izjava. Dodatna analiza
učinjena je Fischerovim egzaktnim testom vjerojatnosti.
Visoka škola za informacijske tehnologije, Klaićeva 7, 10 000 Zagreb
Darija Pešut
Tiskana ili elektronička literatura? Istraživanje studenata Sveučilišta u Zagrebu
3,0%
9% 6,5%
31,5%
50,0%
0,0%
10,0%
20,0%
30,0%
40,0%
50,0%
60,0%
ne slažem seuopće
uglavnom sene slažem
neodlučan/na uglavnom seslažem
u potpunosti seslažem
Sve nastavne materijale radije imam u tiskanom obliku (npr. knjigu, skriptu, prezentacije)
Sklonost formatu u ovisnosti o broju stranica
Studenti su vrlo sigurni u odabir tiskanog formata ako je literatura duža od sedam stranica.
Međutim, ako je literatura kraća od sedam stranica, njihovi odgovori pokazuju ujednačeniju
distribuciju po Likertovoj ljestvici te stoga možemo zaključiti da je sklonost elektroničkom
formatu kod kraće literature neujednačenija u odnosu na sklonost tiskanom formatu.
Odgovori u ovisnosti o znanstvenom području
U tri od šesnaest analiza korelacije između varijabli sklonosti prema formatu i znanstvenog
područja studija ispitanika pronađena je p-vrijednost manja od 0.10 što pokazuje mogućnost
korelacije između varijabli. Dvije od tri analize provjerene su Fischerovim egzaktnim testom
vjerojatnosti.
Prednosti i nedostatci elektroničkog formata prema mišljenju studenata
6% 4% 8%
29%
53%
18%
31% 26%
20%
6%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
ne slažem seuopće
uglavnom sene slažem
neodlučan/na uglavnom seslažem
u potpunostise slažem
Ako zadana literatura ima više odsedam stranica, radije ju čitam utiskanom oblikuAko zadana literatura ima manje odsedam stranica, radije ju čitam uelektroničkom obliku
Prednosti elektroničkog formata
Nedostatci elektroničkog formata
• Korisnost (za stranu literaturu) • Lakša organizacija velike količine
literature • Lagano prenošenje • Dostupnost • Funkcija pretraživanja • Cijena • Selektivnost informacija • Funkcija kopiraj/zalijepi • Veći broj primjeraka od tiskanog • Mogućnost povećanja fonta • Praktičnost (za površno čitanje)
• Komplicirana izrada bilješki • Komplicirano prelistavanje • Napor očiju zbog zaslona • Velike računalne datoteke usporavaju
rad računala • Cijena elektroničkih čitača • Dostupnost odgovarajućih formata • Nepraktičnost (za učenje) • Prekid koncentracije • RSI ozljede • Neprikladnost čitanja na svim
mjestima
Pitanje Hi – kvadrat (p-vrijednost)
Fischer (p-vrijednost)
Ako zadana literatura ima više od sedam stranica, radije ju čitam u tiskanom obliku.
0,088 0,111
Običavam izraditi elektroničke kopije tiskanih nastavnih materijala.
0,068 0,088
Ako zadana literatura ima manje od sedam stranica, radije ju čitam u elektroničkom obliku.
0,018 n/a
