This publication is funded by the Rights, Equality and...

1

This publication is funded by the Rights, Equality and Citizenship (REC) Programme of the European Union

IMPRESSUM:Nakladnik/ca:

Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske

Za nakladnika/cu:

Višnja Ljubičić, dipl.iur.

pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

Naslov publikacije:

Analiza medijskog izvještavanja o slučajevima nasilja prema ženama

Projekt:

EU projekt „Izgradnja učinkovitije zaštite:

promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama“,

JUST/2016/RGEN/AG/VAWA/9940

Izvršitelj/ica projekta:

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

Preobraženska 4/I, 10 000 Zagreb

Autorica publikacije:

Nevenka Sudar, prof.

Suradnice:

Anja Repalust

Jelena Tešija

Partnerice u projektu:

Ženska soba – Centar za seksualna prava

Pridruženi partneri:

Policijska akademija

Pravosudna akademija

Hrvatsko novinarsko društvo

Dizajn:

ACT Printlab

Naklada:

500 komada

ISBN 978-953-59121-4-9

CIP zapisnik je dostupan u računalnome katalogu nacionalne i sveučilišne knjižnice u zagrebu pod brojem 001001701

This publication has been produced with the financial support of the Rights, Equality and Citizenship (REC) Programme of the European Union. The contents of this publication are the sole responsibility of The Ombudsperson for Gender Equality of the Republic of Croatia and can in no way be taken to reflect the views of the European Commission.

SADRŽAJ

ZAŠTO SMO PROVELI ANALIZU MEDIJSKOG IZVJEŠTAVANJA O SLUČAJEVIMA NASILJA PREMA ŽENAMA? ....................................................................7UVOD ................................................................................... 9

ANALIZA MEDIJSKOG IZVJEŠTAVANJA O SLUČAJEVIMA NASILJA PREMA ŽENAMA ...........14METODOLOGIJA.......................................................16REZULTATI ................................................................19Autorstvo članaka ............................................................... 19

Oprema (slike, ilustracije, grafika, video, fotografije) .......... 19

Naslovi ................................................................................ 24

Izrazi kojima se opisuju počinitelj i nasilje .......................... 24Dramatizacije i bizarne vijesti ............................................. 26Primarni fokus članka ......................................................... 28Objavljivanje identiteta žrtve i počinitelja ............................ 28Objavljivanje podataka o mjestu počinjenog nasilja ........... 28Objavljivanje dobi žrtve i počinitelja i odnosa u kojem su bili prije nasilja.......................................................................... 28Propusti u načinu izvještavanja .......................................... 29Naglašavanje pijanstva silovane osobe.............................. 35Umanjivanje ozbiljnosti kaznenog djela .............................. 38Zavođenje ........................................................................... 40Spolni stereotipi .................................................................. 41Citirane osobe .................................................................... 42

ANALIZA SLUČAJA (CASE STUDY) – Silovanje 2012./2013..................................................................46Kronologija izvještavanja o slučaju ..................................... 48

Zaključak analize slučaja .................................................... 54

POZITIVNI PRIMJERI ................................................55ZAKLJUČAK ..............................................................58Kako izvještavati o nasilju prema ženama na senzibilan način .................................................................. 59

KORISNI LINKOVI VEZANI ZA MEDIJSKO IZVJEŠTAVANJE O NASILJU, NASILJU PREMA ŽENAMA I NASILJU U OBITELJI .............................63FUSNOTE ..................................................................64

6

ZAŠTO SMO PROVELI ANALIZU

MEDIJSKOG IZVJEŠTAVANJA

O SLUČAJEVIMA NASILJA PREMA

ŽENAMA?

7

Analiza medijskog izvještavanja o slučajevima nasilja prema ženama dio je EU projekta ‘Prema učinkovitijoj zaštiti: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama’, kojeg je nosite-ljica Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u partnerstvu s organizacijom civilnog društva Ženska soba – Centar za seksu-alna prava i u suradnji s pridruženim partnerima: Pravosudnom akademijom, Policijskom akademijom i Hrvatskim novinarskim društvom.1

Projekt će se provoditi do 30. rujna 2019. godine i bavit će se ulogom policije, pravosuđa i medija u slučajevima nasilja pre-ma ženama, s posebnim naglaskom na slučajeve femicida – ubojstava žena od strane njima bliskih muškaraca. Osim stručne analize pravomoćnih presuda prekršajnih i ka-znenih sudova u slučajevima nasilja počinjenog na štetu žena u razdoblju 2012. – 2016. u Republici Hrvatskoj, projekt obuhva-ća i dvije analize medijskog izvještavanja o nasilju prema žena-

8

ma i femicidu na pet internetskih portala i u tri tiskana medija u razdoblju od pet godina (od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2016.).Na temelju tih analiza, a u suradnji s predstavnicima i pred-stavnicama medija, nastat će Medijski kodeks, vodič za pro-fesionalno i senzibilno izvještavanje o slučajevima nasilja pre-ma ženama i nasilja u obitelji. Medijski kodeks sadržavat će smjernice koje bi mediji trebali poštovati prilikom izvještavanja o silovanjima, nasilju u obitelji, ubojstvima žena i o svim oblicima nasilja prema ženama kao rodno uvjetovanog nasilja. Rezultati analiza medija i Medijski kodeks koristit će se i u edukacijama novinara i novinarki različitih medija (tiskanih me-dija, internetskih portala, radiopostaja i televizijskih kuća). Tre-nerski tim sastojat će se od predstavnika/ca Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, predstavnica Ženske sobe – Centra za seksualna prava, predstavnika/ce Hrvatskog novinarskog društva, sutkinje Visokog prekršajnog suda te predstavnica or-ganizacija civilnog društva koje se niz godina bave problema-tikom medijskog izvještavanja o temama vezanim za ljudska prava žena.

Detalji o projektu dostupni su na web stranici www.vawa.prs.hr.

http://www.vawa.prs.hr

9

UVOD

Osim praćenja područja rada i zapošljavanja, obrazovanja, poli-tičke participacije i ostalih područja javnog života, u nadležnosti Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova je i praćenje medija iz aspekta poštovanja načela ravnopravnosti spolova i relevan-tnih zakonskih odredbi.2 U tu svrhu Pravobraniteljica redovito provodi tematske analize medijskih sadržaja. Jedna od tema posljednjih desetak godina je način na koji mediji izvještavaju o nasilju prema ženama i nasilju u obitelji. Od 2006. godine do danas Pravobraniteljica je provela 37 analiza medija iz aspekta ravnopravnosti spolova, od kojih je način izvještavanja o nasilju prema ženama bio uključen u njih 27.

Analizirajući tekstove koji su na bilo koji način bili vezani uz pi-tanja ravnopravnosti spolova i/ili diskriminacije temeljem spola, bračnog i obiteljskog statusa i spolne orijentacije, Pravobranite-ljica je od 2006. do 2017.3 prikupila 24.567 članaka.4 Rangira-nje zastupljenosti članaka po temama pokazalo je da je tema nasilja prema ženama i nasilja u obitelji bila jedna od tri najza-stupljenije teme kojima su se mediji bavili, te da je pet godina bila na prvom mjestu po zastupljenosti.5 U ukupnom broju svih članaka vezanih uz ravnopravnost spolova, postotak zastuplje-nosti tema o nasilju prema ženama i obiteljskom nasilju je 24%, što znači da gotovo svaki 4. članak izvještava o ovoj temi.

0%

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2014

2016

2017

5% 10% 15% 20% 25% 30% 35% 40%

Udio tekstova o nasilju prema ženama i nasilju u obitelji u ukupnom broju članaka vezanih uz ravnopravnost spolova

10

Izvještavanjem o pojedinačnim slučajevima nasilja prema že-nama i praćenjem istrage i sudskog postupka mediji doprinose da se o tim slučajevima čuje i govori, da ne prođu nezapaženo i da se putem medija vrši određeni pritisak javnosti na institucije da reagiraju ili preuzmu odgovornost u okviru svojih nadležno-sti. Stoga je izuzetno važno na koji način mediji izvještavaju o ženama prema kojima je počinjeno nasilje, o uzrocima i povodu nasilja, kao i o počiniteljima. Također je važna zaštita identiteta i dostojanstva žena koje su preživjele nasilje te sprječavanje njihove sekundarne viktimizacije do koje dolazi zbog senzaci-onalističkog pristupa, nagađanja, navođenja intimnih detalja ili neprimjerenih fotografija. Deklaracija Ujedinjenih naroda o uklanjanju nasilja nad ženama6 navodi da je nasilje prema ženama „manifestacija povijesne nejednakosti u odnosima moći između muškaraca i žena, a koja je dovela do muške dominacije i diskriminacije žena te sprječavanja svekolikog napretka žena“, te da je „nasilje protiv žena jedan od ključnih društvenih mehanizama putem kojeg su žene potisnute u podređeni položaj spram muškaraca“.Povijesno nejednak odnos moći između žena i muškaraca nalazi se u temeljima nerazmjerne zastupljenosti žena kao žrtava nasilja i muškaraca kao počinitelja nasilja prema ženama pa stoga govorimo o rodno uvjetovanom nasilju. Prema UN-ovoj Deklaraciji „termin rodno uvjetovano koristi se jer nasilje dijelom nastaje iz podčinjenog položaja žene u društvu. Vjerovanja, norme i institucije mnogih kultura ozakonjuju i ovjekovječuju nasilje nad ženama. Iste radnje koje bi se kaznile kada bi bile usmjerene prema zaposleniku, susjedu ili poznaniku često se ne osporavaju ukoliko ih muškarci usmjere prema ženama, a to se posebno događa unutar obitelji.“O nerazmjeru nasilja prema ženama svjedoče podaci iz 2017. godine koji pokazuju da su prema spolnoj strukturi: 77% muš-karaca počinitelji prekršajnih djela nasilja, a od ukupnog broja počinitelja kaznenih djela nasilja među bliskim osobama, muš-karaca je 92%. Femicid (ubojstva žena od strane bliskih im muškaraca) u Hrvatskoj čini od 25 do 30% svih ubojstava.7 Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv na-silja nad ženama i nasilja u obitelji (Konvencija)

8 najopsežniji je međunarodni sporazum o borbi protiv nasilja nad ženama i

11

nasilja u obitelji koji nasilje nad ženama definira kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena te ga nastoji suzbiti mjerama koje su usmjerene na njegovo sprječavanje, zaštitu žrtava i kazneni progon počinitelja. Konvencija je i prvi međuna-rodni ugovor koji definira rod kao društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce.9 Nasilje u obitelji čine sva djela „tjelesnog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja koja se događaju u obitelji ili kućanstvu ili između bivših ili sadašnjih bračnih drugova ili partnera, neovisno o tome dijeli li počinitelj, ili je dijelio, isto prebivalište sa žrtvom nasilja“. U Preambuli Konvencije između ostalog stoji: „osuđujući sve oblike nasilja nad ženama i nasilja u obitelji; prepoznajući da je ostvarenje de iure i de facto ravnopravnosti žena i muškaraca ključni element u sprječavanju nasilja nad ženama; prepoznajući da je nasilje nad ženama manifestacija povijesno nejednakih odnosa moći između žena i muškaraca, koji su doveli do dominacije nad ženama i diskriminacije žena od strane muškaraca te do sprječavanja punog napretka žena; prepoznajući strukturalnu narav nasilja nad ženama kao rodno utemeljenog nasilja te da je nasilje nad ženama jedan od ključnih socijalnih mehanizama kojim se žene prisilno stavlja u podređen položaj u odnosu na muškarce“. U podlozi rodno uvjetovanog nasilja nije samo spol, već ključnu ulogu igra rodna uloga žene koja u velikom broju slučajeva postaje žrtvom nasilja muškarca upravo onda kad ne ispunjava svoju društveno nametnutu rodnu ulogu (dobre majke, dobre i poslušne supruge koja bespogovorno podržava svog muškarca, udovoljava mu, ne buni se i ne ostavlja ga, bavi se „ženskim“ stvarima, interesima i poslovima: brine za djecu, kuha, pere i čisti, oblači se i ponaša kao „prava žena“, ne ističe se i slično). Kad se žena ne ponaša u skladu s takvim društvenim očekivanjima, odnosno društveno nametnutom rodnom ulogom, ona je u velikom riziku da postane žrtva nasilja muškarca upravo stoga jer odstupa od ukorijenjenih patrijarhalnih društvenih normi za koje se smatra da ih ne treba preispitivati.Konvencija u članku 17. navodi da će, između ostalog, stranke poticati medije na „sudjelovanje u izradi i provedbi po-litika te donošenju smjernica i autonomnih standarda odgovor-nog ponašanja za sprječavanje nasilja nad ženama i poveća-

12

vanje poštovanja njihovog dostojanstva“. U pojašnjenjima stoji da je cilj ovog članka potaknuti medije „da prihvate standarde samoregulacije kako bi se suzdržali od štetnog rodnog stere-otipiziranja i širenja omalovažavajućih slika žena ili slika koje povezuju nasilje i seks. Štoviše, to znači poticanje tih aktera da utvrde etičke kodekse ponašanja za medijsko praćenje nasilja nad ženama koje treba biti utemeljeno na pravima, rodno osjetljivo i nesenzacionalističko.“Opća preporuka br. 35 o rodno utemeljenom nasilju nad ženama, koju je donio UN-ov Odbor za uklanjanje diskrimi-nacije žena 26. srpnja 2017., u dijelu koji govori o prevenciji nasilja prema ženama, između ostalog, navodi preporuku da zemlje stranke usvoje i provedu učinkovite mjere u cilju potica-nja medija da iz svojih aktivnosti, praksi i proizvoda, uključujući i iz oglasa, kao i na internetu te u drugim digitalnim okruženjima, uklone diskriminaciju žena, uključujući i štetno, odnosno stereo-tipno prikazivanje žena ili specifičnih skupina žena. „Te bi mjere trebale uključivati sljedeće: (i) poticanje medijskih organizacija, uključujući online organizacije ili organizacije društvenih medija na osnivanje ili jačanje, samoregulacijskih mehanizama s ciljem uklanjanja rodnih stereotipa koji se odnose na žene i muškarce ili na specifične skupine žena, kao i na rješavanje problema rodno utemeljenog nasilja nad ženama koje se javlja u sklo-pu njihovih usluga i platformi; (ii) smjernice za odgovarajuće medijsko izvješćivanje o slučajevima rodno utemeljenog nasilja nad ženama; (iii) stvaranje ili jačanje sposobnosti nacionalnih institucija za ljudska prava da nadziru ili razmotre pritužbe u vezi s bilo kojim medijima koji prikazuju slike koje sadrže rodnu diskriminaciju ili sadržaje koji objektiviziraju ili ponižavaju žene ili promiču nasilnu muževnost.“ 10

13

ANALIZA MEDIJSKOG IZVJEŠTAVANJA O SLUČAJEVIMA NASILJA PREMA ŽENAMA

14

Cilj analize je identificirati problematične trendove medijske prakse izvještavanja o nasilju prema ženama te dati preporu-ke za izradu Medijskog kodeksa – priručnika za profesionalno i senzibilno izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu, koji će u okviru projekta nastati u suradnji s partnerskom organiza-cijom civilnog društva Ženskom sobom – Centrom za seksual-na prava, Hrvatskim novinarskim društvom i medijskim profe-sionalcima i profesionalkama. Na temelju rezultata provedenih analiza i Medijskog kodeksa provest će se edukacija novinara i novinarki, urednika i urednica o tome na koji način informaci-je o nasilju prema ženama prezentirati javnosti bez korištenja senzacionalizma, bez otkrivanja identiteta i bez sekundarne viktimizacije žrtve. Medijski kodeks biti će dostupan u tiskanoj i digitalnoj verziji.

U nastajanju Medijskog kodeksa aktivno će sudjelovati i:

Projektna partnerska organizacija – Ženska sobaŽenska soba – Centar za seksualna prava je nevla-dina, feministička, neprofitna organizacija, osnovana s ciljem osnaživanja žena i osvještavanja institucija i javnosti o seksualnom nasilju i seksualnim pravima, kroz edukaciju, istraživanja, lobiranje i javni rad. Pru-žaju direktnu i indirektnu pomoć i podršku žrtvama seksualnog nasilja.

Pridruženi partner – Hrvatsko novinarsko društvoHrvatsko novinarsko društvo član je Međunarodne federacije novinara (IFJ) i broji preko dvije i pol tisuće članova. Ciljevi Hrvatskog novinarskog društva su: a) ostvari-vanje profesionalnih interesa, etičnosti i slobode jav-nog izražavanja; b) promicanje Ustavom zajamčenih prava javnosti da bude izviještena o svim zbivanjima u društvu, te prava svake osobe na slobodu izraža-vanja, mišljenja i dostupnost svim javnim glasilima; c) čuvanje ugleda i dostojanstva profesije, d) zaštita novinara od samovolje izdavača i sprečavanje monopola; e) materijalna i socijalna zaštita novinara.

15

METODOLOGIJA

16

Analiza medijskog izvještavanja u slučajevima nasilja prema ženama provedena je na uzorku od 3.499 članaka o nasilju prema ženama prikupljenih s 5 internetskih portala (index.hr, 24sata.hr, jutarnji.hr, vecernji.hr, tportal.hr)11 i objavljenih u razdoblju od 5 godina (1. 1. 2012. – 31. 12. 2016.). Linkovi do-stupnih članaka prikupljeni su prema ključnim riječima vezanim uz nasilje prema ženama ili pregledom tematskih stranica poput crne kronike.

Broj prikupljenih članaka po portalima

Svi članci analizirani su prema 35 pitanja iz upitnika (150 varijabli) koji je razvijen u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom.12 Nakon testiranja matrice na uzorku od 40 naslova s 4 različita portala, podaci za svih 3.499 članaka uneseni su u SPSS program za statističku obradu podataka i izvučena je statistika.Od ukupnog broja prikupljenih članaka (3.499), najviše ih se bavilo temom nasilja počinjenog prema ženama u RH (47,2%), zatim nasilja počinjenog prema ženama u svijetu (27,4%), iz-vještavanjem o sudskoj presudi/tijeku suđenja (15%), proble-mom nasilja prema ženama (11,3%), tijekom istrage (10,7%), počinjenim nasiljem u regiji (5,6%), aktivnostima/kampanjama

index.hr

0

100

200

300

400

600

500

700

800

900

564

689720

758 768

24sata.hr jutarnji.hr vecernji.hr tportal.hr

17

organizacija civilnoga društva ili institucija vezanih za nasilje (3,4%), zakonima i propisima vezanima uz nasilje nad ženama (2,4%), te obilježavanjem datuma vezanih uz nasilje prema že-nama (1,4%).13

Od ukupnog broja prikupljenih članaka (3.499), detaljnije smo analizirali 1.885 članaka koji su se bavili konkretnim sluča-jevima nasilja prema ženama počinjenim u Hrvatskoj.14

Rezultati su pokazali da je pogrešan dojam da se o problema-tici nasilja prema ženama najviše piše prigodom obilježavanja datuma poput Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama (25. 11.), Međunarodnog dana žena (8. 3.) te Nacional-nog dana borbe protiv nasilja nad ženama (22. 9.) budući da je njihova zastupljenost u izvještavanjima o nasilju prema ženama najmanja (1,4%).Ono što zabrinjava jest činjenica da je nasilje prema ženama tema medijskih sadržaja najčešće onda kad se radi o konkretnom slučaju nasilja, istrazi ili suđenju, a najrjeđe kad bi se o njemu trebalo izvještavati kao o društvenom problemu koji treba prevenirati putem edukacije i osvješćivanja. Iako se i prilikom izvještavanja o konkretnim slučajevima nasilja prema ženama mogu koristiti statistički pokazatelji ili komentari stručnih osoba, neophodno je da mediji preuzmu svoj dio od-govornosti i objavljuju više sadržaja vezanih uz programe i pro-jekte prevencije nasilja, tolerancije različitosti, pozitivne primjere uspješne provedbe kampanji, inicijativa i aktivnosti u praksi, a da slučajeve počinjenog nasilja obrađuju sukladno smjernicamao senzibilnom izvještavanju o nasilju prema ženama.

18

REZULTATI

19

Autorstvo članaka

Od 1.885 članaka koje smo uzeli za detaljnu analizu, najveći postotak su napisali novinari (25,4%), a potom novinarke (22,1%). Inicijalima je potpisano 13,4% tekstova, 12,5% su redakcijski tekstovi, a 0,8% tekstova nema navedeno autorstvo.15

Najveći udio tekstova čiji su autori novinari ima portal 24sata.hr (39,3%), a najmanje portal index.hr (1%). Najveći udio tekstova čije su autorice novinarke ima portal vecernji.h (40,9%), a najmanje index.hr (2,9%).16 Nije uočena neka značajna razlika u načinu na koji su o nasilju prema ženama izvještavali novinari, a na koji novinarke, iako je primijećeno da su pojedini tekstovi na portalu jutarnji.hr, koje potpisuje novinarka, u većini slučajeva bili izrazito senzacionalističkog karaktera. Pretpostavlja se da je način izvještavanja određen uredničkom politikom konkretnog medija. Uočeno je da pojedini tekstovi koji su korektno napisani imaju senzacionalističke naslove, a za koje odgovornost snosi urednik/ca.

Najveći broj članaka na svim analiziranim portalima popraćen je jednom fotografijom ili nekim drugim vidom slikovne ilustraci-je17(1.231 članak ili 65,3% od ukupnog broja). Najčešća oprema na svim portalima je fotografija (1.715), dok zbroj ostale opreme iznosi 71.

Novinar

0

5

10

15

20

25

30

Novinarka Inicijali Agencijskavijest

Prenesenavijest

Redakcijskitekst

Oprema (slike, ilustracije, grafika, video, fotografije)

20

Najveći broj članaka na analiziranim portalima ima samo jednu fotografiju (67,5%). Više od jedne fotografije imalo je 24% čla-naka, a 8,5% je bilo bez fotografije.18 Portal 24sata.hr ima naj-veći udio članaka koji imaju od 2-6 fotografija (38,9%), slijede ga vecernji.hr (28,4%) i jutarnji.hr (28,2%). Najmanji postotak članaka s većim brojem fotografija ima tportal.hr (5,7%).Na analiziranim portalima najveći udio fotografija prikazuje počinitelja (29,2%), kuću, stan ili adresu (28,4%) ili su neutralne19 (28,3%). Najveći udio neutralnih fotografija ima portal index.hr (42,6%), a najmanji portal 24sata.hr (13,2%) koji istovremeno ima i najveći postotak fotografija na kojima su prikazani kuća, stan ili adresa koja je vezana za nasilje i/ili žrtvu i/ili počinitelja (67,5%). Slijede ga jutarnji.hr s 26,8%, vecernji.hr s 25,4%, a najmanji postotak imaju tportal.hr s 15,5% i index.hr s 14,9%. Žrtva je prikazana na 13,3% fotografija, a u najvećem postotku se odnosi na portal 24sata.hr (19,8%) i jutarnji.hr (19,6%).

21

Gotovo na svakoj 3. fotografiji pojavljuje se mjesto počinjenja kaznenog djela – silovanja ili ubojstva – odnosno adresa, kuća ili stan. Na primjer, u slučaju teškog silovanja djevojke od stra-ne mladića u jednoj kući blizu Splita, na fotografijama koje su objavljivane uz tekst, kuća u kojoj je počinjeno silovanje prika-zana je na 53% od ukupno 125 fotografija uz 110 članaka. Kad se objavljuju fotografije počinitelja ili žrtve, identitet nije zamućen u 93,3% slučajeva.

Portali nedosljedno na fotografijama štite identitet oštećene osobe zamućivanjem lica. U slučajevima femicida lice žrtve uglavnom nikad nije zamućeno, a nezaštićen je i identitet žena koje su preživjele pokušaj ubojstva.20 Međutim, čak i ako se zamuti lice osobe koja je, na primjer, preživjela silovanje, njezin identitet nije zaštićen jer ju preko objavljene fotografije mjesta, adrese ili društvenog događanja široki krug ljudi iz okolice može lako prepoznati. Isto je slučaj i kad je žrtvino lice zamućeno, a počiniteljevo nije, iz čega se također može otkriti njezin identitet.21

22

Ukoliko su počinitelj kaznenog djela silovanja i silovana djevoj-ka ili žena prethodno bili u partnerskoj ili prijateljskoj vezi, ne-primjereno je uz izvještavanje o silovanju objavljivati fotografije koje ih prikazuju u nekoj intimnoj situaciji (npr. ona njemu sjedi u krilu) ili na nekom društvenom događanju, zabavi, plesu i sl., gdje se smiju, zabavljaju i ostavljaju dojam sretnog para. Naime, prema analizama medijskih sadržaja, koje je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova sustavno provodila tijekom godina, pokazalo se da se prilikom izvještavanja o nasilju prema žena-ma počinjenje kaznenog djela često dovodi u kontekst „ljubavi koja je pošla po krivu/po zlu/predaleko“, što je pogrešna per-cepcija nasilja prema ženama. Takve poruke, namjerne ili ne-namjerne, izravne ili neizravne, perpetuiraju spolne stereotipe o kaznenom djelu silovanja kao malo grubljem seksu ili signalima koje je djevojka/žena upućivala počinitelju prije čina silovanja, a koje je on shvatio kao pristanak na seksualni odnos. Tako se stvara dojam da silovatelj zapravo nije nasilnik nego osoba koja je krivo protumačila signale ili koja je, čak, krivo optužena jer se navodna žrtva kasnije predomislila.

23

Izbor pojedinih fotografija uz senzacionalističke naslove na uvredljiv i ponižavajući način ilustrira velik društveni problem nasilja prema ženama. Jedan od najdrastičnijih primjera je fotografija koju je Jutarnji list objavio 29. 6. 2016. uz naslov „ČETIRI MJESECA UŽASA: Umirovljeni časnik HV-a tjerao djevojku na odnose s psima koje je uzgajao“.22 Uz tekst je objavljena fotografija nekoliko pasa iza žičane ograde. To što su psi na fotografiji korišteni kao ilustracija, odnosno nisu konkretni psi iz slučaja o kojem se izvještava, ne ublažava činjenicu da je ovakav fokus na pse uz vijest o teškom dugotrajnom fizičkom, verbalnom, psihičkom i seksualnom nasilju prema ženi od strane njezinog partnera senzacionalističko privlačenje pažnje nauštrb zaštite dostojanstva osobe prema kojoj je počinjeno nasilje. Naime, iznošenje i ilustriranje takvog detalja dodatno viktimizira osobu čija je intima sada stavljena na javni uvid čitateljstvu. Ovakvom izloženošću intime i vizualno sugestibilnom fotografijom kojom se podvlači jedan oblik nasilja, ženu koja je pretrpjela nasilje od strane partnera sada se izlaže i direktnoj prosudbi čitatelja/ica i komentatora/ica.

24

Naslovi

Od 1.885 članaka koji su izvještavali o nasilju prema ženama počinjenom u RH, njih 630 ili svaki treći – 33,4% – imao je sen-zacionalistički naslov.23 Portal s najvećim brojem senzaciona-lističkih naslova vezanih za nasilje počinjeno u RH je jutarnji.hr – 50,7%, a portal s najmanje takvih naslova je tportal.hr (22%). Na većini portala za naslove je odgovoran/na urednik/ca.

Izrazi kojima se opisuju počinitelj i nasilje

Senzacionalizam obuhvaća one naslove (i tekstove) koji nasi-lje nad ženama koriste kao mamac za čitateljstvo koristeći se izrazima i načinom prikazivanja u stilu horror filmova ili krimina-lističkih serija.Portal 24sata.hr tijekom ljeta 2013. objavljivao je niz članaka u kojima je okrutna kaznena djela nasilja u obitelji i nasilja prema ženama definirao kao seriju najboljih priča: „Svaki drugi dan objavljujemo novu priču o najmonstruoznijim hrvatskim ubojicama. Istražili smo tko su monstruozni ljudi čiji su zločini ledili krv u žilama javnosti u posljednjih 50 godina. Ubojice, silovatelji, sadisti izvirali su iz mirnih i običnih ljudi kojih se nitko nije bojao. Svoje sredine pretvarali su u mjesta užasa te žrtve i obitelji zauvijek ranili svojim postojanjem. Tijekom ljeta objavljujemo najbolje priče…“ 24

Senzacionalističko izvještavanje, a pogotovo senzacionalizam u naslovima, temelji se većinom na odabiru izraza kojima se primarno nastoji privući pažnja čitateljstva podvlačenjem, isticanjem, ponekad i iskrivljavanjem činjenica ili širenjem neprovjerenih informacija uz mnogo nagađanja i pretpostavki, a kako bi se isprovocirala što snažnija emocionalna reakcija i zadržala znatiželja za nasilje o kojem se u velikom broju slučajeva piše danima. Jedan od najčešćih načina senzacionalističkog izvještavanja i naslova temelji se na izrazima poput monstrum, užas, zvjersko, strava, horor, masakr, jeza/jeziv, čudovište, vrag i sl. Takvi izrazi pronađeni su u 345 (10%) naslova od ukupno prikupljenih 3.499, odnosno 249 (13%) naslova od 1.885 koji su se odnosili na izvještavanje o nasilju prema ženama počinjenom u RH.

25

Takav pristup u obradi teme nasilja prema ženama 25 upuću-

je na zaključak da se izrazi poput ubojica, silovatelj, nasilnik, osumnjičeni za ubojstvo, okrutan zločin, pokušaj ubojstva i slič-ni, medijima ne čine dovoljno atraktivnima za privlačenje pozor-nosti čitateljstva te se stoga u ovakvim naslovima i tekstovima najčešće koriste imenicama: monstrum, zvijer,užas26, strava

27,horor 28, jeza

29, masakr 30, zvjerstvo

31 ili pridjevima: monstruo-zni

32, stravični, jezivi 33, zvjerski

34. Fraze koje se također često koriste uključuju riječi „iz pakla“ ili „pakleno“: otac iz pakla

35, tulum iz pakla

36, obitelj iz pakla, pakleno ljetovanje 37, brak iz

pakla 38,djed iz pakla

39 te pridjev „krvavi“: krvavi pokolj, krvava svadba, krvavi pohod

40, krvava zabava, krvavi tulum 41.

Od 249 članaka vezanih uz slučajeve nasilja prema ženama u RH koji sadrži navedene, ili njima slične, senzacionalističke naslove, 41% (102) uključuje riječ monstrum.42

Isticanje ovakvih izraza, osim što je senzacionalističko, iskrivljuje poimanje što je nasilje i tko je nasilnik. Naime, imenovanje nasilnika monstrumom, čudovištem, zvijeri, vragom ili đavolom pridodaje mu neke mitološke karakteristike i etiketira ga kao nekoga tko zapravo ne pripada ljudskom rodu.43 S druge strane, ovakvi nazivi kod određenog broja osoba mogu imati suprotan učinak, da je biti monstrum, čudovište, zvijer ili vrag nešto poželjno i moćno.Stoga je neophodno osvijestiti da nasilnici nisu bića iz bajki i filmova, da oni nisu „iznimno zli i pokvareni ljudi“, već da su to osobe koje vlastite frustracije i nemoć da se suočavaju sa svakodnevnim životom, problemima i izazovima ne znaju ili ne žele riješiti na nenasilan način. Nesigurnost i slabost nisu niti monstruozne, niti čudovišne, ali su društveno neprihvatljive kad se manifestiraju kao nasilje prema drugoj osobi. Stoga je važno da se djelatnici/e medija educiraju o uzrocima nasilja i osvijeste koliku štetu nanose iskrivljavanjem značenja pojmova i/ili nerazumijevanjem uzroka nasilnih djela.

26

Dramatizacije i bizarne vijesti

Senzacionalističke naslove čine i oni naslovi koji citiraju svjedoke nasilja, a koji u namjeri da prenesu autentične izjave, zapravo dodatno dramatiziraju nasilje iz „bojazni“ da, na primjer, tragičan ishod obiteljskog nasilja nije sam po sebi dovoljan da privuče pažnju čitateljstva. Stoga se naslovi „natječu“ u dramatizacijama, a urednici traže sve provokativnije naslove. Slučajevi nasilja prema ženama i nasilja u obitelji su osjetljiva tema jer se, osim počinitelja i žrtve, doživljeno nasilje ili njegovo svjedočenje odražava i na djecu i druge članove obitelji. Izvje-štavanje o tim slučajevima zahtijeva poštovanje dostojanstva žrtava i ozbiljnost, pijetet i iznošenje provjerenih objektivnih či-njenica. Medijska načela Zakona o medijima

44 propisuju pošto-vanje privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti građana.

27

Nasilje prema ženama nije i ne bi smjela biti tema o kojoj se izvještava u sklopu vijesti iz svijeta koje uključuju neki bizaran slučaj. Naime, od medija se traži i očekuje društvena odgovornost i prilikom odlučivanja hoće li neki neobičan događaj iz svijeta, ukoliko se odnosi na nasilje prema ženama, tretirati zbog bizarnosti kao zanimljivost ili će osvijestiti činjenicu da takve vijesti nisu od javnog interesa te da su kontraproduktivne u borbi protiv nasilja prema ženama jer nasilje prikazuju na način kojim se omalovažava i banalizira.Odabir ovakvih bizarnih vijesti popraćen je i senzacionalističkim naslovima koji cijelom događaju dodaju notu humora, a što ima štetan učinak na napore da se nasilje prema ženama razumije kao ozbiljan društveni problem.

28

Primarni fokus članka

U najvećem postotku u primarnom fokusu su počinitelj nasilja (19,9%), činjenice sa suđenja ili sudske presude (19,2%) te prenošenje činjenica iz javnog priopćenja MUP-a (18,5%). Detalji zločina su u primarnom fokusu u 10,6% članaka, vijesti o uhićenju u 8,4% članaka, a tzv. „rekla-kazala“ informacije se nalaze u primarnom fokusu 7,2% članaka

45. Zakonodavni okvir kao primarni fokus zabilježen je u svega 0,3% članaka, postupanje liječnika u 0,2% članaka, statistika u samo 0,1% članaka.

Objavljivanje identiteta žrtve i počinitelja

Identitet žrtve nasilja nije otkriven u 53,1% analiziranih članaka, a identitet počinitelja u 43,3%, dok je puno ime i prezime žrtve objavljeno u 34,3% članaka, a počinitelja u 37,1%.46 Inicijalima ili samo imenom na žrtvu se referira u 7,8% članaka, a na počinitelja u 17%.

95% analiziranih članaka objavilo je ime grada, naselja, dijela grada u kojem se dogodilo nasilje, adresa na kojoj je počinjeno nasilje objavljena je u 25,6% članaka, a mjesto počinjenja nasilja poput stana, kuće, kafića, šume i dr. u 58% članaka. Po objavljivanju adrese prednjači portal 24sata.hr na kojem 44,5% članaka ima objavljenu adresu na kojoj se dogodilo nasilje. Najmanji udio članaka s objavljenom adresom zabilježen je na portalu index.hr (9,7%).

Objavljivanje dobi žrtve i počinitelja i odnosa u kojem su bili prije nasilja

U 20,2% članaka o nasilju nije bila poznata dob žrtve, a u 22,8%, dob počinitelja nasilja.47 U slučajevima u kojima je dob žrtve poznata, najviše je onih u kojima je žrtva odrasla osoba u dobi od 31 do 40 godina (19,7%). U gotovo 27,9% slučajeva, žrtva je dijete (0-13) ili maloljetnica (14-17). Što se tiče dobi

Objavljivanje podataka o mjestu počinjenog nasilja

29

počinitelja, najčešće se radi o starijim punoljetnicima u dobi od 21 do 30 godina – (23,2%) te odraslim osobama u dobi od 41 do 50 godina (20%).Što se tiče odnosa između žrtve i počinitelja, najčešće se izvještavalo o slučajevima nasilja koje je nad ženom počinila nepoznata osoba (23,4%), muž nad ženom (21,4%) te poznanik (19%). Vrste nasilja o kojima se najčešće izvještavalo su silovanje (30%) i femicid (37,2%).

Propusti u načinu izvještavanja

30

Nagađanja i pretpostavke vezano za nasilje prema ženama objavilo je čak 47,7% analiziranih članaka. To znači da osim što 94% članaka objavljuje činjenice o nasilju, u gotovo svakom drugom su prisutne i pretpostavke ili nagađanja o motivima nasilja, načinu počinjenja ili počinitelju. U 7,6% analiziranih članaka prisutno je optuživanje žrtve i/ili sugeriranje njezine odgovornosti za nasilje koje je nad njom počinjeno, odnosno ukazivanje na nešto što je žrtva napravila, a što je bilo ili moglo biti povod nasilju nad njom.48

Tijekom istrage konkretnih slučajeva, pojedini mediji objavlju-ju razne informacije koje onda iz dana u dan demantiraju što umanjuje vjerodostojnost takvih vijesti. Slučajevi u kojima je to bilo najprisutnije u analiziranom razdoblju bili su najeksponira-niji slučajevi silovanja u Podstrani i ubojstva Selene Margarit Graciano Macedo na Marijanu.Čak 10,5% članaka dovodi nasilje u kontekst ljubomore i lju-bavnog trokuta ili izražavanja prevelike ljubavi, naglašava žrtvinu ljubav prema počinitelju ili koristi humoristične opaske.49

31

Upravo u člancima koji nasilje karakteriziraju kao čin ljubomo-re ili prevelike ljubavi, najčešće se sugerira kako je ponašanje žene bilo povod nasilniku za čin nasilja (zahtjev za razvod, na-puštanje, najava napuštanja, život s drugim muškarcem nakon raskida i sl.).

Pravobraniteljica već godinama upozorava na ovaj trend. Često se govori o ljubomori inače mirnog obiteljskog čovjeka, a obiteljsko nasilje prikazuje kao posljedica „ljubavnog trokuta“, „ljubavne tragedije“, ili „ljubavne strasti“ koja je u jednom trenutku „otišla malo predaleko“, iako se radi o nasilju koje je imalo smrtni ishod za žrtvu te često završilo i samoubojstvom nasilnika. Obiteljsko nasilje i ubojstvo žene ne bi trebalo dovoditi u vezu s ljubavi jer do nasilja i dolazi zbog nepostojanja ljubavi. Ovakvim pristupom se, u pokušaju da se objasni, na neki način opravdava nasilnički čin, te se time pridonosi društvenoj klimi u kojoj i javnost na isti način sagledava nasilje i razloge ubojstva. Ovakvo iskrivljeno romantično prikazivanje nasilja kao „prevelike ljubavi“, može poslužiti pojedincima kao opravdanje za vlastito nasilje.

32

U slučaju u kojem je otac osmero djece ubio partnericu, majku troje djece, naslovi su ubojicu nazivali „ljubavnikom“ 50, a u tekstu članka na T-portalu, stoji podatak „odveo ju je na poljski put… gdje ju je u hladovini stabla koja je bila njihovo ljubavno gnijezdo, na smrt izmlatio metalnom šipkom“.51

Dovođenje u isti kontekst ljubavi i smrti, ljubomore i okrutnih ubojstava bračnih ili izvanbračnih partnerica, a bez ikakvog kritičkog odmaka i šireg društvenog konteksta, može stvoriti potpuno krivi dojam o težini kaznenog djela i ozbiljnosti partnerskog nasilja. Jer, neovisno o tome što mnoge bračne i izvanbračne veze ne opstaju, činjenica je da većina njih ne završava ubojstvima ili nasilničkim napadima na partnerice koje su odlučile izaći iz tih veza. Stoga ukoliko se, kao u ovom slučaju radi o brutalnom ubojstvu, onda je posve neprimjereno i pogrešno koristiti izraze poput „nije mu ‘sjela’ vijest o prekidu“ ili „pretjerao je“ kao da se uistinu radi tek o površnom nesporazumu i nezadovoljstvu koje je malo prevršilo mjeru, ali je inače razumljivo.

33

U slučaju u kojem je muškarca prijavila djevojka da ju je mjesec dana držao zatočenu u stanu, da je zaključao vrata i prijetio joj da će ju ubiti ukoliko pokuša otići od njega, novinar/ka komentira da će istraga pokazati „je li to bio njegov osebujan način da ju zadrži uz sebe“. Onemogućavanje kretanja drugoj osobi i prijetnje ubojstvom ne mogu se prikazivati kao „osebujnost“ nečijeg načina izražavanja emocija, već kao nasilnički čin baš kao što ni obiteljsko nasilje nije tek „bračna razmirica“.

34

Iako portal Slobodne Dalmacije nije bio uključen u ovu analizu, objavio je članak koji vrlo slikovito ilustrira stavove onih koji nasilje prema ženama percipiraju kao pretjeranu reakciju počinitelja, ali na neki način i opravdavaju kroz emociju ljubavi koju je počinitelj navodno gajio prema svojoj žrtvi. U slučaju ubojstva supruge koju je suprug ubio iz pištolja, a potom presudio i sebi

52, kolege ubojice opisivali su ga „kraljem i dobričinom“ koji je svoju suprugu, citiramo: „prevolio, baš kao pravi muškarac. Ona ga je odlučila nogirati prije otprilike dvije godine.“ Iako je dotični muškarac nosio oružje, prijetio da će ubiti suprugu ako ga ostavi, nitko nije ništa poduzeo, a nakon ubojstva i samoubojstva su komentirali kako je on „živio“ za svoju suprugu. Podtekst cijelog slučaja sugerira da je žrtva bila puna nerazumijevanja za veliku ljubav koju je prema njoj gajio njezin nasilnik i ubojica, a istovremeno se nigdje ne problematizira činjenica da su ljudi koji su imali saznanja o njegovim namjerama, odlučili to ignorirati kao da je to njegova privatna stvar.S tim u vezi želimo skrenuti pozornost na istraživanje koje je provela organizacija civilnog društva Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje – CESI iz 2016.53, koje je pokazalo da 47% srednjoškolaca/ki smatra da mladić ima pravo udariti svoju djevojku ako ona želi s njim prekinuti ili ako više pažnje pokloni prijateljima nego njemu, a 40% smatra da je nasilje motivirano ljubomorom dokaz ljubavi.54

Ovakvi alarmantni rezultati ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je javnost i dalje needucirana o tome što nasilje u osnovi jest i kako se prema njemu postaviti. Stoga je, pored ostalih čimbenika koji nose odgovornost za prevenciju, edukaciju i sankcioniranje nasilja, izuzetno važno da mediji imaju senzitivan pristup ovoj temi, da se klone senzacionalizma, da štite žrtvu i da nasilje i ljubav ne dovode u vezu jer ljubav, bilo kojeg intenziteta, nije uzrok i povod nasilju. Poruka javnosti u slučajevima nasilja prema ženama i femicida mora biti jasna osuda nasilničkog čina, bez preuveličavanja i senzacionalističkih izraza, ali i bez opravdavanja ili ublažavanja počinjenog kaznenog djela objašnjavanjima povoda nasilja kao ljubavi u kojoj se pretjeralo. Za svako nasilničko djelo odgovoran je nasilnik. Stoga je nebitno je li do nasilja došlo zato što mu, na primjer, žena nije skuhala

35

juhu, poslužila hladnu juhu ili juhu koju ne voli, jer isticanjem takvih detalja u izvještavanju o počinjenom nasilju stvara se uzročno-posljedična veza prema kojoj je nasilnik zapravo bio izazvan ponašanjem žrtve da počini nasilje, a što u konačnici znači da nasilnik nije odgovoran za nasilje.

Naglašavanje pijanstva silovane osobe

Jutarnji list objavio je 17. 9. 2016. članak pod naslovom „Curu (17), mrtvu pijanu, silovao muškarac (22) u WC-u oko 5 ujutro, njezine prijateljice sve snimale mobitelom i pritom se smijuljile, pijane i one“.55

Iako tekst zapravo izvještava o drugom slučaju koji se dogodio u Italiji, (samoubojstvu 31-godišnjakinje koja nije mogla „izdržati pritisak poruge i prezira na društvenim mrežama“), te iako i fotografija prikazuje ženu koja se ubila, uredništvo je u naslov izdvojilo slučaj koji se tek uzgred spominje u tekstu. Nadnaslov teksta glasi „nova jeziva priča iz Italije“, dok izdvojeni naslov o

36

silovanju maloljetne djevojke fokus ne stavlja na kazneno djelo silovanja i osudu silovatelja, već na pijanstvo silovane djevojke, vrijeme i mjesto silovanja te pijanstvo i pijano ponašanje njezinih prijateljica.Silovana djevojka opisuje se kao „mrtva pijana“, iako pijanstvo, za razliku od silovanja, nije kazneno djelo. Ovakvo premještanje fokusa s kaznenog čina nasilja prema ženi na stanje pijanstva u kojem je bila u trenutku kad je silovana ima za učinak umanji-vanje značaja konkretnog kaznenog djela silovanja i osude nje-govog počinitelja. Stigma koja prati žrtve silovanja, umjesto po-činitelja, često je utemeljena na stavovima koji propituju stanje u kojem je bila žrtva, njezino ponašanje, način oblačenja, pret-hodno druženje s počiniteljem i sl. Takvom društvenom ozračju, u kojem se žrtve silovanja boje prijaviti počinitelje, doprinose i mediji koji o silovanju izvještavaju na način da žrtvu izlože ne-kom obliku sramoćenja, kao što je to slučaj u ovom članku.Autor je u tekstu napisao sljedeće: „Jedino logično pitanje – što rade maloljetnice u zoru u diskaču i zašto se opijaju kako svi-nje ne bi ni mogle ni znale? – naravno da nije postavljeno“. Ovako sročeno pitanje predstavlja uvredljivo, ponižavajuće i omalovažavajuće prikazivanje žene

56 jer primarno problemati-zira pijanstvo maloljetne djevojke, sugerirajući tako njezinu od-govornost ili krivicu što se u to vrijeme u tom stanju nalazila na tom mjestu, uspoređujući je sa svinjom. Istovremeno se ni na koji način ne propituje i ne izvještava o stanju u kojem je bio si-lovatelj, ne osuđuje se njegov nasilnički čin niti postavlja pitanje kako se i zašto on u to vrijeme zatekao na tom mjestu. U izvještavanju o kaznenim djelima silovanja treba izbjeći senzacionalističko odvlačenje pažnje s djela nasilja i njegovog počinitelja na detalje koji ne utječu i ne bi smjeli utjecati na osudu takvog čina koji je dovoljno težak sam po sebi. Stoga svako dodavanje senzacionalizma, prebacivanja fokusa ili sugeriranje da bi silovana osoba mogla biti su-kriva za nasilje koje je prema njoj počinjeno, u svijesti javnosti ublažava činjenicu da je silovanje tjelesno i psihički ponižavajuće iskustvo koje na silovanu osobu ostavlja dugotrajne i duboke posljedice i u kojem se radi o uspostavljanju moći i nadmoći, a ne o zdravom seksualnom porivu.

37

Mediji moraju biti svjesni da izvještavajući o stupnju pijanstva silovane žene učvršćuju stereotipe i predrasude o tome da je silovana djevojka ili žena na neki način izazvala, isprovocirala pa samim time i zaslužila što joj se dogodilo.

„U Hrvatskoj bi ispitanici opravdali silovanje ako žena nosi ‘provokativnu odjeću’ (16%), ako je pod utjecajem alkohola ili droge (19%), ako je prije tog čina ‘flertovala’ sa silovateljem (15%), ako silovana osoba nije jasno rekla ‘ne’ ili se nije fizički branila od napada (9%), ako je žena imala više seksualnih partnera prije silovanja (6%), ako se noću sama šetala ulicom (4%) ili ako je svojevoljno ušla u dom silovatelja nakon izlaska s njim ili tuluma (11%).“

57

38

Umanjivanje ozbiljnosti kaznenog djela

Nametljivo ponašanje, koje se manifestira ustrajnošću i dugotrajnošću praćenja ili uhođenja druge osobe te pokušajima uspostavljanja neželjenog kontakta, čime se kod te osobe izaziva tjeskoba ili strah za osobnu sigurnost, kazneno je djelo za koje Kazneni zakon predviđa sankcije u trajanju od jedne do tri godine (kad je takvo ponašanje usmjereno na sadašnjeg ili bivšeg bračnog ili izvanbračnog partnera/partnericu ili neformalnog životnog partnera/partnericu, osobu s kojom je počinitelj u intimnoj vezi).58 Stoga naslovi i tekstovi u medijima koji takvo nametljivo ponašanje, koje kod praćene osobe uzrokuje strah i ozbiljne psihičke posljedice, prikazuju kao intenzivnu ljubav ili oblik udvaranja, umanjuju ozbiljnost kaznenog djela. Naslovi poput primjera sa slike, u kojem se kazneno djelo izjednačuje s udvaranjem, uhođenje prezentira kao izraz ljubavi, a počinitelju kaznenog djela dodjeljuje naziv Don Juana, predstavljaju omalovažavanje ozbiljnost djela koje uzrokuje strah uhođene osobe za vlastitu sigurnost i stoga zahtjeva sankcioniranje počinitelja. I oprema članka fotografijom koja prikazuje ružu u muškoj ruci pridonosi iskrivljenom prikazivanju ozbiljnog psihičkog nasilja.

39

Osim naslova, i u tekstu cijelog članka koriste se izrazi kojima se netočno opisuje kazneno djelo kao: „prekomjerno udvaranje“, „uporni Kninjanin“, „izabranicu svog srca“, „zadivljujućom upornošću ‘puhao (joj) za vrat’ ma gdje se kretala“, „… premda je u više navrata pobrao zavidan broj lijepo objašnjenih ‘košarica’ dostatan za pospremanje ne jednog buketa cvijeća već cijelog plastenika, kninskog Don Juana s distance…“, „nesretno zaljubljeni Kninjanin“.Ovako sročeno izvještavanje o kaznenom djelu ostavlja dojam da se radi o pretjeranoj i pristranoj reakciji policije jer nije uzela u obzir činjenicu da muškarac ženi koju je mjesecima uhodio nije izravno prijetio pa ga je kazneno prijavila nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu.59 Sličan primjer je članak „Ludo zaljubljen u damu stariju od sebe – Mladić iz Zagreba u pritvoru jer je bio prenametljiv na Fejsu“.60 Naslovom se ponovo sugerira zaljubljenost počinitelja kaznenog djela nametljivog ponašanja. Međutim, u ovom slučaju je nakon iznošenja konkretnih činjenica o nametljivom ponašanju 29-godišnjeg muškarca prema 37-godišnjoj ženi (koju se temeljem spolnog stereotipa naziva „damom“), članak objavio i vrlo korisne i informativne činjenice o tome što je nametljivo ponašanje te kakve su statistike. To je jedan od pozitivnih primjera na koji način mediji mogu iskoristiti i svaki pojedini slučaj o kojem pišu da bi dali širi kontekst i objavili statističke pokazatelje zbog kojih se nasilje prema ženama i definira kao rodno uvjetovano nasilje.61

40

Zavođenje

Lošu praksu u medijskom izvještavanju čine i naslovi u kojima se seksualni odnos s maloljetnicom, otmica ili kazneno djelo pedofilije ili sumnja u isto predstavlja kao ljubavnički odnos i zavođenje. Takvim načinom prikazivanja također se iskrivljavaju činjenice, umanjuje ozbiljnost situacije te ublažava društvena osuda. Nažalost, još uvijek se u tekstovima mogu naći izrazi poput „obljuba“ ili „zavođenje“ kad se radi o kaznenim djelima silovanja, otmice ili moguće pedofilije. Na primjer: „Bolesna ljubav. Njemačka policija ih traži već dva tjedna: Hrvat Mario F. (28) zaveo kćer (11) svoje bivše djevojke i nestao s njom“

62 i „Hrvatski kamiondžija zaveo 11-godišnju curicu! “

63, u tekstu u kojem se navodi da njemačka policija „već više od dva tjedna traži ljubavni par “. O odnosu između odraslog muškarca i djevojčice ne može se pisati kao o zavođenju, neovisno o tome je li dotična djevojčica s tom osobom dobrovoljno i je li već počinjeno kazneno djelo spolnog odnosa s maloljetnicom, odnosno djetetom.

41

Spolni stereotipi

U izvještavanju o nasilju prema ženama prisutni su i spolni ste-reotipi. Iako bi ljepota žrtve kaznenog djela ubojstva trebala biti irelevantna, mediji ipak znaju naglašavati ljepotu stradale žene, kao da je kazneno djelo njezinog ubojstva teže, okrutnije i više zavrjeđuje osudu ako se naglasi da je žrtva bila lijepa. Radi se o spolnom stereotipu i seksističkom izvještavanju jer se isti izraz nikada ne bi koristio u slučaju ubojstva muškarca (npr. „ubijen lijep/zgodan muškarac“). Ovakvi su članci dobar primjer medij-ske prakse korištenja spolnih stereotipa, uglavnom vezanih uz žene, u raznim područjima javnog života pa se oni gotovo au-tomatski koriste i u medijskim sadržajima koji bi morali biti vrlo pažljivo i s posebnim senzibilitetom obrađivani, a to je svakako problematika nasilja prema ženama.

42

Citirane osobe

U slučajevima femicida nakon kojeg uslijedi samoubojstvo ili pokušaj samoubojstva počinitelja, mediji citiraju osobe koje su poznavale žrtvu i/ili počinitelja. Vrlo često takvi citati sadrže hvalospjeve o karakteru počinitelja ubojstva sadašnje ili bivše supruge ili partnerice, odnosno svjedočanstva o njegovoj dobroti, plemenitosti, požrtvovnosti i lijepom ponašanju. Na taj način za medije se najčešće očituju prijatelji počinitelja ili najbliži susjedi koji izražavaju svoje čuđenje, nevjericu i šok zbog iznenadnog obrata u ponašanju čovjeka kojeg su poznavali. Stoga takve osobe najčešće ističu pojedinosti iz bračnog života ili partnerskog odnosa počinitelja nasilja i žrtve, koji na indirektan način ukazuju na moguće uzroke nasilja u ponašanju žrtve koje prema citiranim osobama postaje okidač koji inače dobrog čovjeka dovodi do nerazumnog čina nasilja.

43

Gledano pojedinačno, citirane osobe u člancima o konkretnim slučajevima nasilja prema ženama u najvećem postotku od 11,5% su sami nasilnici. Problem u medijskom izvještavanju u kojem se pojedini citati nađu istaknuti i kao naslovi, pojavljuje se:

• kad se nasilnika naziva izrazima „od milja“ čime se ponovo umanjuje ozbiljnost kaznenog djela i generira određena vrsta simpatije za nasilnika;

• kad se ističe intimna veza između nasilnika i njegove žr-tve;

• kad se nasilje prezentira korištenjem živopisnih detalja u formi sličnijoj filmskoj fabuli, nego činjenicama stvarnog nasilničkog čina.

Najslikovitiji primjer ovakve loše prakse je članak „Ljubomorko zatočio bivšu. Prijetio joj lopatom: ‘Bit ćeš samo moja! Ako mi se ne vratiš, spalit ću vas i zakopati oboje!’“

64

44

U tom članku nasilnik se naziva izrazom „ljubomorko“ koji se ne može tumačiti drugačije nego kao izraz simpatije prema muš-karcu koji nije želio prihvatiti činjenicu da djevojka s kojom je ranije bio u vezi ima drugog partnera te joj je primjenom fizičke snage onemogućio slobodno kretanje, što je vrsta fizičkog na-silja, te prijetio, što je vrsta psihičkog nasilja. Prijetnje smrću su kazneno djelo65, a takve prijetnje ne upućuje osoba koja zaslužuje simpatije ili izraze tepanja. Osobu kojoj su upu-ćene prijetnje smrću ne bi trebalo zvati „njegovom dragom“ ili njegovom „nesuđenom ljubavi“, neovisno o njihovoj eventual-noj prethodnoj intimnoj vezi. Kada muškarac ženi prijeti smrću i primjenom sile joj onemogući slobodno kretanje, kao što je to slučaj u ovom primjeru, njihov prethodni ljubavni ili partnerski odnos ne može se dovoditi u vezu s ljubavi kao takvom. Naime, prenošenje informacije o njihovoj prethodnoj vezi nije zabranje-no u smislu činjenice, ali je štetno dodavanje izraza koji roman-tiziraju opsjednutost počinitelja ženom koja mu je bila partneri-ca, ali to više nije. U nasilju prema ženama ne smije se tražiti „zabavna strana“ pa prikazivanje nasilja na opušten, šaljiv ili zabavan način pridonosi pogrešnoj percepciji koju dio javnosti ima prema takvim slučajevima, počiniteljima i žr-tvama nasilja. Žrtva se citira u 7,3% članaka, što nije kritika iz razloga što se zbog sekundarne viktimizacije od žrtava ne traže izjave, osim ako to same, dobrovoljno ne čine. Pored toga, mnoge žrtve nasilja zbog tragičnog kraja sa smrtnim ishodom i nemaju svoj glas. U većem postotku su citirane osobe koje nisu bile svjedoci/kinje nasilja, od onih koji/e jesu. Oko 5% članaka citira susjedu i u istom postotku susjeda koji nisu bili svjedoci nasilja, dok se i susjed i susjeda koji su bili svjedoci nasilja citiraju u 0,7% članaka. Član obitelji koji nije bio svjedok nasilja citira se u 4,1% članaka, a član obitelji koji je bio svjedok u 1,3% članaka, a podjednaki odnos postotaka je i za članice obitelji. To samo po sebi ne znači da mediji daju prednost onima koji nisu bili svjedoci, već do razlike u postotku dolazi zbog toga što nasilje rijetko ima svjedoke.Osobe koje su zbog svoje struke (psihijatrija, psihologija, soci-ologija i sl.) ili rada sa žrtvama nasilja ili počiniteljima citirane u člancima, u 9,7% članaka su muškarci, a u 3,7% članaka žene.

45

ANALIZA SLUČAJA (CASE STUDY)

– Silovanje 2012./2013.

46

Iz primjera medijskog izvještavanja o silovanju djevojke u Podstrani 2012. godine vidljiv je niz propusta u medijskom izvještavanju koje smo obuhvatili ovom analizom: senzacionalistički naslovi, otkrivanje identiteta silovane osobe objavom posrednih detalja o mjestu silovanja (fotografije/adrese kuće u kojoj je počinjeno djelo), objavljivanje nagađanja i pretpostavki, senzacionalističko objavljivanje privatnih, intimnih detalja o zdravstvenom stanju silovane osobe po primitku u bolnicu.66 Naslovi i tekstovi uključivali su detaljne (morbidne) opise stanja u kojem je žrtva pronađena, mnoge u kombinaciji s nagađanjima o predmetu kojim je navodno bilo počinjeno silovanje, ali o kojem se sa sigurnošću nije ništa znalo. Silovanje je prozvano „tulumom iz pakla“, „ zvjerskim silovanjem“, „užasom u Podstrani”.

47

Fotografije – Iako je lice djevojke na svim fotografijama bilo zamućeno, na 53% od ukupno 125 prikupljenih fotografija prikazana je kuća u kojoj se dogodio zločin, što je velikom broju ljudi otkrilo identitet žrtve. Na 17% fotografija se, usprkos zamućenom licu djevojke, vidi da su djevojka i njezin silovatelj prije zločina bili u bliskom odnosu (oboje na zajedničkom druženju, ona mu sjedi u krilu). Korištenjem fotografija na kojima je prikazan prethodni blizak odnos žrtve i počinitelja nasilja, a ne na primjer individualna fotografija počinitelja, mediji su indirektno naglašavali njihovu bliskost što, s jedne strane može biti upozorenje da počinitelji nasilja mogu biti bliske osobe (o čemu svjedoče i statistike), ali s druge strane, u konkretnom slučaju konkretnih osoba, a u kombinaciji s člancima u kojima se isticalo kako su oboje došli na tulum pripiti i neprekidno se dodirivali i ljubili, zapravo sugerira predrasudu da pod utjecajem alkohola i u žaru zabave muškarcu postane teško razlikovati pristanak na seksualni odnos od odbijanja, pogotovo ako tome prethode dodirivanja i poljupci. Stoga, kako bi se izbjegli nesporazumi i dvostruka značenja, mediji bi trebali izbjegavati fotografije koje prikazuju adresu na kojoj je počinjen zločin (kuću, stan), kao i privatne zajedničke fotografije žrtve i počinitelja iz vremena koje nije povezano sa samim zločinom.

48

Kronologija izvještavanja o slučaju

17. 11. 2012. – Vijest o tome da je teško ozlijeđena djevojka dovezena u splitsku bolnicu i hitno operirana, a prema kratkoj objavi policijske uprave

67 objavljena je na portalima uz naslove „Užas u Podstrani. Tulum iz pakla: djevojka (20) s teškim ozlje-dama vagine i crijeva“

68, „Djevojku (20) dovezli u bolnicu teško ozlijeđenih genitalija“

69, „Studentica zvjerski silovana, privede-na petorica kolega“

70, „Strava kod Splita. Studentica kritično, privedeno više osoba“

71

18. 11. 2012. – Zajedno s otkrivanjem osumnjičenog pojavljuju se naslovi koji počinitelja nazivaju raznim izrazima primjerenim naslovima filmova, a počinju i prva nagađanja i spekulacije: „‘Trbosjeku’ iz Podstrane određen istražni zatvor, izmasakrirana djevojka ničega se ne sjeća!“ 72; „Strava kod Splita. Studenticu s teškim ozljedama intimnog područja skinuli s respiratora“ 73, „Užasne ozljede svojoj djevojci nanio je grlićem razbijene boce“.74 Mjesto zločina pobliže se određuje pa okolica Splita iz prvih tekstova postaje konkretno mjesto Podstrana.

49

19. 11. 2012. – Istovremeno s policijskom istragom o zločinu, u medijima počinju nagađanja o predmetu kojim je počinjeno silovanje: „Silovanje u Podstrani: Naložena pretraga ‘kuće strave’, policija traži mikser?“

75: „Pretraga je sveobuhvatna i usmjerena na kuhinju jer se sumnja da su teške ozljede nanijete nekakvim kućanskim aparatom poput miksera ili nečeg sličnog.“; „Pretraga je naložena tek danas jer ni istražitelji nisu bili sigurni za čim bi zapravo trebalo tragati.“; „Liječnici upoznati sa slučajem tvrde da nikada prije ništa slično nisu vidjeli. Nije bilo najjasnije čime su se mogle nanijeti takve ozljede.“Istoga dana počinju i vijesti u kojima se citiraju liječnici: „Horor u Podstrani. Novi detalji. Liječnici šokirani težinom ozljeda silovane djevojke: ‘U 20 godina rada kao kirurg, nešto slično nisam vidio!’“ 76 U članku se vrlo detaljno opisuje stanje u kojem je djevojka zaprimljena u bolnicu77 te detalji zahvata kojem je podvrgnuta.78 Citira se i liječnik koji je primio ozlijeđenu djevojku nakon što je dovezena u bolnicu: “Ostao sam šokiran tipom ozljeda, načinom ozljeđivanja i težinom ozljeda. U svojih 20 godina rada kao kirurg, nešto slično nisam vidio niti sam čuo za takvo što.“

50

T-portal je objavio članak naslovljen „Liječnik silovane studentice u šoku“ 79, u kojem se navodi: „Studentica je u splitsku bolnicu dovedena s teškim ozljedama vagine i crijeva, a javnost već da-nima spekulira o načinu ozljeđivanja“. Međutim, da mediji nisu krenuli sa spekulacijama i danima objavljivali nagađanja o pred-metu kojim je navodno počinjeno silovanje (rotirajući predmet, mikser, napukla boca, ruka), javnost ne bi ni znala da je postojao navodni predmet, a kamoli mogla spekulirati o kojem se predme-tu radi. Pozivanjem na javni interes, odnosno javnost, indirektno se opravdava ovakav način pisanja o slučaju. U cijelom slučaju za izvještavanje je bilo dovoljno reći da postoji sumnja da je silo-vanje počinjeno predmetom.20. 11. 2012. – Silovanje se i dalje naziva zvjerskim, a detalji koji se objavljuju o načinu počinjenja silovanja prelaze svaku granicu etičnog izvještavanja iz razloga što ne uzimaju u obzir zaštitu dostojanstva same žrtve kao i njezinih roditelja i obitelji: „Prema onome što je za sada zaključio vještak koji je angažiran u istrazi, te su ozljede mogle nastati ili ako je u vaginu ugurana ruka do lakta, ili, pak, nekakav tupo-tvrdi predmet. Prema mišljenju nekih liječnika, tako užasne ozljede kakve je pretrpjela nesretna studentica mogle su nastati i guranjem neke vrste štapnog miksera, no tek se treba utvrditi je li to točno i, ako jest, kakav je točno tip miksera upotrijebljen.“ 80

U sljedećim danima mediji svakodnevno izvještavaju o slučaju neovisno što nema novih informacija. U nedostatku istih, mediji i dalje objavljuju vijesti pa izvještavaju o zdravstvenom stanju djevojke, posjetima i podršci obitelji i djevojci u bolnici i počinitelju u istražnom zatvoru te i dalje bave nagađanjima o eventualnom predmetu kojim su djevojci nanesene tako teške tjelesne ozljede.81

Otac počinitelja (u to vrijeme tek osumnjičenika za još uvijek nedokazanu krivnju) požalio se medijima da je „njegov sin obilježen i osuđen prije nego što je i istraga okončana, a kamoli suđenje“ i ogorčen je na medije zbog naslova kojima „njegova sina nazivaju monstrumom i Trbosjekom“.I dalje se u vijestima o slučaju nagađa o stupnju alkoholiziranosti i opijenosti počinitelja82, navodnom predmetu kojim je počinjeno nasilje, tijeku oporavka djevojke („Unatoč tome što će imati teške posljedice, liječnici smatraju da će jednoga dana moći imati djecu“), te drugim istražnim radnjama.83

51

2013. – Mediji su o slučaju nastavili izvještavati i tijekom 2013. godine te su uz rekapitulacije do tada utvrđenog, izvještavali o nastavku istrage, izjavama roditelja, iskazima svjedoka te žrtve silovanja, podizanju i izmjeni optužnice.84 Iako je najveći broj članaka tijekom 2012. izvještavao o speku-lacijama o predmetu kojim je navodno počinjeno silovanje, u 2013. se ispostavilo da ni stručnjaci ne mogu sa sigurnošću reći je li se radilo o predmetu i o kakvom: „Već tada se zbog težine ozljeda sumnjalo kako su nanesene mehaničkim sredstvom, a ne rukom, ali tijekom očevida u kući i pretragom okoliša nije nađen predmet koji su mogli povezati sa slučajem. U toj fazi se, zbog nedostatka materijalnog dokaza, išlo na verziju prema ko-joj su ozljede nanesene rukom. …Međutim, u međuvremenu je provedeno kombinirano vještačenje liječnika sudske medicine i abdominalnog kirurga koji su zaključili kako su teške ozljede nanesene predmetom. Nakon takvog nalaza tužiteljstvo je od-lučilo, osim zbog silovanja, pokrenuti istragu i zbog pokušaja ubojstva. Ostaje vidjeti hoće li se u nastavku postupka napraviti nadopuna liječničkog vještačenja jer se u prvom doktori nisu odredili o kojem predmetu je riječ.“

85 Vještačenja o navodnom predmetu kojim je počinjeno silovanje nastavilo se i tijekom 2014., kad je započelo i suđenje, i tijekom 2015. godine pa je samim time nastavljeno i medijsko izvještavanje.86

Tijekom 2015. i 2016. silovanje je i dalje imenovano „krvavi tu-lum“

87, „masakr“ 88, „tulum iz pakla“

89, a u 2016. izvještavano je o svjedočenjima vještaka/inja na sudu u kojima je fokus bio na tome je li žrtva bila svjesna što se događalo

90 te o konačno do-nesenoj presudi.91

Brojni medijski članci koji su bili uključeni u ovu analizu, ali i oni koji su bili objavljivani na drugim portalima, koji su danima nagađali o eventualnom predmetu uz vrlo živo opisane detalje, nisu pridonijeli rasvjetljavanju slučaja, niti su na bilo koji način tim nagađanjima i korištenim izrazima bili u službi javnog interesa. Vezano za medijsko izvještavanje o ovom slučaju Pravobranite-ljica za ravnopravnost spolova izdala je javno priopćenje (29. 11. 2012.)92 te uputila upozorenje i preporuke urednicima medija čiji su tekstovi i naslovi vezano za ovaj slučaj bili etički neprihvatljivi. Premda nitko ne spori pravo medijima da pravovremeno oba-

52

vještavaju javnost, u ovom konkretnom slučaju objava opisanih intimnih detalja ne može se opravdati javnim interesom. Iznoše-nje u javnost intime traumatizirane osobe nad kojom je počinjen okrutan čin nasilja čije će posljedice nositi cijeli život nije od jav-nog interesa. Pravobraniteljica je tražila nadležno postupanje od Hrvatskog novinarskog društva i Hrvatske liječničke komore. Novinarsko vijeće časti izreklo je tešku opomenu glavnim urednicima Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije zbog načina izvještavanja. U svojoj odluci od 10. travnja 2013. godine navode kako su „ovakvim pisanjem prekršena sva načela Kodeksa časti

93 koja se odnose na profesionalnost, etičnost, moral i zaštitu čovjekove intime – prije svega članak 14. koji propisuje da novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnosti, i članak 15. u kojem stoji da se posebna pozornost, obazrivost i odgovornost zahtjeva pri izvještavanju o samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima smrtnim slučajevima i nasilnim djelovanjima“. Nije li silovanje jedno od najtežih nasilnih djela?Pravobraniteljica se obratila prijavom na nadležno postupanje i Povjerenstvu za medicinsku etiku i deontologiju Hrvatske liječ-ničke komore, s obzirom na to da je izjavama pojedinih liječnika koje su objavljene u medijima prekršen Kodeks medicinske eti-ke i deontologije od 24. veljače 2007. koji u poglavlju 2. Obveze prema pacijentu u čl. 2. navodi: 1. Liječnik će poštovati prava pacijenta smatrajući dobrobit pacijenta svojom prvom i osnov-nom brigom; 14. Sve ono što je liječnik saznao obavljajući svoj posao smatra se liječničkom tajnom.Međutim, od dana kad se saznalo za počinjeno silovanje (17. 11. 2012.) s teškim posljedicama po djevojku koja je pala u komu, mediji su u pojedinim člancima prenosili izjave liječnika od kojih su se neke odnosile na zdravstveno stanje pacijentice i detalje nanesenih ozljeda. Temeljem otkrivanja pojedinosti o zdravstve-nom stanju žrtve, odnosno nanesenih joj ozljeda, nagađanjima, neslužbenim saznanjima te citiranjem reakcija liječnika

94, šira javnost je saznala sve morbidne detalje od kojih su veliki broj činila nagađanja i pretpostavke. U ovako osjetljivim slučajevima kao što je silovanje, prva briga liječnika treba biti zaštita prava pacijentice i nedavanje izjava za medije na temelju kojih se žrtva silovanja stavlja u ponovnu situaciju proživljavanja traume zbog iznošenja njezine intime naočigled svekolike javnosti.

53

Mišljenje Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju Hr-vatske liječničke komore dostavilo je Pravobraniteljici odgovor u kojem se očitovalo da „nema dokaza da je imenovani liječnik postupao protivno liječničkoj etici na način da je neetično iznosio informacije o zdravstvenom stanju žrtve“. Pozvali su se na oči-tovanje imenovanog liječnika „da nigdje i nikome nije autorizirao tekst glede spornih izjava, da se o tragičnom događaju pričalo odmah po nemilom slučaju, prijemu u KBC Split, prvo na Klinici za ginekologiju i porodništvo, potom na Klinici za kirurgiju. Ta-kođer navodi da je nemali broj ljudi iz Podstrane do svih onih u Bolnici vidjelo ozlijeđenu i da je bilo tko mogao reći nekakav de-talj o stanju žrtve“. Povjerenstvo HLK-a zaključuje: „ne možemo sa sigurnošću utvrditi kako su se sporne izjave nastale te tko je u davanju istih sudjelovao“. Mediji su dotičnog liječnika citirali te objavili njegovu fotografiju, a njegov demanti nije objavljen. U svakom slučaju neophodno je da svi oni koji dođu u doticaj sa žrtvom – policija, istražitelji, liječnici i medicinsko osoblje, kao i sve ostale fizičke osobe koje imaju bilo kakva saznanja o samom kaznenom djelu ili zdravstvenom stanju žrtve – ne iznose svoja mišljenja i stavove, nagađanja i karakterizaciju počinitelja te da mediji ne koriste njihove izjave kako bi na senzacionalistički način poticali znatiželju čitateljstva.Važno je također napomenuti da Ministarstvo unutarnjih poslova na svojim web stranicama ima objavljene Smjernice u odnosima s medijima

95 u kojima je propisano da u slučajevima silovanja treba štititi dignitet osobe i obitelji (14), da treba izvještavati „na primjeren način, bez senzacionalizma“ (15) te da je, između ostalog, u „svim istupima u javnosti potrebno voditi brigu o zaštiti podataka o punoljetnim žrtvama, ukoliko bi time bio narušen njihov osjećaj sigurnosti, ugled u sredini u kojoj žive ili bi se proizveo efekt sekundarne viktimizacije“ (22).

54

Zaključak analize slučaja

U ovom, ali i u sličnim slučajevima silovanja, neophodno je ima-ti na umu da su činjenice o počinjenom kaznenom djelu od jav-nog interesa. Međutim, analiza konkretnog slučaja pokazala je da su mediji, osim činjenica, u najvećem broju tekstova koristili neprovjerene informacije, baratali pretpostavkama, konstrukci-jama i nagađanjima, objavljivali detalje koji su bili dio istrage ili su se odnosili na zdravstveno stanje žrtve te se u opisima služili izrazitim senzacionalizmom. Iako su pojedini senzacionalistički naslovi upućivali na osudu zločina, odabrani medijski pristup (izbor fotografija, a pogotovo izbor pojedinih izraza u nadna-slovima, naslovima i podnaslovima) bio je osmišljen da privuče pažnju znatiželjnika kojima je više stalo da zadovolje svoju zna-tiželju. Znatiželja javnosti nije isto što i javni interes.Mediji su prenosili razna svjedočanstva (članova obitelji, prijate-lja) koja nisu pomogla rasvjetljavanju slučaja, već su spekulirala raznim pretpostavkama, a nerijetko izravno ili neizravno „optu-živala“ žrtvu.96

Mediji moraju biti svjesni svoje društvene odgovornosti u slučajevima nasilja, od kojih je silovanje jedno od najtežih oblika nasilja prema ženama, i ne pribjegavati senzacionalizmu, jer takvim načinom izvještavanja žrtvu silovanja ponovo i kontinuirano stavljaju u poziciju žrtve koja se ne može braniti od medijskih napisa i svih posljedica koje iz toga slijede.Svi ovi propusti u medijskom izvještavanju ostavljaju dojam da nečija osobna tragedija služi da zadovolji znatiželju čitatelj-stva pa se intima žrtve, koja je preživjela psihičku i fizičku bol i oštećenja uzrokovana nasiljem počinitelja, medijskim izvješta-vanjima sada izlaže širokoj javnosti čime je povrijeđena u svom ljudskom dostojanstvu i pravu na privatnost. Iako je čin silovanja kao kazneno djelo od javnog interesa u pogledu informiranja o istom, kao i informiranja o sankcioniranju počinitelja, intimni detalji vezani uz žrtvu tog djela nisu od javnog interesa jer je šteta, koju se objavljivanjem pojedinosti nanosi osobi koja je već jednom istraumatizirana, veća ako se neprekidno ponavlja, iznosi na način da izaziva senzaciju i eventualno baca sumnju u nevinost žrtve teškog zločina.

55

O nasilju se, naravno, ne smije šutjeti, niti ga zataškavati. No-vinarski posao jest da informira, ali na ovako osjetljivim sluča-jevima, kao što je silovanje, obiteljsko nasilje i femicid, ogleda se profesionalnost medijskih djelatnika koji moraju djelovati u skladu sa svojom društvenom odgovornošću. To znači da prili-kom izvještavanja moraju povesti računa i o posljedicama koje način izvještavanja može imati na žrtvu nasilja kao i njoj bliske osobe.97

POZITIVNI PRIMJERI

U razdoblju uključenom u ovu medijsku analizu primjere objektivnog izvještavanja o nasilju prema ženama uglavnom su činili članci koji su pokrivali razne kampanje, obilježavanja datuma vezanih uz nasilje prema ženama, aktivnosti organizacija civilnog društva, rezultate istraživanja ili informacije o zakonima, odredbama ili inicijativama vezanima uz prava žena silovanih za vrijeme rata. U tim slučajevima mediji su izvještavali korektno, dajući informacije i citirajući relevantne osobe koje se bave problematikom nasilja prema ženama.Što se ostalih članaka tiče, nije bilo članaka koji bi se u cjelini mogli navesti kao pozitivna praksa. Pojedini članci su imali korektno napisan tekst, ali sa senzacionalističkim naslovom. Primjer takve prakse je članak naslovljen „Monstrum (60) četiri godine silovao maloljetnu unuku“ 98. Osim naslova koji koristi senzacionalistički izraz „monstrum“, u samom tekstu vrlo korektno i uz zaštitu identiteta žrtve navode se relevantni činjenični podaci.

56

Drugi primjer uglavnom korektnog izvještavanja o nasilju u obitelji je članak „Pred kćerkicom godinama silovao i mlatio suprugu. Stavio bi joj jastuk na glavu i prijetio da će je ubiti ako ga odbije, tukao i dijete“ 99. Identitet žrtve je zaštićen, zna se samo grad u kojem je počinjeno obiteljsko nasilje; počinitelj se naziva okrivljenik ili muškarac uz navođenje njegove dobi, a počinjeno djelo obiteljskog nasilja definirano je temeljem optužnice. Iako se navode detalji kaznenog djela, nisu začinjeni senzacionalizmom.

57

ZAKLJUČAK

58

Ovom analizom obuhvaćeno je pet godina dugo razdoblje na pet čitanih portala kako bi se definirali trendovi u medijskom načinu izvještavanja o nasilju prema ženama, utvrdili propusti i predložile smjernice za senzibilno izvještavanje o slučajevima nasilja prema ženama i nasilja u obitelji. Uočeni trendovi su detaljno obrazloženi i popraćeni digitalnim preslikama ekrana s objavljenim člankom (screen-shot) u svrhu ilustracije navedenih primjera.100 Od izuzetne je važnosti da oni koji izvještavaju o nasilju prema ženama osvijeste da izrazi koje koriste i njihova značenja imaju utjecaja na stavove o nasilju prema ženama, o počiniteljima i o žrtvama. Svaki čin nasilja je napad na fizički integritet druge osobe koji ostavlja ozbiljne i dugotrajne fizičke i psihičke posljedice. To je razlog zbog kojeg izvještavanje o nasilju zahtijeva poseban senzibilitet i odgovornost i korištenje izraza koji ne dovode u zabludu, nemaju dvostruka značenja i nisu aluzije. Za svako nasilje kriv je nasilnik. Seksualno nasilje je oblik nasilja koje nije povezano sa seksualnim odnosom, već sa zloupotrebom moći i kontrole. Silovanje nije „obljuba“ niti „zavođenje“, nametljivo ponašanje i uhođenje nije „pretjerana zaljubljenost prema nesuđenoj odabranici srca“, premlaćena ili ubijena žena nije žrtva svog „ljubavnika“, inače „duše od čovjeka“, već nasilne osobe koja se ne može kontrolirati i koja ženu doživljava svojim vlasništvom s kojim on ima pravo raspolagati kako mu se prohtije pa čak joj i oduzeti život; nasilnik nije niti „monstrum“ niti „zvijer“, nasilje nije „krvavi pohod“, a pogotovo „najbolja priča“. Prilikom izvještavanja o bilo kojem obliku nasilja ili nasilničkog, odnosno kaznenog ponašanja prema ženama, neophodno je provjeriti zakonske odredbe, statistiku, služiti se pojmovima koji ne dovode u zabludu o kakvom se djelu radi te izbjegavati prikazivanje nasilja na zabavan, humoristički način kojim se umanjuje ozbiljnost takvih djela i kreira atmosfera razumijevanja i simpatije za počinitelja. Novinari/ke koji izvještavaju o silovanjima trebali/e bi se pobliže upoznati s problematikom silovanja, statistikom, traumom žrtava, razlozima silovatelja i načinima silovanja koji ukazuju da se prvenstveno radi o dominaciji i kontroli, a ne seksualnosti, pogotovo ne zdravoj seksualnosti koja je zbog alkohola ili neobuzdane zabave pošla po zlu.

59

Kako izvještavati o nasilju prema ženama na senzibilan način

Temeljem rezultata analize i uočenih i istaknutih primjera me-dijske prakse, koji nisu u skladu s nacionalnim i međunarod-nim smjernicama i odredbama vezanima uz medijski način izvještavanja o nasilju prema ženama, u nastavku donosimo preporuke koje bi trebalo razmotriti prilikom izrade smjernica Medijskog kodeksa – priručnika za profesionalno i senzibilno izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu, a koji će biti namijenjen novinarima i novinarkama, urednicima i urednicama te ostalim medijskim djelatnicima i djelatnicama koji/e izvješta-vaju o nasilju prema ženama ili donose odluke o naslovima, objavljivanju i opremi članka: • educirati se zašto je nasilje prema ženama rodno uvjetovano

nasilje;• koristiti pojedinačne slučajeve kako bi se dao širi kontekst

i objavili statistički pokazatelji zbog kojih se nasilje prema ženama definira kao rodno uvjetovano nasilje;

• što češće uključivati informacije o organizacijama ili institucijama koje pružaju podršku i pomoć u slučajevima seksualnog nasilja ili nasilja u obitelji;

• provjeriti zakonske odredbe, statistiku, služiti se pojmovima koji ne dovode u zabludu;

• zaštita privatnosti, intime i dostojanstva žene prema kojoj je počinjeno nasilje moraju biti ispred znatiželje javnosti;

• zaštititi identitet žene prema kojoj je počinjeno nasilje (ne objavljivati fotografije, adresu i detalje koji indirektno upućuju na identitet);

• ne fokusirati se na izgled i način ponašanja žrtve (stupanj pijanstva žene prema kojoj je počinjeno nasilje, njezin način oblačenja, kasnog izlaska ili prethodnog tulumarenja s osobom ili osobama koje su kasnije počinile nasilje prema njoj);

• ne prikazivati silovanje kao nevinu zabavu koja je odjednom pošla po zlu;

60

• ne koristiti senzacionalističke izraze iz horror filmova (monstrum, koljač, prizor iz pakla, zvjersko silovanje, kuća horora, razderotine, zaklao/zaklana, izrezbaren nožem i sl.);

• ne sugerirati da je žrtva nasilja isprovocirala nasilje nad njom počinjeno (odselila iz kuće, razvela se, našla drugog partnera, napustila ga, napila se, odbila ga, ponašala se na određeni način i sl.);

• jasno poručiti da je za nasilje uvijek odgovoran nasilnik;• izbjegavati prikazivanje nasilja na zabavan, humorističan

način kojim se umanjuje ozbiljnost nasilničkih djela i kreira atmosfera razumijevanja i simpatije za počinitelja;

• ne dovoditi nasilje u kontekst ljubavi (nasilnik nije ljubavnik, njegova žrtva nije ljubavnica, a mjesto nasilja nije njihovo ljubavno gnijezdo), ne koristiti izraz „obljuba“, „zavođenje“ ili „nesuđena ljubav“ u slučajevima nasilja, uhođenja ili nametljivog ponašanja;

• ne nagađati o motivima kaznenog djela ili načina počinjenja koji su dio istrage;

• ne objavljivati spekulacije susjeda, poznanika/ca, članova/ica obitelji ili stručnih osoba;

• uključiti u izvještavanja o nasilju prema ženama kompetentne sugovornice/ke koji imaju znanja i iskustvo temeljem kojeg mogu odgovoriti na pitanja vezana uz problematiku nasilja prema ženama;

• uključiti rezultate postojećih analiza i istraživanja.

Namjera ove Analize bila je dokumentirati postojeću medijsku praksu te istaknuti propuste u medijskom izvještavanju o nasilju prema ženama kao rodno uvjetovanom nasilju i temi koja zahtijeva poseban senzibilitet, jednako kao i slučajevi, na primjer, nasilja prema djeci ili izvještavanja o samoubojstvima. Nasilje prema ženama ne čine samo ekstremni slučajevi nasilja, a višednevno izvještavanje o istom slučaju na način da se „podgrijava“ pozornost čitateljstva, neovisno o tome što često nema novih informacija od javnog interesa, uz izostanak

61

medijske osude nasilja i davanja šireg društvenog konteksta, može dovesti do „zasićenosti“ temom što rezultira prihvaćanjem nasilja kao „normalne pojave“ i, nakon nekog vremena, rezultira mlakom osudom i reakcijom pa čak i nezainteresiranošću.Temeljem ove analize i u suradnji s novinarima/kama, urednicima/cama te glasnogovornicima/ama Ministarstva pravosuđa i Ministarstva unutarnjih poslova te drugim relevantnim dionicima, bit će izrađen Medijski kodeks sa smjernicama za senzibilno izvještavanje o nasilju prema ženama koji će biti dostupan svim medijima, kao i javnosti. Senzibilnim, korektnim i činjeničnim izvještavanjem o nasilju prema ženama, mediji mogu doprinijeti uklanjanju spolnih ste-reotipa i osvješćivanju o nasilju prema ženama kao rodno uvje-tovanom nasilju te promoviranju ravnopravnosti spolova kao jedne od najvećih društvenih vrednota demokratskog društva.

62

KORISNI LINKOVI VEZANI ZA MEDIJSKO

IZVJEŠTAVANJE O NASILJU,

NASILJU PREMA ŽENAMA I NASILJU

U OBITELJI

63

Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji: https://rm.coe.int/168008482e101

Opća preporuka br. 35 o rodno utemeljenom nasilju nad ženama kojom se ažurira Opća preporuka br. 19, UN Odbor za uklanjanje diskriminacije žena, izdanje Vlada Republike Hrvatske, Ured za ravnopravnost spolova, Zagreb, 2017.102: https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Ujedinjeni%20narodi//Op%C4%87a%20preporuka%20br%2035%20o%20rodno%20utemeljenom%20nasilju%20nad%20%C5%BEenama.pdf

Preporuka 1555 (2002) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe „Prikazivanje žena u medijima“, 2002.103: http://assembly.coe.int/nw/xml/XRef/Xref-XML2HTML-en.asp?fileid=16996&lang=en

Preporuka Rec (2002) 5 Odbora ministara državama članicama o zaštiti žena od nasilja i Memorandum s objašnjenjima, 2002.104: https://www.coe.int/en/web/genderequality/recommendation-rec-2002-5-and-other-tools-of-the-council-of-europe-concerning-violence-against-women

Rezolucija 1751 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe „Suzbijanje seksističkih stereotipa u medijima“, 2010.105: http://assembly.coe.int/nw/xml/XRef/Xref-XML2HTML-en.asp?fileid=17893&lang=en

Kodeks časti hrvatskih novinara – Novinarsko vijeće časti HND-a: http://www.hnd.hr/novinarsko-vijece-casti1

Mitovi i predrasude o seksualnom nasilju, Ženska soba: http://zenskasoba.hr/podrucja-rada/seksualno-nasilje/mitovi-i-predrasude-o-seksualnom-nasilju/

Priručnik sa smjernicama za medijsko izvještavanje o nasilju u obitelji – Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Zagreb, 2018.: https://mdomsp.gov.hr/UserDocsImages//Publikacije//PRIRUCNIK%20SA%20SMJERNICAMA%20ZA%20MEDIJSKO%20IZVJESTAVANJE%20O%20%20NASILJU%20U%20OBITELJI.pdf

Smjernice u odnosima s medijima – Ministarstvo unutarnjih poslova, kolovoz 2011.: https://www.mup.hr/UserDocsImages/Press/smjernice_2013.pdf

Kazneni zakon – pročišćeni tekst – izdanje Poslovni savjetnik: http://www.poslovni-savjetnik.com/propisi/kazneni-zakon-urednicki-procisceni-tekst-nn-br1252011-1442012-562015-612015-ispravak-i

Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2017. do 2022. godine – Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Zagreb, rujan 2017.: https://mdomsp.gov.hr/UserDocsImages//Vijesti2017//Nacionalna%20strategija%20zastite%20od%20nasilja%20u%20obitelji%20za%20razdoblje%20do%202017.%20do%202022.%20godine.pdf

Zakon o elektroničkim medijima, Narodne novine, br. 153/09, 84/11, 94/13 i 136/13: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_153_3740.html

Zakon o medijima, Narodne novine, br. 59/04, 84/11, 81/13: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_05_59_1324.html

Zakon o ravnopravnosti spolova, Narodne novine, br. 82/08, 69/17: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_82_2663.html

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Narodne novine br. 70/2017: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_07_70_1660.html

https://rm.coe.int/168008482e

https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Ujedinjeni narodi//Op%C4%87a preporuka br 35 o rodno utemeljenom nasilju nad %C5%BEenama.pdf



http://assembly.coe.int/nw/xml/XRef/Xref-XML2HTML-en.asp?fileid=16996&lang=en


https://www.coe.int/en/web/genderequality/recommendation-rec-2002-5-and-other-tools-of-the-council-of-europe-concerning-violence-against-women





http://www.hnd.hr/novinarsko-vijece-casti1


http://zenskasoba.hr/podrucja-rada/seksualno-nasilje/mitovi-i-predrasude-o-seksualnom-nasilju/

http://zenskasoba.hr/podrucja-rada/seksualno-nasilje/mitovi-i-predrasude-o-seksualnom-nasilju/

https://mdomsp.gov.hr/UserDocsImages//Publikacije//PRIRUCNIK SA SMJERNICAMA ZA MEDIJSKO IZVJESTAVANJE O NASILJU U OBITELJI.pdf



https://www.mup.hr/UserDocsImages/Press/smjernice_2013.pdf

http://www.poslovni-savjetnik.com/propisi/kazneni-zakon-urednicki-procisceni-tekst-nn-br1252011-1442012-562015-612015-ispravak-i



https://mdomsp.gov.hr/UserDocsImages//Vijesti2017//Nacionalna strategija zastite od nasilja u obitelji za razdoblje do 2017. do 2022. godine.pdf



https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_153_3740.html







64

FUSNOTE1 EU projekt “Building more effective protection: transforming the system for combating

violence against women / Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama“ JUST/2016/RGEN/AG/VAWA/9940, sufinanciran sredstvima Europske komisije u iznosu od 342.223,27 EUR-a , a ukupne vrijednosti 427.782,27 EUR-a.

2 Zakon o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, br. 82/2008; 69/2017) kao organski zakon te svi ostali zakoni, propisi, politike i međunarodni dokumenti koji su vezani za poštovanje načela ravnopravnosti spolova i/ili zabranu diskriminacije temeljem spola, obiteljskog i bračnog statusa i spolne orijentacije.

3 Analize press-clippinga izostale su 2012., 2013. i 2015., kad su se provodile druge tematske analize te stoga nisu uključene u ovu tablicu.

4 Prikupljenih preko agencije Briefing koja prati više od 365 dnevnih, tjednih, mjesečnih i periodičnih tiskovina koje se tiskaju na području Republike Hrvatske i odabire članke kategorizirane prema tematici i ključnim riječima vezanim uz područja ravnopravnosti spolova koja Pravobraniteljica prati.

5 2006., 2007., 2008., 2016. i 2017.6 Usvojena na Općoj skupštini UN-a 20. prosinca 1993. rezolucijom 48/104.7 Izvješće o radu za 2017. Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, ožujak 2018.,

http://www.prs.hr/index.php/izvjesca/20178 Republika Hrvatska je 22. siječnja 2013. potpisala Konvenciju Vijeća Europe o

sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Konvencija), a Hrvatski sabor je 13. travnja 2018. donio Zakon o potvrđivanju Konvencije, čime je Republika Hrvatska postala strankom Konvencije.

9 Članak 3. Konvencije: c. “rod” označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce; d. “rodno utemeljeno nasilje nad ženama” označava nasilje

10 Opća preporuka br. 35 o rodno utemeljenom nasilju nad ženama, UN Odbor za uklanjanje diskriminacije žena, B) Prevencija, stavak d., izdanje Vlada Republike Hrvatske, Ured za ravnopravnost spolova, Zagreb, 2017., https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Ujedinjeni%20narodi//Op%C4%87a%20preporuka%20br%2035%20o%20rodno%20utemeljenom%20nasilju%20nad%20%C5%BEenama.pdf

11 Odabrani su najčitaniji internetski portali (prema Gemius stranici – rating.gemius.com/hr/tree/domains u razdoblju od nekoliko godina) te elektronske verzije najčitanijih dnevnih tiskovina na nacionalnoj razini – Večernji i Jutarnji list). Prikupljeni su oni članci koji su bili dostupni online u trenutku prikupljanja materijala za analizu.

12 Pitanja u upitniku obuhvaćala su: vrstu članka, temu članka, primarni fokus, autorstvo, vizualnu opremu članka i relevantnost, zaštitu identiteta na fotografijama, naslove, opis nasilja, opis počinitelja i žrtve, citirane osobe te način izvještavanja.

13 Pojedini članci obuhvaćali su nekoliko tema pa je omogućeno unošenje više odgovora za isti članak.

14 Najveći broj članaka s ovom temom objavio je portal jutarnji.hr – 592 članka, odnosno 31,4% od ukupnog broja objavljenih članaka o konkretnim slučajevima nasilja počinjenih u Hrvatskoj na svim analiziranim portalima, a najmanje index.hr – 206 članaka (10,9%).

15 Autorstvo preostalih 19,4% tekstova su kombinacije agencijske vijesti i redakcijske obrade (6%), agencijske vijesti i inicijala iz kojeg se ne može odrediti spol (0,5%),

http://www.prs.hr/index.php/izvjesca/2017





http://rating.gemius.com/hr/tree/domains

http://rating.gemius.com/hr/tree/domains

65

redakcijske obrade i vijesti prenesene iz drugog medija (8,9%) te zajedničko autorstvo novinara i novinarke (4%).

16 Index.hr ima najveći postotak tekstova potpisanih inicijalima (83%), a jutarnji.hr najmanji (0,2%). Najveći postotak redakcijskih tekstova ima portal jutarnji.hr (28,2%), a najmanji index.hr (0,5%).

17 Grafikon, grafika, statistika, video i dr.18 Budući da su se članci prikupljali i analizirali tijekom 2017., nepoznati broj članaka

iz prethodnih godina, pogotovo 2012. i 2013., nije više imao fotografiju kojom je bio popraćen tekst u vrijeme objavljivanja. Stoga su statistički obrađene i analizirane one fotografije koje su bile dostupne u vrijeme prikupljanja materijala za analizu. Neki primjeri koji su korišteni u ovoj publikaciji kao ilustracija, obrađeni su u Photoshopu kako bi se izbjegle reklame, ali su navedeni datumi objavljivanja, naziv portala i točni naslovi prema kojima se može napraviti provjera autentičnosti.

19 Na primjer policijski automobil, policijska traka i sl.20 Npr. Jutarnji list, 22. 10. 2013. nezamućeno lice djevojke u koju je bivši dečko ispucao

5 metaka („Izrešetao je bivši dečko ‘Slađana ima pet prostrijelnih rana, ali polako se budi’) https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/izresetao-je-bivsi-decko-sladana-ima-pet-prostrijelnih-rana-ali-polako-se-budi/902436/; Jutarnji list, 24. 10. 2013., „Život joj više nije ugrožen ‘Djevojka koju je bivši izrešetao s pet metaka probudila se iz kome’“, https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/zivot-joj-vise-nije-ugrozen-djevojka-koju-je-bivsi-izresetao-s-pet-metaka-probudila-se-iz-kome/915536/ )

21 Vidi opis slučaja silovanja u Podstrani.22 Prilikom prikupljanja materijala uočeno je da je naslov kasnije promijenjen u: „Četiri

mjeseca užasa: Ugostitelj tjerao djevojku na odnose s psima koje je uzgajao“ https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/cetiri-mjeseca-uzasa-ugostitelj-tjerao-djevojku-na-odnose-s-psima-koje-je-uzgajao/4483187/ Budući da je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova zaprimila pritužbu građanke na navedeni naslov, u vrijeme postupanja po pritužbi naslov je glasio kako je navedeno u tekstu.

23 Senzacionalističkim smo kodirali one naslove kojima mediji nastoje izazvati senzaciju, isprovocirati emocije korištenjem određenih izraza koji ne pripadaju objektivnom izvještavanju i koji su sugestivni te one koji su usmjereni nagađanjima, pretpostavkama i spekulacijama o motivima nasilja ili načinu počinjenja nasilja. U nastavku teksta navode se konkretni primjeri takvih naslova. Prema Hrvatskom jezičnom portalu senzacionalizam označava način novinarskog pisanja; pretjerivanje u senzacionalnim činjenicama, inzistiranje na skandaloznome.

24 Naziv serijala bio je „Monstruozni ubojice“ – https://www.24sata.hr/tagovi/monstru-ozni-ubojice-166210

25 Navedeni linkovi korišteni su kao ilustracije, a odabrani su oni koji se odnose na slučajeve nasilja prema ženama u RH. Izrazi kojima nisu pridruženi linkovi pokrivaju vijesti o slučajevima nasilja prema ženama u svijetu.

26 jutarnji.hr, 29. 11. 2015., https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/novi-detalji-nezapamceni-prizori-uzasa-bio-je-na-speedu-izmasakrirao-djevojku-pa-oprao-njezin-les.-cijeli-dan-proveo-je-pored-njenog-mrtvog-tijela.../191662/; jutarnji.hr, 27. 11. 2012., https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/uzas-u-sibeniku-mladic-21-silovao-djevojku-18-u-autu-kojeg-je-ranije-te-veceri-ukrao/1366500/

27 jutarnji.hr, 27. 3. 2012., https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/strava-u-zagrebu-uhicen-60-godisnji-muskarac-pune-4-godine-silovao-vlastitu-unuku/1648989/; 24sata.hr, 15. 11. 2014., https://www.24sata.hr/news/kuca-strave-djevojcicu-15-je-tri-mjeseca-silovao-i-mlatio-393822;

28 index.hr, 24. 7. 2016., http://www.index.hr/vijesti/clanak/horor-na-izletnickom-bro-du-u-zadru-slovenka-prijavila-da-su-je-silovala-dvojica-muskaraca/908406.aspx;

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/izresetao-je-bivsi-decko-sladana-ima-pet-prostrijelnih-rana-ali-polako-se-budi/902436/

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/izresetao-je-bivsi-decko-sladana-ima-pet-prostrijelnih-rana-ali-polako-se-budi/902436/

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/zivot-joj-vise-nije-ugrozen-djevojka-koju-je-bivsi-izresetao-s-pet-metaka-probudila-se-iz-kome/915536/

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/zivot-joj-vise-nije-ugrozen-djevojka-koju-je-bivsi-izresetao-s-pet-metaka-probudila-se-iz-kome/915536/

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/cetiri-mjeseca-uzasa-ugostitelj-tjerao-djevojku-na-odnose-s-psima-koje-je-uzgajao/4483187/



https://www.24sata.hr/tagovi/monstruozni-ubojice-166210

https://www.24sata.hr/tagovi/monstruozni-ubojice-166210

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/novi-detalji-nezapamceni-prizori-uzasa-bio-je-na-speedu-izmasakrirao-djevojku-pa-oprao-njezin-les.-cijeli-dan-proveo-je-pored-njenog-mrtvog-tijela.../191662/



https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/uzas-u-sibeniku-mladic-21-silovao-djevojku-18-u-autu-kojeg-je-ranije-te-veceri-ukrao/1366500/

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/uzas-u-sibeniku-mladic-21-silovao-djevojku-18-u-autu-kojeg-je-ranije-te-veceri-ukrao/1366500/

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/strava-u-zagrebu-uhicen-60-godisnji-muskarac-pune-4-godine-silovao-vlastitu-unuku/1648989/

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/strava-u-zagrebu-uhicen-60-godisnji-muskarac-pune-4-godine-silovao-vlastitu-unuku/1648989/

https://www.24sata.hr/news/kuca-strave-djevojcicu-15-je-tri-mjeseca-silovao-i-mlatio-393822

https://www.24sata.hr/news/kuca-strave-djevojcicu-15-je-tri-mjeseca-silovao-i-mlatio-393822

http://www.index.hr/vijesti/clanak/horor-na-izletnickom-brodu-u-zadru-slovenka-prijavila-da-su-je-silovala-dvojica-muskaraca/908406.aspx

http://www.index.hr/vijesti/clanak/horor-na-izletnickom-brodu-u-zadru-slovenka-prijavila-da-su-je-silovala-dvojica-muskaraca/908406.aspx

66

jutarnji.hr, 7. 11. 2012., https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/horor-u-osijeku-nozem-ubio-majku-dvoje-djece-susjedi-slusali-zapomaganje-i-vikanje-ali-nitko-nije-reagirao/1361037/

29 Jeza u Popovači, Jutarnji list, 18. 10. 2012.; https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kroni-ka/jeza-u-popovaci-bolnicar-silovao-bolesnicu-u-psihijatrijskoj-bolnici-dobio-manje-od-4-godine-zatvora/1355073/

30 index.hr, 5. 10. 2015., http://www.index.hr/vijesti/clanak/nista-od-presude-za-ma-sakr-u-podstrani-sudac-odgodio-objavu-sporna-su-vjestacenja-/846121.aspx

31 jutarnji.hr, 28. 8. 2013., https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/zvjerstvo-u-zadru-s-balkona-je-zazivala-pomoc-ali-muz-je-bio-brzi-ubio-ju-je-pa-se-sam-javio-polici-ji/1065020/

32 jutarnji.hr, 20. 6. 2016., https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/detalji-mon-struoznog-ubojstva-kod-sibenika-zasto-je-muskarac-cekicem-zatukao-supru-gu/4484189/

33 jutarnji.hr, 26. 6. 2016., https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/jezivi-deta-lji-stravicnog-zlocina-mjestani-u-soku-policajac-pucao-u-zenu-pred-njenim-si-nom-5/4472588/

34 jutarnji.hr, 19. 11. 12.; https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/zvjersko-silovanje-monstrum-u-zatvoru-djevojci-je-zivot-i-dalje-u-opasnosti-a-u-bolnici-najavljuju-no-ve-operacije/1364232/

35 jutarnji.hr, 13. 11. 2012., https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/otac-iz-pakla-monstrum-dobio-dvadeset-godina-zbog-okrutnog-silovanja-dviju-11-i-12-godina-kceri-zlocin-se-dogadao-pune-tri-godine/1362471/

36 index.hr, 1. 7. 2015., http://www.index.hr/vijesti/clanak/tulum-iz-pakla-u-podstrani-optuzeni-za-silovanje-ne-sjeca-se-sto-je-radio-kljucnih-pola-sata/828464.aspx

37 jutarnji.hr, 4. 7. 2016., https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/pakleno-ljetovanje-na-jadranu-kanadanka-25-i-austrijanka-18-silovala-su-nas-trojica/4495196/

38 vecernji.hr, 17. 6. 2013., https://www.vecernji.hr/vijesti/brak-iz-pakla-golu-je-svezao-vukao-po-kuci-pa-istukao-570434

39 index.hr, 9. 5. 2014., http://www.index.hr/vijesti/clanak/djedu-iz-pakla-cetiri-godi-ne-zatvora-silovao-unuke-svoje-supruge-ucenice-cetvrtog-i-petog-razreda/745536.aspx

40 jutarnji.hr, 28. 12. 2012., https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/cudom-prezivje-la-krvavi-pohod-svog-supruga-klecala-sam-i-preklinjala-ga-da-ne-puca-a-on-me-pogodio-u-glavu/1153886/

41 index.hr, 30. 9. 2015., http://www.index.hr/vijesti/clanak/krvavi-tulum-u-podstrani-obrana-trazi-da-se-simac-oslobodi-za-silovanje-a-osudi-za-osobito-teske-ozljede/845107.aspx

42 24sata.hr, 25. 7. 2013., https://www.24sata.hr/news/presuda-maksimalna-kazna-ili-oslobaanje-za-edija-misica-325278; jutarnji.hr, 28. 11. 2012., https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/foto-ovo-je-monstrum-iz-sibenika-frane-m.-je-djevojku-18-silovao-u-ukradenom-automobilu/1366935/; jutarnji.hr, 13. 6. 2014., https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/monstrum-iz-zagreba-dobio-4-godine-zatvora-jer-je-pijan-mlatio-zenu-i-godinama-tukao-djecu/810091/; vecernji.hr, 19. 9. 2016., https://www.vecernji.hr/vijesti/monstrumu-17-godina-zatvora-zbog-silovanja-triju-maloljetnih-kceri-s-teskocama-u-razvoju-1114784; tportal, 3. 4. 2013., https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/sokantna-scenografija-i-rituali-zadarskog-monstruma-20130403 ; index.hr, 14. 8. 2014., http://www.index.hr/vijesti/clanak/monstrum-iz-zupe-dubrovacke-unakazio-suprugu-brutalno-je-pretukao-nozem-joj-otkinuo-nos/765541.aspx i dr.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/horor-u-osijeku-nozem-ubio-majku-dvoje-djece-susjedi-slusali-zapomaganje-i-vikanje-ali-nitko-nije-reagirao/1361037/



https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/jeza-u-popovaci-bolnicar-silovao-bolesnicu-u-psihijatrijskoj-bolnici-dobio-manje-od-4-godine-zatvora/1355073/



http://www.index.hr/vijesti/clanak/nista-od-presude-za-masakr-u-podstrani-sudac-odgodio-objavu-sporna-su-vjestacenja-/846121.aspx


https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/zvjerstvo-u-zadru-s-balkona-je-zazivala-pomoc-ali-muz-je-bio-brzi-ubio-ju-je-pa-se-sam-javio-policiji/1065020/



https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/detalji-monstruoznog-ubojstva-kod-sibenika-zasto-je-muskarac-cekicem-zatukao-suprugu/4484189/



https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/jezivi-detalji-stravicnog-zlocina-mjestani-u-soku-policajac-pucao-u-zenu-pred-njenim-sinom-5/4472588/



https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/zvjersko-silovanje-monstrum-u-zatvoru-djevojci-je-zivot-i-dalje-u-opasnosti-a-u-bolnici-najavljuju-nove-operacije/1364232/



https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/otac-iz-pakla-monstrum-dobio-dvadeset-godina-zbog-okrutnog-silovanja-dviju-11-i-12-godina-kceri-zlocin-se-dogadao-pune-tri-godine/1362471/



http://www.index.hr/vijesti/clanak/tulum-iz-pakla-u-podstrani-optuzeni-za-silovanje-ne-sjeca-se-sto-je-radio-kljucnih-pola-sata/828464.aspx

http://www.index.hr/vijesti/clanak/tulum-iz-pakla-u-podstrani-optuzeni-za-silovanje-ne-sjeca-se-sto-je-radio-kljucnih-pola-sata/828464.aspx

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/pakleno-ljetovanje-na-jadranu-kanadanka-25-i-austrijanka-18-silovala-su-nas-trojica/4495196/

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/pakleno-ljetovanje-na-jadranu-kanadanka-25-i-austrijanka-18-silovala-su-nas-trojica/4495196/

https://www.vecernji.hr/vijesti/brak-iz-pakla-golu-je-svezao-vukao-po-kuci-pa-istukao-570434

https://www.vecernji.hr/vijesti/brak-iz-pakla-golu-je-svezao-vukao-po-kuci-pa-istukao-570434

http://www.index.hr/vijesti/clanak/djedu-iz-pakla-cetiri-godine-zatvora-silovao-unuke-svoje-supruge-ucenice-cetvrtog-i-petog-razreda/745536.aspx



https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/cudom-prezivjela-krvavi-pohod-svog-supruga-klecala-sam-i-preklinjala-ga-da-ne-puca-a-on-me-pogodio-u-glavu/1153886/



http://www.index.hr/vijesti/clanak/krvavi-tulum-u-podstrani-obrana-trazi-da-se-simac-oslobodi-za-silovanje-a-osudi-za-osobito-teske-ozljede/845107.aspx



https://www.24sata.hr/news/presuda-maksimalna-kazna-ili-oslobaanje-za-edija-misica-325278

https://www.24sata.hr/news/presuda-maksimalna-kazna-ili-oslobaanje-za-edija-misica-325278

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/foto-ovo-je-monstrum-iz-sibenika-frane-m.-je-djevojku-18-silovao-u-ukradenom-automobilu/1366935/



https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/monstrum-iz-zagreba-dobio-4-godine-zatvora-jer-je-pijan-mlatio-zenu-i-godinama-tukao-djecu/810091/



https://www.vecernji.hr/vijesti/monstrumu-17-godina-zatvora-zbog-silovanja-triju-maloljetnih-kceri-s-teskocama-u-razvoju-1114784

https://www.vecernji.hr/vijesti/monstrumu-17-godina-zatvora-zbog-silovanja-triju-maloljetnih-kceri-s-teskocama-u-razvoju-1114784

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/sokantna-scenografija-i-rituali-zadarskog-monstruma-20130403

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/sokantna-scenografija-i-rituali-zadarskog-monstruma-20130403

http://www.index.hr/vijesti/clanak/monstrum-iz-zupe-dubrovacke-unakazio-suprugu-brutalno-je-pretukao-nozem-joj-otkinuo-nos/765541.aspx



67

43 Prema definiciji Hrvatskog jezičnog portala (http://hjp.znanje.hr/) monstrum je 1) “strukturno abnormalna ili groteskno deformirana životinja, biljka ili predmet”; 2) “biće iz priče, filma i sl. koje djeluje zastrašujuće; čudovište, nakaza, neman”; 3) u prenesenom značenju: “iznimno pokvaren i zao čovjek”.

44 Članak 16. st. 1., Narodne novine, br. 59/04, 84/11, 81/1345 Npr. „Ubio ženu pa sebe! Jedni kažu: Bio je nasilan. Drugi: Duša od čovjeka“,

vecernji.hr, 10. 11. 2016., https://www.vecernji.hr/vijesti/ubio-zenu-pa-sebe-jedni-kazu-bio-je-nasilan-drugi-dusa-od-covjeka-1127580

46 Najveći postotak članaka u kojima su objavili puno ime i prezime žrtve imao je tportal.hr (42,7%, odnosno 42,9%), a najmanji index.hr (6,3% ime i prezime žrtve i 19,4% ime i prezime počinitelja).

47 Kod portala index.hr taj udio je još i viši (38,8% članaka u kojima nije poznata dob počinitelja, te 34,5% članaka u kojima nije poznata dob žrtve).

48 Npr. „Detalji tragedije: Pogodilo ga je što se žena odselila od njega. Marica je Borisu bila sve, sto puta mi je to rekao. Bio je naočit i mogao je sto puta prevariti, ali nije nikada, to znam pouzdano. Nikada je nije udario, govori Borisov prijatelj“, 24sata.hr, 29. 9. 2016., https://www.24sata.hr/news/marica-je-borisu-bila-sve-ali-nije-mogao-podnijeti-preljub-493196

49 Najveći postotak ovakvog načina izvještavanja ima portal 24 sata.hr (28,8% svih njihovih članaka), a najmanji tportal.hr (6,3%).

50 24sata.hr, 28. 8. 2013., „Ljubavnik je šipkom ubio majku troje djece“, https://www.24sata.hr/news/ubijena-je-zena-u-polju-kraj-bjelovara-osumnjiceni-uhicen-329698; vecernji.hr, 27. 8. 2013., „Majku troje malodobne djece pajserom usmrtio ljubavnik“, https://www.vecernji.hr/vijesti/majku-troje-malodobne-djece-pajserom-usmrtio-ljubavnik-604558

51 T-portal, 28. 8. 2013., „Otac osmero djece pajserom ubio ženu s kojom ima dvoje djece“, https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/otac-osmero-djece-pajserom-ubio-zenu-s-kojom-ima-dvoje-20130828

52 „Umirovljeni branitelj presudio supruzi pa sebi: „Svima je govorio da će je ubiti ako ga ostavi i nitko nije ništa poduzeo“, Slobodna Dalmacija, 10. 11. 2016., https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/crna-kronika/clanak/id/449670/umirovljeni-branitelj-presudio-supruzi-pa-sebi-svima-je-govorio-da-ce-je-ubiti-ako-ga-ostavi-i-nitko-nije-nista-poduzeo

53 „Prevencija nasilja u vezama mladih“ provedeno u 12 srednjih škola RH na uzorku od 330 srednjoškolaca/ki, CESI 2016.

54 „Alarmantni rezultati istraživanja među mladima u Hrvatskoj: Čak trećina tinejdžera opravdava nasilje u vezama“, Jutarnji list, 22. 11. 2016., https://www.jutarnji.hr/life/seks-i-veze/alarmantni-rezultati-istrazivanja-medu-mladima-u-hrvatskoj-cak-trecina-tinejdzera-opravdava-nasilje-u-vezama/5294675/

55 jutarnji.hr, 17. 9. 2016., https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/curu-17-mrtvu-pijanu-silovao-muskarac-22-u-wc-u-oko-5-ujutro-njezine-prijateljice-sve-snimale-mobitelom-i-pritom-se-smijuljile-pijane-i-one/4702475/

56 „Zabranjeno je javno prikazivanje i predstavljanje žena i muškaraca na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način, s obzirom na spol i spolnu orijentaciju“, Zakon o ravnopravnosti spolova, čl. 16. st. 2., Narodne novine br. 82/08,69/17).

57 „Svaki peti Hrvat misli da je u redu silovati pijanu ženu“, tportal.hr, 30. 11. 2016. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/svaki-peti-hrvat-misli-da-je-u-redu-silovati-pijanu-zenu-20161130

58 Članak 140., Kazneni zakon (Narodne novine br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17).

http://hjp.znanje.hr/

https://www.vecernji.hr/vijesti/ubio-zenu-pa-sebe-jedni-kazu-bio-je-nasilan-drugi-dusa-od-covjeka-1127580

https://www.vecernji.hr/vijesti/ubio-zenu-pa-sebe-jedni-kazu-bio-je-nasilan-drugi-dusa-od-covjeka-1127580

https://www.24sata.hr/news/marica-je-borisu-bila-sve-ali-nije-mogao-podnijeti-preljub-493196

https://www.24sata.hr/news/marica-je-borisu-bila-sve-ali-nije-mogao-podnijeti-preljub-493196

https://www.24sata.hr/news/ubijena-je-zena-u-polju-kraj-bjelovara-osumnjiceni-uhicen-329698



https://www.vecernji.hr/vijesti/majku-troje-malodobne-djece-pajserom-usmrtio-ljubavnik-604558

https://www.vecernji.hr/vijesti/majku-troje-malodobne-djece-pajserom-usmrtio-ljubavnik-604558

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/otac-osmero-djece-pajserom-ubio-zenu-s-kojom-ima-dvoje-20130828

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/otac-osmero-djece-pajserom-ubio-zenu-s-kojom-ima-dvoje-20130828

https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/crna-kronika/clanak/id/449670/umirovljeni-branitelj-presudio-supruzi-pa-sebi-svima-je-govorio-da-ce-je-ubiti-ako-ga-ostavi-i-nitko-nije-nista-poduzeo




https://www.jutarnji.hr/life/seks-i-veze/alarmantni-rezultati-istrazivanja-medu-mladima-u-hrvatskoj-cak-trecina-tinejdzera-opravdava-nasilje-u-vezama/5294675/



https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/curu-17-mrtvu-pijanu-silovao-muskarac-22-u-wc-u-oko-5-ujutro-njezine-prijateljice-sve-snimale-mobitelom-i-pritom-se-smijuljile-pijane-i-one/4702475/



https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/svaki-peti-hrvat-misli-da-je-u-redu-silovati-pijanu-zenu-20161130

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/svaki-peti-hrvat-misli-da-je-u-redu-silovati-pijanu-zenu-20161130

68

59 jutarnji.hr, 13. 7. 2013. – https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/zaradio-kaznenu-prijavu-zbog-udvaranja-uhodio-izabranicu-svog-srca/1054571/

60 jutarnji.hr, 9. 9. 2014. – https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/ludo-zaljubljen-u-damu-stariju-od-sebe-mladic-iz-zagreba-u-pritvoru-jer-je-bio-prenametljiv-na-fejsu/696445/

61 „Josipova žrtva je samo jedna od 239 osoba koje su u proteklih 19 mjeseci, otkad je zaživjelo u Kaznenom zakonu novo (ne)djelo nametljivog ponašanja, potražile pomoć policije. U odnosu na prošlu godinu, zabilježen je porast od preko 70 posto! MUP-ove statistike bodu u oči. Od početka godine diljem Lijepe Naše, evidentirano je preko 110 kaznenih djela nametljivog ponašanja na štetu više od 113 osoba, za što će odgovarati na optuženičkoj klupi najmanje njih 66, dok je prošlu cijelu godinu tih djela bilo 151, a za zbog čega su prijavljena 74 nametljivca koji su zagorčali živote 126 svojih meta. U oko 75% slučajeva proganjanja, progonitelj je muškarac, a žrtva je žena. U preostalih 25% slučajeva pojavljuju se sve kombinacije: žene koje progone muškarce, muškarci koji progone muškarce i žene koje progone žene.“, Jutarnji list, 9. 9. 2014. „Ludo zaljubljen u damu stariju od sebe – Mladić iz Zagreba u pritvoru jer je bio prenametljiv na Fejsu“.

62 jutarnji.hr, 3. 1. 2012., https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/njemacka-policija-ih-trazi-vec-dva-tjedna-hrvat-mario-f.-28-zaveo-kcer-11-svoje-bivse-djevojke-i-nestao-s-njom/1629831/

63 tportal.hr, 3. 1. 2012., https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hrvatski-kamiondzija-zaveo-11-godisnju-curicu-20120103

64 jutarnji.hr, 9. 3. 2015., https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/ljubomorko-zatocio-bivsu-prijetio-joj-lopatom-bit-ces-samo-moja-ako-mi-se-ne-vratis-spalit-cu-vas-i-zakopati-oboje/484708/

65 Kazneni zakon, čl. 139. st. 2. (Narodne novine, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17)

66 jutarnji.hr, 19. 11. 2012., „Ozljede je nanio napuklom bocom? Što se dogodilo na tulumu strave u Podstrani: Masakrirao je djevojku jer mu je u pijanstvu ‘zakazala muškost’?“, https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/sto-se-dogodilo-na-tulumu-strave-u-podstrani-masakrirao-je-djevojku-jer-mu-je-u-pijanstvu-%E2%80%98zakazala-muskost%E2%80%99/1364433/; „Ostat će teški invalid do kraja života. Studentica nije silovana ni mikserom ni bocom: Stravične ozljede nanesene su rukom!“, jutarnji.hr, 21. 11. 2012., https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/studentica-nije-silovana-ni-mikserom-ni-bocom-stravicne-ozljede-nanesene-su-rukom/1365045/ ; index.hr, 28. 3. 2013. „Nalaz vještaka: Silovanje u Podstrani počinjeno je uređajem!“,http://www.index.hr/black/clanak/nalaz-vjestaka-silovanje-u-podstrani-pocinjeno-je-uredjajem/669824.aspx ;

67 „Studentica je dovedena s ozljedama vagine i crijeva, rečeno je danas u policiji, koja je kratko izvijestila da je odmah po događaju u postaju privela više osoba za koje se sumnja da imaju veze s tim.“

68 jutarnji.hr, https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/tulum-iz-pakla-djevojka-20-nadena-s-teskim-ozljedama-vagine-i-crijeva-hitno-je-operirana-lijecnici-se-bore-za-njen-zivot/1364211/

69 24sata.hr, https://www.24sata.hr/news/djevojku-20-dovezli-u-bolnicu-razderane-vagine-i-crijeva-289856

70 vecernji.hr, https://www.vecernji.hr/vijesti/studentica-zvjerski-silovana-privedena-petorica-kolega-476435

71 tportal.hr, https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/studentica-kriticno-privedeno-vise-osoba-20121117#.UKi0yWfnFtg

72 index.hr, http://www.index.hr/vijesti/clanak/trbosjeku-iz-podstrane-odredjen-istrazni-

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/zaradio-kaznenu-prijavu-zbog-udvaranja-uhodio-izabranicu-svog-srca/1054571/

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/zaradio-kaznenu-prijavu-zbog-udvaranja-uhodio-izabranicu-svog-srca/1054571/

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/ludo-zaljubljen-u-damu-stariju-od-sebe-mladic-iz-zagreba-u-pritvoru-jer-je-bio-prenametljiv-na-fejsu/696445/



https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/njemacka-policija-ih-trazi-vec-dva-tjedna-hrvat-mario-f.-28-zaveo-kcer-11-svoje-bivse-djevojke-i-nestao-s-njom/1629831/



https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hrvatski-kamiondzija-zaveo-11-godisnju-curicu-20120103

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hrvatski-kamiondzija-zaveo-11-godisnju-curicu-20120103

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/ljubomorko-zatocio-bivsu-prijetio-joj-lopatom-bit-ces-samo-moja-ako-mi-se-ne-vratis-spalit-cu-vas-i-zakopati-oboje/484708/



https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/sto-se-dogodilo-na-tulumu-strave-u-podstrani-masakrirao-je-djevojku-jer-mu-je-u-pijanstvu-%E2%80%98zakazala-muskost%E2%80%99/1364433/



https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/studentica-nije-silovana-ni-mikserom-ni-bocom-stravicne-ozljede-nanesene-su-rukom/1365045/



http://www.index.hr/black/clanak/nalaz-vjestaka-silovanje-u-podstrani-pocinjeno-je-uredjajem/669824.aspx

http://www.index.hr/black/clanak/nalaz-vjestaka-silovanje-u-podstrani-pocinjeno-je-uredjajem/669824.aspx

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/tulum-iz-pakla-djevojka-20-nadena-s-teskim-ozljedama-vagine-i-crijeva-hitno-je-operirana-lijecnici-se-bore-za-njen-zivot/1364211/



https://www.24sata.hr/news/djevojku-20-dovezli-u-bolnicu-razderane-vagine-i-crijeva-289856

https://www.24sata.hr/news/djevojku-20-dovezli-u-bolnicu-razderane-vagine-i-crijeva-289856

https://www.vecernji.hr/vijesti/studentica-zvjerski-silovana-privedena-petorica-kolega-476435

https://www.vecernji.hr/vijesti/studentica-zvjerski-silovana-privedena-petorica-kolega-476435

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/studentica-kriticno-privedeno-vise-osoba-20121117#.UKi0yWfnFtg

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/studentica-kriticno-privedeno-vise-osoba-20121117#.UKi0yWfnFtg

http://www.index.hr/vijesti/clanak/trbosjeku-iz-podstrane-odredjen-istrazni-zatvor-izmasakrirana-djevojka-nicega-se-ne-sjeca/647273.aspx

69

zatvor-izmasakrirana-djevojka-nicega-se-ne-sjeca/647273.aspx73 https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/studenticu-s-teskim-ozljedama-intimnog-

podrucja-skinuli-s-respiratora-2012111874 vecernji.hr, 18. 11. 2012., https://www.vecernji.hr/vijesti/uzasne-ozljede-svojoj-

djevojci-nanio-je-grlicem-razbijene-boce-47663775 http://www.index.hr/vijesti/clanak/silovanje-u-podstrani-nalozena-pretraga-kuce-

strave-policija-trazi-mikser-/647519.aspx76 https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/novi-detalji-lijecnici-sokirani-tezinom-

ozljeda-silovane-djevojke-u-20-godina-rada-kao-kirurg-nesto-slicno-nisam-vidio/1364169/

77 „Nesretna je djevojka prigodom gnusnog čina, za koji se sumnjiči mladić, zadobila vrlo teške ozljede, razderotine vagine i stijenke iza vagine, mišića anusa te tankog crijeva“, jutarnji.hr prenio 19. 11. 2012. iz Slobodne Dalmacije.

78 „Iskusni liječnici nisu mogli vjerovati prizoru koji su zatekli, no odmah su reagirali te djevojku prevezli u splitsku bolnicu. Tamo je podvrgnuta višesatnoj operaciji koja je završila oko ponoći, a navodno joj je zbog teških ozljeda odstranjeno čak šest metara crijeva.“

79 tportal.hr, 19. 11. 2012., https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/lijecnik-silovane-studentice-u-soku-20121119

80 jutarnji.hr, 20. 11. 2012. https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/stravicna-saznanja-lijecnici-sumnjaju-kako-je-doslo-do-nevidenih-ozljeda-djevojka-zamalo-ubijena-mikserom/1364517/

81 „Ostaje nejasno kako ju je osumnjičeni mogao tako izmesariti sa samo svoja tri prsta!“, index.hr, 5. 12. 2012. http://www.index.hr/vijesti/clanak/koktel-za-tulum-iz-pakla-viski-stok-medica-i-malo-trave/650633.aspx

82 index.hr, 20. 11. 2012., http://www.index.hr/vijesti/clanak/trbosjeku-iz-podstrane-izmjereno-144-promila-alkohola-istrazuju-je-li-bio-i-drogiran/647733.aspx, index.hr, 5. 12. 2012., http://www.index.hr/vijesti/clanak/koktel-za-tulum-iz-pakla-viski-stok-medica-i-malo-trave/650633.aspx ; 24sata.hr, 13. 12. 2012., https://www.24sata.hr/news/osumnjiceni-za-silovanje-u-podstrani-nije-uzimao-drogu-293595

83 24sata.hr, 28. 11. 2012., https://www.24sata.hr/news/djevojka-silovana-u-podstrani-za-par-dana-izlazi-iz-bolnice-291306; index.hr, 27. 11. 2012., http://www.index.hr/vijesti/clanak/uspjesno-se-oporavila-djevojka-silovana-u-podstrani-izlazi-iz-bolnice-krajem-tjedna/649346.aspx; vecernji.hr, 22. 11. 2012., https://www.vecernji.hr/vijesti/strucnjaci-takve-se-ozljede-mogu-nanijeti-samo-alatom-478525

84 index.hr, 10. 1. 2013., http://www.index.hr/vijesti/clanak/ispitana-i-zrtva-osumnjiceni-za-silovanje-studentice-u-podstrani-na-slobodi-/656394.aspx ; jutarnji.hr, 28. 3. 2013., https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/horor-u-podstrani-obrat-u-istrazi-stravicnog-silovanja-r.-s.-se-sumnjici-i-za-pokusaj-ubojstva/1206734/ ; tportal, 25. 7. 2013., https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/podignuta-optuznica-za-silovanje-u-podstrani-20130725

85 tportal.hr, 28. 3. 2013., https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/obrat-u-istrazi-stravicnog-silovanja-u-podstrani-20130328 ; jutarnji.hr, 28. 12. 2013. https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/izmjena-optuznica-za-silovanje-teske-ozljede-djevojci-nanesene-rukom-a-ne-mikserom/933458/

86 index.hr, 6. 6. 2014., „Počelo suđenje za brutalno silovanje u Podstrani: Žrtva silovana štapnim mikserom?“, http://www.index.hr/vijesti/clanak/pocelo-sudjenje-za-brutalno-silovanje-u-podstrani-zrtva-silovana-stapnim-mikserom/751904.aspx; index.hr, 20. 10. 2014., Suđenje za brutalno silovanje u Podstrani: Vještaci potvrdili da su ozljede djevojci nanesene “rotirajućim sredstvom”, http://www.index.hr/vijesti/clanak/sudjenje-za-brutalno-silovanje-u-podstrani-vjestaci-potvrdili-da-su-ozljede-

http://www.index.hr/vijesti/clanak/trbosjeku-iz-podstrane-odredjen-istrazni-zatvor-izmasakrirana-djevojka-nicega-se-ne-sjeca/647273.aspx

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/studenticu-s-teskim-ozljedama-intimnog-podrucja-skinuli-s-respiratora-20121118

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/studenticu-s-teskim-ozljedama-intimnog-podrucja-skinuli-s-respiratora-20121118

https://www.vecernji.hr/vijesti/uzasne-ozljede-svojoj-djevojci-nanio-je-grlicem-razbijene-boce-476637

https://www.vecernji.hr/vijesti/uzasne-ozljede-svojoj-djevojci-nanio-je-grlicem-razbijene-boce-476637

http://www.index.hr/vijesti/clanak/silovanje-u-podstrani-nalozena-pretraga-kuce-strave-policija-trazi-mikser-/647519.aspx

http://www.index.hr/vijesti/clanak/silovanje-u-podstrani-nalozena-pretraga-kuce-strave-policija-trazi-mikser-/647519.aspx

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/novi-detalji-lijecnici-sokirani-tezinom-ozljeda-silovane-djevojke-u-20-godina-rada-kao-kirurg-nesto-slicno-nisam-vidio/1364169/



https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/lijecnik-silovane-studentice-u-soku-20121119

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/lijecnik-silovane-studentice-u-soku-20121119

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/stravicna-saznanja-lijecnici-sumnjaju-kako-je-doslo-do-nevidenih-ozljeda-djevojka-zamalo-ubijena-mikserom/1364517/



http://www.index.hr/vijesti/clanak/koktel-za-tulum-iz-pakla-viski-stok-medica-i-malo-trave/650633.aspx


http://www.index.hr/vijesti/clanak/trbosjeku-iz-podstrane-izmjereno-144-promila-alkohola-istrazuju-je-li-bio-i-drogiran/647733.aspx

http://www.index.hr/vijesti/clanak/trbosjeku-iz-podstrane-izmjereno-144-promila-alkohola-istrazuju-je-li-bio-i-drogiran/647733.aspx



https://www.24sata.hr/news/osumnjiceni-za-silovanje-u-podstrani-nije-uzimao-drogu-293595

https://www.24sata.hr/news/osumnjiceni-za-silovanje-u-podstrani-nije-uzimao-drogu-293595

https://www.24sata.hr/news/djevojka-silovana-u-podstrani-za-par-dana-izlazi-iz-bolnice-291306

https://www.24sata.hr/news/djevojka-silovana-u-podstrani-za-par-dana-izlazi-iz-bolnice-291306

http://www.index.hr/vijesti/clanak/uspjesno-se-oporavila-djevojka-silovana-u-podstrani-izlazi-iz-bolnice-krajem-tjedna/649346.aspx



https://www.vecernji.hr/vijesti/strucnjaci-takve-se-ozljede-mogu-nanijeti-samo-alatom-478525

https://www.vecernji.hr/vijesti/strucnjaci-takve-se-ozljede-mogu-nanijeti-samo-alatom-478525

http://www.index.hr/vijesti/clanak/ispitana-i-zrtva-osumnjiceni-za-silovanje-studentice-u-podstrani-na-slobodi-/656394.aspx

http://www.index.hr/vijesti/clanak/ispitana-i-zrtva-osumnjiceni-za-silovanje-studentice-u-podstrani-na-slobodi-/656394.aspx

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/horor-u-podstrani-obrat-u-istrazi-stravicnog-silovanja-r.-s.-se-sumnjici-i-za-pokusaj-ubojstva/1206734/

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/horor-u-podstrani-obrat-u-istrazi-stravicnog-silovanja-r.-s.-se-sumnjici-i-za-pokusaj-ubojstva/1206734/

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/podignuta-optuznica-za-silovanje-u-podstrani-20130725

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/podignuta-optuznica-za-silovanje-u-podstrani-20130725

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/obrat-u-istrazi-stravicnog-silovanja-u-podstrani-20130328

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/obrat-u-istrazi-stravicnog-silovanja-u-podstrani-20130328

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/izmjena-optuznica-za-silovanje-teske-ozljede-djevojci-nanesene-rukom-a-ne-mikserom/933458/



http://www.index.hr/vijesti/clanak/pocelo-sudjenje-za-brutalno-silovanje-u-podstrani-zrtva-silovana-stapnim-mikserom/751904.aspx

http://www.index.hr/vijesti/clanak/pocelo-sudjenje-za-brutalno-silovanje-u-podstrani-zrtva-silovana-stapnim-mikserom/751904.aspx

http://www.index.hr/vijesti/clanak/sudjenje-za-brutalno-silovanje-u-podstrani-vjestaci-potvrdili-da-su-ozljede-djevojci-nanesene-rotirajucim-sredstvom/778738.aspx


70

djevojci-nanesene-rotirajucim-sredstvom/778738.aspx; vecernji.hr, 12. 5. 2014., „Treće vještačenje treba otkriti je li ju je silovao mikserom“ https://www.vecernji.hr/vijesti/trece-medicinsko-vjestacenje-na-pocetku-sudenja-roku-s-938231

87 index.hr, 29. 10. 2015., Krvavi tulum u Podstrani: Psihijatar i psiholog pokušat će utvrditi je li žrtva mogla pružiti otpor, http://www.index.hr/vijesti/clanak/krvavi-tulum-u-podstrani-psihijatar-i-psiholog-pokusat-ce-utvrditi-je-li-zrtva-mogla-pruziti-otpor/852563.aspx;

88 5. 10. 2015. „Ništa od presude za masakr u Podstrani: Sudac odgodio objavu, sporna su vještačenja“, http://www.index.hr/vijesti/clanak/nista-od-presude-za-masakr-u-podstrani-sudac-odgodio-objavu-sporna-su-vjestacenja-/846121.aspx

89 24sata.hr, 3. 7. 2015., Tulum iz pakla: “Dirao sam je rukom, nisam imao napravu”, https://www.24sata.hr/news/tulum-iz-pakla-dirao-sam-je-rukom-nisam-imao-naparavu-426509

90 24sata.hr, 22. 9. 2016., „Djevojka koja je silovana u Podstrani bila je neubrojiva“, https://www.24sata.hr/news/djevojka-koja-je-silovana-u-podstrani-bila-je-neubrojiva-492266 ; index.hr, 26. 4. 2016. Novo vještačenje žrtve Roka Šimca: Je li ga bila sposobna odbiti?, http://www.index.hr/vijesti/clanak/novo-vjestacenje-zrtve-roka-simca-je-li-ga-bila-sposobna-odbiti/889606.aspx

91 24sata.hr, 11. 11. 2016., „Mladić dobio četiri i pol godine zatvora zbog krvavog tuluma“, https://www.24sata.hr/news/danas-presuda-za-krvavi-tulum-na-kojem-je-stradala-djevojka-498727; index.hr, 11. 11. 2016., „TULUM STRAVE Šimac dobio 4,5 godine za silovanje u Podstrani, njegov odvjetnik se uzda u Vrhovni sud“, http://www.index.hr/vijesti/clanak/tulum-strave-simac-dobio-45-godine-za-silovanje-u-podstrani-njegov-odvjetnik-se-uzda-u-vrhovni-sud/931322.aspx ; vecernji.hr, 11. 11. 2016., „Kazna za ‘tulum iz pakla’: Roko Šimac (24) dobio 4,5 godina zatvora zbog brutalnog silovanja“, https://www.vecernji.hr/vijesti/simac-dobio-45-godina-zatvora-zbog-brutalnog-silovanja-u-podstrani-1127693 ; tportal.hr, 11. 11. 2016., Za brutalno silovanje u Podstrani 4,5 godina zatvora, https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/za-brutalno-silovanje-u-podstrani-4-5-godina-zatvora-20161111 ; jutarnji.hr, 11. 11. 2016., Misteriozni slučaj. Donesena presuda za tulum strave u Podstrani – Mladić zbog brutalnog silovanja osuđen na četiri i pol godine zatvora, https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/donesena-presuda-za-tulum-strave-u-podstrani-mladic-zbog-brutalnog-silovanja-osuden-na-cetiri-i-pol-godine-zatvora/5250535/

92 http://www.prs.hr/index.php/priopcenja-prs/524-javno-priopcenje-pravobraniteljice93 Kodeks časti hrvatskih novinara na web stranicama Hrvatskog novinarskog društva

– http://www.hnd.hr/novinarsko-vijece-casti194 „Ostao sam šokiran tipom ozljeda, načinom ozljeđivanja i težinom ozljeda. U svojih

20 godina rada kao kirurg, nešto slično nisam vidio niti sam čuo za takvo što. Ovaj slučaj spada među jedinstvene medicinske slučajeve uopće“, kazao nam je, kad smo ga nazvali, dr. Hrvoje Tomasović, abdominalni kirurg koji je bio dežuran kad je u petak dovedena djevojka iz Podstrane, jutarnji.hr, 19. 11. 2012., https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/novi-detalji-lijecnici-sokirani-tezinom-ozljeda-silovane-djevojke-u-20-godina-rada-kao-kirurg-nesto-slicno-nisam-vidio/1364169/; „Prema mišljenju nekih liječnika, tako užasne ozljede kakve je pretrpjela nesretna studentica mogle su nastati i guranjem neke vrste štapnog miksera, no tek se treba utvrditi je li to točno i, ako jest, kakav je točno tip miksera upotrijebljen.“, jutarnji.hr, 20. 11. 2012., https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/stravicna-saznanja-lijecnici-sumnjaju-kako-je-doslo-do-nevidenih-ozljeda-djevojka-zamalo-ubijena-mikserom/1364517/

95 Smjernice u odnosima s medijima, https://www.mup.hr/UserDocsImages/Press/smjernice_2013.pdf

96 „Čuja san da je ta cura prvo sjedila u krilu jednom drugom momku, da bi na kraju završila u krilu mog sina. Ne mogu reći što je zapravo bilo, ali je sigurno nije silova.


https://www.vecernji.hr/vijesti/trece-medicinsko-vjestacenje-na-pocetku-sudenja-roku-s-938231

https://www.vecernji.hr/vijesti/trece-medicinsko-vjestacenje-na-pocetku-sudenja-roku-s-938231

http://www.index.hr/vijesti/clanak/krvavi-tulum-u-podstrani-psihijatar-i-psiholog-pokusat-ce-utvrditi-je-li-zrtva-mogla-pruziti-otpor/852563.aspx





https://www.24sata.hr/news/tulum-iz-pakla-dirao-sam-je-rukom-nisam-imao-naparavu-426509

https://www.24sata.hr/news/tulum-iz-pakla-dirao-sam-je-rukom-nisam-imao-naparavu-426509

https://www.24sata.hr/news/djevojka-koja-je-silovana-u-podstrani-bila-je-neubrojiva-492266

https://www.24sata.hr/news/djevojka-koja-je-silovana-u-podstrani-bila-je-neubrojiva-492266

http://www.index.hr/vijesti/clanak/novo-vjestacenje-zrtve-roka-simca-je-li-ga-bila-sposobna-odbiti/889606.aspx

http://www.index.hr/vijesti/clanak/novo-vjestacenje-zrtve-roka-simca-je-li-ga-bila-sposobna-odbiti/889606.aspx

https://www.24sata.hr/news/danas-presuda-za-krvavi-tulum-na-kojem-je-stradala-djevojka-498727

https://www.24sata.hr/news/danas-presuda-za-krvavi-tulum-na-kojem-je-stradala-djevojka-498727

http://www.index.hr/vijesti/clanak/tulum-strave-simac-dobio-45-godine-za-silovanje-u-podstrani-njegov-odvjetnik-se-uzda-u-vrhovni-sud/931322.aspx



https://www.vecernji.hr/vijesti/simac-dobio-45-godina-zatvora-zbog-brutalnog-silovanja-u-podstrani-1127693

https://www.vecernji.hr/vijesti/simac-dobio-45-godina-zatvora-zbog-brutalnog-silovanja-u-podstrani-1127693

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/za-brutalno-silovanje-u-podstrani-4-5-godina-zatvora-20161111

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/za-brutalno-silovanje-u-podstrani-4-5-godina-zatvora-20161111

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/donesena-presuda-za-tulum-strave-u-podstrani-mladic-zbog-brutalnog-silovanja-osuden-na-cetiri-i-pol-godine-zatvora/5250535/



http://www.prs.hr/index.php/priopcenja-prs/524-javno-priopcenje-pravobraniteljice









71

Ja se nisam s njim čuo niti sam ga vidija otkad se to dogodilo, ali navodno se, prema priči tih drugih, kad je vidija krv uspaničija i viknija: “Ajme, ajme, zovite Hitnu” „ZVJERSKO SILOVANJE. STRAVIČNA SAZNANJA Liječnici sumnjaju kako je došlo do neviđenih ozljeda: Djevojka zamalo ubijena - mikserom? jutarnji.hr, 20. 11. 2012., https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/stravicna-saznanja-lijecnici-sumnjaju-kako-je-doslo-do-nevidenih-ozljeda-djevojka-zamalo-ubijena-mikserom/1364517/

97 U odabiru adekvatnih pojmova u opisivanju kaznenih djela preporuka je koristiti se zakonskom terminologijom (npr. Kaznenog zakona).

98 24sata.hr, 27. 3. 2012., https://www.24sata.hr/news/monstrum-60-je-cetiri-godine-silovao-maloljetnu-unuku-259586

99 jutarnji.hr, 20. 10. 2015., https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/pred-kcerkicom-godinama-silovao-i-mlatio-suprugu-stavio-bi-joj-jastuk-na-glavu-i-prijetio-da-ce-je-ubiti-ako-ga-odbije-tukao-i-dijete/177898/

100 Primjeri (screen shots) koje smo koristili za ilustriranje uočenih trendova, odabrani su jer najbolje ilustriraju uočeni propust u medijskom izvještavanju, a ne da bi se konkretan portal istaknuo ili kritizirao kao jedini koji na taj način izvještava o nasilju prema ženama. Pojedini primjeri su obrađeni u Photoshop programu na način da su izbrisane reklame koje su stajale između naslova medija i naslova/teksta.

101 Prijevod i hrvatsko izdanje Konvencije, Vlada Republike Hrvatske, Ured za ravnopravnost spolova, Zagreb, 2018. https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/ images/pdf/Publ ikaci ja%20Konvenci ja%20Vije%C4%87a%20Europe%20o%20spre%C4%8Davanju%20i%20borbi%20protiv%20nasilja%20nad%20%C5%BEenama%20i%20nasilja%20u%20obitelji.pdf

102 Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena – CEDAW (Convention on Elimination of All Forms of Discrimination Against Women) koja je stupila na snagu 3. rujna 1981. godine. CEDAW je pravno obvezujući instrument za zemlje potpisnice koji je uspostavio međunarodni nadzorni mehanizam – Odbor za uklanjanje diskriminacije žena (dalje: Odbor) osnovan 1982. Odbor nadzire kako se CEDAW primjenjuje putem razmatranja izvješća koje su mu države stranke obvezne podnositi. Republika Hrvatska ratificirala je Konvenciju 9. rujna 1992., a Fakultativni protokol 7. ožujka 2001. čime je Konvencija dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj je snazi iznad zakona.

103 Prijevod Preporuke 1555 (2002), Vlada Republike Hrvatske, Ured za ravnopravnost spolova, https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages//arhiva/preuzimanje/dokumenti/ve//VIJE%C4%86E%20EUROPE%20Parlamentarna%20skup%C5%A1tina%20Preporuka%201555%20(2002)%20Prikaz%20%C5%BEena%20u%20medijima.pdf

104 Prijevod Preporuke Rec (2002)5, Vlada Republike Hrvatske, Ured za ravno-pravnost spolova, https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages//arhiva/pre-uzimanje/dokumenti/ve//Preporuka%20Rec%20(2002)%205%20Odbora%20ministara%20VE%20dr%C5%BEavama%20%C4%8Dlanicama%20o%20za%C5%A1titi%20%C5%BEena%20od%20nasilja%20i%20Memorandum%20s%20obja%C5%A1njenjima.pdf

105 Prijevod Rezolucije 1751, Vlada RH, Ured za ravnopravnost spolova, https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages//arhiva/images/pdf/dokumenti//Rezolucija%201751%20(2010)%20Parlamentarne%20skup%C5%A1tine%20V i j e % C 4 % 8 7 a % 2 0 E u r o p e % 2 0 % E 2 % 8 0 % 9 E S u z b i j a n j e % 2 0seksisti%C4%8Dkih%20stereotipa%20u%20medijima%E2%80%9C.pdf



https://www.24sata.hr/news/monstrum-60-je-cetiri-godine-silovao-maloljetnu-unuku-259586

https://www.24sata.hr/news/monstrum-60-je-cetiri-godine-silovao-maloljetnu-unuku-259586

https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/pred-kcerkicom-godinama-silovao-i-mlatio-suprugu-stavio-bi-joj-jastuk-na-glavu-i-prijetio-da-ce-je-ubiti-ako-ga-odbije-tukao-i-dijete/177898/



https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/images/pdf/Publikacija Konvencija Vije%C4%87a Europe o spre%C4%8Davanju i borbi protiv nasilja nad %C5%BEenama i nasilja u obitelji.pdf




https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages//arhiva/preuzimanje/dokumenti/ve//VIJE%C4%86E EUROPE Parlamentarna skup%C5%A1tina Preporuka 1555 (2002) Prikaz %C5%BEena u medijima.pdf




https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages//arhiva/preuzimanje/dokumenti/ve//Preporuka Rec (2002) 5 Odbora ministara VE dr%C5%BEavama %C4%8Dlanicama o za%C5%A1titi %C5%BEena od nasilja i Memorandum s obja%C5%A1njenjima.pdf





https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages//arhiva/images/pdf/dokumenti//Rezolucija 1751 (2010) Parlamentarne skup%C5%A1tine Vije%C4%87a Europe %E2%80%9ESuzbijanje seksisti%C4%8Dkih stereotipa u medijima%E2%80%9C.pdf





This publication is funded by the Rights, Equality and...

Documents

Transcript of This publication is funded by the Rights, Equality and...