The European Union’s Project “IdebateEU No. 12/2013 Decembar 2013 FV.pdf · DA LI STE ZNALI...

Debatne novosti 01/2013 Debatne novosti 12/2013

0 „IdebateEU“ Contract No. 2013-0630/001-001 With support of the Europe for Citizens Programme of the European Commission

The European Union’s Project “IdebateEU”

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

No. 12/2013

ACCD Serbia ADK Czech Republic ARDOR Romania CCD (BiH) DC Latvia

EDC Lithuania EDS Estonia OK Serbia SDA Slovakia YEF Macedonia

"This project has been funded with support from the European Commission. This publication reflects the views only of the author, and the Commission cannot be held responsible for

any use which may be made of the information contained therein.“

IN FONDACIJA

Federalno

ministarstvo

okoliša i turizma



Ove godine ljubitelji zime i nemaju mnogo razloga za radovanje.

Godina je na izmaku, a još uvijek nema snijega. Pitam se, da li bi

situacija bila drugačija da vam ovaj tekst pišem dok kroz prozor

gledam snijeg koji pada. Da li bi onda bilo više zimskih radosti?

Iz godine u godinu sam svjedok postepenog odumiranja svega što je

zimu činilo posebnom. Sjećam se svog djetinjstva. Prvi snijeg je

značio poziv za traženje starih saonica i izlazak na ulice. Ne, nije

trebala posebna pozivnica. Sva djeca iz ulice su na osnovu

prećutnog dogovora znala gdje i kada trebaju biti spremni za novu

avanturu.

Riječ urednice

U potrazi za

zimskim

radostima

Riječ urednice *

Debatni pogled na EU *

Pisali ste nam o *

Kutak za studente *

U posjeti Debatologiji *

U posjeti debatewise-u *

Riječi velikana *

Preuzeli smo od/Upoznajmo EU

Sjećam se i brojnih suza kada bi neka zabrinuta majka viknula ime nekog mog

drugara i upozorila da je vrijeme za ulazak u toplu kuću i ručak. To su bili jedini stresni

trenuci koji su kvarili radost savršene i bezbrižne zime. Prepreke za sreću nam nisu

bile ni automobili koji su prolazili našom stazom, pa ni poneki ljuti vlasnik automobila

koji je upozoravao da ulica nije skijaška staza i da naše igre doprinose stvaranju leda i

onemogućavaju saobraćaj. Činilo se da zajedno možemo sve, a zabrane su igre činile

zanimljivijim.

Petnaestak godina poslije pitam se gdje su nestale zimske radosti. Čak i onda kada

na ulicama ima snijega, nema djece koja mu se raduju. Stroge vlasnike automobila su

zamijenili roditelji, koji djeci zabranjuju izlazak na ulicu, a njihovu želju za igrom

nadomješćuju video igrama. Nije ni čudo što se više ne radujemo zimi. Postala je

sinonim za boravak u zatvorenom prostoru i period za intenzivniji boravak pred TV

ekranom ili monitorom računara.



U stvari, griješim. Ukoliko imate mogućnost da platite

zimovanje na nekoj od planina, što obavezno morate slikati i

objaviti na nekoj od društvenih mreža, onda je dozvoljeno da

promovišete zimske radosti. Zimske igre u gradu nisu simbol

prestiža i ispod je svih društvenih standarda da neko vidi vaše

dijete kako se igra na ulici...

Koga briga što nemamo snijeg, zimske radosti i djecu koja se

raduju zimskom raspustu - važno je da smo najzagađeniji grad

u Evropi i da umjesto u bijelom snijegu uživamo u crnom

smogu. Na izmaku ove godine roditelji bar imaju dobar izgovor

zašto im djeca borave u kući.

Dok su drugi evropski glavni gradovi nedostatak snijega

nadomjestili veselim ukrasima koji bar ukazuju na praznično

raspoloženje, glavni grad BiH samo u fragmentima ukazuje da

je riječ o sezoni praznika. Možda će nekome zasmetati ukrasi,

ipak je ovdje i Deda Mraz nepoželjan gost, a ukrasi simbol

ugrožavanja drugih religija.

Kraj 2013. godine dočekujem u smogu, a možda je tako i bolje.

Bar ne vidim da nema snijega, djece koja mu se raduju i gotovo

neokićen grad. Ni ove godine nisam uspjela pronaći zimske

radosti, nadam se da ću naredne godine imati više uspjeha i da

će se ljudi u godini pred nama radovati svakom novom danU,

dopustiti djeci da budu djeca i podržavati ih u njihovoj

maštovitosti i kreativnosti, prestati u svemu tražiti ugrožavanje

religije i nacionalnih interesa i dopustiti sebi da bezuslovno

uživaju u onome što je lijepo i što ima za cilj da vam izvuče

osmijeh na licu. Iako nemam osjećaj da nam stiže Nova

godina, želim vam puno uspjeha, radosti, sreće i što više

sunčanih dana, kojima ćete se djetinjasto radovati.

Riječ urednice

UPOZNAJMO EVROPSKU

UNIJU:

DA LI STE ZNALI?

2013. godina bila

je...

...Evropska godina

građana. Prava

evropskih građana

sadržana su u

Ugovoru o Evropskoj

uniji i ona

nadopunjuju

nacionalna prava. Ako

su ljudi upoznati s tim

pravima i ako ih

ostvaruju, imaju

koristi od njih kao

pojedinci. Također,

što bolje stanovnici

Evrope razumiju svoja

prava kao građani

EU-a, to će njihove

odluke biti

utemeljenije.

Preuzeto sa:

http://www.delhrv.ec.e

uropa.eu/?lang=hr&c

ontent=4551

http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=4551





Debatni pogled na EU

UPOZNAJMO EVROPSKU

UNIJU:

DA LI STE ZNALI

DA?

Najstariji restoran

na svetu koji još

radi je „St. Peter

Siftskeller“ nalazi

su u Austriji.

Osnovan je 803.

godine i ujedno je

i najstarija

kompanija u

Evropi.

Bečko centralno

groblje ima 2,5

miliona grobnica,

više nego što ima

živih stanovnika u

Beču.

Osnivač nemačke

sportske

automobilske

kuće „Porsche“ je

Austrijanac

Ferdinand

Porsche.

U Austriji su

najviši vodopadi

sa visinom od 380

m (Krimmler

Wasserfalld).

Preuzeto sa:

http://www.duhovi

ti.com/zanimljivost

i/zanimljivosti-o-

austriji.html

DEBATNE NOVOSTI „IDEBATEEU”

Pred vama je posljednji broj Debatnih novosti „IdebateEU”. Iako je

riječ o posljednjem broju koji se direktno bavi ovom temom, CKD

tim će i dalje nastaviti da vas upoznaje sa temom evropskih

integracija i značajem debate i kulture komunikacije za napredak

BiH na putu u EU.

Kroz ranije brojeve Debatne novosti „IdebateEU“ imali ste priliku da

se upoznate sa evropskim zakonodavstvom, institucijama,

načinima donošenja odluka, zanimljivostima koje se odnose na

velike evropske gradove i da sa nama proputujete kroz sve dijelove

Evrope. Predstavljali smo vam i najzanimljivije debate posvećene

evropskim integracijama, koje su obilježile period iza nas na

Debatologiji i nadamo se da smo vas na taj način potakli da kritički i

otvoreno razmišljate o svim aspektima koji se odnose na EU.

Najvažniji cilj Debatnih novosti posvećenih ovoj temi bio je da

mladim ljudima ukaže na činjenicu da evropske integracije nisu

složen politički pojam i da svi slojevi društva imaju važnu ulogu u

napretku BiH u EU, pa tako i mladi ljudi. Nastojali smo vam

predstaviti i najvažnije pokazatelje koji se odnose na obrazovanje i

zaposlenje u zemljama EU i uporediti ih sa trenutnim stanjem u

BiH, kako bi vam ukazali na mogućnosti i potencijal mladih ljudi za

rješavanje prepoznatih problema u ovim oblastima i doprinijeli

stvaranju pozitivnih promjena.

U svim narednim izdanjima Debatnih novosti nastojaćemo govoriti

o temama koje smo vam predstavili u brojevima posvećenim

evropskim integracijama, direktno ili indirektno i uvijek smo otvoreni

za vaša argumentovana mišljenja i stavove o ovoj temi. Ujedno, ne

samo mi nego svi moramo biti otvoreni prema ovoj temi jer to je

budućnost BiH.

http://www.duhoviti.com/zanimljivosti/zanimljivosti-o-austriji.html










Pisali ste nam o...

ŠTA CKD KAŽE O

TEKSTU?

DA LI STE ZNALI

DA?

Većina

Austrijanaca živi u

glavnom gradu

Beču oko

2.000.000

stanovnika dok je

1700. godine Beč

imao samo

80.000

stanovnika.

Slatkiš PEZ je

izmišljen u

Austriji.

Najveći svetski

smaragd od 2860

karata, je izložen

u carskoj palati u

Beču.

Preuzeto sa:

http://www.duhovi

ti.com/zanimljivost

i/zanimljivosti-o-

austriji.html

NOVOGODIŠNJA ČESTITKA CKD TIMA

Dragi naši treneri i debatanti,

Uspješno smo završili još jednu aktivnost, i zajedno se približili

kraju polugodišta. Tokom posljednje aktivnosti mnogo smo radili,

stvarali, slikali, plesali, pjevali, skladali i vjerujemo i dobro se

zabavili. Nadamo se da će vam seminar u Banja Luci ostati u

lijepom sjećanju i da kao i CKD tim željno isčekujete nove aktivnosti

i nove prilike za debatovanje, kreiranje argumenata, razmjenu

stavova i nova druženja. Trenerima koji, nažalost, nisu bili u

mogućnosti participirati na aktivnosti u Banja Luci, želimo da nam

se pridruže u narednim događajima. Prvi takav susret čeka nas već

u februaru u Mostaru, kada pripremamo brojna iznenađenja. Već

sada vam možemo obećati da vam neće biti nimalo dosadno. Svi

koji žele vidjeti kako mnogo zajedničkog rada i vjerovanje u ideju

debate i saradnje, može rezultirati najoriginalnijim videom o debati

u Regionu, uradak mogu pogledati na linku:

http://www.youtube.com/watch?v=Y7JBg3dZ6Ag&feature=youtu.be

CKD vam želi uspješno okončanje prvog polugodišta u 2013/2014.

školskoj godini, i da uživate u zimskom raspustu. KŠC-ovi već od

danas mogu uživati u zasluženom odmoru, a i za ostale odmor

stiže ubrzo. Zelimo vam sretnu Novu Godinu, još mnogo dobrih

seminara, rada, odličnih učenika, uspješnih debata, neoborivih

argumenata, ali i zabave i odmora.

CKD tim












Novogodišnje čestitke

Da li ste znali?

DA LI STE

ZNALI DA?

Nadomak Visokih

Masiva u

Štajerskoj –

Austrija,

nalazi se jezero

Tragoess – biser

prirode okružen i

zaštićen šumama

koje su ga

očuvale kroz

vekove.

Interesantno je

kako se jezero ne

zamuti od silne

količine

novopristigle

vode usled

topljenja leda već

je voda

uvek kristalno

bistra i vidljivost

je apsolutno

neverovatna.

Preuzeto sa:

http://www.duhovi

ti.com/zanimljivos

ti/zanimljivosti-o-

austriji.html

Dragi debatanti i treneri,

u ime debatnog klubaCKD tima sretne predstojeće praznike i sve

najbolje u 2014. godini.

Trenerica debantog kluba,

Alma Ahmethodžić

Modus i svih njegovih članova, želimo svima članovima

Svim debatantima i trenerima, našim dragim prijateljima,

sve najbolje u

2014. godini, žele debatanti i treneri sa Pala.

Neka Vam svaki dan bude ispunjen radošću, lijepim

iznenađenjima, ljubavlju, poslovnim uspjehom...

Uz zahvalnost na uspješnoj saradnji želim sretnu i uspješnu

Novu 2014. godinu.

Pozdrav :)

Amela Redžić

:) :) Iskrene čestitke za Novu 2014. godinu dragom CKD timu uz

želje za dobro zdravlje i raspoloženje. Debatanti su poslali

čestitku u prilogu emaila. Sve vas volim Sedika.

Nova 2014. godina našim kolegama debatantima i njihovim

trenerima, kao i CKD timu želi debatni klub Victoria, Centra za

slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo











Pisali ste nam o...

Šta CKD kaže o tekstu?

DA LI STE ZNALI

DA?

I dalje smo u Austriji

U Austriji su rođeni

mnogi slavni muzičari,

među ostalima

Mozart, Schubert,

Haydn, Johann

Strauss otac i sin,

Schönberg, Webern i

Berg, Bruckner.

Bečka filharmonija

svake godine

organizuje u čast

dočeka nove godine

čuveni novogodišnji

koncert. Zna se desiti

da karte budu

rasprodane godinu

dana unapred.

1736. godine jedna

izdavačka kuća u

Beču izdala prvi

kuvar.

1802. godine

organizovana prva

vožnja balonom (na

Prateru).

Preuzeto sa:

http://www.putovnica.

net/odredista/belgija/b

ruxelles

ŠTA JE NOVO U SREDNJOJ ŠKOLI ZA TEKSTIL, KOŽU I

DIZAJN SARAJEVO?

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava 10.12. godine,

debatni klub Srednje škole za tekstil, kožu i dizajn nastojao je

da koristi što više istraživačkih metoda - od standardizovnog

intervjua do igrokaza, plakata, transparenata, multimedija da bi

debata koju smo pripremali za ovaj dan bila što kvalitetnija i

zanimljivija. Učesnici su bili debatanti, ali i članovi sekcije

CIVITAS sa kojom smo surađivali, obzirom na aktuelnost i

zastupljenost teme u obje sekcije.

Na javnoj debati prisustvovali su sljedeći gosti: Nurko Porović

prof., Emira Delalić prof., Harun Hadžić bibliotekar, Almedina

Pašić-Muratovič pedagog i psiholog, Merdin Hašimbegović

prof i pomoćnik direktora, Amina M. soc. radnik, Alma

Ahmethodžić prof.

Učesnici programa bili su:

1. Anesa Haseta I-2

2. Dragana Ždralić I-2

3. Sandro Lukežić I-2

4. Kenan Bozalija I-2

5. Aida Suljević I-2

6. Aida Hadžić I-2

7. Bajramović Elmina I-2

8. Amar Solunović I-2

9. Adna Hodžić II-1

10. Hankija Čengić II-1

11. Milić Rijad III-1

12. Elma Islamović III-1




Interaktivni seminar/takmičenje u

besjedništvu

UPOZNAJMO EVROPSKU

UNIJU:

DA LI STE ZNALI

DA?

I dalje smo u

Austriji

5. oktobra 1848.

godine održani su

prvi izbori za bečku

gradsku skupštinu.

Iste godine je bila i

revolucija.

Od 1878. godine

devojčicama je

dozvoljeno da

polazu maturu.

1901. godine (8.

aprila) u Beču je

odigrana prva

međunarodna

fudbalska utakmica.

1968. organizovane

su Oimpijske Igre u

AUSTRIJI u

Innsbruck-u.

Preuzeto sa:

http://www.putovnic

a.net/odredista/belg

ija/bruxelles

INTERAKTIVNI TRENING PROTIV VRŠNJAČKOG NASILJA

U periodu 6-8.12.2013. godine Centar za kulturu dijaloga je u

saradnji sa Gimnazijom Banja Luka održao trening o

vršnjačkom nasilju, na kome su prisustvovali učenici i profesori

iz cijele BiH. Cilj treninga bio je da učesnici kroz otvoren,

argumentovan i ravnopravan dijalog prepoznaju probleme o

vršnjačkom nasilju i ponude realne i originalne planove za

njihovo prevazilaženje. Da bi bili u mogućnosti da prepoznaju

problem, učesnici su obavili dvomjesečno istraživanje o temi

vršnjačkog nasilja, a rezultate istraživanja su pokazali kroz niz

radionica o konfliktu, načinima za njegovo mirno rješavanje,

značaju komunikacije za prepoznavanje problema i prevenciju

nasilja. Posebna vrijednost treninga bila je poticanje i

usmjeravanje kreativnosti kod mladih ljudi, kroz likovne, plesne i

muzičke radionice, koje su ukazale na značaj timskog rada za

produkovanje velikog broja različitih ideja za prevazilaženje

problema vršnjačkog nasilja i jačanje kreativnih pristupa

problemu.

Cilj treninga bio je promocija pozitivnog vršnjačkog uticaja.

Svjedoci smo da medijski tekstovi, najčešće, izvještavaju samo

o vršnjačkom nasilju, a da aktivnosti koje promovišu pozitivan

rad mladih ljudi ne privlače veliku pažnju javnosti. Stoga se

mladi ljudi, nerijetko, u javnosti percipiraju samo kao nasilnici, a

njihov pozitivan rad biva zanemaren ili obezvrijeđen. Trodnevni

trening o vršnjačkom nasilju imao je za cilj da javnosti predstavi

da mladi ljudi mogu stvoriti pozitivan vršnjački uticaj, koji je

najbolja metodologija za rješavanje problema vršnjačkog nasilja.




УПОЗНАЈМО ЕУ

DA LI STE ZNALI

DA?

Idemo u Mađarsku

Budimpeštanski

metro je drugi

najstariji metro na

svijetu (1894.).

Lančani most je

viseći most koji spaja

Budim i Pestu,

istočni i zapadni dio

Budimpešte, otvoren

1849. god.

Budimpešta je

postala jedinstven

grad 1873. god.

spajanjem Budima i

Obude na desnoj

obali Dunava s

Peštom na ljevoj

obali.

Nikola Zrinski u

Mađarskoj je

smatran najvećim

likom mađarske

barokne književnosti.

Preuzeli smo sa:

http://ceppei.ba/bos/i

ndex.php?option=co

m_content&view=arti

cle&id=1232

PRVI BH. DEBATNI FLASH MOB

Dana 7.12.2013. godine u Gimnaziji Banja Luka održan je

prvi debatni flash mob. Učenici iz cijele BiH su pripremili

promotivni video protiv vršnjačkog nasilja, a kompletan

sadržaj videa potpisuju mladi ljudi: muziku, koreografiju i

tekst. Muziku za promotivnu kampanju protiv vršnjačkog

nasilja kreirao je Debatni klub srednje elektrotehničke škole

Mostar, u saradnji sa trenerom debatnog kluba – profesorom

Demondom Đonko. Koreografija je rezultat rada svih

polaznika seminara, a nastala je uz mentorstvo članova

plesnog kluba Romantic. Snimanje i montiranje videa

potpisuju debatanti kluba „Ad Factum“ Gazi Husrev-begove

medrese iz Sarajeva. Promotivni video protiv vršnjačkog

nasilja je za kratko vrijeme postao veliki hit, a možete ga

pogledati na:

http://www.youtube.com/watch?v=Y7JBg3dZ6Ag&feature=yo

utu.be

S obzirom da su debatanti, ali i profesori, u Banja Luci

pokazali odlične plesne i pjevačke vještine, dobiće priliku da

ih ponovo pokažu u drugom i još većem debatnom flash

mobu, koji će biti održan na Trgu djece Sarajeva, u aprilu

2014. godine, kada će mladi ljudi poslati poruku da nasilje

nikada nije odgovor na problem, već da problem samo

dodatno produbljuje. Stoga, predlažemo da pustite promotivni

video i vježbate korake, kako bi što spremnije dočekali april i

potakli građane Sarajeva da zajedno sa debatantima plešu u

borbi protiv vršnjačkog nasilja :).

http://ceppei.ba/bos/index.php?option=com_content&view=article&id=1232









УПОЗНАЈМО ЕУ

DA LI STE ZNALI

DA?

U posjeti Rumuniji

1862. godine

Bukurešt postaje

glavni grad

Rumunije.

Meziadska špilja

otkrivena 1859.

godine

Bulevardul

Noiembre u

obližnjem parku

Trivalském nad

svim antisemitskim

osjećajima

sačuvane sinagoge

u 17. vijeku nosi

naziv Poustevna

Trivale.

Preuzeli smo od:

http://ceppei.ba/bos

/index.php?option=c

om_content&id=123

7

Izabrani najbolji besjednici u BiH

Ana Čavarkapa, učenica Gimnazije Istočna Ilidža; Kanita

Krdžalić i Amra Mahmutović, učenice Behram-begove medrese

iz Tuzle - su tri najbolje mlade besjednice i promotorice borbe

protiv vršnjačkog nasilja u BiH. S obzirom da je

šesnaestogodišnja praksa rada CKD-a sa mladim ljudima iz

cijele BiH pokazala da debatanti svim aktivnostima pristupe

puno ozbiljnije u fazi pripreme, kada je riječ o takmičarskim

aktivnostima (koje im omogućavaju da direktno provjere

rezultate svog rada) - u okviru treninga o vršnjačkom nasilju

organizovano je takmičenje u besjedništvu na 10 pojmova

posvećenih vršnjačkom nasilju i maloljetničkom prestupništvu:

vršnjačko nasilje, prevencija, resocijalizacija, recidivizam,

maloljetničko prestupništvo, maloljetnički zatvor, odgojno-

popravne ustanove, kazna, vannastavne aktivnosti, Zakon o

zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom

postupku. Debatanti su imali zadatak da predstave petominutne

govore o ovim pojmovima i da pokažu rezultate istraživanja i

višemjesečnih priprema. Polufinalni i finalni govori su održani

na sljedeće pojmove: žrtva, patnja i podrška, koje su debatanti

dobili svega nekoliko minuta prije govora, kako bi suci imali

priliku da provjere njihovu spremnost, ali i vještine brzog i

logičkog mišljenja. Po završetku svakog petominutnog govora

uslijedilo je unakrsno ispitivanje između suca i takmičara, što

predstavlja manifestaciju vještine aktivnog slušanja u praksi.

Sudije su takmičaru postavljali pitanja koja su se odnosila na

njegov govor i nastojali da od debatanta dobiju što preciznije

odgovore koje se odnose na nedovoljno objašnjene elemente

govora, ali i da provjere način na koji debatant misli i vještinu

brzog snalaženja u svakoj situaciji. Nakon tri kvalifikacione

runde i polufinala, kao najbolje su se pokazale tri debatantice, a

titulu pobjednice osvojila je Ana Čavarkapa, koja je pokazala

najbolje besjedničke vještine i najbolje argumente.

http://ceppei.ba/bos/index.php?option=com_content&id=1237







Javna debata protiv

diskriminacije

ŠTA CKD KAŽE O TEKSTU:

DA LI STE ZNALI

DA?

Idemo u Grčku

Oko 7% mermera

koji se obradi u

svetu poreklom je iz

Grčke.

Grčka je treći

vodeći proizvođač

maslina u svetu.

Grci su kultivisali

maslinama od

davnina.

Skoro 80% površine

Grčke je planinskog

reljefa pa zato

Grčka nema plovnih

reka.

Najviši vrh u Grčkoj

je Olimp sa 2911

metara.

Oko 98%

stanovništva u

Grčkoj su Grci.

Turci čine najveću

manjinsku grupu.

Preuzeli smo sa:

http://www.duhoviti.

com/zanimljivosti/za

nimljivosti-o-

grckoj.html

SNAGOM ARGUMENTA PROTIV DISKRIMINACIJE

Studenti iz Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Tuzle, Mostara, Bijeljine

i Banjaluke danas su u Sarajevu debatovali su 16.12.2013.

godine na temu "Ovaj Dom se zalaže da mediji trebaju imati

najvažniju ulogu u borbi protiv diskriminacije". Cilj debate bio je,

između ostalog, i da ukaže na značaj argumentovane rasprave u

promociji antidiskriminacijske politike u BiH.

Kvalitetna debata otežala je izbor najboljih debatanata, te su

nijanse odlučile o pobjednicima. Najbolji tim činili su studenti

Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu, podružnica Bijeljina –

Sonja Perendija i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru –

Marko Pandža. Najbolja debatantica bila je studentica Pravnog

fakulteta u Tuzli – Mirna Alibegović, a ako je izgledala

cjelokupna debata, možete pogledati na nekoliko fotografija u

nastavku Debatnih novosti.

http://www.duhoviti.com/zanimljivosti/zanimljivosti-o-grckoj.html









Kutak za studnete

UPOZNAJMO

EVROPSKU UNIJU

DA LI STE ZNALI

DA?

I dalje smo u Grčkoj

Najviši vrh u Grčkoj je

Olimp sa 2911

metara.

Oko 98%

stanovništva u Grčkoj

su Grci. Turci čine

najveću manjinsku

grupu.

Melburn u Australiji

ima najveću grčku

populaciju van Grčke.

Preko 40%

stanovništva živi u

glavnom gradu Grčke,

Atini. Od kada je

postao prestonica

Grčke, broj stanovnika

je porastao sa 10000

u 1834-oj na 3,6

miliona u 2001-oj

godini.

Preuzeto sa:

http://www.duhoviti.co

m/zanimljivosti/zanimlj

ivosti-o-grckoj.html

Studentica Pravnog fakulteta najbolja debatantica na

Javnoj debati u okviru OSCE-a

U prostorijama UNITIC-a u Sarajevu, 16. decembra 2013.

godine, održana je javna debata na temu: “Uloga medija u

borbi protiv diskriminacije”. Debata je organizovana od

strane OSCE-a i Centra za kulturu dijaloga, a učešće su

uzeli studenti iz svih dijelova Bosne i Hercegovine.

Studenti iz Sarajeva, Tuzle, Bijeljine, Mostara, Istočnog

Sarajeva i drugih gradova, debatovali su o efikasnosti

državne vlasti i problemu diskriminacije u

bosanskohercegovačkom društvu.

Studentica četvrte godine Pravnog fakulteta Univerziteta u

Tuzli, Mirna Alibegović, proglašena je za najbolju debatanticu

od strane sudskog vijeća, koje je bilo sačinjeno od

predstavnika OSCE-a i Centra za kulturu dijaloga. U

obrazloženju odluke, sudije su naglasile da su odluku donijeli

prvenstveno vodeći se vrlo kvalitetnim retoričkim

sposobnostima, ali i činjeničnom argumentacijom, u kojoj se

ova mlada studentica osvrnula na nacionalne i međunarodne

propise koje je Bosna i Hercegovina potpisala i ratifikovala u

pogledu ove problematike, praksu domaćih sudova i

Evropskog Suda za ljudska prava, kao i konkretne primjere

diskriminacije u bh. društvu.

Ovom titulom Mirna Alibegović je potvrdila osvojeno 1.

mjesto na državnom takmičenju u debati, održanom u maju 2013. godine u Sarajevu.










UPOZNAJMO EU:

DA LI VELIKA BRITANIJA TREBA NAPUSTITI EU?

Jedna od najaktivnijih teza na Debatologiji u

decembru se odnosila na ostanak Velike Britanije u

EU. Pogledajmo šta je debatant koji koristi forumsko

ime “sm” rekao o ovoj temi:

“Velika Britanija ne bi trebala napustiti Evropsku

Uniju jer ima više benefita ukoliko ostane unutar EU,

nego od samog napuštanja EU. Čak i sam britanski

premijer David Cameron smatra da to nije najbolja

ideja: "Smatram da izlazak iz EU ne bi bio u

najboljem interesu zemlje, ali činjenica je da britanski

narod nije zadovoljan sadašnjim stanjem, a nisam ni

ja. Zato ću raditi na tome da Britanija ima nešto

drugačiji i fleksibilniji položaj u EU, koji podrazumeva

manje obaveza nego što ih ima sada."

(izvor: http://www.kurir-info.rs/britanija-napusta-

evropsku-uniju-clanak-299411)

David Cameron ne kaže da želi izlazak iz EU, već

želi samo drugačije odnose između Velike Britanije i

Europske Unije.

"Ponekad ne razmišljamo dovoljno o opasnosti u

slučaju da Velika Britanija napusti EU. Po meni je to

veliki rizik koji moramo izbjeći. Moramo biti oprezni i

spremni na razgovore kako bismo spriječili tu

opasnost. EU bi bez Velike Britanije bila neefikasna

na globalnom planu", rekao je premijer Italije Enrico

Letta.

(izvor:http://bosnian.irib.ir/vijesti/svijet/item/148561-

britanija-bi-mogla-napustiti-eu)

Iz ove izjave vidimo da se i premijeri drugih država

ne slažu s takvim razvojem situacije jer bi onda EU

zasigurno izgubila veliki dio svoje "moći" i to bi se

sve moglo da osjeti na ekonomskom planu. Da li

nam je nakon ekonomske krize koju i dalje

proživljavamo potrebna još jedna, možda i jača,

ekonomska kriza bez važnog igrača u njoj? Naravno

da nije i zbog svega toga Velika Britanija ne bi

trebala napustiti Evropsku Uniju.”

http://forum.studomat.b

a/index.php/board,373.0

.html

U posjeti Debatologiji

DA LI STE ZNALI DA?

I dalje smo u Grčkoj

Grčka ima 2000 ostrva,

od kojih su 170

naseljena. Najveće

Grčko ostrvo je Krit sa

površinom od 8260

kvadratnih kilometara.

Akropolj, doslovce znači

grad na brdu i najčešće

se vezuje za grčke

gradove (Atinu, Arg,

Tebu i Korint)

Najpoznatiji primer

akropolja je Atinski

Akropolj, koji je, zbog

istorijskih asocijacija i

poznatih građevina koje

su na njemu sagrađene,

opštepoznat samo kao

„Akropolj“.

Oko 12 miliona ljudi

širom sveta govore

grčkim jezikom.

Hiljade engleskih reči

potiču iz Grčkog jezika.

Zajedničke reči za

engleski i grčki jezik

jesu: akademija, izvini,

maraton, sirena, pismo i

dr.

Preuzeto sa:

http://www.duhoviti.co

m/zanimljivosti/zanimlj

ivosti-o-grckoj.html

http://www.kurir-info.rs/britanija-napusta-evropsku-uniju-clanak-299411













http://bosnian.irib.ir/vijesti/svijet/item/148561-britanija-bi-mogla-napustiti-eu











http://forum.studomat.ba/index.php/board,373.0.html












UPOZNAJMO EU:

DA LI STE ZNALI DA?

Još uvijek smo u

Grčkoj

Grčka ima oko 3000

sunčanih sati godišnje.

Trenutno, grčki

muškarci moraju da

služe vojni rok od

godinu dana do 18

meseci u bilo kojoj grani

oružanih snaga. Vlada

troši 6% godišnjeg bruto

domaćeg proizvoda na

vojsku.

Grčka je vodeći

proizvođač morskih

sunđera.

Preuzeto sa:

http://www.duhoviti.com/

zanimljivosti/zanimljivost

i-o-grckoj.html

U BIH TREBA ZABRANITI DEDA MRAZA?

Jedna od najzanimljivijih teza na Debatologiji u decembru se

odnosila na prazničnu atmosferu. U nastavku Debatnih

novosti vam prenosimo jedno zanimljivo mišljenje zašto bi u

BiH Deda Mraz trebao biti zabranjen:

“Djed Mraz je izmišljena ličnost koja se najčešće spominju u

vrijeme praznika. U BiH treba zabraniti Djeda Mraza (govorim

samo o BiH jer je teza ograničena) jer od izmišljene ličnosti

nemamo nikakve koristi, naprotiv, imamo samo štetu. Jedan

od nedostataka jeste spomenut u uvodnom tekstu, a ja ću

obrazložiti svoj stav sa drugog aspekta.

Djecu od malih nogu učimo laži, govorimo da im je neko drugi

dobio poklone umjesto onoga ko to stvarno i jeste.

Da li je laž moralan čin? Naravno da nije. Djeca bi mogla,

upravo zbog toga što su tako naučena, da i poslije djetinjstva

nastave lagati jer se upravo njima lagalo i izmišljalo.

Također, zar nije bolje kada dijete zna da mu je njegov

roditelj, najdliža osoba koju ima, kupila neki poklon samo za

njega, a ne neki izmišljeni lik koji uskače kroz dimnjake i koji

putuje nebeskim visinama? Naravno da je bolje. Na takav

način bismo jačali vezu između roditelja i djeteta. Porodica je

osnovna ćelija društva koja u današnjem dobu dobija različite

"udarce". Potrebno je jačati porodicu kako bismo imali zdravije

društvo generalno.

Da li to znači da djeca koja su rođena prije 1773. godine nisu

mogla odrasti jer im Djed Mraz nije pomogao da odrastu?

Mogla su, naravno.

Dakle, ponavljam još jednom, Djeda Mraza treba zabraniti u

BiH jer time djecu ne bismo učili lažima od njihovih prvih

godina i jačali bismo vezu između roditelja i djece. Zabranom

Djeda Mraza u BiH imali bismo i benefite:

- djecu ne bismo učili nemoralnim djelima

- jačali bismo porodicu, ćeliju društva

- jačanjem porodice dobijamo i jače i zdravije društvo”

http://forum.studomat.ba/index.php/board,

373.0.html

U posjeti Debatologiji













U posjeti

www.debatewise.org

UPOZNAJMO EU:

DA LI STE ZNALI DA?

Još uvijek putujemo

kroz Grčku

Grčki brodovi čine

70% od ukupne

evropske trgovačke

flote. Zakon nalaže da

najmanje 75% posade

broda mora biti grčkog

porekla.

Grčka ima najveću

pomorsku flotu na

svetu.

Grčka ima više

arheoloških muzeja

nego bilo koja druga

dražava u svetu.

Fudbal je nacionalni

sport u Grčkoj.

Preuzeli smo sa:



i-o-grckoj.html

BRIGA ZA JAVNO ZDRAVLJE ILI PRANJE NOVCA?

Sve češće smo svjedoci reklamnih kampanja koje promovišu

obaveznu vakcinaciju protiv gripa, koja je predstavljena kao jedini

lijek koji će spasiti vaše zdravlje, ali i zdravlje okoline. U mjesecu iza

nas debatanti na Debatewiseu se zapisatli da li je zaista riječ o brizi

za javno zdravlje ili farmaceutskoj reklamnoj kampanji, s obzirom da

postoje brojna istraživanja koja pokazuju da su vakcine

nedjelotvorne i predstavljaju gubljenje vremena i novca. Dok dio

debatanta tvrdi da je obavezna vakcinacija poželjna i da niko ne

može garantovati stopostotnu zaštitu od zaraze, ali da svako može

smanjiti rizik - druga grupa tvrdi da je vakcinacija jeftini marketinški

potez koji donosi mnogo novca farmaceutskoj industriji. Da li se vi

slažete sa nekim od ovih stavova? Pišite nam:

DA LI BOG POSTOJI?

Pretpostavljamo da je božićna atmosfera potakla

debatante da se zaista zapitaju da li Bog postoji, ali i

da argumentuju svoje mišljenje. Moramo priznati da

je ovo jedna od najzanimljivijih i najposjećenijih teza

na debatewise-u od kako ga mi pratimo, a komentari

su vrlo kreativni i poučni. Mislimo da je najbolje da

sami posjetite ovu tezu i pročitate šta debatanti iz

cijelog svijeta, koji dolaze iz različitih kultura, imaju

da kažu o postojanju Boga na:

http://debatewise.org/debates/131-there-is-a-good-

case-for-stating-that-there-is-a-god/

http://debatewise.org/debates/1151-heavy-drinkers-should-be-denied-liver-transplants/








http://debatewise.org/debates/131-there-is-a-good-case-for-stating-that-there-is-a-god/










































Riječi velikana

UPOZNAJMO EU:

DA LI STE ZNALI DA?

Još nekoliko

zanimljivosti o Grčkoj

Feta sir, koji se pravi od

kozijeg mleka, je grčki

nacionalni sir. Prosečna

potrošnja ovog sira po

glavi stanovnika je

najveća u svetu.

Ostrvo Rodos je bilo

neseljeno još u

kemenom dobu.

Oko 16,5 miliona turista

poseti Grčku svake

godine. To je više od

ukupnog stanovništva

zemlje. Turizam

predstavlja skoro 16%

bruto domaćeg

proizvoda.

Preuzeto sa:



i-o-grckoj.html

ŽAN BODRIJAR: SIMUKLARUMI I SIMULACIJA

BOŽANSKA IREFERENCIJA SLIKA

Skrivati i pretvarati se da nemamo ono što imamo.

Simulirati i pretvarati se da imamo ono što nemamo. Ono

prvo upućuje na neko prisustvo, ono drugo na neko

odsustvo. Ali stvar je složenija, jer simulirati ne znači

pretvarati se: „Onaj koji se pretvara da od nečeg boluje

može jednostavno da legne u krevet, tako da mu poveruju

da je bolestan. Onaj koji simulira neku bolest izaziva u sebi

neke njene simptome” (Litre).* Prema tome, pretvaranje ili

prikrivanje ostavljaju netaknut princip stvarnosti: razlika je

uvek jasna, ona je samo maskirana. Simulacija, međutim,

postavlja pitanje razlike između „istinitog” i „lažnog”,

„stvarnog” i „imaginarnog”. Je li simulant bolestan ili nije,

budući da proizvodi „prave” simptome? S njim se ne može

objektivno postupati ni kao s bolesnim, ni kao sa zdravim

čovekom. Tu psihologija i medicina zastaju pred istinom

jedne sada već neutvrdive bolesti. Jer ako se bilo koji

simptom može „proizvesti”, onda se svaka bolest može

smatrati „izvodljivom” i simuliranom, a medicina gubi svoj

smisao, jer ona može da leci samo „prave” bolesti, odnosno

njene objektivne uzroke. Psihosomatika se razvija na

sumnjiv način, na samim granicama principa bolesti. Što se

tiče psihoanalize, ona, polazeći od simptoma ogranske

prirode, upućuje na nesvesnu prirodu: a ova opet treba da

je „istinita”, istinitija od one druge – ali zašto bi se simulacija

zaustavljala na pragu nesvesnog? Zašto „rad” nesvesnog

ne bi mogao da bude „proizveden” na isti način kao i bilo

koji simptom klasične medicine? Tako se već proizvode

snovi.

Razume se, psihijatar tvrdi da „za svaki oblik mentalnog

poremećaja postoji posebno mesto u redosledu simptoma

koji simu lator ne poznaje, a čije odsustvo ne može da

obmane psihijatra”. Ovo je bilo rečeno (1865) da bi po

svaku cenu bio sačuvan princip istine i da bi se izbeglo

pitanje koje postavlja simulacija – to jest, da su istina,

referencija, objektivni uzrok, prestali da postoje. Sta,

međutim, može da uradi medicina sa nečim što se kreće

unutar i izvan bolesti, unutar i izvan zdravlja, sa nekim

udvajanjem bolesti u izvesnom diskursu koji nije ni istinit ni

lažan? Šta može psihoanaliza sa udvajanjem diskursa

nesvesnog u jednom diskursu simulacije koji ne može nikad

više biti razotkriven, jer nije ni lažan (...)










Riječi velikana

UPOZNAJMO EU:

DA LI STE ZNALI DA?

ZNAMENITOSTI

VELIKE BRITANIJE

Zgrada parlamenta U zgradama Parlamenta

smještena je britanska vlada. Iznad zgrada uzdiže se toranj sa slavnim zvonom zvanim Big Ben.

Škotski tartan

Pripadnici svakog škotskog klana imaju svoj tartan, karirano

sukno s karakterističnim

uzorkom. Od njega se izrađuje kilt, kratka

muška suknja. Ima više od 2000 varijanti

tartana.

Preuzeto s: http://kako.hr/clanak/zanimljivosti-o-velikoj-

britaniji-290.html

BOŽANSKA IREFERENCIJA SLIKA

Šta može da učini vojska sa simulantima? Tradicionalno, ona ih

otkriva i kažnjava, po jednom jasnom principu pronalaženja.

Danas ona može da otpusti nekog vrlo dobrog simulantna,

upravo kao i nekog homoseksualca, srčanog bolesnika ili

„pravog” luđaka. Čak i vojna psihologija uzmiče pred

kartezijanskim jasnoćama i okleva da čini razliku između „pravog”

i „lažnog”, između „proizvedenog” i autentičnog simptoma. „Ako

tako dobro izigrava luđaka, to znači da jeste lud.” I u pravu je: u

tom smislu svi luđaci simuliraju, a to nerazlikovanje je najgora

subverzija. Upravo se protiv nje klasičan um naoružao svim

svojim kategorijama. Ali ona ih danas ponovo zapljuskuje i

preplavljuje princip istine.

Izvan medicine i armije, prevashodnih područja simulacije, ta

stvar upućuje na religiju i na simulakrum božanstva: „Zabranio

sam da u hramu bude neki kip, jer se božanstvo koje nadahnjuje

prirodu ne može predstaviti.” To je, međutim, moguće. Ali Šta

božanstvo postaje kada se propagira u ikonama, kada se umnoži

u kipovima-idolima? Ostaje li onda vrhovna instanca koja se

naprosto ovaploćuje u slikama u neku vidljivu teologiju? Ili se

izvitoperava u kipovima koji, sami, šire svoju raskoš i svoju moć

fascinacije – pri čemu vidljiva mašinerija ikona zamenjuje čistu i

razumljivu ideju boga?

Upravo su se toga bojali ikonoklasti čija vekovna prepirka i danas

među nama traje. Baš zato što su predosećali tu svemoć idola, tu

sposobnost da izbrišu boga iz ljudske svesti i tu istinu koja se u

njima može nazreti, razornu, uništavajuću, da bog nikad nije

postojao, da je uvek postojao samo njegov simulakrum, odnosno,

da je sam bog oduvek bio samo sopstveni privid – oni su bili

podstaknuti da besno uništavaju slike. Da su mogli poverovati da

one samo prikrivaju ili maskiraju platonsku ideju o bogu, ne bi

bilo razloga da se uništavaju.Može se živeti od ideje jedne

izmenjene istine. Ali njihov je metafizički očaj proisticao iz ideje

da slike nisu ništa prikrivale i da one, zapravo, i nisu bile slike,

onakve u kakve ih pretvara i menja izvorni model, nego su

upravo savršeni idoli, koji će zauvek zračiti svojom sopstvenom

fascinacijom. Treba, međutim, po svaku cenu sprečiti tu smrt

božanskog refercncijala.

(“La pensée du dehors”, Critique, jun 1966)

ŽAN BODRIJAR

http://filozofskitekstovi.wordpress.com/category/postmoder

na-filozofija/

http://filozofskitekstovi.wordpress.com/category/postmoderna-filozofija/






Plan aktivnosti

UPOZJAMO EU:

DA LI STE ZNALI DA?

FINSKA

U Finskoj se svakog marta održava najduža

skijaška utrka na svijetu. Skijaši se utrkuju preko Južne Laponije od grada Kuusama na ruskoj do

Tornija na švedskoj granici.

Uz svojih 187 888 jezera (zemlja tisuću jezera),

Finska je i zemlja prostranih borovih i

smrekovih šuma. Drvna industrija, industrija namještaja i papira

snažan su izvor prihoda za ovu skandinavsku

zemlju. Finskoj pripada i dio Laponije.

Preuzeto sa:

http://kako.hr/clanak/zanimljivosti-o-finskoj-

232.html

JANUAR 2014.

Klupske aktivnosti u BiH

Priprema i štampanje mjesečnog magazina za debatu „Debatne novosti“

Internet debatiranje – Debatologija

Sastanak Skupštine CKD-a

Sedmično objavljivanje aktuelnih obavijesti na web stranici (flash vijesti)

Ažuriranje web stranice CKD-a (www.ckdbih.com)

Održavanje web stranice CKD-a (www.ckdbih.com)

Ažuriranje Facebook grupe i stranica CKD-a

Istraživanje i analiza dnevnih novina „Maloljetničko prestupništvo“

http://www.ckdbih.com/












CKD Tim

Sanja Vlaisavljević, direktorica

Jasmin Čečo, Predsjednik Skupštine

CKD

Zoran Marčeta,

finansijski asistent

Sedika Cerić,

program asistent

Anesa Vilić, IT asistent

Nadina Balagić, program

administrator

Amela Ibrahimagić,

program asistent

Tijana Ljuboje, PR, koordinator za online i studentsku

debate

Anja Gengo, stalni spoljni

saradnik

Demond Đonko

MOSTAR

Mirzet Hamzić

SARAJEVO

Midhat Čaušević

TUZLA

Žarko Brkanlić

SRBAC

Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo KŠC „ Sveti Pavao“

Opća gimnazija Zenica Srednjoškolski centar

Pale Srednja zubotehnička

škola Sarajevo Gazi Husrev-begova

medresa Sarajevo Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža

KŠC - Srednja medicinska škola

Sarajevo Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović”

Ilijaš MSŠ Kakanj

Gimnazija „Enver Pozderović“ Goražde

Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Peta gimazija Sarajevo

Mješovita srednja škola Donji Vakuf

Srednja elektrotehnička škola Mostar Srednja škola

Konjic Gimnazija Fra Grga Martić

Mostar Gimnazija Mostar

Srednja medicinska škola

Mostar Internacionalna

privatna gimnazija s

pravom javnosti Mostar Koledž

Ujedinjenog Svijeta u Mostaru Srednja tekstilna i

poljoprivredna škola Mostar

Gimnazija „Petar Kočić“

Srbac Gimnazija Banja Luka KŠC - Opća gimnazija

Banja Luka Srednjo-

školski centar „Petar Kočić“

Zvornik Srednja elektro-

tehnička škola Prijedor

Srednja ekonomsko –

trgovinska škola Tuzla

Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija „Dr.

Mustafa Kamarić“ Gračanica

Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“

Tešanj Mješovita srednja

škola Čelić Behram-begova medresa Tuzla MSŠ „Stjepana Radića“ Usora

Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“

Kladanj Srednja

elektrotehnička škola Tuzla

REGIONALNI KOORDINATORI

Tijana Ljuboje

SARAJEVO

Prirodno-matematički fakultet Banja Luka

Ekonomski fakultet Brčko Univerzitet Džemal Bijedić

Mostar Pravni fakultet Kiseljak Pravni fakultet Istočno

Sarajevo Pale Pravni fakultet Istočno

Sarajevo/Bijeljina Ekonomski fakultet

Sarajevo Elektrotehnički fakultet

Sarajevo Pravni fakultet Sarajevo

International Burch University Sarajevo

Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo Fakultet političkih nauka

Sarajevo Pravni fakultet Tuzla

Filozofski fakultet Tuzla

Abdulah Bećirović

BRČKO

Gimnazija „Vaso

Pelagić“ Brčko Ekonomska škola Brčko



IME I PREZIME

KAPITENA ŠKOLA

GRAD

Adalisa Tabaković KŠC – Srednja medicinska škola Sarajevo

Ajša Rahmanović Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Amina Avdić Srednja škola Konjic Konjic

Ana Pavlović Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Anđela Knežević Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Antonio Topalović MSŠ „Stjepana Radića“ Usora

Bilal Ibranović Karađoz-begova medresa Mostar

Boris Bjelica Gimnazija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo

Dragana Vučić SŠC „Petar Kočić“ Srbac

Edin Halilčević Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Helena Brkanlić SŠC „Petar Kočić“ Srbac

Ismail Ćidić Behram-begova medresa Tuzla

Klara Galić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar

Meliha Balihodžić MSŠ Donji Vakuf Donji Vakuf

Nejra Mujkanović Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Nemanja Ćirić Gimnazija i srednja stručna škola „Petar Kočić“ Zvornik

Nikolina Begović SŠC Pale Pale

Rijad Milić Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo

Selma Nukić Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Srđan Barašin Gimnazija Banja Luka Banja Luka

Viktor Nešovski Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka

Zerina Kučinar SŠC „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš



IME I PREZIME TRENERA ŠKOLA MJESTO

SREDNJE ŠKOLE

Aida Muminović MSŠ Srebrenik Srebrenik

Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo

Amela Petričević Ekonomsko-trgovinska škola Tuzla

Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Amela Selimović Bašić Gimnazija „Vaso Pelagić“ Brčko

Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar Mostar

Ana Marija Ivanković Gimnazija Fra Grga Martić Mostar

Anisa Viteškić Peta gimnazija Sarajevo

Anton Šarac Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka

Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Azra Džananović (KLUB U MIROVANJU) MSŠ Donji Vakuf

Bojana Radović MSŠ "Stjepana Radića" Usora

Branka Barać Gimnazija Mostar

Branka Kukić Gimnazija Banja Luka

Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo

Dario Vrdoljak KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica

Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar

Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš

Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic

Greg Campbell Koledž Ujedinjenog Svijeta u Mostaru Mostar

Jelena Ćirić/Branka Malinić Čugalj (KLUB U MIROVANJU) SŠC Pale

Konstantina Mutić "Srednjoškolski centar Istočna Ilidža" Istočno Sarajevo

Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko Brčko

Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo

Marija Stepanović Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik. Zvornik

Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla

Mirzet Hamzić Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo

Muhedin Lemeš MSŠ Kakanj Kakanj

Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić

Sanid Zirak/Lejla Tihić Gimnazija “Enver Pozderović” Goražde

Saša Keser Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac

Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Snežana Čokić Gimnazija Istočno Sarajevo I. Sarajevo

Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj

Vesna Milavić/Seima Husković Srednja medicinska škola Mostar

Zoran Jozić Elektrotehnička škola Tuzla Tuzla

Žarko Brkanlić Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac

FAKULTETI

Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka

Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko

Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar

Marko Kovačević Sveučilište Mostar

Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak

Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo

Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo

Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo

Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo

Fuad Avdagić Prani fakultet Sarajevo

Nataša Tandir Ekonomski fakultet, International Burch University Sarajevo

Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Istočno Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Bijeljina

Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo

Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla

Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla

Armin Bohm Fakultet informacijskih tehnologija Mostar



ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Tijana Ljuboje

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja

Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Sedika Cerić,

Zoran Marčeta

DTP Anesa Vilić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 10, oktobar 2013. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Augusta Brauna 6 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668 +387 33 208 370

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

[email protected] www.ckdbih.com

Stranica Centra za kulturu dijaloga http://www.facebook.com/groups/1

34200443968/?bookmark_t=group Debatologija

http://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts

ACCD Serbia ADK Czech Republic ARDOR Romania CCD (BiH) DC Latvia

EDC Lithuania EDS Estonia OK Serbia SDA Slovakia YEF Macedonia

"This project has been funded with support from the European Commission. This publication reflects the views only of the author, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.“

mailto:[email protected]




http://www.facebook.com/groups/134200443968/?bookmark_t=group

http://www.facebook.com/groups/134200443968/?bookmark_t=group



The European Union’s Project “IdebateEU No. 12/2013 Decembar 2013 FV.pdf · DA LI STE ZNALI...

Documents

Transcript of The European Union’s Project “IdebateEU No. 12/2013 Decembar 2013 FV.pdf · DA LI STE ZNALI...