Sveučilište u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijekuipmrepa.agr.hr/Portals/0/Annex 27...

FINAL REPORT ON

A.5.1.1. Conducting participatory research in FFS organized with extension officers

sub-activity

A.5.1.1. Agro technical measures- part I- agtotechnical measures

Kristek Andrija, Kristek Suzana, Varga Ivana

Sveučilište u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Besek Zdenko, Ivi Rešić, Knežević Josip, Sladorana d.o.o. Županja

Godina Lokacija Tema istraživanja

2013.

Tovarnik Proizvodne vrijednosti hibrida šećerne repe pri različitom broju

tretiranja fungicida

Gradište Utjecaj razmaka sjetve u redu, hibrida i gnojidbe dušikom na rezultat

u proizvodnji šećerne repe

2014.

Tovarnik Proizvodne vrijednosti hibrida šećerne repe pri različitom broju


Gradište Utjecaj razmaka sjetve u redu, hibrida i gnojidbe dušikom na rezultat


Vrbanja Utjecaj razmaka sjetve u redu, hibrida i gnojidbe dušikom na rezultat


Uvod

Šećerna repa u RH je jedna od najvažnijih industrijskih kultura i jedina sirovina za proizvodnju

šećera. Površine na kojima se uzgaja kreću se od oko 23.000 ha. U posljednjih pet godina

ostvaren je prosječni prinos korijena od 52.0 t/ha i sadržaj šećera od 15.67%. Ostvarenim

rezultatima nisu zadovoljni niti proizvođači, niti prerađivači korijena. Veliki je broj čimbenika

koji utječu na ostvarene rezultate u proizvodnji šećerne repe.

Pravilnim izborom sorte možemo, bez dodatnih ulaganja, povećati prinos i kvalitetu korijena te

pojeftiniti i olakšati preradu u tvornicama šećera. Iz tih razloga ulaganja u upoznavanje sorata i

njihovih proizvodnih osobina, kroz pokuse, u našim klimatskim i zemljišnim uvjetima, imaju

veliko opravdanje i trebaju biti trajnog karaktera. U praksi pri izboru sorte još uvijek postoje

različiti interesi proizvođača šećerne repe i tvornica šećera. Proizvođači žele ostvariti što je

moguće veći dohodak, za što im je nužno postići visok prinos korijena i zadovoljavajuću digestiju

te preferiraju sorte takvih osobina (sorte N ili N/Z - tipa). S druge strane, želja prerađivača,

tvornica šećera je da dobiju za preradu sirovinu iz koje je moguće proizvesti što više šećera uz što

manje troškove prerade po toni proizvoda. Za to su najpogodnije sorte sa visokim sadržajem

šećera i visokim iskorištenjem, zasnovanim na dobrim tehnološkim svojstvima repe (Z – tip).

Ipak proizvođači repe danas sve više pri izboru uvažavaju sorte s većom digestijom, na što ih

potiče i cijena repe koja je stimulativna za povećani sadržaj šećera. Treba istaći i ne smije se

zanemariti niti interes proizvođača repe za tolerantnost sorata prema uzročnicima bolesti

(Cercospora beticola, Rhizomania, Rhyzoctonia solani). Danas u dostignutoj tolerantnosti prema

nekim bolestima možemo biti zadovoljni, dok prema drugima (pjegavost lista) ona je još uvijek

nedovoljna.

Na lišću šećerne repe patološko oboljenje tipa pjegavosti izazivaju različiti uzročnici. Na našem

području najčešći uzročnik ove bolesti je gljiva Cercospora beticola koja se u proizvodnji šećerne

repe redovito javlja nanoseći pri tome i najveće štete. Manji ekonomski značaj ima pjegavost

lišća koju uzrokuje Ramularija beticola (siva pjegavost), Alternaria tenuis (crna pjegavost),

Phoma betae (zonirana pjegavost), Uromyces betae (hrđa) i Pseudomonas syringae patotip aptata

(bakterijska pjegavost). C. beticola smanjuje prinos korijena i lišća, kao i sadržaj šećera u

korijenu repe. Ovi potencijalni gubici veoma su varijabilni i zavise prije svega od ekoloških

uvjeta za razvoj bolesti tijekom ljetnog perioda vegetacije repe, plodoreda, agrotehnike

proizvodnje i osjetljivosti sorte. Relativno su rijetke godine sa nepovoljnim uvjetima za razvoj

pjegavosti lišća i sa neznatnim gubicima. Najpovoljnije uvjete za razvoj bolesti pruža toplo

vrijeme sa učestalim kišama u srpnju i kolovozu. Bržem razvoju bolesti i jačem napadu doprinosi

i učestala proizvodnja šećerne repe na istoj površini. Na razvoj bolesti utječe i opće stanje biljke.

Biljke slabije vitalnosti zbog nepravilne i neizbalansirane ishrane, suše ili pojave neke bolesti

korijena također bivaju brže i jače zahvaćene cerkosporom.

Bolest Cercospora beticola oštećuje lišće te tako smanjuje asimilacionu površinu i asimilaciju i

10 puta, uvjetuje opada prinosa korijena i do 60%, sadržaj šećera za 3-7 %, te povećanje

prisustva melasotvornih elemenata (K, Na, AmN) u korijenu repe (Marić, 1969.,1974.; Matić i

Đurđević, 1970.; Smith i Ruppel, 1973.; Joshimura et al. 1992.; Smith Campbell, 1996.; Liović i

sur. 1998.; Rešić, 2003.; Kristek i sur. 2003.). Jaka epidemija izaziva gubitak prinosa šećera i

preko 42% (Smith i Ruppel,1971)., te dovodi do povećanja glave u odnosu na ostali dio korijena.

Osim toga, korijen zaraženih biljaka teže se čuva od vađenja do prerade, od korijena zdravih

biljaka (Smith i Ruppel, 1971.).

S obzirom na veliku štetnost pjegavosti lišća šećerne repe u našoj zemlji, suzbijanju treba

posvetiti posebnu pažnju. Efikasna i ekonomična zaštita usjeva od ove bolesti može se postići

jedino primjenom kompleksa mjera koje obuhvaćaju pravilnu primjenu agrotehničkih mjera,

korištenje otpornijih sorata i upotrebu fungicida.

Pravilan raspored i optimalni broj biljaka po jedinici površine su iznimno važni čimbenici u

proizvodnji šećerne repe. Oni značajno utječu na ostvareni rezultat u proizvodnji ove intenzivne

ratarske kulture. Najčešće se u literaturi navodi da broj biljaka utječe na proizvodni rezultat s oko

16%, a kao optimalni broj biljaka, prema ranijim istraživanjima, navodi se od 70-90 tisuća

biljaka/ha. Broj biljaka utječe kako na prinos korijena, tako i na tehnološka svojstva (sadržaj

šećera, kalija, natrija i štetnog dušika). Obzirom da danas sjetvu šećerne repe često vršimo na

razmak 15-17 cm u redu (rijetka sjetva) da bi ostvariti optimalni broj biljaka potrebna je poljska

klijavost od najmanje 70 %. Kod još većih razmaka sjetve poljska klijavost mora biti veća od 80

%. Kako u našim uvjetima poljska klijavost varira od 50-90%, to kod sjetve na razmak 17 ili više

cm, osobito u nepovoljnim godinama, u velikom broju slučajeva, bilježimo smanjeni broj biljaka.

To dovodi do nejednake veličine vegetacijskog prostora po biljci i uvjetuje neujednačen porast

repe. Posljedica toga je pad digestije i iskorištenja šećera u prvom redu, a zatim i pad prinosa

korijena te nejednak razvoj biljke iznad tla. Nejednaka visina repe iznad tla utječe na kvalitetu

vađenja, odsijecanje glave i dovodi do velikih gubitaka u vađenju.

Veliki je broj čimbenika koji utječu na ostvareni raspored biljaka u redu i broj biljaka po hektaru.

Tako Çakmakçi et al. (1998.), Takada et al., (1993.), Tahisin and Hali, (2004.) Jurišić i Kristek,

(2011.) navode da ostvareni razmak biljaka u redu, osim od gustoće sjetve, zavisi o kvaliteti tla,

aplikaciji gnojiva, genotipu, prirodnom prorjeđivanju, predsjetvenoj pripremi tla i načina dorade

sjemena. Ismail and Allam (2007.) su dobili da je povećan broja biljaka od 70.000 na 105.000 po

hektaru značajno povećava sadržaj šećera, čistoću soka, ekstrakciju šećera te u konačnici prinos

čistog šećera. S druge strane, Lauer (1995.) iznosi u rezultatima svojih istraživanja da vegetacijski

prostor ne utječe značajno na prinos korijena, dok je povećanjem broja biljaka po jedinici

površine primjetno povećanje sadržaj šećera no dobivena razlika nije bila statistički značajna.

Masri (2008.) je dobio značajno pozitivan učinak povećanja broja biljaka sa 87.500 na 100.000

biljaka po hektaru i to kroz povećanje prinosa korijena, sadržaja i prinosa čistog šećera, a

istovremeno je došlo do značajnog smanjenja udjela melasotvornih tvari. Söğüt and Anoğlu

(2004.) ispitujući različite gustoće sjetve navode da je najveći prinos korijena i u konačnici šećera

postignut kod 116.000 biljaka ha-1

. Kristek i sur (2012.) istraživali su 6 gustoća (od 59 do 139

tisuća biljaka ha-1

) kod 4 hibrida na 4 tipa tla nejednake plodnosti u vremenskim uvjetima

2011.god koju su obilježile visoke temperature i vrlo mala količina padalina. Najveći prinos

korijena 79,85 t ha-1

i čistog šećera 11,39 t ha-1

dobili su pri sklopu od 108000 biljaka ha1

Razmatrajući optimalni broj biljaka po hektaru, treba istaći i činjenicu da su oplemenjivači u

novije vrijeme stvorili hibride s lisnom rozetom erektum tipa čime su stvorene pretpostavke za

povećanje broja biljaka po hektaru. Nadalje, povećanjem potencijala rodnosti novih hibrida i

poboljšanjem agrotehničkih mjera stvoreni su uvjeti za znatno veći prinos korijena. Promjenom

broja biljaka po jedinici površine mijenja se i veličina vegetacijskog prostora, a time i mogućnost

usvajanja hraniva, u prvom redu dušika, po biljci. Uz nove spoznaje o optimalnoj gustoći sjetve,

uz pravilan izbor načina dorade sjemena i razmaka sjetve u redu te odabir adekvatnih hibrida

šećerne repe i gnojidbe dušikom stvoriti će se potrebni preduvjeti za povećanje kvalitete i mase

proizvedenog korijena. Osim toga, dobiveni rezultati o razmacima sjetve u redu, uz brže klijanje

i veću poljsku klijavost, učiniti će proizvodnju šećerne repe sigurnijom, a zaštitu od korova

jeftinijom.

1.1.Proizvodne vrijednosti hibrida šećerne repe pri različitom broju


Godina provedbe: 2013., 2014.godina

Cilj rada

Cilj ovih istraživanja bio je, u klimatskim i zemljuišnim uvjetima istočne Hrvatske, utvrditi prinos

i kvalitetu korijena šećerne repe u zavisnosti od djelotvornost fungicida i tolerantnost istraživanih

hibrida prema gljivi Cercospora beticola Sacc.

Materijal i metode - 2013. godine

Istraživanje je provedeno kroz poljski pokuse postavljen u istočnoj Hrvatskoj (lokalitet Tovarnik)

u 2013. godini. U pokusu je istraživano 15 različita hibrida (Tablica 1.) i tri načina suzbijanja

patogene gljive Cercospora beticola Sacc. pomoću fungicida u tri varijante. S obzirom na

tehničku stranu izvođenja pokusa, tj. korištenja sijačice i prskalice, pokus je bio postavljen po spit

– blok shemi u 4 ponavljanja. Korišteni hibridi, vlasništvo su kompanija koje plasiraju sjeme u

Republici Hrvatskoj i deklarirani su kao tolerantni na C. beticola. Samo jedan hibrid (Pharaon)

deklariran je kao osjetljiv prema ovoj bolesti.

Varijante i rokovi primjene fungicida:

1.) bez primjene fungicida (kontrola);

2.) jedno tretiranje fungicidima - 12. 07. 2013 – Amistar extra (azoksistrobin +

ciprokonazol) -0,8 l/ha

3.) tri tretiranja fungicidom - 11. 07. 2013 - Amistar extra (azoksistrobin + ciprokonazol)

- 26. 07. 2013 – Opus Team - (epoksikonazol + fenpropimorf )

- 31.08. 2013.– Sphere 535 SC -535 SC (trifloksistrobin +

ciprokonazol )

Tablica 1. Hibridi šećerne repe u istražinanu i njihove deklarirane osobine

Red. br. Hibrid Tvrtka Tip* Tolerantnost**

1. Clementina KWS N R, Cr, Rh

2. Eduarda KWS NZ R, Cr

3. Jadranka KWS N R, Cr, Rh

4. Marianka KWS NZ R, Cr

5. Daktari SES - Van der Have Z R, Cr

6. Giraf SES - Van der Have Z R, Cr

7. Karpaty SES - Van der Have Z R, Cr

8. Pharaon SES - Van der Have Z R, Rh

9. Caribou SES - Van der Have Z R, Cr

10. Charli Strube NZ R, Cr, H

11. Goethe Strube N R, Cr

12. Kundera Strube NZ R, Cr

13. Sandor Strube NZ R, Cr, Aph

14. Gazeta Hilleshög Z R, Cr, Rh

15. Torda Hilleshög Z R, Cr, Rh

** R - Rhizomania

* Z = šećernati tip Cr - Cercospora beticola Sacc.

NZ = šećernato prinosni tip Rh - Rhizoctonia solani Kühn

N = normalni tip Aph - Aphanomyces cochlioides Drechsler

H - Heterodera schachti Schmidt

Pokus je postavljen na tlu tipa černozem slijedećih osobina: pHKCl – 7,55; pHH2O – 8,27; sadržaj

humusa – 3,16%; EUF - P2O5 – 5,9 mg/100g tla; EUF – K2O – 7,53 mg/100g tla. Površina

osnovne parcele u pokusu sastojala se od 6 redova širine 3 m i 50 m dužine. Obračunska parcela

iznosila je 7,5 m2 (3 reda = 1,5 m širine x 5 m dužine).

Tablica 2. Osobine tla pokusne površine

pH u Humus

%

Zaliha mg/100g Potrebe mg/100g za š. repu

KCl H2O P2O5 K2O P2O5 K2O

7,61 8,27 3,16 5,90 7,53 1,5 – 2,25 9 -15

Sjetva šećerne repe obavljena je pneumatskom sijačicom 19. 04. 2013. god. Tlo na kojem je bio

postavljen pokus ima vrlo visoke zalihe fosfora i osrednje kalija pa je izvršena gnojidba s 380 kg

ha-1

kalijeve soli, 45 kg ha-1

MAP-a i 152 kg ha-1

uree pri osnovnoj obradi te s 200 kg ha-1

KAN–a

u prihrani. Ukupno je dodano 129 kg ha-1

dušika, 23 kg ha-1

P2O5 i 228 kg ha-1

K2O.Zaštita od

korova obavljena je primjenom herbicida Pyramin WG 65 (klorizadon 650 g kg-1

) s 4,0 kg ha-1

odmah nakon sjetve te nakon nicanja 09. 05 herbicidima Inter OF (desmedifam + fenmedifam +

etofumesat =71+91+112 g l-1

) – 0,8 l ha-1

, Safari WG (triflusulfuron metil 500 g kg-1

) – 30 g ha-1

,

Eto 20 EC (etofumesat 200 g l-1

) – 0,3 l ha-1

i Trend 90 (izodekanol-etoksilat 900 g l-1

) – 0,2 l ha-1

Zaštita od štetnika i pored toga što je sjeme svih hibrida pri doradi tretirano sintetičkim

insekticidom Gaucho FS 600 (imidaklopirid, 600 g l-1

) za suzbijanje repine pipe (Bothinoderes

punctiventris) 03. 05. tretirano je s Nurelle D (klorpirifos-etil+cipermetril = 500+50 g l-1

) – 1,7 l

ha-1

. Zaštita od uzročnika bolesti lista Cercospora beticola Sacc. izvršena je u trenutku kada je na

lišću utvrđeno prisustvo simptoma – pjega na oko 1% biljaka. Primjena fungicida izvršena je prvi

puta 12. srpnja 2013.godine na varijanti 2 i 3 Drugo i treće tretiranje izvršeno je samo na

varijanti 3. Vizualna ocjena prisustva uzročnika bolesti C. beticola Sacc. i oštećenja lišća

korištenjem skale Kleinwanzlebener Cercospora Tafel s ocjenom 0 – 5 izvršena je 18. rujna.

Vađenje je izvršeno 12. listopada. Nakon vađenja određen je prinos i uzeti uzorci korijena za

određivanje kvalitete. U laboratoriju „Venema“ Tvornice šećera Osijek određen je sadržaj šećera,

kalija, natrija i alfa – amino dušika (AmN), po standardnim metodama. Sadržaj šećera određen je

saharimetrom, postupkom hladne digestije, sadržaj kalija i natrija plamen – fotometrom, a sadržaj

AmN određen je kolorimetrijski metodom „plavog broja“. Prema Braunschweigerovoj formuli

izračunat je prinos čistog šećera i sadržaj šećera u melasi (Buchholz i sur., 1995.). Dobiveni

podatci obrađeni su suvremenim statističkim metodama (analiza varijance) primjenom računalnih

programa.

Provedene agrotehničke mjere na pokusnoj površini:

Predusjev: pšenica

Osnovna obrada:

- prašenje strništa: 7.-16.07.2012.

- podrivanje: - 24.07.-17.08. 2012.

- duboko oranje - 6.-9.10.2012.

- tanjuranje - 12.-13.11.2012.

Gnojidba:

- osnovna: - 380 kg/ha kalijeve soli (228 kgK2O/ha) - 6.09.2012.

- 45 kg/ha MAP-a (5 kgN/ha, 23 kgP2O5/ha) - 6.09.2012

- 152 kg/ha Urea - 12.11.2012. (70 kgN/ha)

- prihrana: - 200 kg/ha KAN - 29.05.2013 (54 kgN/ha)

- ukupno hraniva kg/ha: 129 N : 23 P2O5 : 228 K2O

Predsjetvena priprema:

- prohod kongskild-a, zatim prohod germinatorom - 19.04. 2013.

Sjetva: - 19.04. 2013.

Međuredna kultivacija: - 29.-31.05.2013.

Suzbijanje korova:

– 19. 04. 2013.- Pyramin WG – 4 kg/ha

– 03. 05. 2013.- Nurele D – 1,7 l/ha

– 09. 05. 2013.- Inter OFF – 0,8 l/ha

- Safari – 30 g/ha

- Eto 20 EC – 0,3 l/ha

- Trend - 0,2 l/ha

Prosječan broj biljaka po ha: - 85 500 - 3.06.2013.

Vremenske prilike 2013. godine

Vremenske prilike u 2013. godini znatno su odstupale od višegodišnjeg prosjeka. U 2013.

godini na području Osijeka palo je čak 772,9 mm oborina (Tablica 3.) što je za 122,5 mm ili

119% više od višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.). Osobito puno kiše palo je u razdoblju

sječanj – ožujak i to ukupno 231,2 mm što je 175,3 % više od dugogodišnjeg prosjeka zbog čega

je sjetva započela tek u drugoj polovini travnja.. U vegetaciji šećerne repe u Osijeku 2013.

godine palo je 477,5 mm kiše što je 117% više od dugogodišnjeg prosjeka. U vegetacioji s puno

kiše (118,8 mm) istiće se svibanj što nije pogodovalo razvoju repe jer se u to vrijeme odvija faza

ukorijenjavanje u kojoj repi nije potrebno puno vode već znatnije učešće plinovite faze u tlu.

Tablica 3. Mjesečne količine oborina (mm) i srednje mjesečne temperature zraka (oC) u vegetaciji

šećerne repe 2013. u usporedbi s višegodišnjim prosjekom za Osijek

Mjesec Mjesečna količina oborina

mm

Srednja mjesečna temperatura zraka 0C

Prosjek

1961-

1990.

mm

Potrebe

po

Wolthma

n-u

2013. g.

% od

prosjeka

2013.

mm

Prosjek

1961.-

1990.

Potrebe

po

Lidecke-

u

2013.

g.

+ ili - od

prosjeka

2013. 0C

I. 46,9 130 61,0 -1,2 +3,3 2,1

II. 40,2 215 86,4 1,6 +1,4 3,0

III 44,8 187 83,8 6,1 -0,9 5,2

IV 53,8 40 84 45,2 11,3 +1,8 13,1

V 58,5 50 203 118,8 16,5 14,2 +0,2 16,7

VI 88,0 50 72 63,4 19,4 18,0 +0,5 19,9

VII 64,8 80 56 36,3 21,1 18,5 +1,8 22,9

VIII 58,5 65 56 32,8 20,3 18,2 +2,6 22,9

IX 44,8 35 288 129 16,6 14,0 -0,7 15,9

X 41,3 40 126 52,0 11,2 8,8 +2,5 13,7

XI 57,3 112 64,2 5,4 +2,4 7,8 XI 57,3

XII 51,6 0 0,0 0,9 +0,7 1,6 XII 51,6

Ukupno

god.

650,4 119 772,9 - - - Ukupno

god.

650,4

Ukupno

veg.

409,7 117 477,5 - - - Ukupno

veg.

409,7

Ukupno

veg.

409,7 360 477,5 - -

Prosjek - - - 16,6 15,3

veg.

Prevelike količine oborina usporile su razvoj korijenovog sistema i smanjilo dubinu

prodiranja korijenovih žilica. Iznadprosječne količine oborina pale su još u rujnu i u

listopadu u fazi največeg porasta sadržaja šećera. To je opet vrijeme kada su potrebe

šećerne repe prema vodi male, svega 35 odnosno 40 mm mjesečno, a palo je 129 i 52

mm. Velika količina oborina u ovoj fazi razvoja repe negativno je utjecalo na porast

sadržaja šećera Ipak treba istaći da vrijeme tijekom čitave vegetacije nije bilo

nepovoljno. Dosta oborina u lipnju i zadovoljavajuća vlažnost tla u srpnuju stvorili su

povoljne uvjete za brzi porast lisne mase i zadebljalog korijena. Veći porast repe osobito

u srpnju i kolovozu su onemogučile povečane temperature zraka. Prosječna temperatura

zraka u vegetaciji bila je za 1,30C iznad dugogodišnjeg prosjeka i iznosila je 17,9

0C, a u

srpnju i kolovozu prosječna mjesečna temperatura zraka dostigle su čak 22,9 0C. U to

vrijeme optimalne temperature za repu su znatno niža i iznosi 18,5 0C.

Rezultati rada

Pjegavost lišća koju izaziva gljiva Cercospora beticola Sacc. različitim

intenzitetom oštećivala je ili uništavala listove što je zavisilo od načina proizvodnje

(broja tretiranja) i hibrida. Na pokusnim varijantama koje nisu tretirane dobivena je

prosječna ocjena 2,8 (Tablica 4). Ocjena pokazuje da je bila jača zaraza na najstarijem i

srednjem lišću te da su se pjege počele spajati formirajući površinu uginulog tkiva.

Međutim ukupno gledano vidimo da u ovoj godini oštećenje lista od cerkospore nije bilo

jako veliko. To se posebno odnosi na pojedine hibride (Edvarda, Jadranka) gdje je ocjena

oštećenja svega 0,5. Najosjetljiviji hibrid prema cerkospori bio je Sandor s ocjenom 5,0 te

Dactari i Charli s ocjenom 4,5.

Tablica 4. Ocjena intenziteta napada gljive C. beticola 18. 09. 2013. koristeći skalu 0 - 5

(0 – bez zaraze, pjega; 5 – pjege na svim listovima)

Redni

broj

Hibrid

Vlasnik hibrida

Varijanta upotrebe fungicida

1. 2. 3.

1. Clementina KWS 4,0 2,5 1,5

2. Eduarda KWS 0,5 0,3 0,1

3. Jadranka KWS 0,5 0,5 0,5

4. Marianka KWS 3,5 1,5 1,0

5. Daktari SES - Van der Have 4,5 2,0 2,0

6. Giraf SES - Van der Have 2,5 1,0 0,8

7. Karpati SES - Van der Have 3,5 2,5 1,5

8. Pharaon SES - Van der Have 4,0 2,5 2,5

9. Caribu SES - Van der Have 2,0 1,0 0,8

10. Charli Strube 4,5 3,0 1,5

11. Goethe Strube 2,0 1,5 1,0

12. Kundera Strube 2,5 1,5 1,0

13. Sandor Strube 5,0 1,5 1,0

14. Gazeta Hilleshög 1,5 1,0 0,5

15. Torda Hilleshög 2,0 0,5 0,3

Prosjek 2,8 1,6 1,1

Tretirane varijante fungicidima 1x dobile su prosječnu ocjenu 1,6, a 3x još manju 1,1.

Ove ocjena kod varijanata tretiranih fungicidima pokazuju dobar pozitivan učinak

primjene kemijskih mjera.

U uvjetima zaštite 3x fungicidima najosjetljiviji hibridi u 2013. godini (Tablica 4.)

ocijenjeni su ocjenom 2,5 Faraon i 2,0 Daktari. Najtolerantniji hibrid u ovim uvjetima s

ocjenom 0,1 bio je Edvarda.

Prinos korijena (Tablica 5.) u prosjeku pokusa iznosi je 92,26 t/ha. Primjenom fungicida

3x u odnosu na 1x prinos korijena je povećan prosječno za 5,13 t/ha (5,46 %).

Istovremeno je sadržaj šećera (Tablica 6.) povećan za 0,11 %, a prinos šećera za 0,75

/ha, odnosno 6,27% (Tablica 7.). Iz podataka navedenih tablica vidimo i da u 2013.

godini razlike između jednog i tri tretiranja fungicidima nisu velike i da su učinci tri

tretiranja fungicidima relativno mali ali ipak isplativi i zbog toga nužno je fungicide

koristiti više puta. Razlika između tri tretiranja fungicidima i kontrole je osjetno veća.

Prinos korijena bez primjene fungicida smanjen je prosječno za 14,98 t ha (17,84%), sadržaja

šećera 0,59% (rel. 4,11%) i prinosa šećera za 2,41 t ha/ha (23,42%).

Tablica 5. Prinos korijena (t/ha) u zavisnosti od hibrida i primjeni fungicida protiv gljive C.

beticola u 2013. godini

Hibrid

Varijanta primjene fungicida

Prosjek 1. 2. 3.

Clementina 68,97 103,66 109,31 93,98

Eduarda 89,31 91,75 90,68 90,58

Jadranka 113,83 114,56 117,27 115,22

Marianka 82,66 88,61 115,13 95,47

Daktari 83,40 93,57 97,85 91,61

Giraf 77,48 87,16 87,36 84,00

Karpaty 83,04 87,01 87,85 85,97

Pharaon 71,09 93,61 104,47 89,72

Caribou 87,87 86,68 86,53 87,03

Charli 86,40 99,77 108,95 98,37

Goethe 74,21 89,40 93,59 85,73

Kundera 65,19 86,00 83,80 78,33

Sandor 90,07 94,31 105,71 96,69

Gazeta 90,71 91,36 91,12 91,06

Torda 95,49 100,04 104,77 100,10

Prosjek 83,98 93,83 98,96 92,26

Analiza povećanja prinosa korijena pokazuje da s povećanjem broja tretiranja najmanje promjene

su zabilježene kod tolerantnijih hibrida. Tako su kod hibrida Jadranka, gdje su utvrđena najmanja

oštećenja lišća i na kontroli, promjene u prinosu najmanje. Kod ovog hibrida u sve tri varijante

prinos korijena je gotovo na istoj razini.

Tablica 6. Sadržaj šećera (%) u zavisnosti od hibrida i primjeni fungicida protiv

gljive C. beticola

Hibrid


Prosjek 1. 2. 3.

Clementina 13,14 15,10 15,08 14,44

Eduarda 12,53 14,42 15,03 13,99

Jadranka 14,42 14,59 14,48 14,50

Marianka 14,99 15,27 15,28 15,18

Daktari 13,68 13,90 14,00 13,86

Giraf 13,68 14,14 14,24 14,02

Karpaty 14,44 14,68 14,55 14,56

Pharaon 13,71 13,99 14,06 13,92

Caribou 14,95 15,26 15,42 15,15

Charli 13,45 13,54 13,52 13,50

Goethe 14,27 14,37 14,66 14,43

Kundera 14,84 15,10 15,31 15,08

Sandor 14,56 15,21 15,47 15,08

Gazeta 14,98 14,97 15,14 15,03

Torda 14,53 14,75 14,90 14,73

Prosjek 14,14 14,62 14,73 14,50

Tablica 7. Prinos čistog šećera (t ha -1

) u zavisnosti od hibrida i primjeni fungicida protiv

gljive C. beticola

Hibrid


Prosjek 1. 2. 3.

Clementina 7,78 13,75 14,43 11,99

Eduarda 9,39 11,32 11,91 10,87

Jadranka 14,02 14,35 14,56 14,31

Marianka 10,86 11,86 15,46 12,73

Daktari 9,89 11,29 12,01 11,06

Giraf 9,13 10,78 10,84 10,25

Karpaty 10,53 11,26 11,23 11,01

Pharaon 8,39 11,39 12,67 10,82

Caribou 11,48 11,63 11,59 11,57

Charli 10,08 11,75 12,73 11,52

Goethe 9,30 11,20 11,91 10,80

Kundera 8,42 11,47 11,28 10,39

Sandor 11,35 12,55 14,44 12,78

Gazeta 11,85 11,95 12,08 11,96

Torda 11,87 12,69 13,37 12,65

Prosjek 10,29 11,95 12,70 11,65

Zaključak

Istraživanje proizvodnih vrijednosti 15 hibrida šećerne repe u uvjetima prirodne infekcije s

patogenom gljivom Cercospora beticola Sacc. bez i uz primjenu fungicida u 2013. godini.

pokazuju ovisnost prinosa i kvalitete korijena u prvom redu od očuvanosti lista kroz vegetaciju, a

zatim i od hibrida. Zbog oštećenja lišća, na varijantama gdje nije vršeno tretiranje fungicidima, u

odnosu na varijante dobro očuvanog lista s tri tretiranja, prinosa korijena smanjen je prosječno za

14,98 t/ha (17,84%), sadržaja šećera 0,58% (rel. 4,11%) i prinosa šećera za 2,41 t/ha (23,42%).

Tri tretiranja u odnosu na jedno povećala su pronos korijena za 5,13 t ha-1

(5,74%), sadržaja

šećera 0,11% i prinosa šećera za 0,75 t ha-1

(6,28%). Štete zbog izostavljene primjene fungicida

bile su vrlo značajne kod svih ispitivanih hibrida, pa je višekratna primjena fungicida u borbi

protiv C. beticola Sacc obvezna i vrlo isplativa mjera u proizvodnji šećerne repe. Prinos korijena,

u prosjeku za sve varijante primjene fungicida, značajno veći od drugih hibrida u istraživanju,

ostvario je hibrid Jadranka Po sadržaju šećera najkvalitetniji hibridi su bili Marianka, Caribu,

Kundera, Sandor i Gazeta Po prinosu čistog šećera značajno bolji od drugih bio je hibrid Jadranka

Materijali i metode - 2014. godine

Istraživanje je provedeno kao i prethodne godine kroz poljske pokuse postavljene u istočnoj

Hrvatskoj (lokalitet Tovarnik). U uvjetima prirodne zaraze istraživane su proizvodne

karakteristike 10 različitih hibrida šećerne repe (Tablica 8.), uz kontrolu patogene gljive C.

beticola na dva načina suzbijanja pomoću primjene fungicida. S obzirom na tehničku stranu

izvođenja pokusa, tj. korištenja sijačice i prskalice, pokus je bio postavljen po split – blok shemi u

4 ponavljanja. Korišteni hibridi, vlasništvo su kompanija koje plasiraju sjeme u Republici

Hrvatskoj i deklarirani su kao tolerantni na C. beticol

Tablica 8. Hibridi šećerne repe u istražinanu 2014. godine i njihove deklarirane osobine

Red. br. Hibrid Tvrtka Tip* Tolerantnost**

1. Eduarda KWS NZ R, Cr

2. Jadranka KWS N R, Cr, Rh

3. Marianka KWS NZ R, Cr

4. Daktari SES - Van der Have Z R, Cr

5. Karpaty SES - Van der Have Z R, Cr

6. Caribou SES - Van der Have Z R, Cr

7. Charli Strube NZ R, Cr, H

8. Goethe Strube N R, Cr

9. Kundera Strube NZ R, Cr

10. Sandor Strube NZ R, Cr, Aph

** R - Rhizomania

* Z = šećernati tip Cr - Cercospora beticola Sacc.

NZ = šećernato prinosni tip Rh - Rhizoctonia solani Kühn

N = normalni tip Aph - Aphanomyces cochlioides Drechsler

H - Heterodera schachti Schmidt

Tlo na kojem je bio postavljen pokus ima vrlo visoke zalihe fosfora i osrednje kalija pa je

izvršena gnojidba s 380 kg ha-1

kalijeve soli, 45 kg ha-1

MAP-a i 152 kg ha-1

uree pri osnovnoj

obradi te s 200 kg ha-1

KAN–a u prihrani. Ukupno je dodano 129 kg ha-1

dušika, 23 kg ha-1

P2O5 i

228 kg ha-1

K2O. Zaštita od korova obavljena je primjenom herbicida. Zaštita od štetnika i pored

toga što je sjeme svih hibrida pri doradi tretirano insekticidom Gaucho FS 600 (imidaklopirid,

600 g l-1

) za suzbijanje repine pipe (Bothynoderes punctiventris Germ.) tretirano je s Nurelle D

(klorpirifos-etil+cipermetril = 500 + 50 g l-1

) – 1,7 l ha-1

. Zaštita od uzročnika bolesti lista

Cercospora beticola Sacc. izvršena je u trenutku kada je na lišću utvrđena pojava bolesti (prisutni

simptomi – pjege na 1% biljaka).

Sjetva: - 25.03. 2014. god.

Vađenje: - 28. 10. 2014. god.

Prosječan broj biljaka po ha: - 71.000

Istraživane su tri varijante primjene fungicida u zaštiti od uzročnika bolesti Cercospora beticola

Sacc.

1 – kontrola, ne tretirano

2 – tretirano fungicidom 1 puta

- 17. 07. 2014. Amistar extra (Azoksistrobin+ ciprokonazol) 0,8 l/ha

3 – tretirano fungicidom 3 puta

Prvi puta: 17. 07.2014. Amistar extra (azoksistrobin+ciprokonazol) 0,8 l/ha

Drugi puta: 04.08. 2014. Opus Team (epoksikonazol+fenpropimorf) 1,2 l/ha

Treći puta: 28. 08. 2014. Sphera 535 SC (trifloksistrobin + ciprokonazol)

Vremenske prilike

Vremenske prilike u 2014. godini znatno su odstupale od višegodišnjeg prosjeka. U 2014. godini

na području Osijeka palo je čak 821,4 mm oborina (Tablica 8.) što je za 171,0 mm ili 126% više

od višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.). Osobito puno kiše palo je u svibnju i listopadu, više od

200 % od dugogodišnjeg prosjeka. U vegetaciji šećerne repe u Osijeku 2014. godine palo je

607,2 mm oborina što je 148 % više od dugogodišnjeg prosjeka. Dovoljne količine padalina u

lipnju, srpnju i kolovozu pogodovale su porastu repe jer se u to vrijeme odvija faza razvoja lisne

popvršine i zadebljalog korijena kada su povećane potrebe biljke repe prema vodi. Međutim,

velike količine oborina koje su pale u rujnu i listopadu, u fazi največeg porasta sadržaja šećera,

utjecale su negativno na porast sadržaja šećera. To je vrijeme kada su potrebe šećerne repe prema

vodi male, svega 35 odnosno 40 mm mjesečno, a palo je 69 i 88 mm. Velika količina oborina u

ovoj fazi razvoja repe dovele su do pada sadržaja šećera, a pogodovale su porastu lisne površine i

obnavljanju lisne rozete, a tek malo su utjecale na porast zadebljalog korijena ovisno o očuvanosti

lišća. U ovoj fazi razvoja repe već stvoreni šećer biljka je najčešće trošila za obnavljanje

uništenog lišća pa je sadržaj šećera umjesto očekivanog porasta bilježio pad sadržaja. Prosječna

temperatura zraka u vegetaciji bila je za 1,10C iznad dugogodišnjeg prosjeka i iznosila je 17,5

0C.

Međutim, ipak treba istaći da su u ovoj godini, prosječne mjesečne temperatura zraka, u ljetnim

mjesecima bile nešto niže od prethodnih godina. Tako je najviša prosječna mjesečna temperatura

zraka bila u srpnju i iznosila je 21,8 0C, a u svim ostalim mjesecima bila je niža što je, uz

dovoljnu vlažnost tla, pogodovalo porastu repe. Na žalost ovakvi uvjeti i neučinkovita zaštita, od

pjegavosti lišća, bili su povoljni za razvoj bolesti što je uzrokovalo propadanje lišća i trošenje

asimilata za stalnu obnovu lisne površine.

Tablica 9. Mjesečne količine oborina i temperature zraka u 2014. godini te odstupanja od

višegodišnjeg prosjeka

Mjesec Mjesečna količina oborina

mm

Srednja mjesečna temperatura zraka 0C

Prosjek

1961-1990.

mm

2014.god.

%

od prosjeka

2014.

mm

Prosjek

1961.-1990.

2014. god.

viša ili manja

od prosjeka

2014. 0C

I 46,9 111 52,1 -1,2 +4,9 3,7

II 40,2 119 47,8 1,6 +4,1 5,7

III 44,8 87 39,0 6,1 +3,4 9,5

IV 53,8 151 81,2 11,3 +1,9 13,2

V 58,5 272 159,1 16,5 -0,4 16,1

VI 88,0 103 90,6 19,4 +0,9 20,3

VII 64,8 102 65,5 21,1 +0,7 21,8

VIII 58,5 92 53,8 20,3 +0,5 20,8

IX 44,8 154 69,0 16,6 +0,4 17,0

X 41,3 213 88,0 11,2 +2,1 13,3

XI 57,3 16 9,2 5,4 +2,9 8,3

XII 51,6 128 66,1 0,9 +2,6 3,5

Ukupno god. 650,4 126 821,4 - - -

Ukupno veg. 409,7 148 607,2 - - -

Prosjek god. - - - 10,8 +2,0 12,8

Prosjek veg. - - - 16,6 1,1 17,5

Rezultati rada

Pjegavost lišća koju izaziva gljiva Cercospora beticola Sacc. različitim intenzitetom oštećuje ili

uništava listove što uglavnom najviše zavisi od načina proizvodnje, broja tretiranja fungicidima i

hibrida. Ove godine na pokusu bez tretiranja dobivena je prosječna ocjena od čak 4,8 (Tablica

10.). Ocjena pokazuje da je bilo vrlo jak napad bolesti i da su vanjski listovi odumrli, a srednji

listovi da su jače oštećeni te da je došlo do retrovegetacije. Tretirani pokusi 3x dobili su prosječnu

ocjenu 4,5, a ista ocjenu u prosjeku pokusa, dobivena je i uz tretiranje 1x što je samo malo bolje

od kontrole (4,8). Kako se radi o istim hibridima razlozi za takvo stanje mogu se naći u

povoljnijim vremenskim uvjetima za razvoj bolesti u 2014. godini i to u prvom redu u većoj

količini oborina, većem broju kišnih dana i većoj relativnoj vlažnosti zraka u srpnju i kolovozu.

Osim toga buduću nema razlike između jednog i tri tretiranja može se iskazati sumnja u slabu

učinkovitost fungicida i pojavu izolata smanjene osjetljivosti na korištene fungicide.U uvjetima

zaštite 1 i 3x fungicidima ocjenom 5,0 ocijenjeno je čak kod pet, a s 4,0 kod četiri hibrida.

Tablica 10. Ocjena intenziteta napada gljive C. beticola sredinom rujna 2014. godine koristeći

skalu 0 – 5 (0 – bez zaraze, pjega; 5 – pjege na svim listovima)

Redni

broj

Hibrid

Vlasnik hibrida

Varijanta upotrebe fungicida

1. 2. 3.

1. Eduarda KWS 5,0 4,5 4,5

2. Jadranka KWS 4,5 4,0 4,0

3. Marianka KWS 4,0 4,0 4,0

4. Daktari SES - Van der Have 4,5 4,5 5,0

5. Karpaty SES - Van der Have 5,0 5,0 5,0

6. Caribu SES - Van der Have 5,0 5,0 4,5

7. Charli Strube 5,0 5,0 5,0

8. Goethe Strube 5,0 4,0 4,0

9. Kundera Strube 5,0 4,0 4,0

10. Sandor Strube 5,0 5,0 5,0

Prosjek 4,8 4,5 4,5

Prinos korijena zavisio je od hibrida i broja tretiranja fungicida. Značajno najveći prosječan

prinos korijena od 109,37 t/ha ostvaren je s hibridom Jadranka (Tablica 11.) zatim slijede hibridi

Caribou i Kundera. U 2014. godini učinkovitost fungicida bila je znatno manja. Uz jedno

tretiranje prosječni prinos korijena je povećan za 2,38 t/ha ili 2,64 %, a uz tri tretiranja za samo

6,45 t/ha ili 7,16%. Povećanje uz tri tretiranja 2014. godine čak je nešto manje od jednog

tretiranja 2013. godine. Analizom aktivnih tvari fungicida koji su primjenjeni u zaštiti možemo

vidjeti da su u prvom i trećem tretiranju korišteni strobilurin i ciprokonazol čija je efikasnost čini

se izostala pa postoji opasnost da su se pojavili izolati C. beticola koji su rezistentni na korištene

preparate no da bi bili sigurni to bi trebalo u daljnjim istraživanjima utvrditi. Analiza po

hibridima pokazuje da su osobito osjetljivi hibridi prema gljivi C. beticola, u svim varijantama,

postigli sličan rezultat - nizak prinos (Sandor, Karpaty).

Sadržaj šećera bio je nizak i u prosjeku svih hibrida iznosio je 13,00% (Tablica 12.). Nizak

sadržaj šećera posljedica je nepovoljnih vremenskih prilika u fazi najvećeg porasta sadržaja

šećera tj. velika količina oborina u rujnu i listopadu te veliko propadanje lišća, zbog intenzivnog

razvoja gljive C. beticola i retrovegetacija. U odnosu na kontrolu primjenom fungicida 1x, u

prosjeku svih hibrida, povećan je sadržaj šećera samo 0,19 %, a uz tri tretiranja 0,78 %.

Prinos čistog šećera bio je zadovoljavajući zahvaljujući u prvom redu visokom prinosu korijena.

Iznosio je prosječno u istraživanju 10,32 t/ha (Tablica 13.). Najveći prinos šećera postignut je s

hibridom Jadranka (11,91 t/ha), zatim slijedi Marianka (11,22 t/ha) te Caribou (11,17 t/ha). U

ovoj godini može se istaći da su bili povoljniji vremenski uvjeti za velik porast zadebljalog

korijena šećerne repe zbog veće količine oborina u srpnju i kolovozu i nešto nižih temperatura

(Tablica 9.). Bili su to povoljni uvjeti i za razvoj bolesti lista pa je došlo do propadanja lišća i

retrovegetacije što je utjecalo i na porast mase repe. U ovoj godini jedno tretiranje fungicidima

povećalo je prinos čistog šećera za samo 0,48 t/ha ( 4,98%), a tri tretiranja, u odnosu na kontrolu,

Tablica 11. Prinos korijena (t/ha) u zavisnosti od hibrida i primjene fungicida protiv gljive C.

beticola u 2014. godini

Hibrid


Prosjek 1. 2. 3.

Eduarda 83,67 84,74 90,48 86,30

Jadranka 105,91 106,77 115,44

109,37

Marianka 96,46 96,55 104,26 99,09

Daktari 72,80 81,29 91,17 81,76

Karpaty 77,57 77,74 78,26 77,86

Caribou 100,10 107,21 107,29 104,87

Charli 87,10 88,57 92,73 89,47

Goethe 93,69 95,07 95,68 94,81

Kundera 98,37 101,05 100,71 100.04

Sandor 84,15 84,59 88,23 85,66

Prosjek 89,98 92,36 96,43 92,92

Tablica 12. Sadržaj šećera (%) u zavisnosti od hibrida i primjene fungicida protiv

gljive C. beticola 2014. godine

Hibrid


Prosjek 1. 2. 3.

Eduarda 12,32 12,87 13,52 12,91

Jadranka 12,07 12,81 13,13 12,73

Marianka 13,14 13,15 13,84 13,38

Daktari 13,30 13,29 13,85 13,48

Karpaty 12,67 12,95 13,21 12,94

Caribou 12,30 12,37 12,70 12,47

Charli 12,35 12,53 12,95 12,61

Goethe 12,72 12,70 13,65 13,02

Kundera 12,24 12,50 13,58 12,78

Sandor 13,73 13,52 13,94 13,73

Prosjek 12,68 12,87 13,46 13,00

Tablica 13. Prinos čistog šećera (t/ha) u zavisnosti od hibrida i primjene fungicida protiv

gljive C. beticola 2014. godine

Hibrid


Prosjek 1. 2. 3

Eduarda 8,77 9,38

10,66

9,60

Jadranka 10,82

11,61

13,28

11,91

Marianka 10,78

10,62

12,25

11,22

Daktari 8,19

9,28

10,93 9,47

Pharaon 8,30

8,70

8,93

8,64

Caribou 10,42

11,25 11,84

11,17

Charli 9,02

9,35 10,47 9,61

Goethe 9,97

10,28 11,49 10,58

Kundera 10,08 10,52 11,69 10,76

Sandor 9,88

9,96 10,90 10,25

Prosjek 9,62 10,10 11,24 10.32

povećala su prinos šećera za 1,62 t/ha ili 16,83%. U ovoj godini i kod tretiranih varijanti

fungicidima izostao je uobičajen i očekivan porast šećera. Može se pretpostaviti da je to

posljedica slabe učinkovitosti strobilurina i triazola.

Zaključak

Istraživanja 10 hibrida u uvjetima bez primjene fungicida uz jedno i tri tretiranja fungicidima

pokazala su da hibridi šećerne repe ne pokazuju dovoljnu tolerantnost prema gljivi Cercospora

beticola. Ipak se može istaći postojanje razlike između ispitivanih hibrida. Korišteni fungicidi u

ovoj godini nisu bili učinkoviti, najvjerojatnije zbog pojave izolata smanjene osjetljivost na

korištene fungicide, pa je zbog povoljnih uvjeta za razvoj bolesti došlo do velikih šteta na svim

hibridima i varijantama istraživanja.

1.2. Utjecaj razmaka sjetve u redu, hibrida i gnojidbe dušikom na rezultat u proizvodnji

šećerne repe

Godina provedbe: 2013. 2014. godina

Cilj rada – utvrditi utjecaj gustoće sjetve i broja biljaka po jedinici površine kod različitih hibrida

te gnojidbe dušikom na prinos i kvalitetu proizvedenog korijena šećerne repe.

Materijal i metode rada

Istraživanja su provedena postavljanjem poljskih pokusa na eutrično smeđem tlu u

Grasdištu na OPG Knežević Josip. Agrokemijska analiza tla pokazuje da je tlo slabo kiselo s pH

u KCl 6,32 i uz relativno nizak sadržaj hraniva (AL-P2O5 – 10,83 mg/100 g tla i AL- K2O – 13,79

mg/100 g tla) te 1,77% humusa. Tehnologija proizvodnje šećerne repe na pokusnoj površini bila

je standardna kao i u redovnoj proizvodnji osim gustoće sjetve, korištenih hibrida i gnojidbe

(Tablica 14.). Osnovna gnojidba izvršena je sa 24 kgN/ha, 104 kg P2O5/ha i 180 kg K2O/ha.

Sjetva je zbog velike količine oborina u prva tri mjeseca obavljena kasno 18. 04. 2013. god.. na

četiri različita razmaka u redu i to na: 13,5; 15,7 i 17,5 i 19 cm. Pri sjetvi je korišteno specijalno

dorađeno sjeme po EPD (KWS) i 3D plus (Strube) metodi. U pokuse su uključena po dva hibrida

oplemenjivačke kuće KWS (Colonia i Serenada) i Strube (Danton i Fred). Predsjetvena gnojidba

je obavljena na četiri načina čime su dobivene različite varijante gnojidbe i to:

1. bez proljetne gnojidbe – kontrola - (G-1);

2.samo predsjetvena gnojidba sa po 45 kg/ha N, P2O5 i K2O (300kg/ha NPK 15:15:15)-(G-2);

3. predsjetvena gnojidba sa po 45 kg/ha N, P2O5 i K2O i prihrana sa 38 kgN/ha

(140 kg/ha KAN-a) – ukupno u proljeće: 83 kg/ha N, 45 kg P2O5/ha i 45 kg K2O/ha - (G-3);

4. varijanta proizvođača – predsjetveno 300kg/ha NPK 15:15:15 + 100kg/ha uree + prihrana

140 kg/ha KAN-a – ukupno u proljeće: 129 N, 45 kg P2O5/ha i 45 kg K2O/ha - (G-4).

Vađenje je izvršeno ručno 23. 10. 2013. godine. Nakon vađenja repe utvrđen je prinos korijena u

„Venema“ laboratoriju tvornica šećera Sladorana d.d. Županja te određeni čistoća repe, digestija,

sadržaj K, Na i alfa-amino dušika po standardnim metodama. Na osnovu tih pokazatelja prema

Braunschweigerovim formulama izračunat je prinos čistog šećera po hektaru, alkalni faktor, šećer

u melasi, iskorištenje šećera na repu i QGS.

Rezultati istraživanja

Broj biljaka ostvaren u vađenju, u prosjeku za sve varijante gnojidbe, kretao se je od

97,76 do 116,06 tisuća biljaka po hektaru, ovisno o razmaku sjetve sjetve (Tablica 15.) ili u

prosjeku izvađeno je 106,08 tisuća biljaka po ha.. Nije ostvarena očekivana razlika u broju

biljaka između različitih gustoća sjetve iako je sijano od 105,2 tisuće peleta (sjemenki) po ha kod

sjetve na 19 cm do 148 tisuća po ha kod sjetve na 13,5 cm. Očekivanje da će do vađenja ostati

najviše 70 – 80 % biljaka od broja posijanih sjemenki i da ćemo ostvariti od oko 70 do oko120

tisuća biljaka po ha nisu se ostvarila. Razlog tome može se tražiti u dobrim uvjetima za nicanje,

visokoj klijavosti sjemena, većoj konkurenciji između biljaka u gustoj sjetvi i većem propadanju

ili dostignutoj veoma maloj težini djela biljaka koje nisu uzete kod vađenja ali i u nedovoljno

ujednačenoj kalibraciji sjemena te ispravnosti sijačice. Uglavnom, kod najgušće sjetve izvađeno

je 78,4% od teoretski posijanih sjemenki, a kod najrjeđe sjetve 92,8 %. Iz tih razloga našli smo se

u području samo povećanog broja biljaka (više od 90 tisuća po ha).Analizirajući po hibridima u

prosjeku najmanji broj biljaka 97,92 tisuće biljaka po ha ostvaren je s hibridom Serenada, a

preostala tri hibrida ostvarila su sličan sklop 108 do 109 tisuća po ha (Tablica 16.).

Prinos korijena šećerna repe ostvaren u prosjeku pokusa iznosio je 96,13 t/ha (Tablica

17.i 18.). Prinos repe nije zavisio od razmaka sjetve u redu, broju biljaka, a zavisio je od hibrida i

proljetne gnojidbe. U prosjeku za sve varijante gustoće sjetve najveći prinos korijena – 99,48 i

99,74 t/ha ostvaren je na varijanti G-2 ( samo predsjetvena gnojidba) i G-3 (predsjetvena gnojidba

s prihranom). Najmanji prinos korijena ostvaren je na kontrolnoj varijanti, a nešto veći uz

povećanu gnojidbu dušikom u proljeće (urea). Najveći prinos korijena u prosjeku (Tablica 18.)

postignut je s hibridom Serenada (106,48 t/ha), a najmanji s hibridom Fred 85,75 t/ha. Hibridi su

nejednako reagirali na gnojidbu. Kod Freda je razlika u prinosu između kontrole i predsjetvene

gnojidbe bila najveća, a kod Serenade izmeđr varijante G-3 i G-4. Najveći prinos korijena

postignut je s hibridom Serenada – 115,05 t/ha na varijanti predsjetvene gnojidbe i prihrane (G-

3).

Sadržaj šećera zavisio je od gnojidbe, a vrlo malo od gustoće sjetve (Tablica 19. i 20.).

Najmanja digestija, u prosjeku svih ispitivanih gustoća sjetve ostvarena je na varijanti G-4 uz

upotrebu uree u predsjetvenoj gnojidbe (14,87%), a najveća bez predsjetvene gnojidbe G-1 -

!5,44% i na varijanti G-2. (15,43%). Najmanji sadržaj šećera (15,15%), dobiven je kod najmanjeg

ispitivanog broja biljaka, ostvaren sjetvom na 19 cm, a samo nešto veći (15,35%) kod sjetve na

15,7 cm. Između hibrida razlika je nešto veća (Tablica 20) Najveći sadržaj šećera u prosjeku za

sve gustoće sjetve ostvaren je s himridom Colonia KWS (15,83%), a najmanji s hibridom

Serenada (14,73%). Analizirajući varijante gnojidbe po hibridima zapažamo da je najveću

digestiju 16,21% ostvarila Colonia u varijanti predsjetvene gnojidbe (G-2); a najmanju Serenada

uz upotrebu uree u predsjetvenoj gnojidbi (G- 4). Inače i u prosjeku svih hibrida ova varijanta

gnojidbe je ostvarila nešto nižu digestiju -14,87% šećera.

Sadržaj melasotvornih tvari u provedenom istraživanju (Tablica 23., 25., 27. i 29.) malo

je zavisio od istraživanih varijanti razmaka sjetve i proljetne gnojidbe, a više od hibrida.

Sadržaj kalija kretao između 3,53 kod kontrole - G-1 i 3,12 mmol/100R kod G-3 i nije

bio previsok niti kod jedne varijante gnojidbe jer se smatra da se srednje vrijednosti kalija u repi

trebaju kretati u rasponu od 4,5 – 5,1 mmol/100 repe. Analiziramo li utjecaj razmaka sjetve

zapažamo njihovo slabo djelovanje na sadržaj kalija, dok je utjecaj hibrida primjetan. Tako je

hibrid Colonia u svim varijantama gnojidbe imala najniži sadržaja kalija i to od 2,46 mmol/100

repe kod G-4 do 2,76 mmol/100 repe kod G-2

Sadržaj Na u prosjeku također nije zavisio od varijante gnojidbe i kretao se od 0,42 – 032

mmol/100R što je u granicama srednjih vrijednosti natrija u repi koje se za uspješnu preradu repe

trebaju kretati od 0,30 – 0,65 mmol/100 repe. Broj biljaka niti uz različitu gnojidbu nije utjecao

na značajne promjene u sadržaju Na u repi dok je utjecaj hibrida primjetan. Najniži sadržaj natrija

bio je kod hibrida Danton i kretao se od 0,27 mmol/100 repe kod G-2 do 0,31 mmol/100 repe

kod G-4, a najviši kod hibrida Serenada i to od 0.39 mmol/100 repe uz G-2 gnojidbu do 1,23

mmol/100 repe kod G-1 gnojidbe.

Niti sadržaj alfa-amiono dušika koji se u prosjeku pokusa kretao od 1,20 mmol/100 repe

kod G-1 gnojidbe i povećanjem gnojidbe se povećavao do 1,65 mmol/100R kod G-4 nije prelazio

granicu poželjnih srednjih vrijednosti sadržaja AmN od 1,45 – 2,25 mmol/100gR. Promjenom

broja biljaka nije utvrđena pravilnost u kretanju sadržaja alfa-amino dušika. Hibridi su utjecali na

sadržaj AmN. Najniže vrijednosti u svim varijantama gnojidbe nalazimo kod hibrida Colonia i to

od 1,0 mmol/100 repe kod gnojidbe G-2 do1,33 mmol/100 repe kod gnopjidbe G-4.. Najviše

vrijednosti AmN diobivene su s hibridom Srerenada i to od 1,25 mmol/100 repe kod G-2 do 2,25

mmol/100 repe kod G-4 gnojidbe.

Prinos čistog šećera ostvaren u prosjeku pokusa iznosio je 12,87 t/ha. Zavisio je od

proljetne gnojidbe, hibrida, a djelom i od razmaka sjetve (Tablica 21. i 22.). Tako analizom

varijanti gnojidbe u proljkeće zapažamo da je najveći prinos čistog šećera od 13,54 t/ha, u

prosjeku svih gustoća sjetve, ostvaren uz gnojidbu G-2 (samo predsjetvena gnojidba). Gotovo isti

prinos 13,31 t/ha ostvaren je i uz G-3 (preddsjetvena gnojidba i prihrana) a najmanji 12,25 t/ha

na kontroli (G-1) i uz upotrebu uree u predsjervenoj gnojidbi (G-4) - 12,40 t/ha. Analiza

zavisnosti prinosa čistog šećera od hibrida i gnojidbe (Tablica 22.) pokazuje da je značajan

utjecaj i hibrida i proljetne gnojidbe. Tako je u prosjeku svih varijanti gnojidbe najveći prinos

čistog šećera ostvaren s hibridom Colonia (13,82 t/ha), a najmanji s hibridom Fred (11,57 t/ha).

Pojedinačno najveća digestija od 14,50 % dobivena je kod gnojidbe G-2 s hibridom Serenada. U

prosjeku svih hibrida najveći sadržaj šećera postignut je uz gnojidbu G-2 (13,54%) i G-3

(13,31%), a najmanji kod kontrole (12,24%) i uz primjenu uree G-4 (12,40%).

Zaključak

Na osnovu pokusa postavljenih na eutrično smeđem tlu u Gradištu na OPG Knežević Josip u

2013. godini s četiri hibrida (Colonia, Serenada, Danton, Fred) istraživan je utjecaj gustoće sjetve

(13,5; 15,7 i 17,5 i 19 cm) i proljetne gnojidbe (G-1 – bez proljetne gnojidbe, G- 2 – samo

predsjetvena gnojidba sa po 45 kg/ha N, P2O5 i K2O, G - 3. predsjetvena gnojidba sa po 45 kg/ha

N, P2O5 i K2O i prihrana sa 38 kgN/ha, G - 4. varijanta proizvođača – predsjetveno 300kg/ha

NPK 15:15:15 + 100kg/ha uree + prihrana 140 kg/ha KAN-a – ukupno u proljeće 129 N, 45 kg

P2O5/ha i 45 kg K2O/ha na prinos i kvalitetu korijena. Na osnovu dobivenih rezultata možemo

zaključiti:

1. U vađenju, u prosjeku za sve varijante gnojidbe,ostvareni broj biljaka kretao se je od

97.670 do 116.060 biljaka po hektaru, ovisno o razmaku sjetve. Proizlazi da

su sve varijavte bile u području povećanog broja biljaka (više od 90 tisuća po ha).

Analizirajući po hibridima u prosjeku najmanji broj biljaka 97,92 tisuće biljaka po

ha ostvaren je s hibridom Serenada, a preostala tri hibrida ostvarila su sličan sklop

108 do109 tisuća po ha

2. Prinos repe nije zavisio od razmaka sjetve u redu, a zavisio je od hibrida i proljetne

gnojidbe. U prosjeku za sve varijante gustoće sjetve najveći prinos korijena – 99,48

i 99,74 t/ha ostvaren je na varijanti G-2 ( samo predsjetvena gnojidba) i G-3

(predsjetvena gnojidba s prihranom). Najveći prinos korijena u prosjeku postignut

je s hibridom Serenada (106,48 t/ha), a najmanji s hibridom Fred 85,75 t/ha.

3 Sadržaj šećera zavisio je od gnojidbe, a vrlo malo od gustoće sjetve. Najmanja digestija

(14,87%), u prosjeku svih ispitivanih gustoća sjetve, ostvarena je na varijanti G-4 uz

upotrebu uree u predsjetvenoj gnojidbe, a najveća bez predsjetvene gnojidbe (G-1) -

!5,44% i na varijanti G-2. (15,43%). Najmanji sadržaj šećera (15,15%), dobiven je kod

najmanjeg ispitivanog broja biljaka, ostvaren sjetvom na 19 cm, a samo nešto veći

(15,35%) kod sjetve na 15,7 cm. Najveći sadržaj šećera u prosjeku za sve gustoće sjetve

ostvaren je s himridom Colonia KWS (15,83%), a najmanji s hibridom Serenada

(14,73%).

4 Prinos čistog šećera zavisio je od hibrida i proljetne gnojidbe, a samo djelom i od

razmaka sjetve. Najveći prinos čistog šećera od 13,54 t/ha, u prosjeku gustoće sjetve,

ostvaren je uz gnojidbu G-2 (samo predsjetvena gnojidba). Gotovo isti prinos 13,31 t/ha

ostvaren je i uz G-3 (preddsjetvena gnojidba i prihrana) a najmanji 12,25 t/ha na

kontroli (G-1) i uz upotrebu uree u predsjervenoj gnojidbi - G-4 12,40 t/ha. U prosjeku

svih varijanti gnojidbe najveći prinos čistog šećera ostvaren s hibridom Colonia (13,82

t/ha), a najmanji s hibridom Fred (11,57 t/ha). Najveći prinos čistog šećera (13,10 t/ha)

ostvaren je kod najgušće sjetve, a najmanji 12,77 t/ha kod najrjeđe sjetve.

Tablica 14 Agrotehničke mjere na pokusnoj površini u Gradištu OPG Knežević Josip u

2013. godini

Predusjev: pšenica

Gnojidba:

Osnovna (zaorano u jesen)

Kalijeva sol 60% - 300 kg/ha = 0 kg/ha N 0 kg/ha P2O5 180 kg/ha K2O

MAP (N:P) 12:52 - 200 kg/ha = 24 104 0

Predsjetveno i prihrana

1. bez proljetne gnojidbe – kontrola - (G-1);

Ukupno hraniva kg/ha G-1 24 kg/ha N 104 kg/ha P2O5 180 kg/ha K2O

2. predsjetveno 300kg/ha NPK 15:15:15 45 kg/ha N, 45 kg/ha P2O5 45 kg/ha K2O


3.predsjetveno: 300kg/ha NPK 15:15:15 45 kg/ha N, 45 kg/ha P2O5 45 kg/ha K2O

prihrana :140 kg/ha KAN-a 38 kg/ha N


4.predsjetveno: 300kg/ha NPK 15:15:15 45 kg/ha N, 45 kg/ha P2O5 45 kg/ha K2O

100 kg/ha uree 46 kg/ha N

prihrana :140 kg/ha KAN-a 38 kg/ha N


Datum sjetve: 18. 04. 2013.

Razmaci sjetve u redu: 13,5; 15,7 i 17,5 i 19,0 cm

Korišteni hibridi. Colonia, Serenada, Danton i Fred

Zaštita od bolesti:

1. Tretman 22. 06. 2013. Sphere 535 SC 0,4 l/ha

2. Tretman 11. 07. 2013. Sphere 535 SC 0,4 l/ha

3. Tretman 02. 08. 2013. Eminent 0,8 l/ha

4. Tretman 23. 08. 2013. Eminent 0,8 l/ha

Vađenje: 23. 10. 2013. godine

Tablica 15. Ostvareni broj biljaka šećerne repe (tisuća/ha) u zavisnosti od razmaka sjetve

u redu i gnojidbe dušikom u Gradištu (Knežević Josip), 2013. god.

Razmak

sjetve cm

Gnojidba Prosjek

G-1 G-2 G-3 G-4

13,5 114,67 123,00 114,67 112,00 116,06

15,7 106,00 110,67 110,33 103,33 107,58

17,5 101,67 106,33 105,67 98,33 103,00

19,0 95,67 100,67 98,343 96,00 97,67

Prosjek 104,50 110,17 107,25 102,42 106,08

Tablica 16. Ostvareni broj biljaka šećerne repe (tisuća/ha) u zavisnosti od gnojidbe dušikom

i hibrida u Gradištu (Knežević Josip), 2013. god.

Gnojidba Hibrid

Prosjek Colonija Serenada Danton Fred

G-1 112,33 92,33 106,33 107,00 104,50

G-2 106,67 104,33 111,67 118,00 110,17

G-3 108,00 103,33 109,00 108,67 107,25

G-4 111,33 91,67 105,33 101,33 102,42

Prosjek 109,58 97,92 108,08 108,75 106,08

Tablica 17. Zavisnost prinosa korijena (t/ha) šećerne repe od razmaka sjetve u redu i

primijenjene gnojidbe dušikom u Gradištu (Knežević Josip), 2013. god.

Razmak

sjetve cm

Gnojidba Prosjek

G-1 G-2 G-3 G-4

13,5 89,32 99,88 104,55 97,43 97,43

15,7 91,37 97,27 95,34 96,22 96,22

17,5 88,88 97,72 100,92 94,64 95,54

19,0 90,00 103,03 98,15 93,38 96,14

Prosjek 89,89 99,48 99,74 95,42 96,13

Tablica 18.Zavisnost prinosa korijena (t/ha) šećerne repe od gnojidbe dušikom i hibrida

u Gradištu (Knežević Josip), 2013. god.

Gnojidba Hibrid


G-1 96,92 102,19 86,83 73,67 89,90

G-2 98,77 109,45 98,80 90,88 99,48

G-3 96,75 115,05 96,02 91,13 99,74

G-4 99,08 99,22 96,04 87,33 95,42

Prosjek 97,88 106,48 94,42 85,75 96,13

Tablica 19. Zavisnost sadržaja šećera od razmaka sjetve u redu i primijenjene gnojidbe

dušikom u Gradištu (Knežević Josip), 2013. god.

Razmak

sjetve cm

Gnojidba Prosjek

G-1 G-2 G-3 G-4

13,5 15,27 15,59 15,28 14,80 15,24

15,7 15,61 15,57 15,51 14,72 15,35

17,5 15,49 15,3 15,26 14,91 15,24

19,0 15,37 15,25 14,94 15,05 15,15

Prosjek 15,44 15,43 15,25 14,87 15,25

Tablica 20. Zavisnost sadržaja šećera od gnojidbe dušikom i hibrida u Gradištu

(Knežević Josip), 2013. god.

Gnojidba Hibrid


G-1 15,82 15,07 15,38 15,47 15,44

G-2 16,21 15,16 15,06 15,29 15,43

G-3 15,90 14,58 15,10 15,42 15,25

G-4 15,37 14,11 14,95 15,06 14,87

Prosjek 15,83 14,73 15,12 15,31 15,25

Tablica 21.Zavisnost prinosa šećera (t/ha) od razmaka sjetve u redu i primijenjene

gnojidbe dušikom u Gradištu (Knežević Josip), 2013. god.

Razmak

sjetve cm

Gnojidba Prosjek

G-1 G-2 G-3 G-4

13,5 12,03 13,75 13,99 12,62 13,10

15,7 12,53 13,43 12,98 12,33 12,82

17,5 12,18 13,16 13,54 12,32 12,80

19,0 12,20 13,81 12,74 12,32 12,77

Prosjek 12,25 13,54 13,31 12,40 12,87

Tablica 22. Zavisnost prinosa šećera (t/ha) od gnojidbe dušikom i hibrida u Gradištu


Gnojidba Hibrid


G-1 13,71 13,32 11,79 10,14 12,24

G-2 14,33 14,50 13,12 12,21 13,54

G-3 13,73 14,45 12,68 12,39 13,31

G-4 13,49 11,98 12,59 11,55 12,40

Prosjek 13,82 13,56 12,55 11,57 12,87

Tablica 23. Broj biljaka, ostvareni prinos i kvaliteta šećerne repe po hibridima i broju

biljaka pri gnojidbi G -1 u Gradištu (Knežević Josip), 2013. god.

Hibrid

Broj bilja.

u 000/ha

Prinos

repe t/ha

Sadržaj

šećera %

mmol/100g R

K Na AmN

Colonia

122,67 83,73 15,19 2,43 0,33 0,94

120,00 97,33 15,79 2,50 0,31 1,21

109,33 97,40 16,27 2,55 0,31 1,01

97,33 109,20 16,01 2,88 0,35 1,23

Prosjek 112,33 96,92 15,82 2,59 0,33 1,10

Serenada

96,00 109,20 15,02 3,68 0,41 1,32

93,33 92,28 15,20 3,80 3,52 1,41

93,33 105,47 14,95 3,80 0,50 1,61

86,67 101,80 15,12 3,85 0,50 1,67

Prosjek 92,33 102,19 15,07 3,78 1,23 1,50

Danton

124,00 92,40 15,45 3,70 0,25 1,12

104,00 88,20 15,74 3,90 0,27 1,08

104,00 84,93 15,67 3,18 0,29 1,12

93,33 81,80 14,67 3,53 0,29 1,28

Prosjek 106,33 86,83 15,38 3,58 0,28 1,15

Fred

116,00 71,93 15,39 2,97 0,35 0,96

106,67 87,67 15,74 2,96 0,29 1,21

105,33 67,20 15,67 2,97 0,26 0,80

100,00 67,73 15,09 2,88 0,33 1,19

Prosjek 107,00 73,63 15,47 2,94 0,31 1,04

Prosj.pokusa 104,50 89,89 15,44 3,22 0,54 1,20

Tablica 24. Tehnološke osobine korijena šećerne repe i prinos šećera po hibridima i broju


Hibrid

Broj

biljaka

000/ha

AF Iskorište.

na repu

%

Iskorište.

na šećer

%

Biološki

prin.šeć.

t/ha

Prin. čistog

šećera

t/ha

Kvoc.

gustog

soka

Colonia

122,67 2,94 13,55 89,22 12,72 11,35 95,88

120,00 2,32 14,09 89,18 15,37 13,71 95,73

109,33 2,83 14,60 89,77 15,85 14,22 95,97

97,33 2,62 14,24 88,98 17,48 15,55 95,38

Prosjek 112,33 2,67 14,12 89,29 15,35 13,71 95,74

Serenada

96,00 3,10 13,13 87,43 16,40 14,34 94,22

93,33 5,19 12,91 84,89 14,03 11,91 91,17

93,33 2,67 12,96 86,74 15,76 13,67 93,72

86,67 2,61 13,12 86,75 15,39 13,35 93,68

Prosjek 92,33 3,39 13,03 86,45 15,40 13,32 93,20

Danton

124,00 3,54 13,63 88,20 14,28 12,59 94,68

104,00 3,87 13,90 88,30 13,88 12,26 94,59

104,00 3,10 13,91 88,74 13,31 11,81 95,18

93,33 2,98 12,82 87,41 12,00 10,49 94,39

Prosjek 106,33 3,37 13,56 88,16 13,37 11,79 94,71

Fred

116,00 3,47 13,69 88,91 11,07 9,85 95,40

106,67 2,69 13,97 88,81 13,79 12,25 95,31

105,33 4,02 14,01 89,41 10,53 9,42 95,67

100,00 2,70 13,33 88,33 10,22 9,03 95,12

Prosjek 107,00 3,22 13,75 88,86 11,41 10,14 95,38

Prosjek

.pokusa 104,50 3,16 13,62 88,19 13,88 12,24 94,76

Tablica 25. Broj biljaka, ostvareni prinos i kvaliteta šećerne repe po hibridima i broju biljaka

pri gnojidbi G -2 u Gradištu (Knežević Josip), 2013. god.

Hibrid

Broj bilja.

u 000/ha

Prinos

repe t/ha

Sadržaj

šećera %

mmol/100g R

K Na AmN

Colonia

112,00 89,13 16,39 2,45 0,31 0,78

112,00 104,67 16,20 2,76 0,35 1,10

106,67 101,80 15,93 3,13 0,29 1,14

96,00 99,47 16,30 2,70 0,33 0,99

Prosjek 106,67 98,77 16,21 2,76 0,32 1,00

Serenada

120,00 99,47 15,37 3,63 0,31 0,89

100,00 116,40 15,22 3,69 0,38 1,44

98,67 105,87 15,19 4,07 0,38 1,13

98,67 116,07 14,84 4,07 0,48 1,54

Prosjek 104,33 109,45 15,16 3,86 0,39 1,25

Danton

129,33 105,40 15,27 3,76 0,23 1,04

112,00 103,93 15,49 3,62 0,25 0,99

108,00 91,00 14,82 3,49 0,28 0,91

97,33 94,87 14,67 3,21 0,33 1,45

Prosjek 111,67 98,80 15,06 3,52 0,27 1,10

Fred

130,67 99,13 15,50 3,36 0,29 1,27

118,67 83,87 15,49 2,90 0,29 1,15

112,00 79,13 15,35 3,12 0,31 1,23

110,67 101,40 14,82 3,67 0,42 1,53

Prosjek 118,00 90,88 15,29 3,26 0,33 1,30

Prosj.pokusa 110,17 99,48 15,43 3,35 0,33 1,16



Hibrid

Broj

biljaka

000/ha

AF Iskorište.

na repu

%

Iskorište.

na šećer

%

Biološki

prin.šeć.

t/ha

Prin.čistog

šećera

t/ha

Kvoc.

gustog soka

Colonia

112,00 3,51 14,79 90,25 14,61 13,18 96,28

112,00 2,82 14,48 89,40 16,96 15,16 95,65

106,67 3,00 14,16 88,92 16,21 14,42 95,27

96,00 3,06 14,62 89,69 16,22 14,54 95,84

Prosjek 106,67 3,10 14,52 89,57 16,00 14,33 95,76

Serenada

120,00 4,42 13,61 88,51 15,29 13,53 94,88

100,00 2,83 13,31 87,43 17,71 15,49 94,20

98,67 3,95 13,31 87,60 16,08 14,09 94,13

98,67 2,95 12,84 86,55 17,22 14,91 93,50

Prosjek 104,33 3,54 13,27 87,52 16,58 14,50 94,18

Danton

129,33 3,84 13,46 88,16 16,10 14,19 94,66

112,00 3,91 13,71 88,50 16,10 14,25 94,88

108,00 4,16 13,07 88,19 13,49 11,90 94,86

97,33 2,43 12,81 87,37 13,91 12,16 94,51

Prosjek 111,67 3,58 13,27 88,05 14,90 13,12 94,73

Fred

130,67 2,87 13,67 88,24 15,36 13,56 94,83

118,67 2,77 13,76 88,78 12,99 11,54 95,36

112,00 2,79 13,49 87,93 12,14 10,68 94,52

110,67 2,67 12,89 86,92 15,03 13,07 94,44

Prosjek 118,00 2,78 13,45 87,97 13,88 12,21 94,79

Prosjek

.pokusa 110,17 3,25 13,62 88,28 15,34 13,54 94,86



Hibrid

Broj bilja.

u 000/ha

Prinos

repe t/ha

Sadržaj

šećera %

mmol/100g R

K Na AmN

Colonia

117,33 103,93 15,71 2,80 0,36 1,39

112,00 85,53 16,28 2,61 0,30 1,04

109,33 106,15 16,18 2,49 0,34 1,00

93,33 91,40 15,44 2,63 0,37 1,06

Prosjek 108,00 96,75 15,90 2,63 0,34 1,12

Serenada

110,67 119,27 14,74 3,24 0,46 1,71

100,00 119,47 14,39 3,48 0,53 2,31

102,67 106,15 14,79 3,39 0,49 1,83

100,00 115,33 14,38 3,48 0,62 1,76

Prosjek 103,33 115,05 14,58 3,40 0,53 1,90

Danton

114,67 100,40 14,98 3,31 0,29 1,73

112,00 94,13 15,48 3,54 0,27 1,46

109,33 93,73 15,26 3,38 0,30 1,14

100,00 95,80 14,67 3,13 0,30 1,89

Prosjek 109,00 96,02 15,10 3,34 0,29 1,55

Fred

116,00 94,60 15,70 3,20 0,28 1,35

114,67 95,53 15,48 3,05 0,32 1,41

104,00 88,47 15,24 3,17 0,34 1,48

100,00 85,93 15,26 3,06 0,32 1,35

Prosjek 108,67 91,13 15,42 3,12 0,31 1,40

Prosj.pokusa 107,25 99,74 15,25 3,12 0,37 1,49



Hibrid

Broj

biljaka

000/ha

AF Iskorište.

na repu

%

Iskorište.

na šećer

%

Biološki

prin.šeć.

t/ha

Prin. čistog

šećera

t/ha

Kvoc.

gustog

soka

Colonia

117,33 2,27 13,91 88,59 16,33 14,46 95,23

112,00 2,81 14,60 89,69 13,93 12,49 95,90

109,33 2,83 14,52 89,75 17,18 15,42 95,99

93,33 2,82 13,74 89,02 14,11 12,56 95,60

Prosjek 108,00 2,68 14,20 89,26 15,38 13,73 95,68

Serenada

110,67 2,17 12,81 86,89 17,58 15,27 94,13

100,00 1,74 12,28 85,30 17,20 14,67 93,09

102,67 2,12 12,81 86,59 15,70 13,59 93,86

100,00 2,33 12,38 86,13 16,58 14,28 93,54

Prosjek 103,33 2,09 12,57 86,23 16,76 14,45 93,66

Danton

114,67 2,08 13,05 87,13 15,04 13,11 94,28

112,00 2,61 13,59 87,81 14,57 12,79 94,51

109,33 3,23 13,46 88,25 14,30 12,62 94,86

100,00 1,82 12,72 86,74 14,05 12,19 94,18

Prosjek 109,00 2,43 13,21 87,48 14,49 12,68 94,46

Fred

116,00 2,58 13,87 88,39 14,85 13,12 94,97

114,67 2,40 13,66 88,23 14,79 13,05 94,96

104,00 2,37 13,39 87,91 13,48 11,85 94,80

100,00 2,50 13,45 88,13 13,11 11,56 94,91

Prosjek 108,67 2,46 13,59 88,17 14,06 12,39 94,91

Prosjek

.pokusa 107,25 2,42 13,39 87,78 15,17 13,31 94,67



Hibrid

Broj bilja.

u 000/ha

Prinos

repe t/ha

Sadržaj

šećera %

mmol/100g R

K Na AmN

Colonia

122,67 103,33 15,19 2,59 0,41 1,22

109,33 102,53 14,97 2,27 0,40 1,58

106,67 92,07 15,57 2,52 0,38 1,01

106,67 98,40 15,75 2,46 0,38 1,48

Prosjek 111,33 99,08 15,37 2,46 0,39 1,33

Serenada

100,00 98,40 14,26 3,02 0,60 2,02

90,67 96,47 13,87 2,75 0,62 2,60

90,67 99,93 13,79 2,75 0,73 2,36

85,33 102,07 14,52 3,12 0,56 2,01

Prosjek 91,67 99,22 14,11 2,91 0,63 2,25

Danton

116,00 95,53 14,84 3,07 0,31 1,59

110,67 98,73 15,01 3,09 0,31 1,50

98,67 96,21 15,28 3,26 0,27 1,35

96,00 93,67 14,67 3,07 0,33 1,48

Prosjek 105,33 96,04 14,95 3,13 0,31 1,48

Fred

109,33 92,47 14,93 2,69 0,33 1,50

102,67 87,13 15,01 2,64 0,35 1,72

97,33 90,33 15,01 2,82 0,38 1,76

96,00 79,40 15,28 2,91 0,32 1,18

Prosjek 101,33 87,33 15,06 2,77 0,35 1,54

Prosj.pokusa 102,42 95,42 14,87 2,81 0,42 1,65



Hibrid

Broj

biljaka

000/ha

AF Iskorište.

na repu

%

Iskorište.

na šećer

%

Biološki

prin.šeć.

t/ha

Prin. čistog

šećera

t/ha

Kvoc.

gustog

soka

Colonia

122,67 2,45 13,45 88,58 15,69 13,90 95,39

109,33 1,68 13,19 88,11 15,35 13,52 95,31

106,67 2,87 13,89 89,26 14,33 12,79 95,77

106,67 1,92 13,97 88,72 15,50 13,75 95,44

Prosjek 111,33 2,23 13,63 88,67 15,22 13,49 95,48

Serenada

100,00 1,79 12,26 85,98 14,03 12,06 93,71

90,67 1,29 11,76 84,81 13,38 11,35 93,23

90,67 1,47 11,73 85,04 13,78 11,72 93,32

85,33 1,83 12,51 86,20 14,82 12,77 93,77

Prosjek 91,67 1,60 12,07 85,51 14,00 11,98 93,51

Danton

116,00 2,13 12,97 87,41 14,18 12,39 94,57

110,67 2,27 13,16 87,68 14,82 13,00 94,69

98,67 2,61 13,45 88,03 14,70 12,94 94,80

96,00 2,30 12,82 87,43 13,74 12,01 94,61

Prosjek 105,33 2,33 13,10 87,64 14,36 12,59 94,67

Fred

109,33 2,01 13,13 87,93 13,81 12,14 95,04

102,67 1,74 13,16 87,67 13,08 11,47 94,88

97,33 1,82 13,11 87,35 13,56 11,84 94,55

96,00 2,74 13,53 88,54 12,13 10,74 95,34

Prosjek 101,33 2,08 13,23 87,87 13,14 11,55 94,95

Prosjek

.pokusa 102,42 2,06 13,01 87,42 14,18 12,40 94,65

Materijal i metode rada - 2014.godine

Istraživanja su provedena postavljanjem poljskih pokusa na eutrično smeđem tlu u

Grasdištu na OPG Knežević Josip i lesiviranom smeđem tlu u Vrbanji na PG Besek Zdenko.

Agrokemijska analiza tla pokazuje da je tlo u Gradištu neutralne reakcije s pH u KCl 6,92 i uz

relativno nizak sadržaj hraniva (AL-P2O5 – 16,11 mg/100 g tla i AL- K2O – 9,91 mg/100 g tla) te

1,77% humusa dok je tlo u Vrbanji kiselo s pH u KCl 5,85 sa nižim sadržajem humusa (Tablica

31).

Tablica 31. Kemijske osobine tla lokacije Gradište i Vrbanja

pHKCl Humus (%) Zaliha mg/100 g tla

AL-P2O5 AL-K2O

Gradište Vrbanja Gradište Vrbanja Gradište Vrbanja Gradište Vrbanja

6,92 5,85 1,77 1,53 16,11 7,78 9,91 17,59

Potrebno NPK - (kg/ha) Gradište 146 : 99 : 250

Potrebno NPK - (kg/ha) Vrbanja 163 : 119 : 250

Tablica 32. Zalihe mineralnog dušika na lokaciji Gradište i Vrbanja u proljeće pred gnojidbu

Mineralni dušik

(kg/ha)

Dubina tla (cm)

0 – 30 30 - 60

Gradište Vrbanja Gradište Vrbanja

N-NH4 8,45 6,27 1,91 2,02

N-NO3 26,23 25,90 38,80 41,36

Potrebna gnojidba kgN/ha za prinos 55 – 70 t/ha 80,64 78,61

Potrebna gnojidba kgN/ha za prinos veći od 70 t/ha 100,64 98,61

Tehnologija proizvodnje šećerne repe na pokusnim površinama bile su standardna kao i u

redovnoj proizvodnji osim gustoće sjetve, korištenih hibrida i gnojidbe. Osnovna gnojidba u

Gradištu izvršena je na svim varijantama s 350 kg/ha NPK 0:20:30, a u Vrbanji s 400 kg/ha

KCL-a (60%) te 300 kg/ha MAP-a (NP 12:52) (Tablica 33.).

Tablica 33. Najznačajnije agrotehničke mjere na površini sortnih pokusa

1. Gradište – OPG Knežević Josip

Predkultura-pšenica

Žetveni ostaci usitnjeni i zaorani na dubini 25-30 cm (izvršeno jedno tanjuranje-ravnanje u jesen)

Osnovna gnojidba sve varijante: 350 kg/ha NPK 0:20:30 = N – 0 P2O5 – 70 K2O 105 kg/ha

Predsjetvena gnojidba:

N0 -kontrola (ništa nije gnojeno) 0 0 0

Ukupna gnojidba N0: 0 75 105

N1 -predsjetveno 14.03.2014. – 300 kg/ha NPK 15:15:15 45 45 45



+ prihrana u jednom navratu 200 kg/ha KAN-a širom 54 0 0


N3 -predsjetveno.-100 kg/ha UREA + 300 kg/ha NPK prije sjetve 91 45 45



Datum sjetve: 18.03.2014.(Klein mehanička sijačica) – predsjetvena priprema tla izvršena dan

prije sjetve

Kultivacija 3 puta

Folijarna prehrana: 1x Fertiactyil starter 4 lit/ha

2x Borosol (4%B) – po 2,5 lit/ha

2x Kristalon Polysugar Beet NPK 15:7:30 –po 2,5 kg/ha

Zaštita protiv cerkospore: 1. -05.07.2014.-Sphere 535- 0,4 lit/ha

2. -20.07.2014.-Sphere 535- 0,4 lit/ha

3.- 28.07.2014.- Amistar extra – 0,8 lit/ha

4. -13.08.2014.- Amistar extra– 1,0 lit/ha

Vađenje repe: 14.10.2014.

2. Vrbanja - PG Zdenko Besek

Predkultura-soja

Žetveni ostaci usitnjeni i zaorani na dubini 25-30 cm (izvršeno jedno tanjuranje-ravnanje u jesen)

Osnovna gnojidba na sve varijante: 400 kg/ha KCL-a (60%)

+ 300 kg/ha MAP-a (NP 12:52) = N – 36 P2O5 –156 K2O-240

kg/ha

Predsjetvena gnojidba:

N0 -kontrola (ništa nije gnojeno) 0 0 0







N3 -predsjetveno.-100 kg/ha UREA + 300 kg/ha NPK prije sjetve 91 45 45

+ prihrana u jednom navratu 165 kg/ha + 125 kg/haKAN-a širom 78 0 0


Datum sjetve: 18.03.2014.(Klein mehanička sijačica) – predsjetvena priprema tla izvršena dan

prije sjetve

Kultivacija 2 puta

Folijarna prehrana: 02.06.2014. – FERTYACTIL STARTER (NPK-13:5:8 + huminske i fulvo

kiseline) 3 lit/ha + KELATEX (17%B + organski ekstrakti) 1,5 kg/ha

21.06.2014. - Kristalon Polysugar Beet NPK 15:7:30 -2,5 kg/ha + KELATEX (17%B) 1,5 kg/ha

Zaštita protiv cerkospore: 11.07.2014.-Sphere 535- 0,4 lit/ha

30.07.2014.- Opera - 0,8 lit/ha

16.08.2013.- Amistar extra – 0,8 lit/ha

30.08.2014.- Duett ultra – 0,6 lit/ha

Vađenje repe: 16.10.2014.

Sjetva je obavljena rano i to na oba dvije lokacije 18. 03. 2014. god. na četiri različita razmaka u

redu i to na: 13,5; 15,7 i 17,5 i 19 cm. Pri sjetvi je korišteno specijalno dorađeno sjeme po EPD

(KWS) i 3D plus (Strube) metodi. U pokuse su uključena po dva hibrida oplemenjivačke kuće

KWS (Colonia i Serenada) i Strube (Danton i Fred). Predsjetvena gnojidba je obavljena na četiri

načina čime su dobivene različite varijante gnojidbe i to:

1. bez proljetne gnojidbe – kontrola - (N0);

2. samo predsjetvena gnojidba sa po 45 kg/ha N, P2O5 i K2O (300kg/ha NPK 15:15:15)- (N1);

3. predsjetvena gnojidba sa po 45 kg/ha N, P2O5 i K2O i prihrana sa 54 kgN/ha u Gradištu,

odnosno 45kgN/ha u Vrbanji. Ukupno u proljeće: 99 kg/ha N, 45 kg P2O5/ha i 45 kg K2O/ha u

Gradištu te u Vrbanji 90 kg/ha N, 45 kg P2O5/ha i 45 kg K2O/ha (N2);

4. varijanta proizvođača – predsjetveno 300 kg/ha NPK 15:15:15 + 100 kg/ha uree + prihrana

200 kg/ha KAN-a u Gradištu, odnosno 290 kg/ha KAN-a u Vrbanji– ukupno u proljeće: 145 N,

45 kg P2O5/ha i 45 kg K2O/ha u Gradištu i 169 N, 45 kg P2O5/ha i 45 kg K2O/ha u Vrbanji (N2).

Vađenje je izvršeno ručno 14. 10. 2014. godine u Gradištu i 16. 10. 2014. u Vrbanji. Nakon

vađenja repe utvrđen je prinos korijena u „Venema“ laboratoriju tvornica šećera Sladorana d.d.

Županja te određeni čistoća repe, digestija, sadržaj K, Na i alfa-amino dušika po standardnim

metodama. Na osnovu tih pokazatelja prema Braunschweigerovim formulama izračunat je prinos

čistog šećera po hektaru, alkalni faktor, šećer u melasi, iskorištenje šećera na repu i QGS.

Rezultati istraživanja

Broj biljaka ostvaren u vađenju, u prosjeku za sve varijante gnojidbe, kretao se je na

lokaciji Gradištre od 66,04 do 128,97 tisuća biljaka po hektaru, ovisno o razmaku sjetve (Tablica

34.) odnosno u prosjeku je izvađeno 98,62 tisuća biljaka po ha. Na lokaciji Vrbanja ostvaren broj

biljaka u vađenju kod najrjeđe sjetve je iznosio 71,88 tisuća biljaka po hektaru, a kod najgušće

129,59 tisuća biljaka po hektaru odnosno u prosjeku 103,96 tisuća biljaka po hektaru (Tablica

35). Očekivana razlika u broju biljaka između različitih gustoća sjetve prilično dobro se ostvarila.

Sijano je od 105,2 tisuće peleta (sjemenki) po ha kod sjetve na 19 cm do 148 tisuća po ha kod

sjetve na 13,5 cm. Očekivanje da će do vađenja ostati između 70 – 80 % biljaka od broja

posijanih sjemenki i da ćemo postići sklop od oko 70 do oko120 tisuća biljaka po ha je uglavnom

i ostvareno. Razlog ponekom većem broju biljaka (na nekom ponavljanju ili varijanti) od

planiranog može se tražiti u dobrim uvjetima za nicanje, visokoj klijavosti sjemena, većoj

konkurenciji između biljaka u gustoj sjetvi i većem propadanju ili dostignutoj veoma maloj težini

djela biljaka koje nisu uzete kod vađenja ali i u nedovoljno ujednačenoj kalibraciji sjemena.

Uglavnom je kod najgušće sjetve izvađeno prosječno 87,4% od teoretski posijanih sjemenki, a

kod najrjeđe sjetve 65,7 %. Analizirajući po hibridima u prosjeku varijanti gnojidbe za oba dva

pokusa najmanji broj biljaka 99,11 tisuće biljaka po ha ostvaren je s hibridom Serenada, a najveći

s hibridom Colonia kod koje je prosječan izvađeno 105,36 tisuća biljaka po ha (Tablica 44 i 45.).

Prinos korijena šećerna repe ostvaren u prosjeku pokusa u Gradištu iznosio je 90,52 t/ha

(Tablica 36.i 46.), a u Vrbanji 96,14 t/ha (Tablica 37.i 47.). Prinos repe zavisio je od razmaka

sjetve u redu odnosno broja biljaka u Gradištu jer je postignuta veća razlika između varijanata.

Tako je najmanji broj biljaka ostvaren sjetvom na 19 cm i iznosio je 66,04 tisuće po ha. Slijedeća

varijanta je 88,65 zatim 110,84 i 128,97 tisuća biljaka po ha kod sjetve na 13,5 cm (Tablica 34).

U Vrbanji je najmanji broj biljaka veći od 70 tisuća pa su razlike u broju biljaka između

varijanata manje (Tablica 35). Iz tog razloga i razlika u prinosu između varijanata je manja

(Tablica 37). U prosjeku za sve varijante gustoće sjetve najveći prinos korijena – 93,02 t/ha u

Gradištu ostvaren je na varijanti N1 ( samo predsjetvena gnojidba), a u Vrbanji na N2 -99,85 t/ha

(predsjetvena gnojidba i prihrana). Najmanji prinos korijena ostvaren je na kontrolnoj varijanti u

Vrbanji, a u Gradištu kod varijante N3 (najveća gnojidba, gnojidba s ureom) Uzrok tome leži u

nižoj gnojidbi dušikom u Gradištu (Tablica 33). Naime na ovoj lokacuji nija u osnovnoj gnojidbi

dodan dušik. Najveći prinos korijena u prosjeku (Tablica 46 i 47.) postignut je s hibridom

Serenada i to 98,49 t/ha u Gradištu i 104,37 t/ha u Vrbanji, a najmanji s hibridom Fred 87,25 t/ha

na prvoj odnosno 87,72 t/ha na drugoj lokaciji. Hibridi su nejednako reagirali na gnojidbu. Kod

Dantona i Freda razlika u prinosu između kontrole i predsjetvene gnojidbe bila je najveća i na N1

varijanti je postignut najveći prinos korijena s ovim hibridima. Kod Serenade i Colonie najveći

prinos korjena ostvaren je na varijanti N2 u Gradištu i N3 u Vrbanji. Najveći prinos korijena

ostvaren je s hibridom Serenada i to u Vrbanji 109,08 t/ha, a u Gradištu 103,46 t/ha.

Sadržaj šećera ostvaren u 2014. godini bio je vrlo nizak i u prosjeku pokusa u Gradištu je

iznosio svega 13,38% (Tablica 38), a u Vrbanji tek 12,65% (Tablica 39). Ostvareni sadržaj šećera

zavisio je i od gnojidbe i od gustoće sjetve. Najmanja digestija, u prosjeku svih ispitivanih

gustoća sjetve ostvarena je na varijanti N3 uz upotrebu uree u predsjetvenoj gnojidbe (12,99% u

Gradištu i 12,50% u Vrbanji), a najveća bez gnojidbe u proljeće N0 u Gradištu (13,63%) i uz

gnojidbu dušikom samo predsjetveno na varijanti N1 u Vrbanji (12,84%). Najmanji sadržaj šećera

(12,98% u Gradištu i 12,37% u Vrbanji), dobiven je kod najmanjeg ispitivanog broja biljaka,

ostvaren sjetvom na 19 cm. Između hibrida razlika su također značajne (Tablica 48 i 49) Najveći

sadržaj šećera u prosjeku za sve varijante gnojidbe u Gradištu ostvaren je s himridom Colonia

(13,93%) dok je u Vrbanji najveća digestija ostvarena s hibridom Fred (12,87). Najmanji sadržaj

šećera na oba dvije lokacije ostvaren je s hibridom Serenada (12,97 i 12,43%). Analizirajući

varijante gnojidbe po hibridima zapažamo da je najveću digestiju od 14,10% u Gradištu ostvarila

Colonia na varijanti bez gnojidbe (N0), a u Vrbanji Fred 13,15% na varijanti N1 (samo

predsjetvena gnojidba). Najmanja digestija u Gradištu ostvarena je s hibridom Serenada uz

upotrebu uree u predsjetvenoj gnojidbi (N3), a u Vrbanji s istim hibridom samo na varijanti N2.

Sadržaj alfa-amiono dušika u prosjeku pokusa bio je niži na pokusu u Gradištu i to 1,32

mmol/100 repe (Tablica 40), a viši u Vrbanji 2,02 mmol/100 repe (Tablica 41). Na oba dva

lokaliteta kod najvećeg istraživanog broja biljaka i kod gnojidbe N0 bio je najmanji, a kod

najmanjeg broja biljaka u istraživanju i kod najveće gnojidbe dušikom najviši. Od N0 gnojidbe

gdje je u Gradištu iznosio 1,17, a u Vrbanji 1,84 mmol/100 repe s povećanjem gnojidbe do N3 se

povećao do 1,63 mmol/100R u Gradištu i do 2,15 mmol/100 repe u Vrbanji. No i kod ove

gnojidbe štetni dušik nije prelazio granice poželjnih srednjih vrijednosti sadržaja AmN od 1,45 –

2,25 mmol/100gR. Hibridi su također utjecali na sadržaj AmN. Najniže vrijednosti u svim

varijantama gnojidbe nalazimo kod hibrida Colonia i to prosječno 0,94 mmol/100 repe. Najviše

vrijednosti AmN u Gradištuj diobivene su s hibridima Danton i Fred kod kojih je prosječni

sadržaj AmN iznosio 1,48 mmol/100 repe, a u Vrbanji s hibridom Srerenada i to od u prosjeku

2,25 mmol/100 repe.

Prinos čistog šećera ostvaren u prosjeku pokusa u Gradištu iznosio je 10,48 t/ha (Tablica

42), a u Vrbanji 10,28 t/ha (Tablica 43.). Zavisio je od razmaka sjetve i hibrida, a malo od

proljetne gnojidbe.Tako analizom broja biljaka u vađenju zapažamo da je u Gradištu najmanji

prinos šećera (8,99 t/ha) ostvaren sa 66,04 tisuće biljaka po ha. Povećanjem broja biljaka prinos

šećera se povećavao pa je najveći 11,78 t/ha ostvaren kod sklopa 128,97 tisuća biljaka po ha. U

Vrbanji je također najmanji prinos šećera (9,45 t/ha) ostvaren kod najmanjeg sklopa (71,88 tisuća

biljaka po ha). Povećanjem broja biljaka prinos šećera se povećavao ali manje nego na prvoj

lokaciji, po je najveći prinos od 10,84 t/ha ostvaren kod najvećeg broja biljaka (129,59 tisuća

biljaka po ha). Varijante gnojidbe u proljeće imale su manji utjecaj na prinos šećera. Najveći

prinos čistog šećera u Gradištu od 10,89 t/ha, u prosjeku svih gustoća sjetve, ostvaren uz gnojidbu

N1 (samo predsjetvena gnojidba). Gotovo isti prinos ostvaren je i na kontroli i uz N2

(preddsjetvena gnojidba i prihrana), a najmanji 9,69 t/ha uz upotrebu uree u predsjervenoj

gnojidbi (N3). Analiza zavisnosti prinosa čistog šećera od hibrida i gnojidbe u Gradištu (Tablica

52.) pokazuje da je najmanji prinos šećera, u prosjeku svih hibrida, iznosio 9,69 t/ha, a ostvaren

je kod gnojidbe N3, a ostale istraživane varijante dale su veći prinos šećera ali između njih razlika

je mala. Na lokaciji Vrbanja (Tablica 53.) u prosjeku svih hibrida najmanji prinos šećera dobiven

je na kontroli (9,44 t/ha), a ostale istraživane varijante dale su veći prinos šećera ali između njih

razlike su male. Razlike između lokacija kod ovog istraživanog faktora posljedica je nivoa

gnojidbe. U Gradištu je bila niža, a u Vrbanji viša gnojidba (Tablica 33). Razlike između hibrida

veće su na lokaciji Vrbanja. Tako je u prosjeku svih varijanti gnojidbe najveći prinos čistog

šećera ostvaren s hibridom Colonia (10,93 t/ha), a najmanji s hibridom Fred (9,59 t/ha).

Zaključak

Na osnovu dva pokusa koja su postavljena na eutrično smeđem tlu u Grasdištu na OPG Knežević

Josip i lesiviranom smeđem tlu u Vrbanji na PG Besek Zdenko u 2014. godini gdje je s četiri

hibrida (Colonia, Serenada, Danton, Fred) istraživan utjecaj gustoće sjetve (13,5; 15,7 i 17,5 i 19

cm) i proljetne gnojidbe (N0 – bez proljetne gnojidbe, N1 – samo predsjetvena gnojidba sa po 45

kg/ha N, P2O5 i K2O, N2 - predsjetvena gnojidba sa po 45 kg/ha N, P2O5 i K2O i prihrana, N3 -

varijanta proizvođača – predsjetveno 300kg/ha NPK 15:15:15 + 100kg/ha uree + prihrana na

prinos i kvalitetu korijena. Na osnovu dobivenih rezultata možemo zaključiti:

1. U vađenju, ostvaren je u prosjeku za sve varijante gnojidbe, na lokaciji Gradištre, broj

biljaka

koji se u vađenju, ovisno o gudstoći sjetve, kretao od 66,04 do 128,97 tisuća biljaka po hektaru,

odnosno u prosjeku je izvađeno 98,62 tisuća biljaka po ha. Na lokaciji Vrbanja ostvaren broj

biljaka u vađenju kod najrjeđe sjetve je iznosio 71,88 tisuća biljaka po hektaru, a kod najgušće

129,59 tisuća biljaka po hektaru odnosno u prosjeku 103,96 tisuća biljaka po hektar. Analizirajući

po hibridima na lokaciji Gradište u prosjeku najveći broj biljaka 104,48 tisuće biljaka po ha

ostvaren je s hibridom Colonia, a preostala tri hibrida ostvarila su sličan sklop od 95,94 do 97,08

tisuća po ha.

2. Prinos repe zavisio je od razmaka sjetve u redu, hibrida lokacije i proljetne gnojidbe. U

prosjeku za sve varijante gnojidbe najveći prinos korijena – 98,08 (Gradište) i 99,37 t/ha

(Vrbanja) ostvaren je na varijanti najvećeg broja biljaka, a najmanji kod najmanjeg istraživanog

broja biljaka. Najveći prinos korijena u prosjeku postignut je s hibridom Serenada i to 98,49

t/ha u Gradištu i 104,37 t/ha uVrbanji, a najmanji s hibridom Fred.

3.Sadržaj šećera bio je vrlo nizak i u prosjeku pokusa u Gradištu je iznosio svega 13,38%, a u

Vrbanji tek 12,65%. Najmanja digestija ostvarena je kod najrjeđe sjetve i najveće gnojidbe

dušikom. Najveći sadržaj šećera u prosjeku za sve varijante gnojidbe u Gradištu ostvaren je s

himridom Colonia (13,93%) dok je u Vrbanji najveća digestija ostvarena s hibridom Fred (12,87).

Najmanji sadržaj šećera na oba dvije lokacije ostvaren je s hibridom Serenada (12,97 i 12,43%).

4. Prinos čistog šećera zavisio je od hibrida i razmaka sjetve , a samo djelom i od proljetne

gnojidbe. Najmanji prinos šećera od 8,99 t/ha u Gradištu ostvaren je sa 66,04 tisuće biljaka po ha.

Povećanjem broja biljaka prinos šećera se povećavao pa je najveći 11,78 t/ha ostvaren kod sklopa

128,97 tisuća biljaka po ha. U Vrbanji je također najmanji prinos šećera (9,45 t/ha) ostvaren kod

najmanjeg sklopa (71,88 tisuća biljaka po ha). Najveći prinos čistog šećera u Gradištu od 10,89

t/ha, u prosjeku svih gustoća sjetve, ostvaren uz gnojidbu N1 (samo predsjetvena gnojidba), a

najmanji 9,69 t/ha uz upotrebu uree u predsjervenoj gnojidbi (N3). Na lokaciji Vrbanja u

prosjeku najmanji prinos šećera dobiven je na kontroli (9,44 t/ha), a ostale istraživane varijante

dale su veći prinos šećera. U prosjeku svih varijanti i lokacija najveći prinos čistog šećera

ostvaren je s hibridom Serenada (10,92 t/ha), a najmanji s hibridom Fred (9,90 t/ha). Prosječno

najveći prinos čistog šećera od 11,31 t/ha ostvaren je kod najgušće sjetve, a najmanji 9,22 t/ha

kod najrjeđe sjetve.

Tablica 34. Zavisnost broja biljaka ( u 000) od razmaka sjetve u redu i primijenjene

gnojidbe dušikom u Gradištu (Knežević Josip) 2014. godine

Razmak

sjetve cm

G n o j i d b a Prosjek

N0 N1 N2 N3

13,5 127,08 131,25 126,25 131,3 128,97

15,7 105,83 105,83 114,58 117,1 110,84

17,5 93,75 90,00 85,83 85,00 88,65

19,0 67,08 65,00 65,83 66,25 66,04

Prosjek 98,44 98,02 98,123 99,91 98,62

Tablica 35. Zavisnost broja biljaka ( u 000) od razmaka sjetve u redu i primijenjene gnojidbe

dušikom u Vrbanji (Besek Zdenko) 2014. godine

Razmak

sjetve cm


N0 N1 N2 N3

13,5 126,25 131,67 131,25 129,17 129,59

15,7 101,67 122,92 121,67 124,58 117,71

17,5 100,83 95,83 95,83 95,00 96,87

19,0 75,83 70,42 71,25 70,00 71,88

Prosjek 101,15 105,21 105,00 104,69 103,96

Tablica 36. Zavisnost prinosa korijena šećerne repe (t/ha) od razmaka sjetve u redu i

primijenjene gnojidbe dušikom u Gradištu (Knežević Josip) 2014. godine

Razmak

sjetve cm


N0 N1 N2 N3

13,5 100,75 102,29 95,96 93,33 98,08

15,7 95,02 97,88 96,54 89,67 94,78

17,5 87,87 90,17 88,85 85,85 88,19

19,0 77,69 81,73 84,48 80,23 81,03

Prosjek 90,43 93,02 91,46 87,27 90,52

Tablica 37. Zavisnost prinosa korijena šećerne repe (t/ha) od razmaka sjetve u redu i primijenjene

gnojidbe dušikom u Vrbanji (Besek Zdenko) 2014. godine

Razmak

sjetve cm


N0 N1 N2 N3

13,5 96,19 98,17 102,92 100,19 99,37

15,7 86,37 102,08 102,23 100,96 97,91

17,5 83,90 98,85 99,77 96,46 94,75

19,0 85,14 95,94 94,46 94,62 92,54

Prosjek 87,90 98,76 99,85 98,06 96,14

Tablica 38. Zavisnost sadržaja šećera (%) od razmaka sjetve u redu i primijenjene gnojidbe

dušikom u Gradištu (Knežević Josip) 2014. godine

Razmak

sjetve cm


N0 N1 N2 N3

13,5 13,89 13,89 13,77 13,47 13,76

15,7 13,82 13,56 13,43 13,04 13,46

17,5 13,65 13,33 13,39 12,86 13,31

19,0 13,17 13,03 13,11 12,60 12,98

Prosjek 13,63 13,45 13,43 12,99 13,38

Tablica 39. Zavisnost sadržaja šećera (%) od razmaka sjetve u redu i primijenjene gnojidbe


Razmak

sjetve cm


N0 N1 N2 N3

13,5 12,80 12,93 12,65 12,64 12,76

15,7 12,87 13,14 12,65 12,70 12,84

17,5 12,80 12,76 12,53 12,45 12,64

19,0 12,63 12,52 12,14 12,19 12,37

Prosjek 12,78 12,84 12,49 12,50 12,65

Tablica 40. Zavisnost sadržaja AmN (mmol/100R) od razmaka sjetve u redu i primijenjene


Razmak

sjetve cm


N0 N1 N2 N3

13,5 1,01 1,01 1,11 1,34 1,12

15,7 1,09 1,13 1,31 1,50 1,26

17,5 1,24 1,21 1,46 1,88 1,45

19,0 1,35 1,17 1,55 1,79 1,47

Prosjek 1,17 1,13 1,36 1,63 1,32

Tablica 41. Zavisnost sadržaja AmN (mmol/100R) od razmaka sjetve u redu i primijenjene

gnojidbe dušikom u Vrbanji (Besek Zdenko) 2014. godine

Razmak

sjetve cm


N0 N1 N2 N3

13,5 1,48 1,57 1,95 1,93 1,73

15,7 1,64 1,75 2,13 2,10 1,91

17,5 1,97 2,04 2,26 2,23 2,13

19,0 2,27 2,28 2,33 2,33 2,30

Prosjek 1,84 1,91 2,17 2,15 2,02

Tablica 42. Zavisnost prinosa šećera (t/ha) od razmaka sjetve u redu i primijenjene


Razmak

sjetve cm


N0 N1 N2 N3

13,5 12,23 12,44 11,52 10,91 11,78

15,7 11,46 11,54 11,24 10,00 11,06

17,5 10,41 10,42 10,27 9,33 10,11

19,0 8,75 9,18 9,49 8,54 8,99

Prosjek 10,71 10,89 10,63 9,69 10,48

Tablica 43. Zavisnost prinosa šećera (t/ha) od razmaka sjetve u redu i primijenjene gnojidbe


Razmak

sjetve cm


N0 N1 N2 N3

13,5 10,74 10,87 11,00 10,73 10,84

15,7 9,33 11,47 10,88 10,80 10,62

17,5 9,04 10,66 10,46 10,05 10,05

19,0 8,65 10,05 9,51 9,57 9,45

Prosjek 9,44 10,76 10,46 10,29 10,24

Tablica 44. Zavisnost broja biljaka od hibrida i primijenjene gnojidbe dušikom u Gradištu


Gnojidba Hibrid Prosjek

Colonia Serenada Danton Fred

N0 99,58 94,17 102,08 97,92 98,44

N1 103,33 95,83 95,00 97,92 98,02

N2 102,08 99,58 96,67 94,17 98,13

N3 112,92 94,17 94,58 97,92 99,90

Prosjek 104,48 95,94 97,08 96,98 99,48

Tablica 45. Zavisnost broja biljaka ( u 000) od hibrida i primijenjene gnojidbe u Vrbanji (Besek

Zdenko) 2014. godine

Gnojidba H i b r i d Prosjek


N0 102,92 97,92 101,25 102,50 101,15

N1 109,17 103,33 102,50 105,83 105,21

N2 104,17 100,83 104,17 110,83 105,00

N3 108,75 102,50 103,75 105,00 105,00

Prosjek 106,25 101,15 102,92 106,04 104,09

Tablica 46 Zavisnost prinosa korijena šećerne repe od hibrida i primijenjene gnojidbe dušikom

u Gradištu (Knežević Josip), 2014. god.



N0 86,42 97,48 90,75 86,69 90,34

N1 89,10 95,63 91,87 95,46 93,02

N2 90,96 103,46 86,25 85,17 91,46

N3 86,90 97,40 83,13 81,67 87,28

Prosjek 88,35 98,49 88,00 87,25 90,52

Tablica 47. Zavisnost prinosa korijena šećerne repe od hibrida i primijenjene gnojidbe u Vrbanji

(Besek Zdenko), 2014. godine



N0 88,25 99,18 87,21 72,60 86,81

N1 104,33 103,85 93,08 93,78 98,76

N2 104,44 105,38 90,81 98,75 99,85

N3 108,46 109,08 88,94 85,75 98,06

Prosjek 101,37 104,37 90,01 87,72 95,87

Tablica 48. Zavisnost sadržaja šećera od hibrida i primijenjene gnojidbe dušikom u

Gradištu (Knežević Josip), 2014. god.



N0 14,10 13,12 13,57 13,73 13,63

N1 13,95 13,40 13,19 13,27 13,45

N2 14,03 13,07 13,39 13,22 13,43

N3 13,63 12,27 12,76 13,32 12,99

Prosjek 13,93 12,97 13,23 13,39 13,37

Tablica 49. Zavisnost sadržaja šećera od hibrida i primijenjene gnojidbe u Vrbanji (Besek

Zdenko), 2014. godine



N0 12,98 12,64 12,91 12,75 12,82

N1 12,82 12,52 12,87 13,15 12,84

N2 12,50 12,21 12,42 12,84 12,49

N3 12,47 12,34 12,42 12,74 12,49

Prosjek 12,69 12,43 12,66 12,87 11,86

Tablica 50. Zavisnost sadržaja AmN od hibrida i primijenjene gnojidbe dušikom u Gradištu




N0 0,80 1,07 1,25 1,56 1,17

N1 0,72 1,46 1,11 1,22 1,13

N2 1,00 1,30 1,49 1,64 1,36

N3 1,24 1,73 2,05 1,48 1,63

Prosjek 0,94 1,39 1,48 1,48 1,32

Tablica 51. Zavisnost sadržaja AmN od hibrida i primijenjene gnojidbe u Vrbanji (Besek




N0 1,56 2,19 2,02 1,57 1,84

N1 1,50 2,27 1,83 2,03 1,91

N2 2,09 2,52 2,15 1,90 2,17

N3 2,02 2,02 2,26 2,29 2,15

Prosjek 1,79 2,25 2,07 1,95 2,01

Tablica 52. Zavisnost prinosa šećera od hibrida i primijenjene gnojidbe dušikom u

Gradištu (Knežević Josip), 2014. god.



N0 10,80 11,02 10,75 10,32 10,72

N1 11,01 11,11 10,45 11,02 10,90

N2 11,24 11,61 9,97 9,70 10,63

N3 10,35 10,03 8,98 9,41 9,69

Prosjek 10,85 10,94 10,04 10,11 10,49

Tablica 53. Zavisnost prinosa šećera od hibrida i primijenjene gnojidbe u Vrbanji (Besek




N0 9,82 10,51 9,56 7,88 9,44

N1 11,47 10,87 10,21 10,51 10,77

N2 11,00 10,61 9,48 10,78 10,47

N3 11,42 11,28 9,26 9,19 10,29

Prosjek 10,93 10,82 9,63 9,59 10,24


pri gnojidbi N0 u Gradištu (Knežević Josip), 2014. god.

Hibrid

Broj bilja.

u 000/ha

Prinos

repe t/ha

Sadržaj

šećera %

mmol/100g R

K Na AmN

Colonia

131,67 98,83 14,58 2,37 0,66 0,67

110,00 86,50 14,37 2,15 0,57 0,70

90,00 82,92 14,28 2,21 0,41 0,89

66,67 77,42 13,16 3,42 0,81 0,92

Prosjek 99,58 86,42 14,10 2,54 0,61 0,80

Serenada

111,67 109,25 13,24 3,30 1,12 0,99

100,00 103,33 13,19 3,05 0,86 1,00

98,33 97,00 13,15 3,30 0,77 1,12

66,67 80,35 12,91 3,26 0,64 1,19

Prosjek 94,17 97,48 13,12 3,23 0,85 1,07

Danton

146,67 99,00 13,81 2,61 0,34 1,04

105,00 99,42 13,86 2,65 0,34 1,19

88,33 85,08 13,40 2,75 0,35 1,26

68,33 79,50 13,19 2,87 0,50 1,51

Prosjek 102,08 90,75 13,57 2,72 0,38 1,25

Fred

118,33 95,92 13,91 2,64 0,38 1,33

108,33 90,83 13,86 2,83 0,42 1,47

98,33 86,50 13,75 2,31 0,47 1,66

66,67 73,50 13,40 3,12 0,48 1,76

Prosjek 97,92 86,69 13,73 2,73 0,44 1,56

Prosj.pokusa 98,44 90,33 13,63 2,80 0,57 1,17


biljaka pri gnojidbi N0 u Gradištu (Knežević Josip), 2014. god.

Hibrid

Broj

biljaka

000/ha

AF Iskorište.

na repu

%

Iskorište.

na šećer

%

Biološki

prin.šeć.

t/ha

Prin. čistog

šećera

t/ha

Kvoc.

gustog

soka

Colonia

131,67 4,49 12,98 89,00 14,41 12,82 95,74

110,00 3,91 12,79 89,04 12,43 11,07 95,96

90,00 2,93 12,67 88,73 11,84 10,51 95,85

66,67 4,58 11,35 86,25 10,19 8,79 93,77

Prosjek 99,58 3,98 12,45 88,26 12,22 10,80 95,33

Serenada

111,67 4,48 11,39 86,05 14,46 12,45 93,54

100,00 3,92 11,40 86,44 13,63 11,78 94,05

98,33 3,62 11,31 86,02 12,76 10,97 93,72

66,67 3,29 11,07 85,80 10,37 8,90 93,74

Prosjek 94,17 3,83 11,30 86,08 12,81 11,02 93,76

Danton

146,67 2,84 12,13 87,81 13,67 12,00 95,23

105,00 2,51 12,14 87,56 13,78 12,07 95,06

88,33 2,45 11,65 86,91 11,40 9,91 94,72

68,33 2,23 11,35 86,00 10,49 9,02 94,08

Prosjek 102,08 2,51 11,82 87,07 12,34 10,75 94,77

Fred

118,33 2,27 12,15 87,33 13,35 11,65 94,90

108,33 2,22 12,04 86,85 12,59 10,94 94,50

98,33 1,67 11,84 86,11 11,89 10,24 93,91

66,67 2,05 11,47 85,56 9,85 8,43 94,14

Prosjek 97,92 2,05 11,88 86,47 11,92 10,32 94,36

Prosjek

.pokusa 98,44 3,09 11,86 86,97 12,32 10,72

94,56



Hibrid

Broj bilja.

u 000/ha

Prinos

repe t/ha

Sadržaj

šećera %

mmol/100g R

K Na AmN

Colonia

135,00 96,08 14,32 2,26 0,53 0,72

111,67 91,67 14,14 2,37 0,62 0,78

100,00 86,50 14,11 2,13 0,45 0,66

66,67 82,17 13,21 3,04 0,77 0,73

Prosjek 103,33 89,10 13,95 2,45 0,59 0,72

Serenada

143,33 110,50 13,67 2,65 0,46 1,18

100,00 101,17 13,76 2,98 0,36 1,35

78,33 92,42 13,15 2,65 0,42 1,78

61,67 78,42 13,04 3,28 0,51 1,53

Prosjek 95,83 95,63 13,40 2,89 0,44 1,46

Danton

125,00 101,33 13,64 3,12 0,81 1,12

103,33 100,00 13,14 3,24 0,84 1,25

86,67 87,08 13,01 3,25 0,87 1,06

65,00 79,08 12,98 3,21 0,83 1,01

Prosjek 95,00 91,87 13,19 3,21 0,84 1,11

Fred

121,67 101,25 13,92 2,78 0,36 1,03

108,33 98,67 13,20 2,51 0,51 1,14

95,00 94,67 13,06 2,61 0,56 1,34

66,67 87,25 12,90 2,65 0,45 1,39

Prosjek 97,92 95,46 13,27 2,64 0,47 1,22

Prosj.pokusa 98,02 93,02 13,45 2,80 0,59 1,13



Hibrid

Broj

biljaka

000/ha

AF Iskorište.

na repu

%

Iskorište.

na šećer

%

Biološki

prin.šeć.

t/ha

Prin. čistog

šećera

t/ha

Kvoc.

gustog

soka

Colonia

135,00 3,90 12,73 88,91 13,76 12,23 95,86

111,67 3,83 12,52 88,51 12,96 11,47 95,56

100,00 3,93 12,57 89,03 12,21 10,87 96,08

66,67 5,20 11,49 87,03 10,85 9,44 94,45

Prosjek 103,33 4,22 12,33 88,37 12,45 11,01 95,49

Serenada

143,33 2,64 11,93 87,29 15,10 13,18 94,88

100,00 2,47 11,95 86,88 13,92 12,09 94,49

78,33 1,72 11,27 85,73 12,15 10,42 94,10

61,67 2,47 11,14 85,42 10,23 8,74 93,54

Prosjek 95,83 2,33 11,57 86,33 12,85 11,11 94,25

Danton

125,00 3,53 11,82 86,65 13,82 11,98 94,07

103,33 3,26 11,27 85,77 13,14 11,27 93,57

86,67 3,89 11,18 85,94 11,33 9,74 93,68

65,00 4,00 11,17 86,08 10,27 8,84 93,81

Prosjek 95,00 3,67 11,36 86,11 12,14 10,45 93,78

Fred

121,67 3,06 12,21 87,76 14,09 12,37 95,08

108,33 2,65 11,48 87,00 13,02 11,33 94,86

95,00 2,37 11,28 86,33 12,37 10,68 94,39

66,67 2,23 11,11 86,16 11,25 9,69 94,49

Prosjek 97,92 2,58 11,52 86,81 12,68 11,02 94,71

Prosjek

.pokusa

98,02 3,20 11,70 86,91 12,53 10,90

94,56



Hibrid

Broj bilja.

u 000/ha

Prinos

repe t/ha

Sadržaj

šećera %

mmol/100g R

K Na AmN

Colonia

128,33 88,17 14,48 2,26 0,55 0,82

125,00 102,75 14,29 2,26 0,55 1,01

86,67 87,17 14,06 2,31 0,44 1,04

68,33 85,75 13,28 2,99 0,83 1,11

Prosjek 102,08 90,96 14,03 2,46 0,59 1,00

Serenada

116,67 109,42 13,27 3,01 0,74 1,08

113,33 109,33 12,64 2,97 0,93 1,24

101,67 103,00 13,25 3,01 0,69 1,41

66,67 92,08 13,12 3,09 0,81 1,45

Prosjek 99,58 103,46 13,07 3,02 0,79 1,30

Danton

140,00 89,08 13,85 2,50 0,38 0,96

106,67 89,58 13,42 2,66 0,43 1,41

75,00 84,00 13,17 3,25 0,39 1,74

65,00 82,33 13,10 3,18 0,51 1,86

Prosjek 96,67 86,25 13,39 2,90 0,43 1,49

Fred

120,00 97,17 13,47 2,70 0,49 1,56

113,33 84,50 13,38 2,49 0,50 1,59

80,00 81,25 13,06 2,45 0,66 1,66

63,33 77,75 12,95 2,43 0,72 1,76

Prosjek 94,17 85,17 13,22 2,52 0,59 1,64

Prosj.pokusa 98,13 91,46 13,42 2,72 0,60 1,36



Hibrid

Broj

biljaka

000/ha

AF Iskorište.

na repu

%

Iskorište.

na šećer

%

Biološki

prin.šeć.

t/ha

Prin. čistog

šećera

t/ha

Kvoc.

gustog

soka

Colonia

128,33 3,41 12,87 88,85 12,77 11,34 95,78

125,00 2,78 12,63 88,39 14,68 12,98 95,55

86,67 2,64 12,40 88,18 12,26 10,81 95,50

68,33 3,45 11,48 86,42 11,39 9,84 94,06

Prosjek 102,08 3,07 12,34 87,96 12,77 11,24 95,22

Serenada

116,67 3,46 11,48 86,51 14,52 12,56 94,16

113,33 3,15 10,79 85,40 13,82 11,80 93,56

101,67 2,63 11,39 85,94 13,65 11,73 93,85

66,67 2,68 11,22 85,55 12,08 10,34 93,54

Prosjek 99,58 2,98 11,22 85,85 13,52 11,61 93,78

Danton

140,00 3,01 12,19 88,05 12,34 10,86 95,41

106,67 2,19 11,63 86,66 12,02 10,42 94,57

75,00 2,09 11,24 85,32 11,07 9,44 93,53

65,00 1,98 11,13 84,96 10,79 9,16 93,31

Prosjek 96,67 2,32 11,55 86,25 11,55 9,97 94,20

Fred

120,00 2,04 11,64 86,36 13,09 11,31 94,33

113,33 1,89 11,56 86,40 11,31 9,77 94,48

80,00 1,88 11,21 85,84 10,61 9,11 94,17

63,33 1,79 11,07 85,47 10,07 8,60 93,90

Prosjek 94,17 1,90 11,37 86,02 11,27 9,70 94,22

Prosjek

.pokusa 98,13 2,57 11,62 86,52 12,28 10,63

94,36



Hibrid

Broj bilja.

u 000/ha

Prinos

repe t/ha

Sadržaj

šećera %

mmol/100g R

K Na AmN

Colonia

145,00 94,00 13,99 2,10 0,58 1,08

131,67 86,67 13,91 2,17 0,58 1,22

106,67 84,83 13,84 2,08 0,53 1,30

68,33 82,08 12,77 2,73 1,06 1,35

Prosjek 112,92 86,90 13,63 2,27 0,69 1,24

Serenada

125,00 104,83 13,13 2,72 0,85 1,35

120,00 102,17 12,13 2,90 1,22 1,44

73,33 99,08 11,63 2,72 1,35 2,46

58,33 83,50 12,18 2,95 1,52 1,66

Prosjek 94,17 97,40 12,27 2,82 1,24 1,73

Danton

126,67 86,58 13,21 2,44 0,49 1,77

100,00 85,75 12,72 2,86 0,67 1,84

80,00 80,83 12,67 2,77 0,56 2,23

71,67 79,33 12,41 2,68 0,54 2,36

Prosjek 94,58 83,13 12,76 2,69 0,57 2,05

Fred

128,33 87,92 13,54 2,60 0,47 1,16

116,67 84,08 13,40 2,45 0,51 1,47

80,00 78,67 13,28 2,55 0,51 1,52

66,67 76,00 13,05 2,58 0,56 1,78

Prosjek 97,92 81,67 13,32 2,55 0,51 1,48

Prosj.pokusa 99,90 87,27 12,99 2,58 0,75 1,62



Hibrid

Broj

biljaka

000/ha

AF Iskorište.

na repu

%

Iskorište.

na šećer

%

Biološki

prin.šeć.

t/ha

Prin. čistog

šećera

t/ha

Kvoc.

gustog

soka

Colonia

131,67 2,48 12,33 88,14 13,15 11,59 95,78

110,00 2,25 12,20 87,74 12,05 10,58 95,55

90,00 2,01 12,13 87,68 11,74 10,29 95,50

66,67 2,80 10,91 85,44 10,48 8,95 94,06

Prosjek 99,58 2,38 11,89 87,25 11,86 10,35 95,22

Serenada

111,67 2,64 11,30 86,04 13,76 11,84 94,16

100,00 2,87 10,21 84,16 12,39 10,43 93,56

98,33 1,65 9,47 81,43 11,52 9,38 93,85

66,67 2,70 10,16 83,45 10,17 8,48 93,54

Prosjek 94,17 2,47 10,28 83,77 11,96 10,03 93,78

Danton

146,67 1,66 11,36 85,96 11,44 9,83 95,41

105,00 1,92 10,77 84,70 10,91 9,24 94,57

88,33 1,50 10,66 84,11 10,24 8,62 93,53

68,33 1,36 10,38 83,62 9,85 8,23 93,31

Prosjek 102,08 1,61 10,79 84,60 10,61 8,98 94,20

Fred

118,33 2,65 11,81 87,24 11,90 10,39 94,33

108,33 2,01 11,61 86,65 11,27 9,77 94,48

98,33 2,02 11,47 86,34 10,45 9,02 94,17

66,67 1,76 11,17 85,56 9,92 8,49 93,90

Prosjek 97,92 2,11 11,52 86,45 10,89 9,41 94,22

Prosjek

.pokusa 8,44 2,14 11,12 85,52 11,33 9,70 93,86


pri gnojidbi N0 u Vrbanji (Besek Zdenko), 2014. god.

Hibrid

Broj bilja.

u 000/ha

Prinos

repe t/ha

Sadržaj

šećera %

mmol/100g R

K Na AmN

Colonia

130,00 97,83 13,12 2,83 0,56 1,20

120,00 85,58 13,10 2,96 0,57 1,42

96,67 88,50 12,95 2,68 0,61 1,64

65,00 81,08 12,73 2,74 0,73 1,99

Prosjek 102,92 88,25 12,98 2,80 0,62 1,56

Serenada

120,00 109,42 12,68 2,70 0,82 1,99

113,33 96,25 12,59 2,64 1,11 2,17

93,33 96,00 12,73 2,70 0,89 2,23

65,00 95,05 12,55 2,79 0,95 2,37

Prosjek 97,92 99,18 12,64 2,71 0,94 2,19

Danton

126,67 98,83 13,26 2,50 0,81 1,58

120,00 85,75 12,57 2,55 0,77 1,73

96,67 82,25 12,72 2,60 0,71 2,20

61,67 82,00 13,08 2,61 0,76 2,57

Prosjek 101,25 87,21 12,91 2,56 0,76 2,02

Fred

128,33 78,67 13,07 2,40 1,07 1,14

125,00 77,92 12,57 2,53 1,28 1,21

93,33 68,83 12,62 2,63 1,55 1,80

63,33 64,97 12,72 2,79 0,73 2,13

Prosjek 102,50 72,60 12,75 2,59 1,16 1,57

Prosj.pokusa 101,15 86,81 12,82 2,67 0,87 1,84


biljaka pri gnojidbi N0 u Vrbanji (Besek Zdenko), 2014. god.

Hibrid

Broj

biljaka

000/ha

AF Iskorište.

na repu

%

Iskorište.

na šećer

%

Biološki

prin.šeć.

t/ha

Prin. čistog

šećera

t/ha

Kvoc.

gustog

soka

Colonia

130,00 2,83 11,35 86,47 12,84 11,10 94,37

120,00 2,48 11,26 85,92 11,21 9,63 93,97

96,67 2,00 11,08 85,57 11,46 9,81 93,93

65,00 1,74 10,75 84,49 10,32 8,72 93,24

Prosjek 102,92 2,26 11,11 85,61 11,46 9,82 93,88

Serenada

120,00 1,77 10,70 84,38 13,87 11,70 93,16

113,33 1,72 10,54 83,72 12,12 10,15 92,66

93,33 1,61 10,69 83,93 12,22 10,26 92,84

65,00 1,58 10,45 83,28 11,93 9,93 92,41

Prosjek 97,92 1,67 10,59 83,83 12,54 10,51 92,76

Danton

126,67 2,10 11,40 86,00 13,10 11,27 94,10

120,00 1,91 10,68 84,93 10,78 9,15 93,63

96,67 1,51 10,71 84,24 10,46 8,81 93,18

61,67 1,31 10,98 83,93 10,72 9,00 92,88

Prosjek 101,25 1,71 10,94 84,78 11,27 9,56 93,45

Fred

128,33 3,04 11,30 86,45 10,28 8,89 94,32

125,00 3,14 10,74 85,45 9,79 8,37 93,65

93,33 2,32 10,59 83,90 8,69 7,29 92,42

63,33 1,65 10,70 84,17 8,26 6,95 93,26

Prosjek 102,50 2,54 10,83 84,99 9,26 7,88 93,41

Prosjek

.pokusa 101,15 2,04 10,87 84,80 11,13 9,44

93,38


pri gnojidbi N1 Vrbanji (Besek Zdenko), 2014. god.

Hibrid

Broj bilja.

u 000/ha

Prinos

repe t/ha

Sadržaj

šećera %

mmol/100g R

K Na AmN

Colonia

138,33 102,00 13,02 2,76 0,47 1,05

130,00 104,33 13,15 2,58 0,55 1,18

96,67 107,33 12,64 2,57 0,58 1,69

71,67 103,67 12,47 2,65 0,76 2,07

Prosjek 109,17 104,33 12,82 2,64 0,59 1,50

Serenada

126,67 105,75 12,69 2,73 0,87 1,92

123,33 111,83 12,72 2,75 0,80 2,09

95,00 101,75 12,40 2,73 0,91 2,36

68,33 96,08 12,28 2,84 1,30 2,70

Prosjek 103,33 103,85 12,52 2,77 0,97 2,27

Danton

125,00 89,92 12,80 2,44 0,79 1,60

116,67 92,50 13,36 2,35 0,77 1,75

98,33 95,98 12,93 2,52 0,60 1,89

70,00 93,92 12,40 2,36 0,67 2,09

Prosjek 102,50 93,08 12,87 2,42 0,71 1,83

Fred

136,67 95,00 13,22 2,24 0,81 1,69

121,67 99,67 13,36 2,32 0,79 1,97

93,33 90,33 13,09 2,40 0,74 2,21

71,67 90,10 12,93 2,59 0,56 2,24

Prosjek 105,83 93,78 13,15 2,39 0,73 2,03

Prosj.pokusa 105,21 98,76 12,84 2,55 0,75 1,91



Hibrid

Broj

biljaka

000/ha

AF Iskorište.

na repu

%

Iskorište.

na šećer

%

Biološki

prin.šeć.

t/ha

Prin. čistog

šećera

t/ha

Kvoc.

gustog

soka

Colonia

138,33 3,08 11,30 86,79 13,28 11,53 94,66

130,00 2,65 11,41 86,79 13,72 11,90 94,69

96,67 1,86 10,78 85,25 13,57 11,57 93,89

71,67 1,64 10,49 84,07 12,93 10,87 93,09

Prosjek 109,17 2,31 10,99 85,72 13,37 11,47 94,08

Serenada

126,67 1,88 10,71 84,45 13,42 11,33 93,15

123,33 1,70 10,71 84,22 14,22 11,98 93,03

95,00 1,54 10,32 83,20 12,62 10,50 92,46

68,33 1,53 10,05 81,88 11,80 9,66 91,41

Prosjek 103,33 1,66 10,45 83,44 13,01 10,87 92,51

Danton

125,00 2,02 10,94 85,53 11,51 9,84 93,97

116,67 1,79 11,48 85,97 12,35 10,62 94,16

98,33 1,65 11,02 85,24 12,41 10,58 93,83

70,00 1,45 10,45 84,32 11,64 9,82 93,47

Prosjek 102,50 1,73 10,97 85,26 11,98 10,21 93,86

Fred

136,67 1,80 11,36 85,99 12,56 10,80 94,24

121,67 1,58 11,43 85,57 13,31 11,39 93,93

93,33 1,42 11,08 84,64 11,82 10,01 93,32

71,67 1,40 10,93 84,56 11,65 9,85 93,67

Prosjek 105,83 1,55 11,20 85,19 12,33 10,51 93,79

Prosjek

.pokusa 105,21 1,81 10,90 84,90 12,67 10,76

93,56



Hibrid

Broj bilja.

u 000/ha

Prinos

repe t/ha

Sadržaj

šećera %

mmol/100g R

K Na AmN

Colonia

126,67 108,75 12,68 2,54 0,56 1,69

120,00 106,17 12,56 2,56 0,57 2,06

98,33 103,00 12,56 2,44 0,72 2,28

71,67 99,83 12,17 2,70 0,91 2,35

Prosjek 104,17 104,44 12,50 2,56 0,69 2,09

Serenada

121,67 107,33 12,47 2,91 0,87 2,36

115,00 111,58 12,27 2,67 0,87 2,51

96,67 103,25 12,21 2,91 1,03 2,50

70,00 99,33 11,87 2,84 1,30 2,70

Prosjek 100,83 105,38 12,21 2,84 1,02 2,52

Danton

125,00 88,33 12,29 2,72 1,05 2,00

125,00 96,42 12,88 2,57 0,56 2,15

93,33 93,42 12,62 2,62 0,72 2,24

73,33 85,08 11,91 2,63 0,88 2,20

Prosjek 104,17 90,81 12,42 2,64 0,80 2,15

Fred

151,67 107,25 13,15 2,49 1,03 1,75

126,67 94,75 12,88 2,31 0,95 1,79

95,00 99,42 12,72 2,28 0,84 2,00

70,00 93,60 12,62 2,50 0,80 2,08

Prosjek 110,83 98,75 12,84 2,39 0,91 1,90

Prosj.pokusa 105,00 99,84 12,49 2,61 0,85 2,17



Hibrid

Broj

biljaka

000/ha

AF Iskorište.

na repu

%

Iskorište.

na šećer

%

Biološki

prin.šeć.

t/ha

Prin. čistog

šećera

t/ha

Kvoc.

gustog

soka

Colonia

126,67 1,84 10,83 85,36 13,79 11,77 93,97

120,00 1,52 10,61 84,47 13,33 11,26 93,46

98,33 1,39 10,56 84,03 12,94 10,87 93,18

71,67 1,54 10,10 82,94 12,15 10,08 92,38

Prosjek 104,17 1,57 10,52 84,20 13,06 11,00 93,25

Serenada

121,67 1,60 10,37 83,16 13,38 11,13 92,33

115,00 1,41 10,17 82,83 13,69 11,34 92,33

96,67 1,58 10,05 82,36 12,60 10,38 91,83

70,00 1,53 9,65 81,26 11,79 9,58 91,14

Prosjek 100,83 1,53 10,06 82,40 12,87 10,61 91,91

Danton

125,00 1,89 10,27 83,62 10,85 9,08 92,66

125,00 1,46 10,91 84,68 12,42 10,52 93,50

93,33 1,49 10,60 84,00 11,79 9,90 93,05

73,33 1,60 9,88 82,96 10,14 8,41 92,51

Prosjek 104,17 1,61 10,42 83,82 11,30 9,48 92,93

Fred

151,67 2,01 11,23 85,39 14,10 12,04 93,65

126,67 1,82 10,98 85,23 12,20 10,40 93,75

95,00 1,56 10,76 84,59 12,65 10,70 93,37

70,00 1,59 10,64 84,35 11,81 9,96 93,44

Prosjek 110,83 1,75 10,90 84,89 12,69 10,78 93,56

Prosjek

.pokusa 105,00 1,61 10,47 83,83 12,48 10,46

92,91


pri gnojidbi N3 Vrbanji (Besek Zdenko), 2014. god..

Hibrid

Broj bilja.

u 000/ha

Prinos

repe t/ha

Sadržaj

šećera %

mmol/100g R

K Na AmN

Colonia

133,33 112,50 12,58 2,52 0,52 1,72

128,33 114,33 12,50 2,69 0,50 1,92

98,33 104,75 12,48 2,58 0,56 2,19

75,00 102,25 12,31 2,57 0,73 2,24

Prosjek 108,75 108,46 12,47 2,59 0,58 2,02

Serenada

125,00 112,83 12,54 2,74 0,72 1,66

120,00 109,67 12,42 2,66 0,79 1,99

95,00 107,58 12,33 2,77 0,90 2,16

70,00 106,25 12,06 2,92 1,07 2,27

Prosjek 102,50 109,08 12,34 2,78 0,87 2,02

Danton

126,67 85,17 12,37 2,58 0,67 2,18

125,00 90,25 12,93 2,57 0,65 2,21

96,67 90,75 12,42 2,57 0,58 2,21

66,67 89,58 11,97 2,84 0,71 2,43

Prosjek 103,75 88,94 12,42 2,64 0,65 2,26

Fred

131,67 90,25 13,08 2,47 0,80 2,17

125,00 89,58 12,93 2,36 1,06 2,26

95,00 82,75 12,55 2,60 0,91 2,34

68,33 80,42 12,42 2,76 0,61 2,40

Prosjek 105,00 85,75 12,74 2,55 0,85 2,29

Prosj.pokusa 105,00 98,06 12,49 2,64 0,74 2,15



Hibrid

Broj

biljaka

000/ha

AF Iskorište.

na repu

%

Iskorište.

na šećer

%

Biološki

prin.šeć.

t/ha

Prin. čistog

šećera

t/ha

Kvoc.

gustog

soka

Colonia

133,33 1,77 10,73 85,23 14,16 12,07 93,96

128,33 1,66 10,58 84,61 14,30 12,10 93,52

98,33 1,43 10,50 84,12 13,07 11,00 93,27

75,00 1,47 10,30 83,64 12,59 10,53 92,93

Prosjek 108,75 1,58 10,52 84,40 13,53 11,42 93,42

Serenada

125,00 2,09 10,64 84,90 14,15 12,01 93,53

120,00 1,74 10,45 84,14 13,62 11,46 93,12

95,00 1,70 10,29 83,46 13,27 11,07 92,61

70,00 1,76 9,96 82,56 12,81 10,58 91,95

Prosjek 102,50 1,82 10,34 83,76 13,46 11,28 92,80

Danton

126,67 1,49 10,38 83,88 10,54 8,84 93,10

125,00 1,46 10,93 84,56 11,67 9,86 93,37

96,67 1,43 10,43 83,99 11,27 9,47 93,20

66,67 1,46 9,88 82,54 10,72 8,85 92,23

Prosjek 103,75 1,46 10,40 83,75 11,05 9,26 92,97

Fred

131,67 1,51 11,08 84,77 11,80 10,00 93,43

125,00 1,51 10,89 84,27 11,58 9,76 93,08

95,00 1,50 10,47 83,41 10,39 8,66 92,53

68,33 1,41 10,36 83,42 9,99 8,33 93,05

Prosjek 105,00 1,48 10,70 83,97 10,94 9,19 93,02

Prosjek

.pokusa 105,00 1,59 10,49 83,97 12,24 10,29

93,05

Sveučilište u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijekuipmrepa.agr.hr/Portals/0/Annex 27...

Documents

Transcript of Sveučilište u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijekuipmrepa.agr.hr/Portals/0/Annex 27...