STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA CESKE · PDF filebili rezultat dugotrajne centralno...

PREGLEDN1 ČLANCI - REVIEWS UDK 630* 901 + 907

Šumarski list br. 1 2, CXXII (1998), 31-52

STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA CESKE REPUBLIKE I TIJEK NJENOGA OSTVARENJA

THE FORESTRY OF THE CZECH REPUBLIC, THE STRATEGY AND THE COURSE OF ITS DEVELOPMENT

Vencl VONDRA*

SAŽETAK: U većini europskih zemalja gospodarenje okolišem, jednako tako i šumama kao značajnim čimbenikom okoliša, postaju jedan od nužnih uvjeta održivoga gospodarskog razvoja. U razdoblju osmišljavanja i usuglašavanja zajedničkih načela europske šumarske politike, u tranzicijskim zemljama događaju se svekolike gospodarske i političke rejbrme. U Češkoj republici mnoge su promjene već provedene, te se postupno ostvaruje državna šumarska politika ustrojena na dosad usaglašenim zajedničkim načelima gospodarenja šumama u razvijenim europskim državama. Nadalje, Češka republika se nalazi u grupi prvih šest zemalja predpristupnica Europskoj uniji. Stoga su u radu prikazani: (1) osnovne političke i gospodarske promjene, (2) temeljna načela ustrojene državne šumarske politike, (3) dosadašnje ostvarenje strategije razvoja šumarstva, (4) promjene u legislativi, istraživanju, obrazovanju i javnom djelovanju šumarstva, (5) proučavanje i vrednovanje značenja nekih nedrvoproizvodnih funkcija šuma, (6) nastali problemi i načini njihova rješavanja. Rad je napisan u svrhu informiranja šumarske stručne i ostale javnosti u Hrvatskoj, kako bi se za daljnji razvoj hrvatskoga šumarstva osmislila i prihvatila djelotvornija rješenja.

Ključne riječi: privredne promjene, šumarska politika, restitucija vlasništva, strategija razvoja šumarstva, privatizacija šuma, ekonomske promjene u šumarstvu, državna financijska potpora šumarstvu, model pretvorbe monokultura u šume bliske prirodnim

UVOD' - Introduction Na područje današnje Češke republike, Česi i drugi

Slaveni doseljavali su od 6. stoljeća; u drugoj polovini 9. stoljeća počeo je proces pokrštavanja; razdoblje od 9. stoljeća do 1306. pripada P r e m y s l o v o j dinastiji; Luksemburška dinastija postojala je od 1310. do 1437.; pokret (revolucija) Husista trajao je od 1419. do 1436. godine; J a g e l l o n dinastija vladala je od 1471. do 1526. godine. U sastavu Habsburške monarhije Češke zemlje su bile od 1526. do 1918. godine.

Izv. prof. dr. se. Vencl Vondra. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Uvodno obrazloženje napisano je na temelju izvora navedenih u literaturi pod [I, 14, 16. 191

Nezavisna država Čeha i Slovaka (Čchoslovačka) osnovana je 28. 10. 1918. godine. Taje država postojala do II. svjetskog rata (Hitlerove okupacije i aneksije 1939); 1948. godina početak je razvoja komunističkog režima Čehoslovačke, a 1955. godine počinje socijalističko razdoblje u sastavu Varšavskog ugovora. Nakon pada Berlinskoga zida (simbola 'hladnoga rata' između 'dva svijeta') i raspada SSSR-a 1989. godine, provedena je u Čehoslovačkoj federaciji Baršunasta revolucija pod vodstvom uglednih intelektualaca okupljenih u Građanskom forumu i javnosti protiv nasilja. Na prvim slobodnim izborima (1990) za predsjednika Čehoslovačke federacije izabran je Vaclav H a v e 1. Na drugim demokratskim i slobodnim izborima održanim 1992.

31

V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ČEŠKE REPUBLIKE... Šumarski list br. I 2,CXXH (199S), 31-52

godine u dvije federalne države pobijedile su različite političke koncepcije, suprotstavljene daljnjem razvoju federacije od istodobnog interesa obiju federalnih jedinica. Stoga je Federalna skupština pripremila uvjete i odlučila o načinu podjele federacije. Češki nacionalni savjet odobrio je konstituiranje nezavisne Češke republike. Na osnovi tih odluka dotadašnja Cehoslovačka mirnim je putem podijeljena u dvije samostalne suverene države - na Češku republiku (ČR) i Slovačku republiku (SR). Posljednji predsjednik Čehoslovačke V. H a v e l izabran je od Parlamenta ČR 26. siječnja 1993. godine za prvog predsjednika novostvorene države.

Sve do 1997. godine ČRje isticana za primjer uspješnosti ekonomskih reformi medu zemljama u tranziciji.

U razdoblju od 1989. (1990.) do 1993. dok je bila u Čehoslovačkoj federaciji (ČSR), ČR je doživjela pad GDP-a (Gross Domestic Product) i industrijske proizvodnje, pad životnog standarda i visok porast cijena.

Unatoč dugoj industrijskoj tradiciji, nakon raspada Istočnoga bloka, ČSR se suočila s problemima koji su bili rezultat dugotrajne centralno planirane ekonomije, orijentiranosti na tržište SSSR-a, te pokretanja procesa tranzicije. Prvotni šok liberalizacije cijena, ukidanja 'mekog budžetskog ograničenja', restriktivna monetarna i fiskalna politika rezultirali su četverogodišnjom visokom inflacijom i padom realnog GDP-a. Danas je Njemačka glavni partner ČR, slijede Slovačka i zemlje EU (European Union). Za ilustraciju međudržavne gospodarske suradnje ČR i Republike Hrvatske (RH), navodi se daje u 1995. izvoz u RH bio 138-10" USD, a uvoz iz RH iznosio je 40 10'' USD. Ti su rezultati svrstali RH na 26. mjesto zemalja partnera ČR (napomena autora).

Već 1989. godine započeo je intenzivni proces razvoja turizma i cjelokupnoga sektora usluga, koji imaju sve veći udio u GDP-u. Prihod od turizma iznosio je 1996. godine 3,2-10" USD.

Regionalna razvijenost je ravnomjerna, no Prag (1,23 • 10" stanovnika) se razvija brže od ostalih dijelova zemlje. Nerazvijena područja su Sjeverna Bochemija i Sjeverna Moravska. Najveći broj zaposlenih bio je 1989. godine, došlo je do pada 1994. i ponovnoga rasta na oko 5,155-IO6 zaposlenih u 1995. Stopa nezaposlenosti je izrazito niska i manja je od 3 %. Najniža nezaposlenost je u Pragu (0,5 %), a najviša u Sjevernoj Bochemiji"(IO,7%).

Neki analitičari smatraju daje niska razina zahvata pri restruktuiranju privrede i zadržavanje visoke razine zaposlenosti u nerentabilnim poduzećima svjesni čin Vlade ČR u svrhu očuvanja socijalnoga mira. Nasuprot

Tako je Češka republika, poslije povijesnoga puta započetog u 9 i 10. stoljeću, ponovo ucrtana u kartu Europe 1. siječnja 1993. Češki i Moravski narodi naseljeni "u srcu Europe" opstali su, te su ponovno aktivno ušli u modernu europsku povijest na pragu 21. stoljeća.

ČR prostire se na 78 864 knr i ima 10,302 milijuna stanovnika. Oko 7,2 % radno sposobnih stanovnika ima visokoškolsku naobrazbu. Država je ustrojena kao republika s potpunom parlamentarnom demokracijom. Osim Čeha koji su većinsko stanovništvo (81,2 %), u ČR žive Moravci, Slovaci, Poljaci, Nijemci te više ostalih narodnosti.

tome postoje mišljenja daje niska stopa nezaposlenosti posljedica stvaranja novih radnih mjesta u sektoru usluga (turizam, bankarstvo) i maloga poduzetništva. Zbog geografskog položaja velik dio ljudi, u sklopu međudržavnih sporazuma, radi 'preko granice' u Austriji i Njemačkoj.

Češku kuponsku privatizaciju smatralo se najuspješnije provedenom privatizacijom u tranzicijskim zemljama Srednje i Istočne Europe. Prvo je otvorena faza registracija kuponskih knjižica, svake s tisuću investicijskih bodova. Konverzija kupona u dionice obavljena je u pet krugova, određivanjem cijene ovisno o ponudi i potražnji. Vlasnici kupona mogli su odluku o odabiru dionica povjeriti jednom od oko 400 investicijskih fondova. Privatizacija je okončana s nešto više od 6-106 dioničara (iznad 90 % odraslih građana su na neki način dioničari). Privatizirano je 1 664 poduzeća s procijenjenom knjigovodstvenom vrijednosti oko 20*10' DEM. Danas se, na Praškoj burzi kojaje počela s radom 1993. uočava nedovoljna transparentnost i prečesto kršenje zakonskih regulativa. Na toj se burzi odvija oko 50 % ukupne trgovine dionicama, a ostatak se odvija na tržištima na kojima nema pravila. Drugi izrazito značajni problem su investicijski fondovi čija su sjedišta u još uvijek državnim bankama. Banke preko fondova upravljaju poduzećima, štite interese kreditora (svoje jer su te banke kreditori!), a na račun ostalih dioničara. Mnogi su interesi u rukama špekulanata (Stratton, Harvard, Trend) kojima je cilj brza i jednostavna (taj-kunska) zarada, a ne restrukcija poduzeća i upravljanje njima u svrhu porasta vrijednosti poduzeća.

Zbog takve situacije na burzi, strani ozbiljni investitori se povlače, češka se poduzeća boje izaći na burzu u potrazi za kapitalom pa koriste skupe bankovne kredite.Vlada pokušava urediti stanje uvodeći neovisnu Komisiju za trgovanje vrijednosnim papirima. Važno je što prije privatizirati državne banke, kako bi se raskinula veza 'država - banke - investicijski fondovi - poduzeća'.

KRATKI PRIKAZ PRIVREDNIH POSTIGNUĆA ČR A brief revievv of the Czech economic achievements

32

V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ČEŠKE REPUBLIKE.. Šumarski list br.l 2. CXXII (1998), 31-52

ČR je članica GATT-a (GeneralAgreement on Tariffs and Trade), WTO-a (World Trade Organization), OE-CD-a (Organization far Economic Cooperation and De-velopment), u pregovorima je za ulazak u NATO (North Atlantic Treaty Organization), a sa EU ima ugovor o pridruženom članstvu te je pozvana pregovarati o pristupu zajednici. Zajedno s Mađarskom i Poljskom RČ osnivač je zone slobodne trgovine u Srednjoj Europi CEFTA-e (Central European Free Trade Agreement).

Kao članica svih važnih financijskih organizacija, ČR je korisnica povoljnih kredita. Ona nadalje prima nepovratnu pomoć kroz PHARE program (Pologne, Hongrie: activite pour la restructuration economigue, na francuskom znači i ''svjetionik"), a donedavno je bila privlačna za neposredno ulaganje stranog kapitala. Od 1990. godine do kraja 1996. kumulirana izravna ulaganja stranoga kapitala iznose 661 USD po stanovniku, ili ukupno oko 6,8-109 USD. Deset najvećih neposrednih stranih ulaganaja u gospodarstvo RH za vrijeme procesa privatizacije iznosilo je oko 250; 10'' USD (autorova napomena).

Fiskalna politika - U sklopu poreznih promjena uveden je od 1. siječnja 1993. PDV ili VAT (Value-Added Tax) s osnovnom stopom od 22 % i stopom od 5 % na hranu, lijekove, naftne derivate i neke usluge. U prvom razdoblju primjene VAT-a došlo je do porasta cijena od oko 7 %. Stope poreza na dohodak imaju raspon 15-47 %, a stopa poreza na dobit iznosi 35 %. Parlament je kasnije iglasao poreznu stopu na naftne derivate u visini 22 %. U razdoblju od 1993. do 1996. fiskalne su godine završavale proračunskim suficitom. Za fiskalnu 1997. godinu bio je predviđen rast GDP-a od 5,4 % i inflacije od 8,6 %, no nakon drugog tromjesečja nastupile su okolnosti s jasnim odstupanjem od plana. Po prvi puta u petgodišnjem postojanju ČR rast GDP-a bit će tek oko 1,5 %, uz značajno veću inflaciju od planirane. Usprkos smanjenja proračuna za 1,25-10" USD očekuje, se proračunski deficit. Dodatno otežavajućom situacijom je povećani pritisak na proračun uzrokovan posljedicama katastrofalnih poplava u srpnju, čije posljedice se već sada procjenjuju na nekoliko milijardi USD.

Monetarna politika i banke - Češka nacionalna banka (CNB) postoji od 1.1. 1993. godine i ima neovisan status. Od tada do danas provodi restriktivnu i neu

tralnu politiku. Cilj joj je povećati neto domaću štednju, rezerve konvertibilne valute, smanjiti vanjsku zaduženost (iznosi oko 22-10" USD) i održati stabilan tečaj nacionalne valute (češke krune - Kč). Promjenama lom-bardne stope i diskontne stope ČNB nastoji braniti tečaj krune kojoj sve češće prijeti deprecijacija pod utjecajem špekulacija na tržištu novcem.

U drugom tromjesečju 1997. godine ČNB napustila je kontrolu tečaja na osnovi košarice valuta (65 % DEM i 35 % USD), te je dopustila njegovu slobodnu fluktuaciju. Posljedica toga je devalvacija Kč prema DEM i USD te rast proračunskog deficita. Izrazito restriktivna monetarna politika, nedavni skok cijena stanovanja, nekih usluga i naftnih energenata, te smanjenje investicija, nakon trogodišnjeg razdoblja gospodarskog uzleta dovelo je češko gospodarstvo pred recesiju. Načine izlaska iz nastalih privrednih teškoća u RČ valja prepustiti predstojećem vremenu. Valja napomenuti da se očekuju ozbiljni i tvrdi pregovori Vlade i predstavnika poslodavaca sa sindikatima. Vjerojatno je realno očekivati i druge oblike sindikalnog djelovanja (protesti i štrajkovi), jer su djelotvorno ustrojeni sindikati postali nezaobilazni partner u gospodarskom i političkom životu Češke republike.

Informacije o političkim i makroekonomskom stanju te tijeku njihovih promjena, neposredno utječu na svaku privrednu djelatnost. Stoga je kratki povijesni pregled te pregled promjena u vremenu tranzicije, raspad federacije i formiranje dviju samostalnih i nezavisnih država od velike pomoći za razumijevanje razvoja i položaja ostalih gospodarskih grana. To se posebno odnosi na šumsko gospodarstvo koje u većini razvijenih zemalja u svijetu ima skromni udio u GDP-u, uz istodobno naglašen utjecaj na okolišnu politiku i ukupni održivi gospodarski razvoj.

S obzirom da su u RČ mnogi procesi u preustrojstvu gospodarstva (jednako i šumskoga gospodarstva) okončani, te da mnogi od njih u Hrvatskoj tek predstoje, iskustva iz te i drugih zemalja u tranziciji mogu u mnogome pomoći RH u cilju skraćivanja procesa izgradnje i prihvaćanja djelotvornih gospodarskih rješenja. Navedeni razlozi bili su dovoljni poticaj za pisanje preglednoga rada o češkome šumarstvu.

A. TEMELJNA N A Č E L A DRŽAVNE Š U M A R S K E POLITIKE2

Basic Principles of the State Forestry Policv

Promjene u gospodarstvu i restitucija vlasničkih odnosa započete 1989. godine u ČSR bili su dovoljan razlog izrade i donošenja državne šumarske politike. Nakon 1989. godine u oblikovanju državne šumarske poli

tike (započete u ČSR), od 1993. nastavljene u samostalnoj ČR polazišta su postale i međunarodne konvencije oblikovane na:

: Pri pisanju članka u dijelu A (poglavlja 1. do 5.) korišteni su izvori [2, 8. 9, 15].

33

V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ČEŠKE REPUBLIKE.. Šumarski list hr. 1 2.C'XXM (199X), 31-52

• Ministarskoj konferenciji o zaštiti šuma u Europi -Strasbourg 1990.

• X. Svjetskom šumarskom kongresu - Pariz 1991. • Konferenciji o životnom okolišu i razvoju (UN-

CED) - Rio de Janeiro 1992. • Ministarskoj konferenciji o zaštiti šuma u Europi -

Helsinki 1993. Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je stručnu

podlogu, a Vlada je ČR prihvatila 11. svibnja 1994. temeljna načela državne šumarske politike (zakladni principv stdtni lesnickepolitiky). U uporabljenoj literaturi naveden izvor pod [9] sadrži podatke i rezultate analize - podloge izrade i prihvaćanja razvojne politike šumarstva. Sastavni i neodvojivi dio tiskovine [9] postao je sažeti prilog s navedene sjednice Vlade (dokument sažetih temeljnih načela funkcioniranja šumarstva u budućnosti tiskanje na samo 4 stranice).

Prihvaćena državna strategija razvoja šumarstva uo-bličenaje sljedećim dugoročnim ciljevima:

Prirodne su šume pred približno 2 000 godina pokrivale oko 2/3 današnje ČR. Odnos prema šumi ondašnjeg stanovništva, već je u 14. stoljeću rezultirao značajnom devastacijom šuma. Kralj Karlo IV. 1348. godine izdao je prvi dekret o čuvanju šuma. Početak planskog gospodarenja šumama pripisuje se 1754. godini i izdavanju Terezijanskog šumskog reda. Od tada, pa u proteklih skoro 250 godina, potpuno je izmijenjena prirodna struktura šuma. Stabilne mješovite sastojine zamijenjene su monokulturama četinjača, čime su trajno narušeni genetska kvaliteta i ekološka stabilnost sastojina.

Kalamiteti su postali nezaobilaznom sastavnicom gospodarenja šumama. Interval "velikih" vjetroloma, godišnjeg obujma iznad 10" m3 drva, skraćenje u razdoblju od 1740. do 1990. godine s 33 na 10 godina. U svakih 100 godina taj se interval skraćivao za približno 10 godina.

Neposredno pred II. svjetski rat u Češkoj je bilo 58 % privatnih šuma. Radikalna promjena vlasničkih odnosa nad šumama nastupila je nakon 1947. godine. Do 1969. godine političko-gospodarskim odlukama (eksproprijacija i nacionalizacija) gotovo sve šume postale su državno vlasništvo.

Izostavljanje ili nedovoljno intenzivno obavljanje uzgojnih radova, posebno njege mladih sastojina, u 40-godišnjem razdoblju socijalističke ekonomije nepovoljno su utjecali na mehaničku i biološku stabilnost

• Obnoviti i održati stabilnim šumske ekosustave. • Povećati diverzitet šumskoga drveća i približiti

se prirodnom sastavu šuma s bioprodukcijski provjerenim povoljnim vrstama drveća.

• Postići značajno smanjenje imisijskih pritisaka u šumskim sastojinama.

• U regijama s izraženim štetnim imisijama sačuvati i zdravsteno stabilizirati oštećene sastojine.

• Održati i obogatiti genofond šumskoga drveća. U daljnjem sadržaju članka nastojat će se obrazložiti

razloge i dokazati osnovanost odluke Vlade ČR, jer je ona, vjerojatno zbog sadašnjih i budućih naraštaja i daljnjeg privrednog razvoja zemlje, s punom odgovornošću prihvatila strategiju s toliko mnogo stručno i financijski zahtjevnih ciljeva. Nadalje, nastojat će se prikazati odabrani put i načini ispunjenja preuzetih zadaća.

Uzročno-posljedični povijesni proces nestajanja prirodnih šuma na području današnje ČR prikazao je taksator i tipolog Eduard Prusa u monografiji "Prirodne šume ČR". [2]. Na ostacima prirodnih i prirodi bliskih šuma, valja zasnovati državnom strategijom zadan proces razvoja šumarstva, kojemu su konačni cilj prirodi bliske šume. Iz sažetka spomenute monografije prenosimo Prušinu poruku: "U vrednovanje rezultata gospodarenja šumama potrebno je uključiti ne samo očuvanje ostataka prirodnih sastojina, več započeti obnovu u ostalim šumama s postupnim pomacima prema prirodi bližim šumama. To je nužno zbog povećanja stabilnosti, biološke ravnoteže a u svrhu poboljšanja stanja u sada svekoliko narušenom životnom i prirodnom okolišu ".

šuma. Udio izvanrednog prihoda u sječivom etatu (izvale, šušci i prelomljena stabla) narastao je od 21 % s početka 60-tih na više od 60 % u 1992. godini.

Na većem području države, usprkos često nevidljivih simptoma oštećenja, oslabljene su satojine. Bez značajne potpore države prijeti opasnost da kroz razdoblje jedne ljudske generacije u nekim regijama dođe do raspada šumskih ekosustava, te da se značajno smanje ili potpuno izostanu jitoproizvodne i ostale junkcije šuma.

1. ANALIZA Š U M S K O G A GOSPODARSTVA I STANJA S U M A U CR The analvsis of the forestrv economics and the forest status in CZR

1.1. Stanje suma i osnovni problemi šumarstva The forest status and the basic forestry problems

34

V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA CESKE REPUBLIKE... Šumarski list br. 1 2,CXXII (1998), 31-52

1.1.1. Sažeti prikaz stanja šuma do 1945. godine - A summarized review of the forest status up to 1945

U najvažnije uzroke čije su posljedice i danas odlučujuće za stanje šuma spadaju: • dugogodišnje gospodarenje šumama s forsiranim

ciljem najveće proizvodnje drva, • odstupanje od obnove i uzgajanja prirodnog sastava

šuma tijekom razdoblja dužeg od 200 godina. Umjetno podizanje monokultura četinjača (uglavnom smreke i bora) najutjecajniji je čimbenik ekolo

ške nestabilnosti šuma. Udio listača smanjenje od prirodnih 65 % na oko 15 %, nepovratno narušavanje genofonda šumskih vrsta drveća posljedica je nekontroliranog prometa sjemenom i nekontrolirane introdukcije stranih vrsta drveća, nepovoljna struktura površina privatnih šuma, jer je više od 30 % šumskih imanja bilo ispod 10 ha.

1.1.2. Sažeti prikaz šumarstva u razdoblju od 1945. do 1990. godine A summarized review of the forest status in the period between 1945 and 1990

Godine 1990. šumska zemljišta zauzimala su 2 637 361 ha ili 0,25 ha po stanovniku. Šumovitost državnog kopna bila je 33,3 %, površina šuma 2 582 780 ha, drvna zaliha 564-10'' m3, prosječna zaliha 218 m3-ha1, godišnji prirast 17 047 160m3 ili 6,6 m3- ha' .

Broj zaposlenih u šumarstvu smanjio se od 63,7-103

u 1955. na 58,6-103 u 1990. godini. U tom se razdoblju povećao broj zaposlenih stručnjaka za 45 %, broj proizvodnih radnika smanjio se za 21 %. Sječivi etat bio je povećan s 9,61 10" m3 na oko 13,33-10" m3. Od 1960. do 1990. glavni je prihod stalno rastao. Godišnje ploštine šuma u kojima su obavljane prorede varirale su u rasponu od 35 do 145 tisuća ha. Čišćenja su obavljana na godišnjoj površini od 51,1 do 106,1 tisuća ha ili prosječno godišnje na 62,5-10' ha. Godišnje se pošumljavalo od 21,8 do 55,2 tisuća ha ili za razdoblje prosječno godišnje oko 33,5-103 ha.

U ostvarenom obujmu neto drva tehnička oblovina sudjelovala je s oko 52 %, udio se rudničkog drva stalno smanjivao, a celulozno drvo se povećavalo. Jedno-metarsko drvo ne izrađuje se od 1980. godine. Udio ogrjevnoga drva u stalnom je padu.

Na privlačenju drva zastupljenost konjske vuče pala je od 50 % na oko 12 %. Traktori gusjeničari zastupljeni sa 4,5 % 1960. godine posve su napušteni krajem sedamdesetih godina. Specijalni šumski traktori u uporabi su od 1970. godine (oko 20 % udjela), tijekom 1990. obavili su oko 45 % ukupnoga obujma privlačenja. Zastupljenost izvlačenja žičarama porasla je s 0,4 % u 1955. na približno 3,9 % u 1990. godini. Uporaba poljoprivrednih traktora ustaljena je na oko 35 % obujma privlačenja. Iz sastojina se izvozi oko 3 % drva. Krajem osamdesetih godina sredstvima državnih šumarskih poduzeća obavljalo se više od 99 % ukupnoga obujma privlačenja.

U razdoblju socijalističkoga gospodarstva posebno su nepovoljno na šume utjecale promjene političkog i privrednog ustrojstva. Naglašeni nepovoljni utjecaji iz toga razdoblja na današnje stanje šuma nastali su najviše radi:

pogrešne kocepcije privrednog razvoja zemlje -zbog forsirane industrijalizacije zemlje, imisije otpadnih tvari uzrokovale su propadanje šuma. Udio oštećenih šuma porastao je od 5 % u 1970. na oko 57 % u 1989. godini. Totalno je propalo oko 1,9 % šuma (približno 50 • 103 ha). Na tim staništima obavljeno je pošumljavanje pionirskim vrstama drveća. S obzirom da će novopodignuti šumski nasadi samo djelomično ispuniti cjelovite funkcije šume, bit će nužno u sljedećih 30 godina izvršiti njihovu rekonstrukciju. Prema sadašnjim cijenama ta će rekonstrukcija koštati oko 5-10" Kč (približno 280-10" DEM),

nerealno niskih cijena drva - kroz razdoblje duže od 50 godina trajalo je odlijevanje novca iz šumarstva. Cijene drva održavane su ispod cijena na europskom i svjetskom tržištu. Odlijevanje novca iz šumarstva uzrokovalo je izostanak izvršenja nužnih radova biološke reprodukcije šuma (s naglaskom izostanka njege šuma!),

centralnog državnog planiranja - nisu uvažavane stvarne bioproizvodne mogućnosti šumskih staništa i šuma, posebno pri planiranju i realizaciji, vrijed-nije od objektivno moguće, sortimentne strukture sječivih etata,

dugogodišnjeg favoriziranja drvoproizvodne funkcije šuma,

napuštenih temeljnih načela potrajnog neprekidnog gospodarenja; nisu slijeđena načela prirodne obnove šuma; napuštene su strukture mješovitih sastojina. U 80-tim godinama 90 % šuma umjetno je obnavljano nakon obavljenih čistih (golih) sječa. Površine šuma s mogućom prirodnom obnovom smanjene su od 7 % u 70-tim godinama, na oko 2,5 % krajem 80-tih godina. U dva zadnja desetljeća smanjen je udio autoktonih listača za daljnjih 30 %. Sastav drvne zalihe po vrstama drveća krajem 90-tih godina prikazanje na slici 1.

35

V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ČEŠKE REPUBLIKE.. Šumarski list br. 1-2, CXXII (1998), 31 -52

Smreka 5 5 %

Goleti 2 %

Meke list. 6%

Ost. tvr. list. 3 % Bukva

5 % Hrast Ost. čet. 6 % 4 %

Slika 1. Sastav šuma prema vrstama drveća 1990. godine Figure 1. The 1990 forest composition as to the tree species

potpune destrukcije vlasničkih odnosa nad šumama, izraženog deklasiranja šumarske struke i profesije -politička podobnost ljudskog resursa dominirala je nad stručnom osposobljenošću, nedopustivog rasta broja visoke divljači, čije su posljedice neprocjenjive štete u šumama. Samo u razdoblju od 1968. do 1989. godine broj jelenske divljači povećanje za 141 %, rasta površine ekonomski manje vrijednih šuma u najvišim dobnim razredima. U dobni razred iznad 120 godina ušlo je više od 35,5-IO3 ha sastojina optimalne 100-godišnje ophodnje. Neekonomsko povećanje ophodnje u navedenim šumama posljedica je nedovoljne otvorenosti šuma na tim lokalitetima.

Za pozitivne pojave iz razdoblja socijalističke privrede navode se - The positive features in the period oj the socialist economy: ustrojstvo i primjena ispravne koncepcije gospodarenja reprodukcijskim materijalima u šumarstvu, održanje i povećanje površine šumskih zemljišta i šuma za ostale (nedrvoproizvodne) namjene, ustrajnost održanja šuma u pokrajinama s israženim štetnim imisijama, dostignuta visoka stručna i tehnička razina uređivanja šuma prema šumarski najrazvijenim zemljama Europe i svijeta, nakon 80-tih godina povećan obujam njega u sasto-jinama do 40 godina starosti.

1.1.3. Promjene u šumskom gospodarstvu u razdoblju od 1990. godine Changes in forest economy ajier 1990

Glede zatečenog stanja šuma i šumskoga gospodarstva za kratko pet i/ili šestgodišnje razdoblje (1994. godine prihvaćena je državna šumarska politika, a izvori pisanja članka obuhvaćaju rezultate i informacije do 1995/96. godine - napomena autora) mogu se navesti sljedeće promjene i rezultati: • provedena je transformacija ranijih poduzeća držav

nih šuma u: (1) u "Sume Češke republike s.o. "; (2) dionička društva i druge oblike tvrtki. Na taj su način stvoreni preduvjeti za konkurenciju uslužnika proizvodnih i ostalih radova u šumarstvu (šumama),

• restitucijom državnih šumskih imanja, bivšim vlasnicima vraćeno je oko 670 tisuća ha šuma. Time su umanjene nepravde učinjene oduzimanjem šuma šumovlasnicima tijekom razdoblja socijalizma,

oformljeni su nacionalni parkovi Šumava i Podvji. Zajedno s ranije postojećim Krkonošskvm nacionalnim parkom, nacionalni parkovi sada zauzimaju 104 920 ha (3,98 % šumskih zemljišta), u skladu s potrebama za drvom i stanju šuma smanjen je sječivi etat s 12,4-10'' m5 u 1989. godini na 9,4-10" m3 u 1992. godini. U svrhu poboljšanja higijene u šumama obavljene su mnoge sanitarne sječe. U svrhu asanacije državnih šuma 1993. godine potpuno je obustavljena realizacija redovitog prihoda. Te je godine posječeno i iskorišteno većina, iz prethodnog razdoblja u sastojinama ostavljenih, oštećenih i bolesnih stabala, temeljem satelitskih snimaka, a uz potporu Ministarstva poljoprivrede razvijena je originalna češka

36

V. Vondra: STRATF.GIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA CFSKF RF.PUBI.IK.F... Šumarski list br. 1 2, CXXII (1998), 31-52

inačica metoda praćenja promjena zdravstvenog stanja šuma. Ona se uspješno primjenjuje na području cijele države, usprkos smanjene emisije S02, u 1993. prema 1980. godini za 30 %, proces propadanja šuma nije zaustavljen - uglavnom zbog izmijenjene prirodne strukture šuma u posljednjih 250 godina. Antropogeni

(civilizacijski) pritisci na šume i dalje rastu, u svrhu osposobljavanja i informiranja šumovlasni-ka s malim posjedima za pravilan način gospodarenja šumama izdaju se: priručnici, organiziraju se tečajevi, a promijenjena je i uređivačka koncepcija strukovnoga glasila Lesnickdprdee.

2. PROCES RESTITUCIJE I PRIVATIZACIJE U ŠUMARSTVU The process of restitution and privatization in forestry

2.1. Obnova vlasničkih odnosa nad šumama The restoration of the forest ownership relations

Vraćanje šumskih posjeda u nadležnosti je državnoga poduzeća "Šume Češke republike ". U zakonskom roku registrirano je više od 145-IO3 zahtjeva fizičkih osoba za obnovu vlasničkih ili korisničkih prava nad šumama-na oko 500-10'ha šuma. Dokraja 1993. godine pozitivno su rješeni zahtjevi za oko 71 % površina. Veći broj povoljno rješenih zahtjeva odnosilo se na posjede iznad 200 ha (75 % pozitivno rješenih odnosnih zahtjeva). Poteškoće najčešće nastaju radi nesređenih katastarskih i posjedovnih knjiga. Gradovima i općinama vraćeno je 248 103 ha šuma. Sporne zahtjeve rješavaju sudovi, a u problematičnim situacijama presuđuje

se na temelju dekreta predsjednika države. Krajnji rok za restituciju vlasništva nad šumama bio je 24. lipnja 1996. godine.

Dokraja 1993. godine bilo je također rješeno oko 40 % odštetnih zahtjeva za novčanim nadoknadama. U gotovini je isplaćeno 29,1 106 Kč, a u formi uzgojnih zahvata rješeni su zahtjevi u novčanoj protuvrijednosti u visini oko 230 -106 Kč. Odštetni su zahtjevi zasnovapi na smanjenim vrijednostima šuma u vremenu vraćanja, prema unatrag procijenjenim vrijednostima u vrijeme oduzimanja šuma.

2. 2. Nastale teškoće u procesu restitucije vlasništva nad šumama traže neodgodivo rješavanje The new difficulties in the process of the forest ownership restitutioncall for urgent action

Povećanje kapaciteta i izvršitelja u sustavu zemljišne izmjere i katastra zbog povećanog obujma posla. Dio općina i fizičkih vlasnika, kojima su povoljno rješeni zahtjevi vraćanja šuma, vlasnička prava nisu ostvarili - radi sporosti ili neorganiziranosti lokalne državne uprave. Radi velikog broja novih vlasnika nad šumama nastale su teškoće u funkcioniranju državne uprave šumskoga gospodarenja. Prema novom zakonu o šumama te se službe moraju preustrojiti i osnažiti.

Na zadaćama restitucije stalno je angažirano oko 17 % djelatnika "Suma Češke republike". Poslovi oko restitucije znatno su povećali novčane i tehničke zahtjeve Odjelu za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede. Radi dominirajućeg broja oformljenih malih šumskih posjeda nastaju problemi u pronalaženju djelotvornih rješenja daljnjeg gospodarenja šumama na poznatim načelima, djelotvornim samo za veće šumske cjeline (sukob šumskogospodarskih načela i vlasničkih prava - napomena autora).

2.3. Transformacija poduzeća za gosporenje šumama Transformation of the forest management enterprises

Na temelju zakona Ministarstvo poljoprivrede provelo je transformaciju državnih šumarskih poduzeća, pretežito tijekom 1992. godine. Na temelju provedbenog projekta prihvaćenog od Vlade transformacijom ranijih državnih poduzeća ustrojeno je: • jedno državno poduzeće - "Lesy Češke republiky"

sa sjedištem u Hradec Kralovem, • 94 dioničkih društava, • 20 ostalih poslovnih subjekata.

Na državno poduzeće "Lesy Češke republikv " prenesena je sva pokretna i nepokretna imovina koja je bila

namijenjena restituciji (šumska zemljišta i šume te pripadajuća im infrastruktura). Ostala imovina privatizirana je u okviru privatizacijskih jedinica (investicijskih fondova). Šumsko zemljište i šume u vlasništvu države nisu bili predmetom privatizacije. Od ukupne državne imovine šumarstva (bez šuma) procijenjene na 15,5-10" Kč (približno 861-IO6 DEM) privatizirano je 53,5 %.

Transformacija vlasništva nije izazvala značajnije socijalne napetosti, niti se one uskoro očekuju. Šumarska dionička društva nastala su u dva navrata provedbe kuponske privatizacije.

37

V. V'oralra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA CHSKIi REPUBLIKE.. Šumarski list br. I -2, CXX1I (1998), 31-52

2.4. Državno-politička stajališta u svezi s privatizacijom šuma The state policy toward forest privatization

Stajalište je vlade i državne politike da se u privatizaciju državnih šuma ne srlja bez ozbiljne i cjelovite raščlambe i prosudbe svih čimbenika te simuliranja mogućih rezultata privatizacije. Kao najznačajniji razlog protiv privatizacije državnih šuma navodi se realni rast zahtjeva za financijskom državnom potporom potencijalnih novih vlasnika šuma. Povećani zahtjevi za potporom mogli bi biti uzrokovani ekonomskim gubicima prihoda (ili negativnim fincijskim rezultatima), zbog zadanih ograničenja države u svezi s realizacijom drvoproizvo-dne funkcije šuma. Očekuje se državna (opće društvena) favorizacija zadovoljavanja nedrvoproizvodnih funkcija šuma te ostvarenje strategije prevođenja sadašnjih šuma u šume bliske prirodnim. Ti zahtjevi svakako nadilaze interese vlasnika šuma (gubitakprihoda, odnosno investicije od interesa održivog razvoja društva - napomena autora). Od vlasnika šuma nerealno je očekivati da iz vlastitih izvora podmiruju troškove ostvarenja strateških općedruštvenih interesa za šume.

Pod uvjetom da se dio šuma naknadno privatizira -predviđa se: • namjenska privatizacija - privatizacija malih šum

skih cjelina radi zamjene zemljišta u svrhu zaokruživanja privatnih i/ili državnih poljoprivredno-šum-skih imanja, nadoknada u postupcima restitucije i si. Za tu je namjenu izdvojeno je oko 100 • 10' ha šumskoga zemljišta.

• privatizacija poduzeća (poduzetnička) u veće i gospodarski teritorijalno zaokružene šumske cjeline. Zbog realnih teškoća racionalnog gospodarenja

na mnogim malim posjedima ne bi trebalo dopustiti daljnje usitnjavanje šumskih posjeda. Očekivani realni rast zahtjeva šumovlasnika za novčanom pomoći nepotrebno bi opterećivao državni proračun.

Ne predviđa se najam i/ili zakup i/ili koncesija državnih šuma. Također se, prije uključenja CR u Europsku uniju, ne predviđa privatizacija šuma u korist građana ili pravnih subjekata iz drugih zemalja.

3. STANJE DRŽAVNE UPRAVE Š U M A - The state forest management

U tom se poglavlju raspravlja o sadašnjem stanju Državne šumske uprave (DŠU), o podjeli nadležnosti između Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva životnog okoliša; o novim zadaćama DŠU, poslije provedbe odobrene transformacije i restitucije te eventu

alne privatizacije državnih šuma. Obrazložena je potreba za izradom i usvajanjem novog zakona o šumama i dr. Vlada CR naložila je Ministarstvu poljoprivrede uspostavu djelotvorne Državne uprave šuma.

4. P R O V E D B A TEMELJNE DRŽAVNE SKRBI ZA ŠUME The implementation of the basic state concern for the forests

U svrhu trajnoga opstanka šuma, neovisno o vlasništvu, u sljedećih pedeset godina treba povećati udio lis-tača za 9 %. Vlada predviđa da će u mnogim situacijama država morati novčano pomoći, kako bi se općedruštveni ciljevi razvoja ispunili i na imanjima koja iz vlastitog prihoda neće imati dovoljno sredstava. Njima će se novčano pomagati na teret državnog proračuna.

Društveni interes je osiguranje trajne opstojnosti zdravih šuma, jer je to nužni uvjet ispunjenja ostalih funkcija šuma. Glede sadašnjeg stanja bit će nužni: državna financijska potpora, djelotvorna legislativa i javnost djelovanja.

Raspravljene su mjere kojima se za različite vlasnike šuma mora pomiriti vlasnički interes i interes društva pri gospodarenju šumama. Posebno je naglašena mogućnost pojave i rasta zahtjeva za financijskom pomoći privatnih šumovlasnika, zbog obavljanja uzgojnih radova. Iz vlasničkoga prava proizlazi pravo šumovlasnika investiranja dobiti od šuma u druge djelatnosti

(tržišna poduzetnička logika ponašanja - napomena autora). U svezi s time zagovara se opreznost i postupnost privatizacije državnih šuma.

U svrhu poticanja šumovlasnika za gospodarenje šumama, a radi zadovoljavanja društvenih netržišnih interesa za šume, predlažu se dvije grupe mjera: • motivacijska - financijski poduprta zabrana određe

nih zahvata, dotacije, nadoknada prihoda, tehnička i materijalna pomoć (projekti, stručni savjeti, sjeme, sadnice i dr.),

• legislativna - izrada usklađenih i konsenzusom svih partnera prihvaćenih zakona o šumama, vodama i zaštiti prirode. Prema sadašnjem stanju šuma preostalih u vlasni

štvu države ujednačeni su prihodi i rashodi. Stoga ne postoji potreba za dodatnim financiranjem iz državnoga proračuna. Njihova nekritička privatizacija mogla bi narušiti to stanje. Stoga se za eventualnu kasniju priva-

38

V Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ČEŠKE REPUBLIKE Šumarski listbr. 1 2.C'XX1I (1998). 3 I -52

tizaciju tih šuma mora poštivati kriterij da državi ne ostanu samo one šume za koje se mora gospodarenje financirati iz državnoga proračuna.

Razrađeni su oblici i kriteriji sudjelovanja države u financijskoj skrbi za gospodarenje šumama (neposredno i posredno pomaganje - "kome - kada - koliko - ka-

Objavljena tiskovina o temeljnim načelima državne šumarske politike [9] sadrži priloge rezultata provedenih analiza s ciljem djelotvornog i potpunog informiranja nešumarskih stručnjaka i javnosti.

Grafički prilozi: (1) Promjene vlasničkih odnosa nad šumama u razdoblju od 1930. do 1995. godine, (2) Usporedna analiza veličine privatnih šumskih posjeda u ČR i Austriji 1937. godine, (3) Pregled udjela vlasništva nad šumama 1989. godine za 13 europskih država s razvijenim gospodarstvom i tržišnom privredom, (4) Pregled šumovitosti i gospodarskih šuma za 13 europskih razvijenih zemalja 1989. godine, (5) Frekvencija pojave i raspon vjetrokalamiteta s bruto obujmom oštećenog drva iznad IO6 m3 godišnje - za razdoblje od 1740. do 1990. godine, (6) Prirodni i sadašnji sastav šuma prema najzastupljenijim vrstama drveća te dugogodišnji cilj promjene postojećeg stanja, (7) Promjena udjela oštećenih šuma imisijama u razdoblju od 1970. do 1992. godine, (8) Funkcionalna kategorizacija šuma i njihove površine prema strateškim ciljevima dugogo-

Ministarstvo poljoprivrede ČR u svrhu informiranja javnosti od 1994. pa nadalje svake godine sastavlja Izvještaj o stanju i poslovanju šumskoga gospodarstva Češke republike. Sastavljanje izvještaja financira država, a na tom poslu surađuju sve nadležne institucije i pojedinci. Posao je povjeren Institutu za uređivanje i upravljanje šumama sa sjedištem u Brandvsu nad La-bem. Taj je Institut ustrojbena jedinica Državne uprave za šumarstvo pri Ministarstvo poljoprivrede.

Svakogodišnji izvještaji sadrže: (1) Popis autora, uvod, sažetak; (2) Okvirne makroekonomske uvjete u ČR s položajem šumskoga gospodarstva u nacionalnom gospodarstvu; (3) Šumsko gospodarstvo s raščla-

ko". Za 1994. godinu bilo je u državnom proračunu odobreno 4710" DEM pomoći, a potraživani optimalni iznos trebao je biti oko 80-10'' DEM. Očekuje se da će s razvojem privrede, uskoro državi biti moguće u potpunosti i redovito ispunjavati objektivne novčane zahtjeve pluralističkih šumovlasnika.

dišnjeg gospodarenja šumama na području ČR, (9) Razvoj i promjene dobnih razreda šuma od 1850. do 1989. godine, (10) Planirani i ostvareni sječivi etat od 1961. do 1994. godine, (11) Prikaz sječivog etata u 1989. godini (m3ha' , u postotku drvne zalihe i m' po stanovniku) za ČR i 13 gospodarski razvijenih europskih zemalja, (12) Pregled prihoda i rashoda po 10-go-dišnjim dobnim razredima šuma, (13) Prosječne količine iskorištenoga drva i prosječne cijene drva prema desetgodišnjim dobnim razredima šuma, (14) Relativne cijene drva na europskom tržištu prema cijeni jednog kubika smrekovih pilanskih trupaca, (15) Prikaz državne potpore šumarstvu Njemačke.

Funkcionalne karte: (1) Oštećenost šuma ČR imisijama, (2) Pregled zastupljenosti šuma s posebnim namjenama u šumskogospodarskim područjima, (3) Zastupljenost zaštitnih šuma u šumskogospodarskim područjima, (4) Pregled šumskogospodarskih područja ovisno o intenzitetu sječivog etata m-ha '.

njenjem u sedam podpodručja; (4) Stanje šuma i regionalnu podjela prema kotarevima, (5) Kartografske priloge; (7) Sažeti prikaz gospodarenja šumama.

Izvještaji se tiskaju u 3000 primjeraka, sažeci pojedinih cjelina prevode se na engleski jezik, i distribuiraju se na adrese institucija, državne uprave i nevladinih udruga zainteresiranih za gospodarenje šumama i okolišem u ČR. Godišnji izvještaji također se šalju odgovarajućim europskim i svjetskim institucijama i udrugama za šume i šumarstvo.

Pri pisanju članka korišteni su Izvještaji za 1995. poslovnu godinu [ 17] te posebno izdanje Sažetka izvještaja za 1996. godinu [18].

5. PRILOZI REZULTATA ANALIZA KOJE SU PRETHODILE IZRADI N A C I O N A L N E Š U M A R S K E POLITIKE

The results of the analyses that preceded the making of the National forestry policv

B. OSTVARENJE STRATEGIJE RAZVOJA ŠUMARSTVA The Developing of the Forestry Strategy

1. NAČIN INFORMIRANJA JAVNOSTI O ŠUMARSTVU The way of public Information on the fbrestrv

39

V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ChSKK Kl-.I'UBLIKIL. Šumarski list br. 1-2, CXXH (1998), 31-52

2. PREGLED MAKROEKONOMSKIH INFORMACIJA OD INTERESA ZA ŠUMARSTVO U ČR i RH

A review ofthe macro-economic Information interesting to the forestry of CZR and Croatia

Velika prepreka usporedbi je nenormiranost priku- zemlji. Posebno naglašene prepreke nastaju pri uspo-pljanja izvornih podataka i njihovoga prikaza u obliku redbi iste djelatnosti između različitih zemalja, informacija između gospodarskih djelatnosti u istoj

Tablica 1. Usporedni gospodarski pokazatelji za ČR i RH Table 1. Parallel economic indices of CZR and Croatia

Opći pokazatelji Površina, km2

Broj stanovnika, 10" Površina šumskog zemljišta, ha

Gospodarski pokazatelji 1 2 3 4 5

61

T 8

9!

10 l i 4

\T 13" 147

15* 16 17s

18 19" 20

GDP, 10" USD Izvoz, 10" USD Uvoz, 10" USD GDP, USD/stanovniku Godišnje investicije u državi, 10" USD Invisticijc u šumatstvu, 10" USD Godišnji prihod šumarstva, 10" USD Godišnji prihod šumarstva, % u GDP-u Godišnji prihod šumarstva, USD/ha Broj zaposlenih u civilnom sektoru, 101

Broj zaposlenih u šumarstvu, IO3

Drvna zaliha u šumama, 10" m3

Državne dotacije šumarstvu, 10" USD Godišnja dobit u šumarstvu, USD/ha Godišnja dobit bez dotacija, USD/ha Prosječna neto plaća u državi, USD Prosječna neto plaća u šumarstvu, USD Bruto obujam sjećivog etata, 103 m3

Promjena prodajnih cijena drva, % Kurs Kč/USD i/ili kn/USD

Češka republika 78 864 10,302

2 637 361

Republika Hrvatska 56 538 4,784

2 458 053 Godine

1994 36 000 14 253 14971 3 494

10 264 44,65

267,36 0,74

101,37 4 869 45,40

15,24 10,45 4,34 239 220

11 907 100

28,80

1995 47 200 17 094 20 887

4581 14 274 63,16

330,83 0,70

125,44 5014 44,60

595,00 16,28 10,98 4,47 317 269

12 600 112

26,60

1996 52 100 21 700 27 680

5 057 16 622 55,56

314,10 0,60

119,10 5 054 41,50

600,00 21,77

3,29 -1,68

353 283

12 600 107

27,38

1994 16915 6 553 6 787 3 535

23,53 150,41

0,89 75,52 1 211 10,2

14,17

210 225

3 355 100

5,75

1995 18081 7 005 9 070 3 779

16,48 153,54

0,85 77,10 1 187

10

16,42

3 16 337

3 101 108

5,53

1996 18 800 4512 7 788 3 929

7,94 155,19

0,83 77,93 1 157 10,1

324,26 22,26

366 391

3 493 98

5,54

Legenda eksponenata za gospodarske pokazatelje u tablici I: 1 - Za Rl I investicije su ograničene na "Hrvatske šume" p.o. Zagreb 2 - Prihod za RC odnosi se na glavnu djelatnost i drvoproizvodnu funkciju i sve šume, prihod u RH predstavlja prihod od prodanog drva u

šumama s kojima gospodare "Hrvatske šume" p.o. Zagreb 3 - Za RH ostvaren prihod od prodanog drva u "Hrvatske šume" p.o. Zagreb za površinu šumskih zemljišta s kojom poduzeće gospodari 4 - Podaci za Rl I odnose se na zaposlenike "Hrvatske šume" p.o. Zagreb 5 - U obje zemlje podaci se odnose na ukupnu drvnu zalihu u svim šumama, za prazna polja nije bilo odgovarajućih podataka u uporablje-

nim izvorima 6 - Za RČ podaci uključuju sredstava potpore za drvoproizvodnu funkciju i druge funkcije šuma, a za RH prikazana su sredstva OKFS-a u

skladu s 70. čl.ZOŠ-a 7- ZaRČ iskazana dobit odnosi se na sve šume neovisno da li je dobit ostvarena zbog pružene državne financijske potpore, za RH ne posto

je odgovarajući podaci 8 - Podaci za RC odnose se na sve zaposlenike u šumarstvu neovisno o vlasništvu nad šumama, podaci za RH obuhvaćaju samo zaposlenike

"I Irvatskih šuma" p.o. Zagreb 9 - Za baznu 1994. godinu uzete su prosječne prodajne cijene s relativnim iznosom 100 %, a u preostale dvije godine iskazani su trendovi

promjena (vrijedi za obje zemlje)

Pri sastavljanju podataka u tablici uporabljeni su izvori navedeni u literaturi pod brojevima [4, 17, 18 i 20. do 25J

4(1

V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ČEŠKE REPUBLIKE. Šumarski list br. I 2. CXXII (1998), 3 1-52

U tablici 1. nalaze se podaci od interesa šumarstva i šumarskih stručnjaka za tranzicijska postignuća dviju zemalja koje su u mnogim povijesnim i šumarskim tijekovima imale mnoge slične i/ili dodirne točke. Radi različitih načina praćenja podataka o šumarstvu uz pokazatelje su navedena objašnjenja o izvorima i sadržaju podataka. U legendi koja je sastavni dio tablice 1. čitatelje upozoravamo na sadržajne razlike podataka. U budućim vremenima kada će obje zemlje biti članice EU i obitelji zemalja Europe uspoređivanje će biti cjelovitije i objektivnije, jer će se u svim zemljama primjenjivati dio normiranih zajedničkih praćenja i izvještavanja. Stoga se nastojalo odabrati samo one pokazatelje kojih su usporedbe od koristi za ocjenjivanje i/ili raz-

Proces restitucije vlasništva - Do kraja 1995. godine riješeno je 132 tisuće slučajeva ili 83,2 % svih podnesenih zahtjeva za restituciju vlasništva šuma. Tijekom 1996. godine riješeno je još 3,1 % zahtjeva ili ukupno 86,3 %. Šume su vraćene 120 tisućama bivših vlasnika, čiji je prosječni posjed šuma oko 3 ha. Za riješiti su ostali pravno složeni slučajevi koji će se okončati sudskim presudama (13,7 %).

Vlada ČR je 15. ožujka 1995. donijela odluku prevođenja ranije oduzetih (1959. godine nacionaliziranih) šumskih imanja bivših općinskih šumarskih društava ponovo u vlasništvo općina (društava). Na taj su način obeštećeni članovi imovnih općina koji su ranije svoje šume udružili u imovinu šumarskih (zadruga) društava. U tim posjedima glavninu čine šumski posjedi do 10 ha površine (62,2 %).

Zdravstveno stanje šuma u zadnjem desetljeću po prvi puta se poboljšalo - Objektivnim metodama procjene zdravstvenoga stanja šuma temeljenih na satelitskim snimkama Landstat-TM, potvrđeno je zdravstveno stanje u šumama. Standarna snimka Landsat-TM obuhvaća 185 X 185 km u sedam boja i pikselom 30 X 30 m. Snima se sa 700 km visine svakih 16 dana. Interpretacija snimaka, zasada, ne omogućuje raščlambu oštećenja prema uzročnicima.

Utjecaj civilizacijskih čimbenika i abnormalno suhe godine, u razdoblju od 1984. do 1994. izrazito su nepovoljno utjecali na zdravstveno stanje šuma. Do poboljšanja je došlo 1995. zbog povećanih oborina i smanjenih štetnih imisija. Te je godine smanjeno prosječno oštećenje šuma, prema prethodnoj, za 0,34 stupnja pet-stupanjske skale (od 1,27 na 0,93). Tijekom zime

mišljanje o uzročno posljedičnim vezama. Čitateljima se prepušta osobno prosuđivanje.

Pri ocjeni položaja šumskoga gospodarstva u nacionalnim gospodarstvima u obje zemlje prikazan je prihod ostvaren od drvoproizvodne funkcije šuma. On ne sadrži zasad nemjerljivu i još uvijek neprocijenjiva-nu vrijednost izvandrvoproizvodnih funkcija šuma. O tom složenom problemu bit će raspravljano u dijelu C ovoga rada.

Podsjećamo čitatelje da pri usporedbi razina plaća zaposlenika u dvije države prihvate činjenicu da su maloprodajne cijene u CR, u vremenu usporedbi (ljeto 1997), bile niže za oko 40 % od cijena u RH.

1995/1996. sinergičkim djelovanjem štenih plinova (S02) i klimatskih nepogoda oštećeno je oko 20T03 ha sastojina na području Krušnvch horach od kojih je trajno uništeno 2 590 ha.

Ministarstvo poljoprivrede razvilo je informatički sustav koji omogućuje operativne i interaktivne usporedbe stanje u šumama, s 1984. kao početnom godinom. Pretpostavka uporabe toga sustava bio je razvoj i primjena GlS-a na području cijele CR.

Povećava se udio listača pri pošumljavanju - Udio listačau sastojinama od 1950. godine (12,5 %) povećan je u 1995. godini na 21,8 %. Pri umjetnoj obnovi sastojina tijekom 1995. godine povećanje udio sadnica listača od 23,9 % na 27,4 %. Na taj se način postupno ostvaruje dio strategije šumarske politike kojom se nastoji zalihu drva po vrstama drveća postupno približavati prirodnim odnosima. Za postizanje prirodne strukture sastojina po vrstama drveća predviđeno je razdoblje od oko 300 godina.

Ukupni godišnji prirast drva u šumama i nadalje je veći od užitoga etata - u 1995. godini taje razlika iznosila 31,9 %. Ona je i u 1996. zadržana na istoj razini. Približno jednak odnos održava se od 1970. godine.

Značajno je povećan obujam uzgojnih zahvata (radova), prije svega u svrhu poboljšanja kvalitete i stabilnosti sastojina - usprkos velikog udjela sanitarnih sječa, obavljeno je više uzgojnih radova od prosjeka minuloga dugogodišnjeg razdoblja. U tim su radovima dominirali čišćenje i prorede. Radovi su 1995. izvedeni na 156T01

ha, tijekom 1996. povećanje površine s obavljenim radovima prema prethodnoj godini bilo je 33,2 %.

3. SAŽETI PREGLED NAJZNACAJNIH OSTVARAJA PRI PROVEDBI PRIHVAĆENE Š U M A R S K E POLITIKE

A summarized review of the major achievements in the administration of the accepted forestrv policv

41

V. Vomlra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA CHSKK REPUBLIKE.. Šumarski listbr. I 2, CXXII (1998). 31-52

Tijekom 1995. godine osnovano je udruženje ra-sadničara koje broji 57 poslovnih subjekata i obuhvaća 939,2 ha rasadnika (55,1 % ukupnih rasadničkih površina). Rasadnici u CR zauzimaju proizvodnu površinu od 1 705 ha.

Površina šuma stalno se povećava ~ Od 1790. godine šumovitost je s 25 % povećana u 1990. godini na 33,3 % ukupne državne površine (prosječno 0,415 promila kopnene površine ili približno 3 280 ha godišnje). Ona se nadalje održava na toj razini. Svake se godine događaju male promjene ili radi prenamjene dijela šumskih zemljišta u neku drugu svrhu ili se pak po-šiimljavaju zemljišta koja su imala drugu namjenu. Od 1920. godine površina šuma povećana je do 1995. godine za 261 000 ha ili prosječno godišnje za 3 480 ha (prosječno povećanje u minulih 75 godina približno je jednako 200 godišnjem prosjeku - (napomena autora članka). Od ukupne površine šumskih zemljišta visoke

jednodobne šume čine 98,8 %, niske šume 0,2 %, pre-bornih šuma nema.

Produžuje se ophodnja, smanjuje se vrijeme pošum-ljavanja nakon obavljenih čistih sječa (najviše dvije godine po obavljenoj goloj sječi), raste obrast. Postupno se povećava prosječna starost sastojina - u 1996. ona je bila 63 godine. Nepovoljna pojava te mjere je pad kvalitete drva u najstarijim sastojinama. Od 1920. kada je prosječna ophodnja bila 93 godine, do 1996. godine povećana je na prosječnu ophodnju od 115 godina.

Sve šume klasificirane su prema tipološkim kriterijima. Ukupna površina šuma po kriteriju dominirajućeg tipa šume na većem području razvrstana je u 41 šum-skogospodarsko područje.

Zastupljenost šumskih površina prema 20 godišnjim dobnim razredima (I-VII) u 1995. godine prikazana je na slici 2.

1 8 %

1 8 % 1 8 %

Slika 2. Raspored površine šuma po 20-godišnjim dobnim razredima Figure 2 . The distribution of the forest area as to the 20 year-age classes

Da bi se zbog neujednačene dobne strukture izbjegao nagli pad sječivog etata iza 2040. godine, mora se odmah početi smanjivati te dinamički i prostorno usklađivati godišnji sječivi etat.

Drvna je zaliha od 307-10" m3 bruto drva u 1930. godini povećana na 595-10" m3 bruto drva u 1995 i/ili oko 600-10" na kraju 1996. godine. Prosječno godišnje povećanje za 70-godišnje razdoblje iznosi oko 4,431-IO6 m3.

Pomoću državnih dotacija (iz državnog proračuna) povećano je pušumljavanje poljoprivrednog zemljišta -Svake godine raste interes vlasnika za pošumljavanj cm manjeproduktivnih poljoprivrednih zemljišta. Ta pošu-mljavanja dio su državnog projekta i djelotvoran su način dugoročnih ekoloških prinosa i korištenja od poljoprivrede napuštenih zemljišta. Tijekom 1995. godine država je dotirala pošumljavanja poljoprivrednog zemljišta s 926 tisuća USD.

42

V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA CESKE REPUBLIKE.. Šumarski list br. I 2, CXXII( 1998), 31-52

4. Š U M A R S T V O JE I N A D A L J E UVJETNO PROFITABILNA G O S P O D A R S K A DJELATNOST

Forestry continues to be a conditionally profitable economic activity

Za 1995. i 1996. godinu ekonomski su pokazatelji uspješnosti gospodarenja izrađeni na osnovi statističkih uzoraka svih vlasnika šuma prema metodici izrađenoj u Institutu za šumarsko i lovno gospodarstvo (VULHM - Zbraslav pokraj Praga).

U privatnim i općinskim šumama profit je bio znatno niži nego u državnim šumama. Radi stimuliranja gospodarenja na ispodprosječnim uvjetima (siromašna staništa i područja intenzivnoga utjecaja imisija) te

zbog izostanka uvjeta za trajno održivo gospodarenje, država financijski podupire vlasnike malih šumskih posjeda. U tablici 2. prikazani su trogodišnji nizovi dobiti i dotacija po vlasničkim kategorijama i zajedno. Usporedbom visine dobiti i dotacija lako je uočiti u praksi primijenjenu državnu šumarsku politiku. Privatne i općinske šume država podupire, dok je već za 1996. u potpunosti prestalo dotiranje gospodarenja u državnim šumama.

Tablica 2. Pregled dotacija i dobiti za tri godine po kategorijama šuma Table 2. A review ofthe assistance and profit during three years perforest categories

Godina

1994 1995 1996

Državne šume

Dobit Od toga dotacije

Općins

Dobit

<.e šume Od toga dotacije

Privatne šume


Ukupno šumarstvo


DEM/ha

20,00 17,66 4,50

8,50 5,30 0,00

9,28 8,92

13,03

13,17 18,57 24,47

9,28 35,44 23,66

17,06 26,34 27,39

16,72 17,60 5,26

9,78 10,43 7,94

Za preračunavanje Kč u DEM primijenjen je sljedeći odnos valuta Kč:DEM: (1994 =18; 1995 = 16,59, 1996= 17,12

Izostankom selektivne državne financijske potpore ostvarenje državne šumarske politike izostalo bi u svim privatnim i općinskim šumama!

Cijene drva osciliraju - Za tehničku oblovinu četinjača prodajne cijene u 1995. godini bile su za oko 140 % više nego u 1990. godini. Porast cijena zabilježen je i za industrijsko drvo. Cijene drva na domaćem tržištu približavaju se europskoj razini cijena. Sortimenti četinjača klasirani su u VI kvalitetnih klasa. Raspon cijena od 1. klase (148 USD-nr') do VI. klase (5,71 USD-nU) bio je 26 :1 . Za sortimente listača raspon se kretao u omjeru 35:1 (319 USD : 9 USD po m3). Ekonomsko stanje u šumarstvu tijekom 1996. godine se pogoršalo: došlo je do stagnacije obujma sječivog etata, pale su prodajne cijene drva uz istodobni porast rashoda gospodarenja po hektaru šuma.

Udio kalamitetnih (sanitarnih) sječa u sječivom etatu i nadalje je ostao najznačajniji problem šumskoga gospodarstva - udio stabala oštećenih u kala-mitetima 1995. godine inosio je 63 % (33,5 % vjetrolo-mi i 30 % od štetnih insekata). Prema 1994. udio oštećenih stabala (u obujmu) smanjen je za 12,4 %. Udio kalamitetnih sječa u ukupnom godišnjem sječivom etatu i dalje pada.

Kalamitetni napad uzrokovan gradacijom Ly-mantria monaeha savladan je. Troškove zaštite podmirila je država - tijekom 1995. godine kemijskim sredstvima avionima je tretirano 19 771 hektara šuma. U većini ugrožnih područja uspjelo se napad zaustaviti. Pravodobnim tretiranjem spriječeni su golobrst i značajnija oštećenja. Neovisno o vlasništvu šuma država je financirala zaštitu s 812-10' USD.

Kao posljedica sušnih godina zabilježen je napad podkornjaka, posebno na području Moravske regije - Evidentirano je više 1,9 10" m3 drva napadnutog smrekovim potkornjacima (Ips tvpographus i Pityo-genes chalcographus). Značajnim štetnikom postaje Ips duplicatus koji je zabilježen na oko 100 tisuća m3

drva. U starijim sastojinama i nadalje ugiba ariš, žute iglice smreke, propadaju sastojine hrasta (propadanje je vjerojatno uzrokovano traheomikozama), suši se bukva, a počeo je drugi val propadanja brijesta.

Provedenom namjenskom statističkom inventarizacijom na cijelom području CR ustanovljeno je daje divljač uzrokovala prosječno 19,2 % svih evidentiranih oštećenja stabala. Stoga je nužno kontrolirati gustoću populacija divljači. U svezi s time u započelo je smanjenje brojnosti jelena i muflona.

43

V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ČEŠKE REPUBI.IKK... Šumarski list br. 1 2. CXX11 (1WX), 3 1-52

5. STANJE I PODJELA ŠUMA PO REGIJAMA I KOTAREVIMA Forest status and division as to regions and districts

U tom se dijelu Izvještaja [ 17] nalaze sažete informacije raščlanjene po kotarevima (76 kotareva), regijama (7 regija) i ukupno za cijelu državu. Informacije sadrže podatke o šumovitosti, podjeli šuma u gospodarske kategorije, udjele listača i četinjača na ukupnoj površini šuma, obrastu, zalihi drva po hektaru, volumenu sječi-vog etata, prosječnom obrastu i još mnogi drugi podaci.

Tijekom preustrojstva šumarstva u ČR i restitucije vlasničke strukture šuma bilo je nužno preustrojiti bivša šumskogospodarska područja (ŠGP). Novi Zakon o šumama [10] propisuje ustrojstvo državne uprave po kotarevima (lokalna državna uprava). Iz ranijega razdoblja (socijalističke privrede) bili su sačuvani svi elementi godišnjih šumsko-gospodarskih planova izrađenih u SGP-ima. S obzirom da se podjela na kotareve i raniji ŠGP-ovi geopolitički ne podudaraju, izvedba nove teritorijalne podjele šuma inicirala je izradu baze po

li sklopu prihvaćene europske konvencije o gospodarenju šumama predviđena je provedba certifikacije u šumskom gospodarstvu. Na temelju obavljenih tuzemnih i međunarodnih rasprava certifikaciju je moguće raščlaniti na certifikaciju koja proizlazi iz helsinških deklaracija i obuhvaća šume s trajno održivim gospodarenjem, te na označavanje drva i ostalih proizvoda iz tih šuma. Postupkom certifikacijatreba potvrditi da:

• se šumom gospodari po načelima trajno održi-vog gospodarenja

Donesen je novi zakon o šumama [10] zasnovan na načelima prirodi bliskog gospodarenja - Zakon je usvojio i donio Parlament 3. listopada 1995. godine. On predstavlja temeljni propis pravne regulative gospodarenja šumama. Zakon uključuje osnovna vlasnička prava, strateški interes države o ispunjavanju izvan bio-proizvodnih funkcija šuma te održanje šuma za buduće generacije. Zajedničko temeljno načelo dosadašnjih zakona o šumama na području ČR bila je potrajnost svih koristi od šuma.

Od 1348. godine, kadaje izdan prvi zakonik o šumama, do 1995. ukupno je bilo izrađeno i prihvaćeno još sedam zakona(1852, 1918, 1928, 1960, 1977, 1977 i 1995. godine). Novi zakon predstavlja pravni model za ispunjenje glavnih funkcija šuma usklađen sa zajedničkim europskim modelom prirodi bliskog gospodarenja, održive trajnosti i biodiverziteta šuma.

Zakon predstavlja provedbeni akt za otvarenje strategije razvoja šuma i šumarstva zadane u nacionalnoj šumarskoj politici. U preambuli zakona naznačena je

dataka šuma i šumskih zemljišta. Nužda je nametnula potrebu za izradom (razvojem) informatičkih programa za pretraživanje i grafičko prikazivanje podataka o šumama. Na taj način nastala je baza podataka pogodna za provedbu mnogih analiza - od razine kotara (osnovna prostorno-geografska i upravna jedinica) do razine države. Time su stečeni minimalni i nužni uvjeti provedbe šumarske politike i donošenja odluka na temelju podataka o svakogodišnjem stanju šuma u svakoj lokalnoj teritorijalnoj jedinici, i/ili na razini regije i/ili razini države.

Izvještaju [17] priloženo je 8 funkcionalnih karata s podjelom po kotarevima (šumovitost, zastupljenost zaštitnih šuma, drvne zalihe, tekućeg godišnjeg prirasta, zdravstvenog stanja šuma 1984 -1985., zdravstvenog stanja šuma 1990., promjene zdravstvenog stanja 1991-1995., ugroženost crnogoričnih šuma).

• da drvo plasirano na tržište potječe iz šume s priznatim kriterijama definiranih Helsinškim deklaracijama.

Ministarstvo poljoprivrede ČR imenovalo je radnu skupinu sastavljenu od stručnjaka državne uprave, državnog šumarskog poduzeća, znanstvenika i vlasnika šuma sa zadaćom izrade modela provedbe certifikacije šuma u ČR.

sljedeća zadaća: ..Stvoritipretpostavke za očuvanje šuma, za trajnu skrb o šumama i njihovoj obnovi kao općedruštvenog bogatstva, za njihovu nezamjenljivu ulogu u životnom okolišu, za punjenje svih funkcija šuma te za potporu trajno održivog gospodarenja šumama...

Zakon se sastoji od šest formalno pravnih dijelova. Najveći sadržajni obujam ima prvi dio koji predstavlja tekst novoga zakona o šumama (59 članaka). Ostalih pet dijelova reguliraju završne i prijelazne odredbe od značaja za primjenu zakona.

Tekst zakona podijeljen je u devet funkcionalnih cjelina (glave 1. do 9.): (1) definicije temeljnih pojmova u svezi sa šumama i šumarstvom, (2) mjere očuvanje šuma, (3) opće (od stanovništva) uživanje šuma, (4) pretpostavke trajno održivog gospodarenja šumama, (5) gospodarenje šumama, (6) licence za izvršitelje na svim funkcionalnim, ustrojbenim te upravnim razinama u šumarstvu, (7) državna potpora gospodarenja šumama, (8) državna uprava šuma, (9) sankcije za prekršitelje.

6. AKTIVNOSTI U SVEZI S CERTIFIKACIJOM - The activities concerning the certifteation

7. PROMJENA LEGISLATIVE U Š U M A R S T V U - The legislative ehanges in the forestrv

44

V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA CESKE REPUBLIKE... Šumarski liši br. 1 -2, CXXII (1998), 3 I -52

U skladu sa Zakonom o šumama iz 1995. predviđeno je u sljedećih pet godina provesti podjelu šuma prema funkcionalnim kategorijama: Gospodarske šume, zaštitne šume (tri podkategorije), šume posebnih namjena (deset podkategorija).

Iz drugog dijela Zakona navode se razgraničenje nadležnosti između organa državne uprave nadležnih i odgovornih za gospodarenje cijelim prostorom CR.

Ministarstvo poljoprivrede je središnji organ državne uprave za poljoprivredu (izuzeće iz nadležnosti je očuvanje fonda poljoprivrednih zemljišta), za prehrambenu industriju, za šume, za lovstvo i ribarstvo s izuzećem zemljišta nacionalnih parkova.

Ministarstvo okoliša je krovni državni organ u čijoj je nadležnosti gospodarenje ukupnim državnim prostorom. U nadležnosti toga ministarstva su: gospodarenje vodama, očuvanje čistoće zraka, zaštita prirode i krajolika, zaštita i očuvanje poljoprivrednog zemljišta, koordiniranje razvoja državne geodetske službe, zaštita neobnovljivih bogatstava (resursa), ekološki nadzor iskorištavanja šuma, gospodarenje otpadom, prosudbe o čimbenicima štetnog utjecaja na okoliš s naglaskom na čimbenike s transdržavnim utjecajem. Nadalje to je ministarstvo središnji organ državne uprave za lovstvo, ribarstvo i gospodarenje šumama u nacionalnim parkovima. Istodobno Ministarstvo okoliša nositelj je aktivnosti osmišljavanja nacionalne ekologijske politike.

7.1. Naknade za šume privremeno ili trajno izuzete iz redovitog gospodarenja The reimbursements for the forests that have been temporarily or

permanently excepted from regular management

U prilogu Zakona o šumama nalaze se modeli računanja državnih pristojbi (naknada) zbog privremene ili

trajne prenamjene funkcije šume. Nadoknade se uplaćuju u namjenski fond pri Ministarstvu okoliša!

Tablica 3. Visina faktora ekološkog značaja šume (f) Table 3. The factor of the ecological significance of the forest (f)

Funkcionalna kategorija šumas A

B

C

D

Gospodarske šume f

1,4 Zaštitne šume

a Sume na izrazito nepovoljnim staništima b Pojas planinskih šuma ispod gornje granice šumske vegetacije izdvojen u svrhu

zaštite niže položenih šuma c Sume u pojasu klekovine (visinske granice šuma)

3,0

5,0 5,0

Sume posebnih namjena a b

c

d e f g h i j

Vodozaštitne šume na područjima I. stupnja akumulacija pitke vode Sume uz nalazišta i crpilišta mineralnih voda Šume nacionalnih parkova - 1. zona Sume nacionalnih parkova - 2. zona Sume nacionalnih parkova - 3. zona Sume na posebno zaštićenim područjima Šume u sustavu ekološke stabilnosti regije Šume termalnih lječilišta Šume uz gradove s naglašenom zdravstvenom i rekreacijskom ulogom Sume istraživačkih institucija i institucija obrazovanja za šumarstvo Šume namijenjene čuvanju biološke raznolikosti (genofond) Šume namijenjene zatvorenom uzgoju divljači i šume u kojima postoje samostalne fazanerije

5,0 5,0 5,0 4,0 3,0 5,0 5,0 4,0 3,0 2,0 3,5

1,5 Sume izvan predviđenih kategorija

a

b

Šuma u pojasu zaštite vodnih resursa (rijeke, jezera, akumulacije i dr.) I. stupnja - (unutar vodopodručja) II. stupnja - (pojas uz vodopodručja) III. stupnja

Sume u zaštićenom području prirodnih akumulacija vode

4,0 2,0 2,0 2,0

45

V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ČEŠKE REPUBLIKE. Šumarski list br. I 2, CXXII (1998), 31-52

7.1.a. Godišnja pristojba (nadknada) za privremeno izdvojenu 'oduzetu' šumu računa se prema obrascu I. The annual reimbursement for the temporarily excepted "appropriated" forest is calatlated by the Form 1

I. OLP = PP• CD • f, Kč • ha' OLP - visina pristojbe prenamjene funkcije šumskih

zemljišta PP - potencijalna prosječna produkcija šuma u ČR u

m'-ha' CD - prosječna cijena drva na utovarnom mjestu u

Kčm' f - faktor (ponder) ekološkog značaja šume (vi

djeti tablicu 3.)

Prosječna godišnja potencijalna produkcija šuma (PP) u ČR nije se promijenila kroz niz godina i iznosi 6,3 m'ha1.

Prosječna cijena drva na utovarnom mjestu (CD) određuje se kao razlika prodajne cijene i troškova pridobivanja drva na utovarnom mjestu. Navedenu cijenu u skladu s 49. člankom Zakona o šumama za svaku kalendarsku godinu određuje Ministarstvo poljoprivrede.

7.1.b. Računanje pristojbe (naknade) za trajno izdvojenu ('oduzetu') šumu The calculation ofthe reimbursement for the permanently excepted (appropriated) forest

Visinu pristojbe za trajno 'oduzetu' šumu (OLP) je šume (f). Trenutačni važeći ponderi (f) prikazani su u računa se (formula II.) kao gubitak kapitalne vrijedno- tablici 3. sti uz uporabu kamatne stope (p) od 2 % i odgovarajućeg pondera ekolološkog značaja konkretne kategori- II. OLP = (PP- CD • f)/(l+p), Kč • ha '

7.2. Provedba Zakona o šumama u dijelu ostvarenja državne novčane potpore vlasnicima šuma The implementation of the Forest Law to one part of the state assistance to forest owners

Prateći akt provedbe Zakona o šumama [13] prihvaćenje 1996. godine. U njemu su obrazložena osnovna pravila i kriteriji traženja financijske državne potpore za gospodarenje šumama, počevši sa 1997. godinom i nadalje. U tom dokumentu razrađena su pravila i krite

riji za sve vlasnike šuma, priložene su upute i primjeri za podnošenje zahtjeva. Taj akt u mnogome pojednostavnjuje primjenu Zakona u svrhu ostvaraja nacionalne šumarske politike.

8. ZNASTVENO-ISTRAZIVACKA DJELATNOST - The scientific research

Istraživanja u šumarstvu u funkciji su rješavanja problema povezanih s djelotvornom primjenom nacionalne šumarske politike. U 1995. godini glavni programi istraživanja bili su: • Monitoring ekoloških promjena i njihov utjecaj na

šumske ekosustave. • Optimalno korištenje i zaštita šumskih zemljišta. • Čuvanje i reprodukcija genofonda šumskoga drveća. • Sustav uzgojnih zahvata radi otklanjanja posljedica

kalamiteta izazvanih imisijama. • Mogućnosti utjecaja na procese rasta načinom gos

podarenja. • Ekologizacija proizvodnih (radnih) tehnologija. • Ekonomika šumskoga gospodarstva. • Uzgoj divljači u promijenjenim ekološkim uvjetima. • Zaštita šuma.

Zadnjih su godina osnovane privatne tvrtke (agencije) za istraživanja u šumarstvu, a i neki se privatnici pojedinci bave istraživanjima. Prije svega, nove se tvrtke bave istraživanjima promjena stanja šuma. "Ekotoxa" obavlja mjerenja dušičnih oksida i svih frakcija sumpora- njihove ispitne stanice nalaze se na 35 lokaliteta u 30

kotareva. IFER (Institut za istraživanje šumskih ekosustava) izučava stanje šuma i štete nastale imisijama.

Šumarski fakultet Poljoprivrednog univerziteta u Pragu i Mendeljev poljoprivredni i šumarski univerzitet u Brnu, dopunjuju navedene istraživačke projekte istraživanjima na području zaštite šuma, opterećenja šuma imisijama, čuvanjem genofonda šumskog drveća te kompleksnim vrednovanjem izvanbioprodukcijskih funkcija šuma.

Od 1989. godine traje preustrojstvo Instituta za šumsko i lovno gospodarstvo (VULHM u Zbraslavu pokraj Praga). Broj zaposlenika u njemu smanjen je s 502 na 208 od kojih je 75 znanstvenika. Veći broj bivših zaposlenika (znanstvenika i nastavnika) prešli su raditi na ponovno otvoreni Šumarski fakultet Poljoprivrednog univerziteta iz Praga. Taj je fakultet radio od 1919 do 1960. Ponovo je započeo s radom 1990., a od 1995. radi u novosagrađenoj zgradi Šumarskoga fakulteta u sastavu navedenog Univerziteta (napomena autora). Institutu su povjerene zadaće koje proizlaze iz međunarodne suradnje sa FAO, EEC (Europske gospodarske komisije), COST (Europska komisija za suradnju na području znanstvenih i tehničkih istraživanja) i ISTA (Međunarodnog udruženja za

46

V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ČEŠKE REPUBLIKE... Šumarski list br. I 2.CXX1I (1998). 3 1-52

kontrolu sjemena). Sudjeluju u programima GEF-a (Program pomoći rješavanja životnog prostora), Eure-ka, ICP-Forest (Međunarodni program za vrednovanje i monitoring utjecaja onečišćenja zraka na šume) i Eu-

Obrazovanje za potrebe šumarstva obavlja se na šumarskim fakultetima (Prag i Brno), u srednjim šumarskim školama (trenutačno postoji 6 škola), te u stručnim školama za šumarske radnike. U 1995. diplomiralo je 84 apsolvenata studija šumarskoga inženjerstva, školovanje je završilo 244 šumarskih tehničara, a u srednjoj stručnoj školi (stručni radnici šumarske proizvodnje i mehaničari za održavanje sredstava rada) 456 polaznika. Za sljedeće četiri godine predviđa se povećanje

Državna uprava za šumarstvo utvrdila je da bi valjalo podučiti oko 150 tisuća novih vlasnika šuma, jer oni nemaju znanja i iskustva u gospodarenju šumama. U dosta slučajeva novi vlasnici žive u udaljenim mjestima, a njihova profesija nema ništa zajedničko sa šumarstvom. Stručnjaci iz državnih vladinih i nekih nevladinih organizacija te udruga, stručnim savjetima, tiskanjem priručnika i drugim načinima djeluju na podizanju razine stručnih znanja. U nadležnosti Instituta za odgoj i obrazovanje Ministrastvapoljoprivrede, odjela za šumarstvo u Benešove, pripremaju i izvode tematske kurseve, predavanja i radne seminare. Pripremljeno je i izvodi se oko 53 oblika osposobljavanja. Dosada je

U helsinškim se deklaracijama u svezi s dugoročnim gospodarenjem europskim šumama drvoproizvodna funkcija šuma zadržava kao uporišna funkcija - ne i "glavna i/ili najznačajnija".

forgcn (Europski program šumskog drveća) te zadacima u svezi s prihvaćenim deklaracijama iz Strasbourga i Helsinkija.

godišnjeg broja diplomiranih inženjera, broj šumarskih tehničara neće se značajno mijenjati. Procjena je da će zbog gubitka interesa za rad u šumarstvu gotovo pet puta pasti broj polaznika stručnih škola za šumarske radnike. Na temelju obavljenih statističkih procjena, godišnje će trebati 115 novih diplomiranih inženjera šumarskoga inženjerstva, oko 236 tehničara i oko 480 šumarskih stručnih radnika. Već nekoliko godina opada zanimanje za izobrazbu šumarskih radnika.

razne oblike namjenskih kurseva prošlo 1 756 polaznika (322 za rukovoditelje - menadžere), 1139 za stručne specijalnosti, 277 za šumarske radnike, 18 za učenje stranih jezika.

Za potrebe novih šumovlasnika i stručne šumarske prakse tiskanje 2. dio Šumarskog znanstvenog rječnika te Priručnik za vlasnike šuma. Od 1991. do 1995. snimljena i distribuirana su 24 audiovideomate-rijala različitih šumarskih sadržaja. Pored dva redovita strukovna časopisa tiskane su studije i monografije, te zbornik rasprava (16 članaka) nastalih u svezi s donošenjem zakona o šumama.

Ukupni pritisak na šume u europskim zemljama stalno raste. U mnogim se zemljama, posebno u gospodarski razvijenim, intenzivno istražuju načini iskazivanja nedrvoproizvodnih funkcija šuma za pojedinačna

9. OBRAZOVANJE ZA POTREBE ŠUMARSTVA Forestrv education

10. SAVJETODAVNA DJELATNOST, OSPOSOBLAVANJE NOVIH ŠUMOVLASNIKA I KOMUNICIRANJE S JAVNOŠĆU

Advising and training new forest owners. Public relations.

11. ZAKLJUČNA OCJENA OSTVARENJA STRATEGIJE RAZVOJA ŠUMARSTVA A survey of the achievements in the forestry developing strategies

narodne obveze CR te se stiče dio uvjeta iz paketa zahtjeva za njeno integriranje u Europsku uniju. Češka republika nalazi se u grupi prvih zemalja predpristupnica EU (uz Poljsku, Mađarsku, Cipar, Estoniju i Sloveniju -napomena autora).

Rezultati šumskoga gospodarstva od 1989. do 1996. godinu predstavljaju postupno ostvarenje državne šumarske politike, koja je ustrojena na usuglašenim zajedničkim načelima gospodarenja šumama u razvijenim europskim državama. Na taj se način ostvaruju među-

C. ISTRAŽIVANJA ZNAČAJA NEKIH NEDRVOPROIZVODNIH PRODUKCIJSKIH FUNKCIJA ŠUMA

THE RESEARCH ON THE SIGNIFICANCE OF THE NON-WOOD FOREST PRODUCTION FUNCTIONS

47

V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ČEŠKE REPUBLIKE. Šumarski list br. 1-2, CXX1I (1998), 31-52

šumska imanja i za sve šume u državi (u novcu teško procjenjive ili potpuno neprocjenjive funkcije).

U nastojanju uravnoteženja mogućnosti ukupne godišnje biološke proizvodnje i dopuštenog iskorištenja, u sve se više zemalja istražuju produkcija i iskorištavanje šumskih plodina kao značajna nedrvoproizvodna funkcija šuma. U Finskoj se ta funkcija šuma uključuje u svenarodne inventarizacije produkcijskih vrijednosti šuma Salo, 1995 [3]. Osnove švedske šumarske politike, ekološke funkcije stavljaju u istu razinu s drvo-proizvodnom funkcijom.

U Češkoj se od 1993. godine intenzivno izučavaju nedrvoproizvodne funkcije šuma u sklopu cjelovitog

Od mnogih novih spoznaja postignutih provedenim istraživanjima (Š i š a k [5, 6]) navode se neke od najinteresantnijih:

Ispitivanjima provedenim tijekom 1994. i 1995. godine utvrđeno je da: (1) 18 % stanovnika šumu uopće ne posjećuje; (2) daje povremeno posjećuje (do četiri puta godišnje) 38 % stanovnika; (3) jednom u mjesecu 21 %; (4) jednom u tjednu 17 %; (5) do tri puta u tjednu oko 6 % stanovnika.

Sociološka istraživanja koja je proveo Institut za istraživanje javnog mišljenja iz Praga ukazuju daje u razdoblju tranzicije gospodarstva u ČR smanjeno slobodno vrijeme stanovništva. Taje pojava posredno uzrokovala smanjenje broja posjetitelja šumi prema prethodnom razdoblju. Prema ranijim istraživanjima frekvencija posjetitelja korespondirala je sa starosnim razredima stanovništva. Najviša je bila kod mladih ljudi. Ispitivanjima provedenim 1995. godine, veza između starosti ispitanika i frekvencije posjetitelja šumi nije potvrđena.

U ČR dvije trećine stanovništva, odnosno četiri petine obitelji, sudjeluju u sakupljanju šumskih plodova. Najviše se sakupljaju gljive (70 % sakupljački aktivnih obitelji), slijede plodine (borovnica i ostale) te lijeko-vito bilje. Prosječno se po aktivnom kućanstvu godišnje sakupi 13,5 kg šumskih plodova (gljive i pet grupa plodina). U cijeloj ČR godišnje sakupi se više od 50 milijuna kg plodova ili nešto više od 3-10'' Kč (oko 167-10" DEM) u novcu iskazane protuvrijednosti. Ukupna novčana vrijednost procijenjena je na temelju evidentiranih maloprodajnih cijena plodova u svježem stanju, tijekom 1994. i 1995. godine. Taj iznos predstavlja od 25 do 33 % prihoda užitoga i na tržištu prodanoga drva.

Sječivi je etat za navedene godine procijenjen u rasponu 10 do 12 milijuna m', odnosno 9 do 12 IO9 Kč (500 do 666 milijuna DEM) u prodajnoj cijeni drva (3,8 do 4,6 m3 i/ili 3,4 do 4,2 tisuća Kč po hektaru šuma).

Navedena djelatnost za vlasnike i gospodarstvenike šuma nema karakter prihoda. Prema postojećim pro-

projekta socijalno-ekonomskog značaja izvandrvo-proizvodneprodukcije šuma iposjećenosti šuma. Istraživanju se pristupilo u svrhu određivanja njihova značaja za nacionalno gosposdarstvo i stanovništvo.

Sisak je sa suradnicima organizirao i izveo istraživanja u sklopu spomenutog projekta izučavanja multi-funkcionalnoga značaja šuma na području ČR. Pilot istraživanje bilo je financirano posredovanjem Gran-tove agencije (agencija koja u ime države koordinira znanstvenoistraživački rad) te svekolikom potporom Odjela za šumarstvo Ministarstva poljoprivrede i državnog poduzeća "Sume Češke republike ".

pisima svi koji žele doći u šumu mogu to učiniti, jednako kao što mogu bez nadoknade i posebnih ograničenja brati šumske plodove. Sakupljači su za sakupljanje plodina tijekom 1995. godine na šumskim površinama utrošili blizu 100 milijuna sati. Pritom su samo za prijevoz do šume utrošili oko 650-10" Kč (36-106 DEM). U vremenu sakupljanja i boravka u šumi načinili su štetu, u sastojinama i na objektima u šumi, procijenjenu na oko61510 'Kč(3410 6 DEM).

Svođenjem procijenjenoga čistog prihoda stanovništva od te aktivnosti na hektar šume dobije se vrijednost glavne nedrvoproizvodne funkcije šuma u visini oko tisuću Kč ili 56 DEM. Nastale štete u sastojinama te na šumskim objektima uzrokovane sakupljačima (posjetitelja šuma) revirnici su procijenili u visini 238 Kč-ha ' ili približno 13 DEM ha' .

Navedenu postojeću ali društveno neregistriranu 'gospodarsku djelatnost' valjalo bi uvrstiti u godišnju statistiku te je intenzivno pratiti - ponajviše radi stica-nja podataka i informacija u svezi s multifunkcional-nim značajem šuma za društvo.

Za neke tipove šuma, na primjer za one s intenzivnim svakogodišnjem urodom borovnice, uz dodavanje rekreativnog značaja tijekom obilaska (posjećivanja) šuma; dolazi se do zaključka da ponegdje za društvo veće značenje imaju netržišno potvrđeni externaliti (užitih ali neregistriranih prihoda) od internalita šuma (užitog i na tržištu realiziranog prihoda od drva).

Istraživanjima postignute rezultate (spoznaje) bilo bi moguće, a i potrebno uključiti pri upotpunjivanju legislative i razvoju metoda ekonomike, posebno mikro-ekonomike, šumarstva. U metode bilanciranja vrijednosti šuma morale bi biti uključene dodatne funkcije, koje su sastavnica multifunkcionalnih vrijednosti šuma. Pritom je posebno zanimljivo spoznati i izučiti međudjelovanje kod relacija "posjetitelji - posljedice na šume", "posjetitelji - značenje rekreacije za stanovništvo", "šume - siva ekonomika stanovništva".

1. TEORIJSKA I PRAKTIČNA POSTIGNUĆA PROVEDENIH ISTRAŽIVANJA Theoretical and practical achievements of the research

48

V. Vonclra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ČEŠKK REPUBLIKE^ Šumarski list br. I 2. C XXII (1998), 3 1-52

2. PLAN DALJNJIH ISTRAŽIVANJA N E D R V O P R O I Z V O D N I H FUNKCIJA Š U M A The plan for further research on the nonwood production forest functions

U sklopu daljnjih istraživanja trebalo bi nastaviti s monitoringom u svrhu provjere rezultata dobivenih provedenim pilot istraživanjima.

Nužno je nastaviti istraživanja utjecaja broja i frekvencije posjetitelja na šume, posebno na lokalitetima s intenzivnom raširenošću i urodom plodina. Na sceni je sukob sadašnjeg interesa javnosti (stanovništva) iskazan slobodom neograničenoga uživanja plodova šuma i 'dugoročnog interesa javnosti', za mnoge pojedince i slojeve stanovništva suviše apstraktnog interesa- iskazanoga vjerojatnim ograničenjem slobode uživanja šumskih proizvoda zbog trajnog očuvanja šumskih ekosustava. Za pomirenje i uravnoteženje tih interesa bit će potrebno ostvariti mnoge obrazovne, kulturološke i ine promjene kod pojedinaca i cijeloga društva;

ČR je izradom i prihvaćanjem državne šumarske politike u praksi oživotvorila potpisane obveze iz Stras-bourga i Helsinkija u svezi sa sudjelovanjem države u trajnim međunarodnim naporima za zaštitu i unapređenje čeških i europskih šuma. Time je također ispunila neke iz paketa uvjeta ulaska u EU.

U procesu restitucije vlasništva nad šumama do kraja 1996. godine riješeno je više od 86 % svih podnesenih zahtjeva. Za riješiti su ostali pravno složeni slučajevi koji će se okončati sudskim presudama.

Ministarstvo poljoprivrede (MP) razvilo je informatički sustav koji omogućuje operativne i interaktivne usporedbe stanja u šumama s 1984. g. kao početnom godinom. Pretpostavka uporabe toga sustava bio je razvoj i primjena GlS-a za područje cijele ČR.

MP ČR kako bi informiralo javnost od 1994. pa nadalje svake godine sastavlja Izvještaj o stanju i poslovanju šumskoga gospodarstva ČR. Sastavljanje izvještaja financira država, a na tom poslu surađuju sve nadležne institucije i pojedinci. Posao je povjeren Institutu za uređivanje i upravljanje šumama.Taj je Institut us-trojbena jedinica Državne uprave za šumarstvo pri MP.

Zdravstveno stanje šuma procjenjuje se na temelju satelitskih snimaka Landstat-TM. Standarna snimka Landsat-TM obuhvaća 185 X 185 km u sedam boja s pikselom 30 X 30 m. Snima se sa 700 km visine svakih 16 dana.

Pri obnovi sastojina svake se godine povećava udio sadnica listača. Na taj se način postupno ostvaruje dio strategije šumarske politike, kojom se nastoji zalihu drva po vrstama drveća postupno približiti davno napuštenim prirodnim odnosima. Za postizanje prirodne

kako bi u svijesti pojedinca općedruštveni interes nadilazio pojedinačni interes. U pravilu, interesi svekolikih posjetitelja šumi nisu podređeni trajno održivom razvoju prirodi bliske šume i/ili prirodi bliskog životnog okoliša. Iskustva iz mnogih zemalja ukazuju daje iskorištavanje nedrvoproizvodnih prinosa šuma potrebno i nužno regulirati te nadzirati.

Češka republika i mnoge druge europske zemlje čine tek prve korake na prikupljanju podataka, oblikovanju zakonitosti mnogih međudjelovanja činitelja i čimbenika na šume i životni okoliš.

Sve to, potrebno je radi stalnih promjena i dopuna šumarske politike i legislative za gospodarenje šumama u sklopu gospodarenja ukupnim životnim prostorom.

strukture sastojina po vrstama drveća predviđeno je razdoblje od oko 300 godina.

Radi stimuliranja gospodarenja na ispodprosječnim uvjetima, te zbog izostanka uvjeta za trajno održivo gospodarenje, država financijski podupire vlasnike malih šumskih posjeda. Već tijekom 1996. u potpunosti je prestalo dotiranje gospodarenja u državnim šumama.

Udio kalamitetnih (sanitarnih) sječa u sječivom eta-tu i nadalje je ostao najznačajniji problem šumskog gospodarstva.

Provedenom namjenskom statističkom inventarizacijom na cijelom području ČR ustanovljeno je daje divljač uzrokovala prosječno 19 % svih evidentiranih oštećenja stabala. Stoga je nužno kontrolirati gustoću populacija divljači. U svezi s time započelo je smanjenje brojnosti jelena i muflona.

Razvijeni su informatički programi za pretraživanje i grafičko prikazivanje podataka o šumama. Time su stečeni minimalni i nužni uvjeti provedbe šumarske politike i donošenja taktičkih odluka na temelju podataka o svakogodišnjem stanju šuma na razini svake lokalne teritorijalne jedinice, i/ili na razini regije i/ili na razini države.

MP ČR imenovalo je radnu skupinu sastavljenu od stručnjaka državne uprave, državnoga šumarskog poduzeća, znanstvenika i vlasnika šuma sa zadaćom izrade modela provedbe certifikacije šuma u ČR.

Donesen je novi zakon o šumama. Zakon predstavlja provedbeni akt za ostvarenje strategije razvoja šuma i šumarstva zadane u nacionalnoj šumarskoj politici. Novi zakon predstavlja pravni model za ispunjenje glavnih funkcija šuma usklađen sa zajedničkim europ-

D. RASPRAVA I ZAKLJUČCI - Discussion and conelusion

49

V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA CKSKE REPUBLIKE.. Šumarski list br. 1 2, CXXII (1WK), 31-52

skim modelom prirodi bliskoga gospodarenja, održive trajnosti i biodiverziteta šuma.

Definirane su i razgraničenja prava, nadležnosti i odgovornost MP i Ministarstva okoliša. Ministarstvo okoliša nositelj je aktivnosti osmišljavanja nacionalne ekologijske politike.

Sastavni dio Zakona o šumama su modeli računanja državnih naknada zbog privremene ili trajne prenamje-ne funkcije šume. Nadoknade se uplaćuju u namjenski fond pri Ministarstvu okoliša.

Prateći akt provedbe Zakona o šumama Vlada je donijela 1996. godine. U njemu su obrazložena osnovna pravila i kriteriji traženja financijske državne potpore za gospodarenje šumama, počevši s 1997. godinom.

Istraživanja u šumarstvu (povjerena institutima, fa

kultetima i privatnim agencijama) u funkciji su rješavanja problema vezanih s djelotvornom primjenom nacionalne šumarske politike.

Dosad provedenim istraživanjima nedrvoproizvod-nih funkcija šuma postignute su spoznaje koje bilo bi moguće i potrebno uključiti pri upotpunjavanju legislative i razvoju metoda vrednovanja svekolikih funkcija šuma.

ČR i mnoge druge europske zemlje čine tek prve korake na prikupljanju podataka, oblikovanju zakonitosti mnogih međudjelovanja činitelja i čimbenika na šume i životni okoliš. Sve to, potrebno je radi stalnih promjena i dopuna šumarske politike i legislative za gospodarenje šumama u sklopu gospodarenja ukupnim životnim prostorom.

E. LITERATURA - Literature

12.

13

1. P o k o r n y : The Czech Lands 1918-1997. Published 10. by Prah Press in collaboration with the Cultural and Scientific Relations Department of Ministry of Foreign Affairs of the Czesh Republic. Prague, 1997, p. 1-51.

2. P r u s a : Prirozene lesy Češke republiky. Vydalo mi- 11. nisterstvo lesniho hospodarstvi a drevozpracuji-ciho prumyslu ČR vc Statnim zemedelskem na-kladatelstvi v Praze. Praha, 1990, str. 1-248.

3. S a l o , K., Non-timber forest produets and their uti-lization. In Hiittonen, M et al: Multiple-use fo-restry in the Nordic countries. METLA, the Finnish Forest Research Institute, Jyvaskyla: 1995, p. 117-155.

4. S i r o t k o v i ć , . ! . : Hrvatsko gospodarstvo - privredna kretanja i ekonomska politika. HAZU, Golden marketing, Zagreb, 1996, 1-289.

5. S i s a k : Navštevenost lesa obvvateli Češke republi-ky. Lesnictvi-Forestrv, 42, 1996 (6): 245-253.

6. S i š a k : Vyznam produkce lesa krome dreva v Češke republice (Značaj izvandvoproizvodne produkcije šuma u Češkoj republici). Lesnictvi-Fore-stry, 43, 1997 (2): 49-66. 16.

7. V o n d r a , V. ,&Ž. B l a s z e v , 1996: Preustrojstvo u mađarskom šumarstvu poslije društvenih promjena 1990. godine. Šumarski list, CXX (1-2): 55-67. 17.

8. *** Lesni hospodarstvi Češke republiky. Vydalo Ministerstvo zemedelstvi ČR , odvetvi lesniho hospodarstvi. Praha, 1991. 18.

9. *** Zakladni prineipy statni lesnicke politiky. Ministerstvo zemedelstvi ČR (Nedilnou současti teto publikace je usneseni Vlady ČR č. 249 ze dne 11. 5. 94.). Praha, 1994, str. 1-41 + XIX 19. tablica.

14.

15.

*** Zakon zc dne 3. listopadu 1995. čislo 289/95. Sb. o lesleh a o zmčne a doplneni nekterych zakonu (lesni zakon). £, Zakony. Ministerstvo zemedelstvi Češke republiky • Agrospoj • listopad 1995.

*** Czech University of Agriculture Prague 1995. Compiled from supplied materials at SIC CUA. Designed and printed by TOT Prague/Golden Studio. Prague, p. 1-30.

*** Studijni programy oboru lesnickć fakulty. Lesnicka fakulta 1996-1997. Češka zemedelska univerzita v Praze, Praha, 1996, str. 1-147.

*** Priloha č. 10 k zakonu č. 315/1996 Sb. "Za-vazna pravidla poskvtovani finančnich pris-pevku na hospodareni v lesich v roče 1977 a zpu-sobu kontroly jejich využiti". Ministerstvo zemedelstvi Češke republiky • Agrospoj*

*** Czech Foreign Trade in Statistics on Juni 1996. Ministry of Trade and Industry.

*** Principals of the state forestry policy. Ministry of Agriculture of the Czech Republic - Forestry Department. Prague, 1995.

*** Czech Republic Facts & Figures. Published by Theo Publishing in cooperation with the Press Department of Ministry of Foreign Affairs of the Czesh Republic. Pardubice 1996, p. 1-91.

*** Zprava o stavu lesniho hospodarstvi Češke re-publiky 1995. Ministerstvo zemedelstvi Češke republiky. Praha 1996, str. 1-141.

*** Zprava o stavu lesniho hospodarstvi Češke repu-bliky 1996 (Report on Forestry of the Czech Republic). Ministerstvo zemedelstvi Češke repu-bliky. Souhr(Summary). Praha 1997, str. 1- 20.

*** Gospodarsko zrcalo 2: HGK - Sektor za makro-ekonomske analize, kolovoz, 1997, str. 1-20.

50

V. Vondra: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ČEŠKE REPUBLIKE... Šumarski list br. I 2. CXX11 (1998), 3 1-52

20. *** "Hrvatske šume" p.o. Zagreb: "Hrvatske šume" 23. *** "Hrvatske šume" p.o. Zagreb: Poslovno izvje-'93, Ljetopis u riječi, slici i brojci, Zagreb 1993, šće 1991. - 1994., Zagreb 1995, str. 1-36. str. 1-44. 24. *** "Hrvatske šume" p.o. Zagreb: Poslovno izvje-

21. *** "Hrvatske šume" p.o. Zagreb: Poslovno izvje- šće 1995, Zagreb 1996, str. 1-74. sce 1993, Zagreb 1994, str. 1-93. 25. *** "Hrvatske šume" p.o. Zagreb: Poslovno izvje-

22. *** "Hrvatske šume" p.o. Zagreb: Poslovno izvje- šće 1996, Zagreb 1997, str. 1-64. šće 1994, Zagreb 1995, str. 1-75.

ABSTRACT: In the period between 1989 and 1993 (Czechoslovakia) the todav s Czech Repuhlic, like most countries in transition, witnessed the fali of the industrial production and the living standard, hoth accompanied with the ahrupt rise oftheprices. A turningpoint in the economy was theyear 1993. In the period hetween 1994 and 1996, the grošs national product in the Czech Repuhlic rose by 45 %, export by 52 %, import 85 %, and salaries 48 %. From 1990 until the end of 1996, the cumulative direct investments ofthe foreign eapital amounted to about 6.8-10'' USD.

The Czech 'coupon 'privatization is considered as the most successfullv im-plemented privatization of ali transition countries ofthe Central and East Europe, lt ended with more than 6 million shareholders. Besides the reform of thefiscalpolicy, on Januarv 1 1993 the VATwas introduced. The 1997libera-lization ofthe by that time expressively restrictive monetarj policy caused the rise in housing, some services and oil energy, and the fali of investments. After a three-year period ofthe economic rise, the second half of 1997 announces the recession ofthe Czech economy.

By making and accepting the state forestrv policy, the Czech Republic has implemented the signed obligations of Strassbourg and Helsinki concerning the participation ofthe countrv in the permanent international endeavors for the protection and improvement ofthe Czech and European forests. It has thus also complied to some ofthe conditions for entering the European Union.

In the process ofthe forest ownership restitution by the end of 1996, more than 86 % of ali applications have been settled. The remaining are complex cases that will be settled in court.

The Ministry of agriculture has developed an Information system that ena-bles operative and Interactive comparisons ofthe forest status beginning with 1984. A precondition for using the system was the development and implemen-tation ofthe GlS-technologies throughout the country.

Since 1994, for the purpose of informing the publie on the status and busi-ness activitv ofthe countrv s forest economy, the Ministry of agriculture has is-sued a statefinanced Yearly Report, collectively done by ali competent au-thorities and individua/s. The fob was given to the Institute for Forest Care and Management, a composite part ofthe Forest Department ofthe Ministrv of Agriculture.

The health state of the forests has been evaluated on the base of satellite photographv Landstat—TM. A standard Landsat—TM photograph covers 185 x 185 km in seven different colors with a pixels 30 x 30 m. The photogra-phy is taken every 16 days from the distance of'700 km.

In štand restoration the ratio of the broadleaved seed/ings is increasing yearly, for the purpose of gr a dual realization of the forest strategy policy which says, that the forest stockper tree species should step-bv-step approach farmer natura! relations. In order to achieve the natural štand structures per tree species, a period of about 300 vears is assumed.

51

V. Vondia: STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA ČEŠKE REPUBLIKE... Šumarski list br. 1-2, CXXII (1998), 31-52

For stimulallng the economles thal are below the average standards, or due to the absence of condltions necessary for sustalnable management, the government glves fmanclal supports to the owners of smallforest estates. The flnanctng ofthe management in stale forests was canceled completely in 1996.

The ratio ofcalamlty cuts in thefelllng volume has remained the major is-sue in the forest management.

The statlstic lnventory throughout the country has establlshed that the game caused round 19% ofall recorded tree damage. The wlldllfe population must therefore be controlled. Accordlngly, the reductlon ofthe deer and mou-flon population has started.

The Information programs for searchlng and graphlcal presenlation ofthe foresl dala have been developed. The minimum indispensable condltions for forestrv pollcy implementation have thus been achleved. Also, the strategic decisions based on the data ofthe yearly forest status for each local territorial unit, both at the regional and/or state level have been made.

The Ministry of agriculture appolnted a work group composed ofthe ex-perts from the government, forest authorltles, scientists and forest owners, commlsstoned to make a model for forest certlflcatlon in the Czech Republic.

A new Forest Lcnv has been passed. Il presents a administrative act for opening new strategies of forest and forestry development as part ofthe na-tlonal forestry policy. The new law Is a legal model forfulfillment ofthe major forest functions, complying to the European model of the nature-close, sustalnable management, and forest biodiverslty.

The rights, authority and responsibillties of the MA and the Mlnistry of Environment have been defined. The Ministry of Environment is the bearer ofdeveloping the national environmental policy.

The modelsfor calculating the state reimbursements for temporary orper-manent reassignment of forest funclion are composite parts ofthe Forest Law. The reimbursemenls are pald to the assignment fund of the Ministrv of Environment.

A supplementary Act on Forest Law implementation waspassed in 1996. It explains the basic rules and criteria for reguiring a stale support for forest management, beginning with lheyear 1997.

Forest research (asslgned to Institutes, facultles and private agencies) functions as a solution of the problems assoclated to the efficlent administra-tion ofthe National Forestry Policy.

The results ofthe sofar done research on the nonwood forest functions may and should be applied to the legislative and evaluation methods ofthe general forest functions.

The Czech Republic and many other European countrles are taklng their first steps in collecting the data, formlng the rules for many tnteractlngfactors concerntng forests and the natural environment. Thls is necessary for theper-manent changes and supplements to the forest policies and forest management legislative for the management ofthe whole llvlng environment.

Key \vords: economic changes, forestrjpolicy, ownership restilulton, forest development strategy, forest prlvatization, economic changes in forestrv, state support to forestry, forestry legislative, nonwoodforest funclion.

52

STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA CESKE · PDF filebili rezultat dugotrajne centralno...

Documents

Transcript of STRATEGIJA RAZVOJA ŠUMARSTVA CESKE · PDF filebili rezultat dugotrajne centralno...