Strategija razvoja opštine Mali Iđoš 2017-2027 filepravci razvoja opštine. Pored strateškog...
Transcript of Strategija razvoja opštine Mali Iđoš 2017-2027 filepravci razvoja opštine. Pored strateškog...
Strategija razvoja opštine Mali Iđoš
2017-2027
II deo
STRATEGIJA RAZVOJA I AKCIONI PLAN
Mali Iđoš, novembar 2017.
2
Sadržaj
1. Podaci o opštini Mali iđoš .............................................................................................. 4
1.1.Lokacija ............................................................................................................................ 4
1.2.Osnovni podaci o opštini ................................................................................................. 5
1.3.Prostorni plan opštine Mali Iđoš ....................................................................................... 6
2. Strateški pristup privrednom razvoju ........................................................................ 11
2.1.Nova razvojna paradigma-Evropa 2020 ......................................................................... 11
2.2.Razvojna strategija Republike Srbije ............................................................................. 11
2.3.Ravnomeran regionalni razvoj-ulaganje države ............................................................. 12
3. Strateški ciljevi opštine Mali Iđoš .................................................................................. 15
3.1.Razvoj infrastrukture ...................................................................................................... 15
3.2 Ekonomski razvoj ........................................................................................................... 19
3.3 Društveni razvoj ............................................................................................................. 22
3.4 Zaštita životne sredine .................................................................................................... 28
4. Prioriteti razvoja, strateški i operativni ciljevi .......................................................... 32
5. Akcioni planovi za realizaciju operativnih ciljeva..................................................... 34
3
UVOD
Opštinska uprava Mali Iđoš je u prethodnom periodu 5 godina uspela da u delo sprovede
reformski deo upravljanja javnim finansijama. Obaveza je opštine, koja proizilazi iz smernica za
reformu upravljanja javnim finansijama, unapređenje budžetskih procesa kroz primenu
programskog budžetiranja. Programski budžet stavlja naglasak na utvrđivanje prioriteta razvoja
i optimizaciju potrošnje. Cilj programskog budžeta je podsticanje privrednog rasta. Za
podsticanje privrednog rasta opština Mali Iđoš treba raditi na utvrđivanju ciljeva razvoja i
stvaranja ambijenta koji će obezbediti podsticaj ekonomskog i društvenog razvoja.
Strategija razvoja opštine Mali Iđoš za period 2017-2027. godine je dokument kojim se definišu
pravci razvoja opštine. Pored strateškog plana razvoja opštine ovaj dokument sadrži Akcioni
plan realizacije strategije.
Strategija sadrži:
- Osnovne podatke o opštini Mali Iđoš
- Strateški pristup privrednom razvoju EU, Srbije i Vojvodine
- Strateške ciljeve razvoja opštine Mali Iđoš:
- Razvoj infrastrukture
- Ekonomski razvoj
- Društveni razvoj
- Zaštita životne sredine.
Realizacija strateških ciljeva razvoja planirana je kroz akcione planove.
4
1. Osnovni podaci o opštini Mali Iđoš
1.1. Lokacija
Opština Mali Iđoš, nalazi se u Republici Srbiji, AP Vojvodini, u geografskom regionu Bačka,
između opština Bačka Topola, Kula, Vrbas, Srbobran i Bečej. Od značajnih saobraćajnica kroz
teritoriju opštine prolaze Međunarodni auto put E-75 i Međunarodna železnička pruga.
5
1.2. Osnovni podaci
Površina: km2
Broj stanovnika:
Gustina
naseljenosti:
% poljoprivrednih
površina: Stopa godišnjeg
pada stanovništva (2016):
Broj zaposlenih (2016):
Broj nezaposlenih (2016):
ND po stanovniku (2016):
Struktura ND po
sektorima:
Broj MSP:
Drumski
saobraćaj:
Železnička
pruga:
Reke:
Ustanovljeno lovište:
Kulturne manifestacije i
seoski turizam
12,031 66 st/km2 93,4
-6,3‰
2.023
2.000 69,5% nivoa Republike Srbije poljoprivreda (59,4%), industrija (21,9%), trgovina
(14,2%), saobraćaj (2,2%), građevinarstvo (0,9%), ostalo
(1,7%)
46 mikro, 13 malih i 6 srednjih preduzeća
Autoput E-75 Novi Sad-Subotica (15,7 km),
Magistralni IIA-100 Srbobran-Mali Iđoš-Subotica
(17,8 km), Regionalni put R-118 Feketić-Vrbas (4,5
km)
Međunarodni kolosek Beograd-Novi Sad-Subotica
Krivaja (73 km)
Lovačko udruženje «Krivaja» i lovačka društva: Lovćenac– Lovćenac Jelen- Feketić Fazan- Mali Iđoš
Katai salaš i Etno kuća, Domboš Fest, Dani feketićke
višnje, Spomen dani CSÉPE IMRE, Dani berbe i vina,
Regionalni noćni turnir u malom fudbalu, Dani Podolszki
József, Dani svete Ane, Dani piva, Gospojinski dani.
6
1.3. Prostorni plan
Osnovni strateški planski dokument na lokalnom nivou u Republici Srbiji je prostorni plan opštine.
Posebno je važna regulativna funkcija plana kroz određivanje pravila korišćenja, uređenje i zaštitu
područja.
Infrastrukturni dokumenti, planovi, programi i projekti koji uređuju prostorno- urbanističku
infrastrukturu opštine Mali Iđoš su Prostorni plan opštine Mali Iđoš, Plan detaljne regulacije za naselje
Mali Iđoš, Plan generalne regulacije radne (industrijske) zone uz autoput E-75, Plan detaljne regulacije
infrastrukturnog koridora melioracionog kanala Kula-Mali Iđoš i Plan detaljne regulacije CS Mali Iđoš,
potisnog cevovoda, dela kanala Mali Iđoš-Njegoševo i akumulacije Mali Iđoš podsistema za
snabdevanje vodom Mali Iđoš, na teritoriji opštine Mali Iđoš.
Usvajanjem Prostornog plana Mali Iđoš, Feketić i Lovćenac u planskom periodu do 2027. godine, kao
osnov za izgradnju i uređenje prostora, definišu se prostori za izgradnju malih i srednjih preduzeća,
prostor za izgradnju mini farmi i farmi, staklenika i uslova za obavljanje manjih proizvodnih i uslužnih
delatnosti u okviru domaćinstva. Ovaj zakonski akt obuhvata područje blizu 1.412 ha teritorije opštine
koje je podeljena prema nameni na javno i ostalo građevinsko zemljište.
U nastavku dajemo geografske prikaze iz Prostornog plana koji su od značaja za izradu Strategije i
akcionog plana opštine Mali Iđoš.
11
2. Strateški pristup privrednom razvoju Srbije i AP Vojvodine
2.1. Nova razvojna paradigma – Evropa 2020.
Globalna depresija (svetska ekonomska kriza od 2008. godine) je uslovila dodatnu reviziju Lisabonske
strategije.
U martu 2010, Evropska komisija lansirala je njenu inoviranu verziju pod nazivom Evropa 2020.
u kojoj je pet
prioritetnih područja delovanja sažeto u tri:
1) Pametan rast (razvoj ekonomije zasnovan na znanju i inovacijama),
2) Održivi rast (unapređenje resursno efikasnije, ekološki čistije i konkurentnije ekonomije) i
3) Sveobuhvatan rast (podsticanje privrede sa visokom zaposlenošću, koja bi donela socijalnu i
teritorijalnu koheziju),
na principima decentralizacije, kooperacije i saradnje javnog i privatnog faktora i, pre svega,
poboljšanja javne regulacije.
Koncept nove evropske razvojne politike Evropa 2020. težište je usmerilo ka novoj industrijskoj
politici EU, njenom proaktivnom pristupu, koji za cilj ima stvaranje i jačanje konkurentnosti privrede
i obezbeđivanje povoljnog okruženja za rast preduzetništva, ali i unapređivanje inovativnosti, što bi
EU učinilo privlačnijom za investiranje i omogućilo joj da stvori nove šanse za zapošljavanje, naročito
ako se uzme u obzir činjenica da su preduzetnički sektor i mala i srednja preduzeća (MSP) nosioci
najvećeg dela privrede.
2.2. Razvojna strategija Republike Srbije 2011–2020.
Razvojna strategija Republike Srbije do 2020. zasniva se na novom modelu privrednog rasta Srbije do
2020. godine. Suština novog modela privrednog rasta i razvoja Srbije do 2020. temelji se na održivom
i dinamičnom razvoju industrije koja može da se uklopi u jedinstveno tržište Evropske unije i izdrži
konkurentski pritisak njenih članica. Održiv privredni rast i makroekonomska stabilnost Srbije su
neodrživi bez stabilnog rasta industrije i njenog dominantnog uticaja na izvoz, time i na platni bilans.
Privredni rast i razvoj Srbije zasnivaće se na sledećim principima:
• Dinamičan i održiv industrijski rast i razvoj. Bez dinamičnog industrijskog rasta sa prosečnom
stopom rasta prerađivačke industrije od 7,3% nije moguće ostvariti zacrtan rast BDP od 5,8% prosečno
godišnje i time smanjiti jaz u nivou razvijenosti u odnosu na evropske zemlje;
• Proaktivna uloga države – institucionalna izgradnja. Specijalizacija i/ili diversifikacija
industrijske proizvodnje i proizvodnja proizvoda sa većom dodatom vrednošću koji zahvaljujući svom
kvalitetu i ceni pronalaze svoje mesto na svetskom tržištu je neophodan preduslov rasta.
• Poboljšanje investicionog ambijenta. Privlačenje većeg obima stranih direktnih investicija
zahteva otvorenu privredu i zdrav tržišni ambijent, koji će pogodovati stranim ulaganjima, pokretanju
domaće štednje i stvaranju kritične mase MSP koja će preuzimati radnu snagu iz nerentabilnih
preduzeća.
• Podsticanje bržeg razvoja preduzetništva kroz promociju i podršku osnivanja novih preduzeća,
razvoj ljudskih resursa za konkurentan MSP sektor, različite oblike finansiranja MSP, razvoj
konkurentskih prednosti MSP na izvoznim tržištima i razvoj podsticajnog okruženja za MSP, veće
zapošljavanje i ravnomerni regionalni razvoj.
12
• Povećanje i prestrukturiranje izvoza. Povećanje izvoza traži značajne strukturne promene u
izvozu koji se sada temelji na primarnim i proizvodima nižih faza prerade.
• Reforma obrazovnog sistema u skladu sa potrebama privrede. Uspostavljanje sistema
obrazovanja koje odgovara potrebama privrede nije moguće ako se ne uspostave čvrste veze između
poslodavaca, institucija zaduženih za obrazovanje, naučnih institucija i tržišta rada.
• Aktivna i dinamička saradnja nauke i industrije. Najefikasniji metod rasta produktivnosti
industrije i strukturnih promena je inovativnost. Srbija će sprovoditi aktivnosti koje će dovesti do
uspostavljanja i obezbeđivanja aktivne i dinamičke saradnje istraživačkih organizacija i univerziteta, s
jedne, i industrije, sa druge strane, što će postepeno dovesti do stvaranja povoljnih uslova za pokretanje
i sprovođenje važnih ekonomskih projekata zasnovanih na rezultatima istraživanja i inovacijama.
• Nove investicije u nove proizvode. Prioritet će biti dat takvim aktivnostima koje obezbeđuju
proizvodnju novih proizvoda, uvođenje novih tehnologija i procesa, ili koje dovode do značajnog
poboljšanja postojećih proizvoda, procesa ili usluga.
• Reforma politike tržišta rada i politike zapošljavanja, u cilju smanjivanja fiskalnog opterećenja
rada (posebno za niže plaćeni rad), reafirmacije granskog kolektivnog pregovaranja sa vodećom
ulogom industrijskih sektorskih ugovora u nacionalnom sistemu kolektivnih ugovora, vođenja
odgovorne i predvidive politike minimalne zarade, i povećanja učešća sredstava za aktivne programe
tržišta rada u BDP-u, posebno za subvencije za novo zapošljavanje i za obuke na poslu.
• Policentričan razvoj regionalnih industrijskih centara i regionalne poslovne infrastrukture.
Država će konkretnim programima i sistemskim merama da podstiče policentričan razvoj industrijskih
centara.
• Poboljšanje energetske efikasnosti.
• Zaštita životne sredine kroz podsticanje čistije proizvodnje i smanjenja zagađenja i pritisaka na
životnu sredinu.
2.3. Ravnomeran regionalni razvoj – uloga države
Fenomen polarizacije predstavlja jedan od najtežih razvojnih problema u Srbiji. U posleratnom periodu
pa sve do 1990-ih, polarizacija u Srbiji se odnosila, pre svega, na relaciji razvijeno i nerazvijeno
područje, da bi u godinama tranzicije došlo ne samo do produbljivanja razlika između razvijenih i
nerazvijenih, već i do pojave novih oblika nerazvijenosti, koncentracije ekonomskih aktivnosti na
jednom od polova, i sve dubljih oblika siromaštva i zaostalosti na sve većem prostoru. Na toj osnovi,
nastao je jaz u ekonomskoj razvijenosti i životnim uslovima između gradova (Beograda i Novog Sada)
i ostalog područja Republike.
Privredna struktura pokrajinske privrede refleksija je stvorenih uslova i efekata dosadašnjih društvenih
i privrednih kretanja u Srbiji. Razvojna skala AP Vojvodine naglasila je nekoliko faktora koji su
doprineli ekonomskoj koncentraciji u Južnobačkom okrugu i u 8 gradova:
• Prvi i najvažniji faktor su demografski trendovi u AP Vojvodine – obim, struktura i obrazovni
kapital, koji sa sobom nosi decenijsko ̓ prelivanjeʼ radne snage iz pograničnih, nerazvijenih i privredno
depresiranih opština, infrastrukturno nepovezanih i sa niskim performansama za podizanje životnog
standarda, usmeravali su intenzitet i tok migracija ka velikim gradovima, odnosno, regionalnim
centrima.
• Drugo, odnos razvijenosti sektora i regiona je još jedan aspekt koji ističe značaj koordinacije
između nerazvijenih područja i čitave privrede.
• Treće, infrastruktura zahteva određeni volumen privredne i neprivredne aktivnosti da bi mogla
13
biti efikasno korišćena. AP Vojvodina, koja ima viši nivo izgrađenosti putne mreže i opremljenosti
savremenim kolovozom, beleži nedovoljnu opremljenost komunalnom infrastrukturom, što limitira
mogućnosti za razvoj preduzetništva i tercijarnih delatnosti na lokacijama koje imaju komparativne
prednosti.
Unutar regionalna ekonomska koncentracija u AP Vojvodini izražena je u svim segmentima, što je još
jedna tranziciona zakonomernost, već viđena i u ostalim tranzicionim regionima. Zbog toga se
odgovornost regionalne politike povećava, a uloga svih nosilaca regionalne politike na svim nivoima
zahteva koordinisan, planski i proaktivan pristup.
Regionalni razvoj u savremenim koncepcijama obuhvata tri principa: decentralizaciju, planiranje i
partnerstvo. Uslovljenost pojmova i aktera na različitim nivoima upravljanja obezbeđuje celovito
poslovno okruženje koje treba da obezbedi sistem strateškog odlučivanja na nižim nivoima
(decentralizacija), plansko upravljanje i ciljno privlačenje investicija (planiranje), uz izgradnju mreže
javno-privatnog sektora (partnerstva) i konkurentske prednosti na lokalnom području.
Decentralizacija je uslov unapređenja regionalnog razvoja. Faktori koji određuju optimalnu veličinu i
vrstu decentralizovanih jedinica su brojnost populacije i veličina teritorije. Što je zemlja gušće
naseljena, a nivo komunikacije između različitih nivoa obezbeđen kroz regionalne institucije i tela,
decentralizacija je uspešnija i poželjnija.
Procesi jačanja uloge lokalnog nivoa u vršenju vlasti, kao i uvođenje ekonomskih kriterijuma i principa
preduzetništva pri upravljanju javnim poslovima, elementi su decentralizovanog upravljanja razvojem.
Time se izgrađuje proporcionalna veza između vlasti, administrativnog aparata i građanina. Ekonomski
značaj ovog procesa ogleda se kroz uspostavljanje efikasnosti koja bi trebalo da se zasniva na tome da
pravo na određeni vid državne intervencije treba da ima onaj nivo vlasti ne kome će se izjednačiti
granične vrednosti između koristi i troškova.
Država može pobuditi razvoj samo kao demokratska snaga/agent, što podrazumeva saradnju i
partnerstvo sa ostalim važnim agentima društva – socijalnim partnerima, preduzetničkim grupama,
civilnim društvom i nevladinim organizacijama, profesionalnim asocijacijama, regionalnim i lokalnim
inicijativama u okviru regionalnih ekonomskih grupa i međunarodnih institucija.
Članstvo u Evropskoj uniji će oslabiti značenje klasične makroekonomske politike, što će se odraziti
posebno na kratkoročne mere za osiguranje nacionalne ekonomske ravnoteže i ostvarenje
makroekonomskih ciljeva (ekonomski rast, manja inflacija i smanjenje nezaposlenosti). Aktivno
iskorišćavanje razvojnih impulsa, kreiranih od strane EU, čini razvojnu i strukturnu politiku još
važnijom. U tom smislu, ekonomska politika mora biti fokusirana na:
• promovisanje i podršku ekonomskih subjekata, u cilju identifikovanja i aktivnog upošljavanja
njihovih specifičnih komparativnih prednosti posebno u EU, ali i u međunarodnom okruženju i
• unapređenje tradicionalnih instrumenata makroekonomske politike strukturnim i razvojnim
politikama, koje deluju kroz horizontalne mere makroekonomske politike, jačajući konkurentske
sposobnosti i kroz stimulativnu i koordinirajuću ulogu države u različitim razvojnim partnerstvima,
gde su vladine agencije samo jedan od učesnika.
14
Širenje uloge regiona, u cilju njihovog razvoja zasnovanog na internom potencijalu, upotpunjeno je
merama za privlačenje novih kompanija i investicija. Srbija mora planirati svoj razvoj zasnivan na
razvoju onih regiona koji su važni pokretači ekonomskog rasta, dopuštajući im razvijanje sopstvenih
inovativnih potencijala, u cilju savladavanja tekućih razlika i nedovoljne povezanosti između lokalnih
zajednica unutar područja. Priključenje jedinstvenom evropskom tržištu povećaće problem nejednake
regionalne raspodele razvojnih efekata.
15
3. Strateški ciljevi razvoja opštine Mali Iđoš
Program razvoja opštine Mali Iđoš 20017-2027, predstavlja dugoročni strateški i programski dokument
opštine, usklađen sa Nacionalnom strategijom privrednog razvoja Republike Srbije i Programom
privrednog razvoja AP Vojvodine, koji opredeljuje ciljeve i instrumente za ostvarivanje tih ciljeva
Opština Mali Iđoš po pokazateljima koji su prikazani u prvom delu ove studije spada u red opština koje
nisu uspele da izgrade poslovni ambijent koji daje uslove za razvoj privrednih i društvenih aktivnosti,
a koje rezultiraju većim standardom njenih stanovnika.
Opština Mali Iđoš spada u III grupu opština po stepenu razvijenosti prema Zakonu o regionalnom
razvoju. Tu grupu čine opštine sa stepenom razvijenosti od 60% do 80% od republičkog proseka.
Ova strategija predstavlja program i plan aktivnosti koje rukovodstvo opštine želi preduzeti i obezbediti
ambijent u kome će stanovnici opštine imati odgovarajuće pretpostavke za efektivan i efikasan način
privređivanja, održivi razvoj i uslove življenja dostojni vrednih i marljivih stanovnika.
Strategija razvoja opštine Mali Iđoš za period 2017-2027 godine ogleda se kroz sledeće osnovne
strateške ciljeve:
3.1. Razvoj infrastrukture
Vodosnabdevanje
Snabdevanje stanovništva vodom u opštini Mali Iđoš je “gorući” problem. Ovo snabdevanje treba
posmatrati kroz sledeće segmente:
- Rekonstrukcija vodovodne mreže
- Snabdevanje stanovnika pitkom vodom
U svim naseljenim mestima u opštini postoji izgrađen vodovod i bunar koji taj vodovod snabdeva.
Kako je u analizi stanja navedeno vodovodne cevi su većim delom od azbesta (koji se vise ne koristi u
proizvodnji istih zbog dokazanog lošeg uticaja na zdravlje ljudi) i dotrajale te je iste potrebno menjati.
Prioritetni razvojni cilj opštine je rekonstruisanje vodovodne mreže u svim naseljenim mestima.
Rekonstrukciju vodovodne mreže treba početi već u 2018. Godini, a njen završetak zavisiće od
finansijskih sredstava i tehničkog-tehnološkog aspekta realizacije.
Opština nema finansijska sredstva za rekonstrukciju vodovoda zbog toga je neophodno finansijska
sredstva obezbediti delom iz budžeta Republike Srbije, delom iz fonda za kapitalna ulaganja AP
1. Razvoj infrastukture
2. Ekonomski razvoj
3. Društveni razvoj
4. Zaštitna životne sredine
16
Vojvodine, vlasititih sredstava koje će vremenom ostvarivati javno komunalno preduzeće iz Malog
Iđoša i sredstava iz fonda Evropske unije na koje treba konkurisati.
Stanovnicima naseljenih mesta će rekonstrukcija vodovoda opštine na stimulativan način u datim
uslovima omogućiti priključak. U tom smislu stanovništvo treba na jednostavan način edukovati u
smislu potrebe za priključivanjem na novu vodovodnu mrežu.
Izgradnja fabrike vode
Voda iz postojećih bunara, kako je u analizi navedeno, nema zadovoljavajući kvalitet. Postoje preteći
uslovi da bunari ne zadovoljavaju higijensko epidemiološke standarde što može dovesti do
privremenog ili stalnog stavljanja van upotrebe.
Za rešenje kvaliteta pitke vode jedino racionalno rešenje je izgradnja fabrike vode, za koji opština ima
idejni projekat izgradnje. Treba obezbediti kompletnu tehničku dokumentaciju i odobrenja do početka
realizacije izgradnje fabrike.
Izgradnja fabrike pitke vode je prioritetni strateški cilj opštine. Finansiranje izgradnje treba obezbediti
samo delimično iz budžeta opštine, a preostala nedostajuća finansijska sredstva tražiti iz budžeta
Republike Srbije, razvojnog fonda Vojvodine, privatno javno partnerstvo i konkurisanjem na
odgovarajuće fondove Evropske unije.
Putna infrastruktura
Kroz Opštinu Mali Iđoš i njena naseljena mesta Mali Iđoš, Lovćenac i Feketić prolazi magistralni put
Subotica – Bačka Topola – Srbobran – Novi Sad. Ovaj magistralni put do izgradnje autoputa Beograd
– Horgoš je bio jedan od najfrekventnijih i najopterećenijih puteva u Srbiji. Magistralni put kroz
teritoriju opštine Mali Iđoš je većim delom betonski, a manji deo je asfaltni. Oštećenja betona i asfalta
su veoma izražena.
Naseljena mesta: Mali Iđoš, Lovćenac i Feketić, s obzirom da su na magistralnom putu Novi Sad –
Subotica, imaju relativno dobru autobusku povezanost sa većim gradovima. U svim naseljenim
mestima postoje autobuska stajališta. Stajališta su uz put i ista predstavljaju više označeno mesto za
zaustavljanje autobusa nego autobusku stanicu. Opština će u narednom periodu u saradnji sa
odgovarajućim Republičkim ministarstvom ili sekretarijatom u AP Vojvodina obezbediti finansijska
sredstva za izgradnju pristojnih autobuskih stanica koje će sa stanovišta sigurnosti putnika biti
adekvatna i funkcionalna.
Opština će u narednom periodu u saradnji sa Ministarstvom građevinarstva i javnim preduzećima
Putevi Srbije aktivno delovati da se deo magistralnog puta IIA-100 od Bačke Topole (opština Bačka
Topola) do Srbobrana (Opština Srbobran) rekonstruiše i da postane moderan magistralni put. Istog
principa će se držati što se tiče regionalnog puta R-118 između Feketića i Vrbasa (opština Vrbas).
Uz magistralni put delimično je između naseljenog mesta Mali Iđoš i Lovćenca izgrađena pešačka
staza. U narednom periodu potrebno je između naseljenih mesta izgraditi biciklističku i pešačku stazu.
U naseljenim mestima Feketić, Lovćenac i Mali Iđoš treba planirati asfaltiranje mesnih puteva koji su sada zemljani, a asfaltirane puteve je potrebno održavati na zavidnom nivou. Dužine ulica u naseljima su
sledeće: Mali Iđoš (38,51 km: od toga naselja sa čvrstom oblogom 26 km – bez tvrde obloge 12,46 km, Feketić
(27,1 km: od toga naselja sa čvrstom oblogom 26,5 km – bez tvrde obloge 0,6 km), Lovćenac (21 km). – ukupno
82,15 km.
17
Centar Opštine Mali Iđoš je jedina opština na autoputu Novi Sad – Horgoš koja nema direktno
uključenje I isključenje (na autoputu danas ne postoji putokaz za Mali Iđoš).
Sa JP Putevi Srbije koji imaju urađen projekat uključenja i isključenja treba uspostaviti aktivnu
saradnju. Realizaciju ovog objekta treba da finansira Ministarstvo građevinarstva i saobraćaja.
Priključkom na autoput Horgoš – Novi Sad stvara se važna pretpostavka za funkcionisanje industrijske
zone.
Od priključka na autoput E-75 i industrijske zone, potrebno je projektovati i izgraditi put do centra opštine. Pored kategorisanih puteva, na teritoriji opštine postoji znatan broj nekategorisanih neuređenih atarskih puteva koji su različitog značaja i izgrađeni sa tvrdom i zemljanom podlogom. Oni su u funkciji zadovoljenja poljoprivredne proizvodnje i ostalih transportnih potreba. Trebalo bi ih osavremeniti da bi se poboljšala prohodnost pri lošim atmosferskim uslovima.U pogledu gustine putne mreže opština Mali Iđoš je iznad proseka Republike Srbije, AP Vojvodine i Severnobačkog okruga po svim kategorijama, osim kod državnih puteva II reda (regionalni putevi). Ovi putevi imaju manji udeo u strukturi putne mreže i znatno zaostaju u pogledu gustine u odnosu na posmatrane oblasti. Jedan od pokazatelja razvijenosti putne mreže je broj stanovnika po kilometru. Opština Mali Iđoš maksimalno treba da se uključi u realizaciju regionalnog puta Temišvar-Osijek, jer ovaj budući put treba da povezuje istok i zapad Pokrajine, a ključna tačka ovog puta je opština Mali Iđoš gde će ovaj put direktno biti povezan na međunarodni autoput E-75 (petlja Mali Iđoš).
Železnički saobraćaj
Opština Mali Iđoš ima dugu tradiciju korišćenja železničkog saobraćaja jer međunarodna pruga
evrpskog značaja (Budimpešta-Beograd, segment Koridora 10) prolazi kroz sva tri naselja (Mali Iđoš,
Lovćenac i Feketić) i pruža mogućnost povezivanja sa okruženjem ovim vidom saobraćaja. Pruga
preseca državni put prvog reda IIA-100 Novi Sad–Subotica i opštinske puteve ka Liparu, Bajši, Kuli i
Vrbasu. Na teritoriji opštine Mali Iđoš na 6 mesta ima prelaza preko pruge u nivou puta (4 na teritoriji
k.o. Mali Iđoš i 2 na teritoriji k.o. Feketić). Od toga 2 su obezbeđena automatskom branikom dok su
ostala 4 obezbeđena saobraćajnim znacima po propisu (vertikalnom signalizacijom), tako da nije
ugrožena bezbednost odvijanja drumskog saobraćaja. U naselju Mali Iđoš postoji železnička stanica
za putnički saobraćaj sa jednim kolosekom. Železnička stanica izgrađenošću i tehnološki ne
zadovoljava međunarodne standarde. Van naselja prema Bačkoj Topoli se nalazi ukrsnica Mali Iđoš–
polje (u dužini od 843 m), koja će izgradnjom dvokolosečne pruge Beograd-Budimpešta možda
izgubiti svoju funkciju.
Železnička stanica za naselja Feketić i Lovćenac je zajednička. Ona je registrovana za putničko–robnu
otpremu. Pored stanične zgrade postoji robni magacin i stočna rampa i plato za istovar i utovar rinfuzne
robe (2400+4125 m2). Od stanične zgrade ide magacinski kolosek i kolosek za ukrštanje (875/805 m),
prolazni kolosek (991/893m) . Stanica po svojoj izgrađenosti i pratećim sadržajima ne zadovoljava
osnovne kriterijume savremenog odvijanja železničkog saobraćaja, zbog čega je potrebno
rekonstruisati i modernizovati. Železnička stanica za naselja Feketić i Lovćenac je zajednička. Ona je
registrovana za putničko–robnu otpremu. Pored stanične zgrade postoji robni magacin i stočna rampa
i plato za istovar i utovar rinfuzne robe (2400+4125 m2). Od stanične zgrade ide magacinski kolosek i
kolosek za ukrštanje (875/805 m), prolazni kolosek (991/893m) . Navedena stanja će izgradnjom brze
dvokolosečne pruge Beograd-Budimpešta izgubiti svoju funkciju, prilikom projektovanja spomenute
pruge u saradnji sa predstavnicima JP Željeznice Srbije i JP Srbija putevi opština treba da vodi računa
da o interesima opštine i njenih građana.
18
Elektroenergetika
Naselja opštine Mali Iđoš snabdevaju se električnom energijom preko 20 kV izvoda ’’Kelta’’ i ’’Mali
Iđoš’’, iz TS 110/20 kV, ’’Bačka Topola 2’’, 20 kV izvoda ’’Feketić’’ iz TS 110/20 kV, ’’Vrbas 2’’ i
iz TS ’’Mali Iđoš’’ 35/10 kV preko 10 kV izvoda. Napajanje se vrši preko 74 distributivnih trafostanica
na svim naponskim nivoima: 70 trafoa 20/0,4 kV, tri trafoa 10/0,4. Prenos električne energije vrši se
preko tri vrste visokonaponskih vodova:
- dalekovod 35 kV Srbobran-Mali Iđoš dužine 19 km;
- dalekovod 20 kV, i to dva iz Bačke Topole do Malog Iđoša i jedan iz Vrbasa do Malog Iđoša u
ukupnoj dužini od 55 km;
- dalekovod 10 kV dužine 10 km koji je u 2008. Prešao na 20 kV naponski nivo.
Distribucija električne energije do domaćinstava vrši se preko 0,4 kV vodova ukupne dužine 104 km.
U ukupnoj potrošnji električne energije u opštini Mali Iđoš najveći je udeo domaćinstava sa 68,1%,
potrošači na visokom naponu učestvuju sa 7,8% i ostali potrošači sa 24,1%. Procenat elektrifikacije u
opštini je 100%, što znači da je svim domaćinstvima u potpunosti dostupna električna energija.
Pouzdanost napajanja električnom energijom opštine Mali Iđoš je na solidnom nivou jer se
snabdevanje vrši preko tri nezavisna dalekovoda iz dva različita čvorišta, ali treba težiti modernizaciji
sistema i obezbediti konstantan zakonom predviđeni napon u sistemu na celoj teritoriji opštine. S
obzirom da je kvalitet mreže relativno dobar, gubici energije su u dozvoljenim granicama.
Industrijska (radna) zona
Savremeni privredni razvoj posebno lokalnih zajednica zahteva da opština ima industrijsku zonu.
Investitori, bilo domaći ili strani u opštinama koje nemaju industrijsku zonu nisu zainteresovani za
ulaganje. U opštini Mali Iđoš već postoji industrijski park u k.o. Feketić.
Opština Mali Iđoš opredelila ja lokaciju industrijske zone. Buduća industrijska zona po mikro lokaciji
je smeštena uz autoput Horgoš – Novi Sad. Kako je napred navedeno za industrijsku zonu potrebno je
izgraditi priključak na autoput. Industrijska zona u Malom Iđošu ima komparativnu prednost jer kroz
istu prolazi električni vod visokog napona i magistralni gasovod.
Industrijska zona se može prostirati na 100 ha. Koliku će površinu zahvatiti industrijska zona zavisi od
procena nadležnih organa koliko će investitora privući i kakve su namere investitora. Za opštinu je
važno da se industrijska zona opredeli i opremi neophodnom infrastrukturom.
Industrijska zona će biti direktno povezana sa autoputom, a u budućnosti i dobrom drumskom vezom
sa brzom železničkom prugom Beograd – Budimpešta.
Finansijska priprema industrijske zone treba da se izvede iz sredstava opštine pre svega projektovanje
i iz sredstava Razvojnog fonda AP Vojvodine.
Komunalna delatnost
Komunalna delatnost za opštinu Mali Iđoš i njena naseljena mesta Lovćenac, Feketić i Mali Iđoš
obavljaće novoformirano JKP Mali Iđoš.
Delatnost JKP određuje opština kao osnivač, a njegova delatnost je pre svega vezana za:
- Sakupljanje i odvoženje na deponiju komunalnog otpada
- Rekonstrukcija vodovodne mreže, održavanje vodovodne mreže i izgradnja priključaka na
vodovodnu mrežu stanovnika, privrede i ustanova
- Rekonstrukcija i održavanje kanalizacione mreže, izgradnja priključaka na kanalizacionu
mrežu
19
- Održavanje kolektora (prečistača) otpadnih voda
- Upravljanje fabrikom vode
- Održavanje postojeće mreže kanala za atmosferske vode i izgradnja novih
- Održavanje javne rasvete u saradnji sa odgovarajućim institucijama elektroprivrede Srbije
Održavanje javnih zelenih površina
- Održavanje (manje popravke) ulica u naseljenim mestima (koje ne spadaju u magistralne ili
regionalne puteve)
- Upravljanje mesnim grobljima u skladu sa zakonskim propisima
Lokalne pijace: Opština Mali Iđoš treba da obezbedi izradu projekta savremenih pijaca na već postojećim ili novim lokacijama.
U okviru komunalne delatnosti Opština će u 2017. i početkom 2018. godine obezbediti uslove da se
javna rasveta naseljenih mesta modernizuje svetiljkama čija je potrošnja električne energije značajno
manja od postojećih (LED osvetljenje).
Na taj način poboljšava se značajno kvalitet javne rasvete, smanjuju troškovi održavanja i štedi na
finansijskim sredstvima koja se u budžetu opštine opredeljuju za ovu stavku. Projekat za savremenu
javnu rasvetu je u toku, a finansiranje se može obezbediti od opštine i putem javno privatnog
partnerstva.
Lokalne pijace (zelena i mlečna) na kojima se prodaju proizvodi lokalnog stanovništva postoje u
naseljenim mestima opštine Mali Iđoš. Pijace su važno mesto za prodaju proizvoda i snabdevanje
lokalnog stanovništva prehrambenim proizvodima. Sadašnje stanje pijaca odnosno njihova uređenost
i opremljenost ne odgovara savremenim higijensko tehničkim uslovima za promet proizvoda iz
povrtarske proizvodnje, mleko prerađivačke proizvodnje i prodaje drugih proizvoda. Opština Mali Iđoš
treba da obezbedi izradu projekta savremenih pijaca na već postojećim lokacijama. Finansiranje
izgradnje moderne pijace može se obezbediti iz sredstava AP Vojvodine, Javnog Komunalnog
preduzeća i kroz javno privatno partnerstvo.
3.2. Ekonomski razvoj
Poljoprivreda
Područje Opštine Mali Iđoš odnosno njegova naseljena mesta Feketić, Lovćenac i Mali Iđoš raspolažu
vrlo kvalitetnim resursom, poljoprivrednim zemljištem. To je područje za koje se može reći da na
njemu uspeva sve od povrća, voća, vinove loze i svih vrsta žita i kukuruza.
Nadležnosti opštine u poljoprivredi su male. Opština kao uprava u planiranom periodu pažnju će
posvetiti pružanju usluga, pre svega administrativne prirode individualnim poljoprivrednicima u
smislu redovnog i prevremenog informisanja o fondovima koji pružaju finansijsku podršku
poljoprivrednicima iz Srbije ili iz Evropske Unije. Zatim pomoć u pripremanju “papira” za apliciranje
fondovima.
Opština će u okviru zakonskih dopuštenja i finansijskih mogućnosti u budžetu svake godine
opredeljivati deo sredstava za subvencionisanje kamata poljoprivrednicima.
Opština će u saradnji sa Nacionalnim većima nacionalnih manjina informisati stanovnike o izvorima
finansijskih sredstava u Srbiji i Evropskoj Uniji i pomagati u poštovanju procedura apliciranja na iste.
Opština će u okviru svojih nadležnosti opredeljivati u skladu sa finansijskim mogućnostima sredstva u
budžetu za ispitivanje kvaliteta zemljišta i racionalno domaćinski u skladu sa zakonom raspolagati
20
finansijskim sredstvima dobijenim od zakupa državnog zemljišta.
Opština će raditi sve zakonom propisane radnje vezane za premer poljoprivrednog zemljišta.
U narednom periodu, opština će izgraditi projekat ruralnog razvoja, opštine Mali Iđoš, kao i katastar
kultura koji će biti osnova za subvencije poljoprivredi koje se daju od strane republike.
Razvolj poljoprivrede - Direktne podrške proizvodnji
Strateški cilj je izrada sistema za podsticanje razvoja i unapređivanje poljoprivredne proizvodnje.
Osnovni cilj je raspisati konkurs za dodelu bespovratnih sredstava registrovanim
poljoprivrednicima za podsticanje primarne poljoprivredne proizvodnje u oblasti:
ratarstva i povrtarstva na teretoriji Opštine Mali Iđoš
govedarstva i svinjarstva na teretoriji Opštine Mali Iđoš
očarstva na teretoriji Opštine Mali Iđoš
pčelarstva na teretoriji Opštine Mali Iđoš
Stvaranje povoljnog poslovnog okruženja za razvoj poljoprivrede
Poljoprivredu kao granu privrede kojom se bavi većina stanovnika opštine Mali Iđoš treba
unapređivati i zaštiti po svojim mogućnostima.Na vremenske uslove ne možemo uticati ali
možemo ublažiti štetu npr. protivgradnom odbranom, sredjenim odvodnim kanalima,
vetrobranskim pojasima i sl.
Zato u budućnosti opština će se truditi da pomaže u očuvanju useva, a za to su predviđene sledeće
aktivnosti:
Stvaranja terenske mreže konsultanata/stručnjaka čiji bi zadatak bio permanentno
informisanje i razvijanje novih sposobnosti među zemljoradnicima (tehnologija,
marketing, finansije)
Podrška povezivanju i stvaranju klastera proizvođača sa ciljem efikasnijeg plasmana
proizvoda
Modernizacija poljočuvarske službe
Sređivanje atarskih puteva
Pomoć protivgradnoj odbrani, nabavka raketa, subvencionisanje rada strelaca
Izgradnja odvodnih i zalivnih kanala
Intenziviranje i diverzifikacija primarne poljoprivredne proizvodnje:
Proizvodnja zdrave hrane
Razvoj i osnivanje salaša
Fabrika zdrave hrane (voće ,povrće), stočarstvo
Modernizacija poljoprivrede
Razvoj lokalnih brendova i robnih marki
Lokalni brendovi i robne marke igraju veliku ulogu u uspehu lokalne ekonomije, doprinose
profitabilnosti raznih lokanih industrija, pod uslovom da marketing novih ili već postojećih robih
marka, njihova promocija uspostavjanje i ojačanje kredibilnosti dobiju dovoljno pažnje i stručno
posvećenost, čime mogu dobiti nove kupce i tržišta. To stvara funcionalnu sferu privatnih
21
privrednika, koji se oslanjaju na stabilna tržišta, bazu potrošača, može da se proširi, stvarajući nova
radna mesta, povećajući lokalne poreske prihode i obezbećujući tržište lokalnim dobavljačima
sirovine kao i malim i srednjim privredama.
Lokalni ili regionalni poznati i uspešni brendovi, robne marke i zaštitni znaci osnažuju lokalne
ekonomske vodnose, lokalne ekonomske uloge, omogućujući ovim brendovima da izaću na
internacionalno tržište sa svojim konkurentnim proizvodima i uslugama, da osvoje nova tržišta i
potrošače, da prošire svoju ulogu
u ekonomiji. Razvoj marke i zaštitnih znakova promoviše saradnju i zajedničke marketinške
strategije u unapređivanju kredibiliteta.
U okviru oblasti intervencije u razvoji lokalnih brendova i robnih marki sledeće delatnosti su
potrebne:
o Razvoj saradnje
o Zajdnički marketing (grupisanje proizvođača)
o Razvoj ofenzivnih strategija (stvaranje novih zaštitnih znakova)
o Podizanje svesti, poboljšanje kredibiliteta
o Povećanje broja koriznika zaštitnih znakova o Stvaranje klubova zaštitnih znakova
Program pošumljavanja
Opština Mali Iđoš je postavila cilj smanjenja zagađenosti vasduha i emisije ugljendioksida.
Međutim treba da pomenimo štetne efekte eolske erozije na poljoprivredna zemljišta, koje se
najefikasnije mogu sprečiti ili ublažiti kroz pošumljavanje.
Razmatrajući to, i dreži u umu 2020 Evropske Strateške ciljeve o održavanju životne sredine,
program pošumljavanja doprinosi stanovnicima i poljoprivredi na mnogo načina. Preko šumskih
zasada može se smanjiti erozija tla, negativni efekti eolske erozije na poljoprivredna zemljišta.
U oblasti intervencije pošumljavanja sledeće delatnosti su opravdane:
o Merenje i označenje oblasti pogodnih za pošumljavanje
o Definisanje vrsta drveća za pošumljavanje
o Razvoj plana za pošumljavanje
o Sađenje drveća
Privreda
Strateški cilj: Ostvariti održivi privredni razvoj
Ciljevi:
1. Kvalitetnim sistemom nematerijalne podrške obezbediti povoljno poslovno okruženje za
početak, održavanje i rast biznisa
2. Stvaranje i stalno unapređenje infrastrukture koja će pogodovati bržem privrednom razvoju
opštine
3. Unaprediti poslovanje i poslovnu saradnju postojećih privrednih subjekata
Programi:
1. Povoljno poslovno okruženje i preduslovi za početak, održavanje i rast biznisa
22
2. Stvaranje infrastrukture koja će pogodovati bržem privrednom razvoju celokupne opštine
Turistička regija i marketinška kampanja
Turistički marketing u velikoj meri doprinosi porastu popularnosti turizma jedne regije i
naselja,povećanju broja turista posetioca ili zadržavanje istog,održavanju prihoda iz
turizma,eventualnom uvećanju i povećanju broja stanovnika koji žive od turizma.
U prilog tome,pre organizacije i sprovođenja marketinške kampanje,koja prikazuje turističku
regiju i opštinu,potrebna je izrada,rasprava,prihvatanje dobro smišljenog strateškog,turističkog
marketinškog plana koji se bazira na lokalnim vrednostima i turističkim aktivnostima.
Na ovaj način će biti obezbeđeno sprovođenje marketinškog plana tokom organizacije kampanje
koji je baziran na obimnoj saradnji institucija i uslužnika u kojoj ce svaka zainteresovana strana
sebe zastupati,jedanko učestvujući i u očekivanju pozitivnih rezultata i u povećanju broja turista,i
u popularnosti dobrog glasa regije,i u napretku međunarodnog turističkog prometa,i u povećanju
prihoda iz turizma.
Seoski i ekoturizam podrazumeva turističku aktivnost u seoskoj kući,koja se najčešće odvija u
uređenoj, atraktivnoj, mesnoj I regionalnoj okolini.Suština seoskog i ekoturizma je povezanost sa
prirodom. Odlike seoskog turizma su:mogućnost opstanka,ne predstavlja masovni turizam,njegova
atrakcija je bazirana na malim lokalitetima,porodičan je i human,stanovnike vezuje za
prebivalište,obezbeđuje dodatan prihod koji se obrće u istom mestu.Za seoski turizam treba
obezbediti uređenu okolinu,postojanje mesnih i regionalnih atrakcija,prenoćišta,slobodno vreme sa
sadržajem,međusobnu saradnju lokalnih institucija,lokalnih samouprava i uslužnika.
U okviru oblasti intervencije turističke regije i marketinške kampanje možemo spomenuti
obavljanje sledećih aktivnosti:
a) Usaglašavanje institucija i uslužnika u vezi sa strateškim,turističkim,marketinškim planom.
b) Izrada,rasparava i prihvatanje strateškog,turističkog,marketinškog plana.
c) Sprovođenje marketinškog plana u organizaciji marketinške kampanje.
d) Priprema,kreiranje,širenje,marketinškog materijala.
3.3. Društveni razvoj
Zdravstvena zaštita
Zdravstvene usluge u opštini Mali Iđoš pruža Dom zdravlja "Marton Sandor" i dve ambulante u
Feketiću i Lovćencu.
Opština će voditi aktivnosti, u saradnji sa nadležnim ministarstvom, koje treba da rezultiraju boljom
obezbeđenosti stanovništva zdravstvenim kadrom.
Opština će u narednom periodu, u saradnji sa nadležnim institucijama AP Vojvodine i Republike
Srbije, voditi aktivnosti koje treba da rezultiraju obezbeđenjem finansijskih sredstava za adaptaciju,
sanaciju objekata zdravstvene zaštite i nabavku savremene medicinske opreme.
Socijalna zaštita
Glavni nosilac i realizator aktivnosti iz delokruga socijalne zaštite je Centar za socijalni rad koji posluje
kao zajednička ustanova za opštine Mali Iđoš i Bačka Topola, zajedno sa nevladinim organizacijama.
Promene u starosnoj strukturi stanovništva, odnosno povećanje broja najstarijeg stanovništva (17%) i
veliki broj nezaposlenih lica, dovelo je do povećanog broja korisnika socijalne zaštite, što zahteva
adekvatne i efikasne promene u materijalnoj i organizacionoj snazi Centra za socijalni rad, što
23
predstavlja jedan od značajnih ciljeva opštine. Povećani broj korisnika će zahtevati organizovanje
vlastitog centra za socijalni rad. Povećani broj korisnika će zahtevati osnivanje samostalnog centra za
socijalni rad za Opštine Mali Iđoš. Procedure za osnivanje su započete
Opština će u narednom periodu, a po pitanju socijalne zaštite svojih građana, a u saradnji sa AP
Vojvodinom, R. Srbijom i IPA fondovima preduzeti sl. mere:
- Razvoj van institucionalnih oblika zaštite starih lica
- Ažuriranje evidencije starih lica na teritoriji opštine
- Unapređenje usluge pomoć u kući
- Integracija osoba sa invaliditetom i razvoj usluge dnevnog boravka
- Prilagođavanje javnih površina i prostora u javnim institucijama za osobe sa invaliditetom
- Poboljšanje kvaliteta života romske populacije i ostalih marginalizovanih grupa
- Integracija Roma
- Podsticanje nataliteta
- Razvoj inovativnih lokalnih usluga
Fizička kultura i razvoj sporta
Sportska rekreacija i zdrav način života autentična su potreba svakog čoveka i značajan faktor njegove
biološko-zdravstvene i socio-psihološke ravnoteže. Sport i program sportske rekreacije obezbenuju
pozitivan imidž opštine, a investicije u izgradnju i održavanje sportskih objekata dovode do boljeg
zadovoljenja fizičkih (kondicija), mentalnih (opuštanje), socijalnih (timski rad) i socioloških
(smanjenje kriminala) potreba rezidenata opštine. S obzirom da su sport i rekreacijajedan od uslova za
podizanje fizičke i duhovne kondicije stanovništva, s tim u vezi je neophodna njihova prostorna i
sadržinska organizacija. Novi programi rekreacije koji zahtevaju angažovanje novih profila stručnjaka
iz ove oblasti predstavljaju aktivni doprinos obogaćivanju sportske ponude. Opština Mali Iđoš je
izradila i poseduje strateškog dokumenta: Strategija razvoja sporta od 2016 do 2020. godine u skladu
sa Zakonom o sportu i sa strateškog dokumenta Strategiju razvojasporta u Republici Srbiji za period
2014 – 2018. godine i usklađena sa sa Strategijom i akcionim planom razvoja školskog sporta u
Autonomnoj pokrajini Vojvodini za period 2013 - 2017.godine.
U razvoju sporta i poboljšanje kvaliteta fizičke kulture naše opštine sledeće mere su preporučeni:
a) Adaptacija, sanacija postojećeg sportskih objekta,
b) Izgradnja novih sportskih objekta
c) Opremljivanje sa rekvizitima sportskih klubova i osnovnih škole
d) Izgradnja bazena za bavljenjem vodenim sportovima i slobodnom rekreacijom
Omladinska politika u opštini Mali Iđoš
U Srbiji živi oko milion i po mladih, odnosno mladi čine 20% ukupnog stanovništva. U Evropi,
mladima se smatraju osobe uzrasta između 15 i 24 godina, a u našoj zemlji se gornja granica produžava
do 30 godine, zbog dužeg trajanja obrazovanja, otežanog zapošljavanja, ekonomske zavisnosti od
roditelja. Lokalni akcioni plan za mlade opštine obuhvata mlade od 15 do 30 godina. Navedeni ciljevi
u dokumentu odnose se na celokupnu populaciju mladih. . Akcioni plan koji je usvojen stavlja situaciju
mladih u institucionalni okvir, i služi kao glavni pokazatelj u omladinskoj politici i sastavljen deo
društvenog razvoja Strategije razvoja opštine Mali Iđoš za period od 2017. do 2027. Godine. Na osnovu
anketnih pitanja koje smo postavili mladima u našoj opštini, nabrojali su 8 tačaka koje su najbitnije, i
na osnovu kojih se gradi omladinska politika.
24
Prioriteti omladinske politike opštine Mali Iđoš koji su:
1. Zapošljavanje mladih
2. Zdravlje mladih
Obrazovanje
Osnovno obrazovanje kao temelj obrazovno vaspitnog procesa mora biti atraktivan, dostupan svima,
široko determinisan, fleksibilan i zasnovan na saradnji i partnerstvu sa lokalnom zajednicom kako bi
postao prilagodljiv za promene koje se dešavaju u društvu.
Obrazovanjem i vaspitanjem dece i omladine, u opštini Mali Iđoš bave se tri osnovne škole i jedna
predškolska ustanova.
Prostorni, organizacioni, tehnički i menadžment uslovi za rad većine škola su nepovoljni. Opština će u
skladu sa svojim mogućnostima i u saradnji sa nadležnim Ministarstvom obezbediti uslove za izgradnju
nedostajućih učionice za redovnu nastavu, kabineta za praktičnu nastavu, fiskulturne sale, opreme itd.
Prema stručnim procenama opremljenost škola u poređenju sa savremenim standardima za
obrazovanje je 30% u Lovćencu i Malom Iđošu i 60% u Feketiću. U saradnji sa nadležnim
Ministarstvom opština će raditi na obezbeđenju usova za adaptaciju sanitarnih čvorova, krovova,
krovnih konstrukcija kao i prozora na školama.
Kompleksni razvojni program osnovno školskog obrazovanja
Obrazovanje u opštini trenutno može da zadovolji obaveze i kriterije. U opštini radi 3 osnovne škole
sa više odeljenja i zgrada.
Cilj kompleksnog razvojnog programa osnovnoškolskih ustanova je integrisani razvoj institucija,
usavršavanje stručnog kadra, određivanje ciljeva infrastrukturalnog razvija, realizacija laboratorija,
nabavka opreme i modernizacija obrazovanja .
U oblasti intervencije možemo spomenuti sledeće aktivnosti:
a) Kompleksno unapređenje humanog kapitala
b) Analiza infrastrukturalnih potreba
c) Nabavka opreme za obrazovanje
Predškolsko obrazovanje
Bitno je podržavanje generacije budućnosti i predstavlja markantnu ulogu u svakom društvu. Razvoj
najmlađih u uzrastu od 3 do 6 godina u velikoj meri određuje njihov ceo život. Kompetencije koje
poseduju u ovoj dobi su merljivi. Ove kompetencije je moguće odrediti ako se svesno analiziraju.
Sport, umetnost, logika, komunikacija su elementi koja se može unapreditit putem učenja kroz igara.
Predznanje je siguran temelj za dalje unapređenje u školskoj dobi života.
Sledeće mere je neophodno realizovati:
a) Restauracija infrastrukture institucija
b) Nabavka opreme
c) Stručno usavršavanje zaposlenih
d) Formiranje programa za deca sa posebnim potrebama
25
Kultura
Kultura je od velikog značaja u pogledu negovanja tradicije, očuvanja istorije, sećanja. Kultura
doprinosi razvoju novih pravaca komunikacije i dijaloga. Svest o važnosti očuvanja kulture i tradicije
doprinosi daljem razvoju kulture i uspostavljanju saradnje među narodima.
Dalji razvoj i ulaganje u kulturu je od ključnog značaja i u pogledu održavanja i rekonstrukcije
objekata domova kulture, za održavanje tradicionalnih kulturnih događaja.
Saradnja sa drugim lokalnim samoupravama
Opštinska uprava je razvila saradnju sa opštinama koje je okružuju u cilju efikasnijeg rešavanja
zajedničkih problema ali i efikasnijeg sprovođenja zajedničke vizije razvoja i napretka. Opština nije
izolovana jedinka koja se može razvijati sama, bez saradnje sa ostalim opštinama, u svim sferama koje
su regulisane Zakonom o lokalnoj samoupravi, stoga je potrebno u narednom periodu jačati postojeće
saradnje i raditi na uspostavljanju saradnje sa ostalim opštinama AP Vojvodine.
S obzirom na strukturu stanovništva u opštini, potrebno je uspostaviti i preko graničnu saradnju sa
lokalnim samoupravama u Republici Mađarskoj i Republici Crnoj Gori, čime se otvara mogućnost
korišćenja IPA fondova za preko graničnu ekonomsku i kulturnu saradnju.
Pobojšanje kvaliteta javnih usluga
Najveći izazov javnog sektora 21. veka je poboljšanje kvaliteta javnih usluga, uzimajući u obzir
aktuelnih procesa i mogućnosti, odnosno trendove i tendenciije.
Modernizaciju javnih usluga mora se izvršiti za kratko vreme i finansijski efikasno, bez pada
kvaliteta usluga, izostatka ili prekida. Cilj poboljšanja kvaliteta osnovnih javnih usluga je olakšati
proceduru administacije, snižavanje administracionih tereta stanovništva i preduzeća, snižavanje
trajanja administracionih procesa, odnosno snižavanje finansijskih terta administracije u korist
stanovništva, institucija i preduzeća.
U oblasti intervencije poboljšanja kvaliteta osnovnih javnih usluga sledeće intervencije vredi
pomenuti:
a) Analiza procesa rada i javnih usluga
b) Snižavanje administracionih tereta
c) Snižavanje trajanja čekanja
d) Skraćenje trajanja administracionih procesa.
Program prevencije kriminala i bezbednost građana
Bezbednost građana Opštine Mali Iđoš je na pokrajinskom i državnom nivou dobar. Veoma važno je
izraditi jedan program prevencije kriminala i bezbednosti građana u skladu sa potrebama, koji
uključuje unapređenje i modernizaciju ljudskih resursa i infrastrukture policije.
Usled programa možemo očekivati rast efikasnosti prevencije kriminala, nabavke moderne opreme i
informatičkog sistema, povećanje mogućnosti za stručno usavršavanje zaposlenih.
U okviru programa prevencije kriminala i bezbednost građana potrebno je realizovati sledeće
intervencije:
a) Izrada programa prevencije kriminala i bezbednosti građana
b) Analiza razvojnih potreba policije
c) Razvijanje infrastrukture
d) Nabavka opreme
e) Organizovanje stručnih obuka
26
Informisanje
Informisanje stanovnika opštine Mali Iđoš o delovanju i aktivnosti lokalne samouprave i radu njenih
političkih predstavnika je jedan od važnih zadataka.
Prema važećoj zakonskoj regulativi opština odnosno državni organi ne mogu biti osnivači medija.
Opština Mali Iđoš nema lokalnu radio stanicu ili televiziju koja bi se bavila informisanjem u lokalu
bilo da se radi o aktuelnim političkim, poslovnim, kulturnim, sportskim ili sličnim dešavanjima.
Lokalne samouprave koje su u okruženju opštine Mali Iđoš imaju radio i televizijski program lokalnog
karaktera.
U narednom periodu opština Mali Iđoš može u skladu sa zakonom u saradnji sa drugim emiterima
obezbediti pokrivenost radio i televizijskim programom lokalnog tipa.
Opština ovu delatnost ne može finansirati iz budžeta, emiteri mogu iznaći formu finansiranja na
zadovoljavajući način.
Razvijanje telekomunikacione infrastrukture
Sposobnost pronalaženja informacije je dominantan deo privrede zasnovanog na znanju. Evropska
Unija već dugo vreme radi na razvoju Evropskog informacionog društva i na plasiranju Evropskog
digitalnog društva na čelo u globalnom smislu. U cilju realizacije ovog misla potrebna je
modernizacija i razvoj informacione mreže, postizanje brze razmene podataka i podsticanje društva
na upotrebu elektronskih usluga. Na Evropskom nivou su postignuti ozbiljni rezultati u prošlim
godinama. Digitalno društvo je formiran od strane države i privrede. Stranice, dostupne preko
interneta koja pružaju društvene i privredne informacije čine administraciju udobnom i brzom,
odnodnosno smanjuju zageđenje okoline uzrokovanu putovanjem, jer je svakome dostupan od kuće
ili sa radnog mesta. Izrazitog je značaja i sa aspekta preduzetništva, jer predstavlja proizvode i usluga
i čini ih pristupnim na globalnom nivou.
U Opštini Mali Iđoš je dostupna infrastruktura optičkog kabla za internet između 3 sela . Penetracija
interneta na ovim naseljima može se karakterisati prosečnim. Potrebno je raširiti informatičku
infrastrukturu, s obzirom na nizak nivo dostupnosti i na broj priključaka. Na područjima, koja nisu
isplatljiva za pružaoce usluga, opštinskoj upravi je potrebno preduzeti delatnosti.
Izgrađenost telefonske mreže je odgovarajuća, potrebne radove mogu realizovati pružaoci usluga.
Mobilna mreža na teritoriji opštine je na zadovoljavajućem nivou.
Digitalna pismenost je osiguran u dovoljnoj meri preko obrazovnog sistema na časovima
informatičkog obrazovanja. Za zaposlene je potrebno organizovati raznovrsne akcije za promovisanje
informacionog društva. Potrebno je izraditi strategiju u oblasti javnih usluga, da bi izbegli izolovani
razvoj i povezivali razne institucije u kompleksan sitem. Potrebno je staviti sistem na raspolaganje
stanovništva. Strateško razmišljanje uzrokuje efikasnu realizaciju pri razvoju hardvera i softvera.
U razvoju telekomunikacione infrastrukture sledeći oblasti intervencije su preporučeni:
a) Proširivanje i dostupnost usluga kablovske televizije,
b) Razvoj internetskih usluga
c) Razvoj usluga telefonije
d) Proširivanje softvera i kompleksnih sadržina
27
Evidencija imovine u javnoj svojini
Opština će u skladu sa Zakonom o javnoj svojini uspostaviti elektronsku evidenciju celokupne imovine
na području opštine koja se po pomenutom zakonu smatra javnom svojinom. Opštinska uprava je
sačinila evidenciju imovine u javnoj svojini u pisanoj formi. Potrebno je obezbediti uslove za
uspostavljanje elektronske evidencije (oprema i softver). Opštinska uprava treba da se priključi na
položeni optički kabel. Opština već ima odgovarajuću elektronsku opremu.
Elektronska kancelarija
Opština će u skladu sa Zakonom o kancelarijskom poslovanju, Zakonom o upravnom postupku i
Zakonom o elektronskom poslovanju, obezbediti elektronske evidencije i izdavanje dokumenata.
Opština je u vezi ovog strateškog zadatka nabavila odgovarajuću elektronsku opremu, osim priključka
Opštinske uprave na optički kabel sa Telekom centralom.
Sertifikacija opštine
Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) i Regionalni savet za povoljno poslovno
okruženje u jugoistočnoj Evropi pozivale sve zainteresovane jedinice lokalne samouprave za učešće u
regionalnom programu Sertifikacija opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evropi
- BFC SEE.
Program Sertifikacije povoljnog poslovnog okruženja u jugoistočnoj Evropi / Business Friendly
Certification South East Europe (BFC SEE) je jedinstven regionalni program za unapređenje
konkurentnosti lokalnih samouprava koji se sprovodi u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i
Srbiji. Program je namenjen opštinama i gradovima koji imaju odgovarajuće kapacitete i strateški su
opredeljeni da unaprede poslovni ambijent, privuku investicije i podstaknu razvoj lokalne ekonomije.
Opštine i gradovi koji se uključe u program dobijaju regionalni rang konkurentnosti prema oceni
kvaliteta usluga koje pružaju investitorima i privrednicima, konkretne smernice za unapređenje
poslovanja, kao i priliku da učestvuju u regionalnoj razmeni najboljih praksi. Sertifikovane opštine se
pozicioniraju kao najnaprednije u regionu i kvalifikuju se za podršku nacionalnih i međunarodnih
institucija i donatora, uz aktivnu promociju na regionalnom i međunarodnom nivou.
Lokalne samouprave se prijavljuju tako što popunjavaju dva dokumenta - Prijavni obrazac i Upitnik
za lokalne samouprave.
Kriterijumi
Kriterijumi za sertifikaciju predstavljaju neku vrstu podsetnika o tome šta sve jedna opština treba da
razvija, kao sopstveni kapacitet, te koji operativni segmenti opštinske organizacije treba da budu
funkcionalni. Ovaj proces treba da rezultira povećanom konkurentnošću srpskih opština u odnosu na
opštine u regionu unutar i van granica Srbije i pomogne im u takmičenju sa konkurentima koji su
znatno ranije počeli proces tranzicije i reformi.
Osnovni kriterijumi za procenu na kojima se zasniva sertifikacija opština je strateški plan lokalnog
ekonomskog razvoja.
Benefiti
Dobijanjem sertifikata o dobroj poslovnoj klimi opštine se svrstavaju u odabranu grupu lokalnih
zajednica u Srbiji koje su suštinski i dugoročno posvećene razvoju privrede i koje su zahvaljujući
konzistentnim reformama opštinske uprave, uspele da stvore uslove koje pogoduju razvoju biznisa i
investitorima. Istovremeno, ove opštine se kvalifikuju za kontinuiranu podršku u promociji od strane
NALED-a, USAID-a, Ministarstva ekonomije u komunikaciji sa potencijalnim investitorima.
28
1. Pogodnosti tokom procesa sertifikacije
o Prioritet za članove NALED-a u uključivanju u proces sertifikacije;
o Popust za članove NALED-a;
o Pružanje stručne pomoći za ispunjavanje kriterijuma;
o Kontakti sa nadležnim institucijama koje su uključene i relevantne za proces
sertifikacije;
o Kontinuirana medijska promocija opština koje su u procesu.
2. Pogodnosti za nosioce sertifikata
o Svečana dodela sertifikata;
o Mogućnost korišćenja znaka programa sertifikacije u skladu sa knjigom standarda;
o Tabla za opštinu i osnovni paket materijala sa znakom programa sertifikacije;
o Medijska promocija (najmanje tri saopštenja za štampu, novinski članci,
specijalizovane objave, bilbordi, lifleti i inserteri);
o Promocija u međunarodnim magazinima, na aerodromu Nikola Tesla i u JAT reviji;
o Promocija u okviru dešavanja koja organizuje NALED;
o Set promotivnog materijala (liflet, brendirana kesa, vizitkarte);
o Intenzivna promocija putem sajta NALED-a;
o Angažovanje u svojstvu mentora u cilju prenošenja primera dobre prakse;
o Promocija sertifikovanih opština u saradnji sa partnerima (MERR, USAID) kroz
kontakte s investitorima i učešće na sajmovima u zemlji i inostranstvu.
Nevladine organizacije
Ostvarivanje strateških ciljeva zahteva određeni kapacitet lokalne uprave koji još uvek nije na
zadovoljavajućem nivou. Da bi se povećao kapacitet administracije opštine Mali Iđoš neophodno je
kontinuirano razvijati partnerske odnose kroz odgovarajuće vidove i intenzitete saradnje sa
organizacijama civilnog društva i privrednim subjektima. Zakon o lokalnoj samoupravi stvorio je
pravni osnov za saradnju između lokalnih vlasti i nevladinih organizacija. Zato je važno da lokalna
vlast u opštini Mali Iđoš stalno afirmiše partnerstvo između pojedinih sektora društva i NVO i, uz
pomoć i participaciju građana, realizuje lokalni ekonomski i socijalni razvoj
3.4. Zaštita životne sredine
Ekologija
Sistem zaštite životne sredine čine mere, uslovi i instrumenti za:
1) održivo upravljanje, očuvanje prirodne ravnoteže, celovitosti, raznovrsnosti i kvaliteta
prirodnih vrednosti i uslova za opstanak svih živih bića;
2) sprečavanje, kontrolu, smanjivanje i sanaciju svih oblika zagađivanja životne sredine.
Problem ekologije pre svega treba rešavati čišćenjem odvodnih kanala i vodotokova. Opština će u
saradnji sa vodama Vojvodine pre svega uspostaviti prisnu saradnju i održavanje vodotokova u stanju
koje se može smatrati zadovoljavajućim.
Na području opštine trenutno postoje tri nelegalne deponije koje su se kroz proces privatizacije
društvenih firmi našle na zemljištu koje je sada u vlasništvu privatnih preduzeća. U narednom periodu
opština će sa preduzećima Agroromagna, DTD Ribarstvo i Putevi Srbije regulisati prvo vlasništvo i
29
izvršiti rekultivaciju deponije. Za rekultivaciju opština od deponija ima izgrađen projekat.
Rekultivacija se može finansirati kao javno privatno partnerstvo sa pomenutim entitetima. Pošto je
opština Mali Iđoš, opština sa najmanjem pošumljenih površina, potrebno je razmotriti ideju
pošumljavanje sa brzo rastućim drvetom rekultivisanih deponija, što je u skladu sa postojećim
projektom pošumljavanja opštine. Finansijska sredstva za pošumljavanje tražiti od AP Vojvodine i
Republike Srbije.
U planiranom periodu strategija JKP Mali Iđoš će otpad deponovati na regionalnoj deponiji u Subotici.
Upravljanje otpadnim vodama
Otpadne vode su svojevrstan problem koji nije karakterističan samo za opštinu Mali Iđoš. Problem
otpadnih voda u strategiji će se rešavati na dva načina:
Otpadne vode domaćinstva
Domaćinstva otpadne vode rešavaju pomoću septičkih jama. U najvećem broju slučajeva septičke jame
nisu izgrađene po standardima tj. malo ih ima prelivni deo. Nezadovoljavajuće septičke jame se
zapušavaju. Njihovo čišćenje iziskuje stvaranje troška, s jedne strane i problem ponovnog zagađenja
odstranjivanjem njihovog upitnog sadržaja na deponiju ili u vodotok.
Strategijom razvoja opština se opredeljuje za izgradnju kolektora i prečistača otpadnih voda. U tu svrhu
opština je opredelila adekvatnu lokaciju i izdala građevinsku dozvolu. U narednim godinama 2018. I
2019. Sledi realizacija izgradnje.
Finansiranje izgradnje je planirano iz razvojnih fondova Evropske Unije. Iz budžeta opštine će se
finansirati kamata koja će biti povlašćena.
Sa izgradnjom kolektora treba izgraditi i primarnu kanalizacionu mrežu u svim naseljenim mestima.
Opština će nakon toga na stimulativan način obezbediti korisnicima da se priključe i reše dugogodišnji
problem koji imaju sa septičkim jamama.
Otpadne vode privrede i ustanova
Opština će u skladu sa Zakonom o vodama (Sl. Glasnik br. 30/2010, 93/2012, 101/2016 ) i Planom o
zaštiti voda od zagađivanja, koji donosi Vlada, na adekvatan način stimulisati sve privredne subjekte
i ustanove da rešavaju problem otpadnih voda.
Atmosferske padavine
Odvođenje atmosferskih padavina rešavaće se redovnim održavanjem postojećih i izgradnjom
dodatnih odvodnih kanala. Atmosferske vode ne mogu se spajati sa kanalizacijom i njihov odvod u
rečni tok biće posebno regulisan.
Vodotokovi u opštini Mali Iđoš se očituju rečnim tokom Krivaje i kanalom Kula – Mali Iđoš i
projektovanim kanalom Mali Iđoš-Čik. Radovi na kanalu za navodnjavanje Kula-Mali Iđoš (deo
podsistema Mali Iđoš) ne odvijaju se u skladu s predviđenom dinamikom JVP “Vode Vojvodine”.
30
Do sada je završena 9 km kanala od ukupno 15 kilometara, koliko će kanal biti dugačak. Za završetak
preostalih šest kilometara u narednim godinama biće finansirano od strane JVP “Vode Vojvodine”.
Regionalni podsistem “Mali Iđoš”, kada sve faze budu gotove, obezbediće vodu za navodnjavanje
11.500 hektara na područjima opština Kula, Vrbas, Mali Iđoš i Bačka Topola. Podsistem se snabdeva
vodom iz kanala Dunav-Tisa, preko CS “Kula”.
Kompletne radove na gradnji regionalnih hidro sistema na području Vojvodine finansira JVP “Vode
Vojvodine” iz pokrajinskih izvora, Fonda za vode i programa uređenja poljoprivrednog zemljišta.
Na vodotoku Krivaje poseban problem i opasnost po životnu sredinu je što industrijska preduzeća,
stočne farme i naselja ispuštaju svoje otpadne vode, a nisu izgradili sisteme za njihovo prečišćavanje.
Opština će u narednom period preduzeti aktivnosti cilju rešavanja problema zagađenosti vodotoka sa
svim subjektima koji su deo pomenutog problema.
U okolini naseljenog mesta Lovćenac planirana je izgradnja jezera. Jezero će služiti za navodnjavanje
okolnih poljoprivrednih površina. Oko jezera u narednim godinama opština će preko JKP Mali Iđoš I
javno privatnog partnerstva izgraditi sadržaje koji odgovaraju uslovima i kriterijima tranzitnog
turizma. U tom smislu treba izgraditi saobraćajnice, vodovod. Električne instalacije, kanalizaciju,
adekvatne trim staze i sprave za vežbanje.
Opština će u narednom period izgraditi bazen zatvorenog tipa biti mesto koje će zajedno sa sportskom
dvoranom obezbediti uslove za bavljenje sportom dece, omladine i starijih rekreativaca.
Ekologija i klimatske promene
Pod klimatskim promenama nedvosmisleno se misli na promene klime koje izaziva ljudska populacija
svojo delatnošću. Opština je minorno područje od uticaja na globalne promene. Strategijski cilj opšrine
je da kroz aktivnosti planirane u ovoj strategiji i akcionim planovima unapređuje i zaštiti lokalnu
sredinu. Od budućih investitora će se zahtevati poštovanje svih relevantnih propisa o zaštiti životne
sredine, a lokalno stanovništvo u tom cilju edukovati.
Zemljište
Jedan od ciljeva zaštite životne sredine, predviđen realizacijom Prostornog plana je i rekultivacija i
sanacija zemljišta podizanjem šumskih pojaseva duž većih saobraćajnica i drugih aerozagađivača,
podizanje prigradskih šuma po obodu gradskih i industrijskih zona (uz prethodno preispitivanje svih
mogućnosti, rekultivacije i iskorišćavanja prostora, kao i podizanje šumskih zaštitnih pojaseva).
Izgradnja regionalne deponije, podizanje privremene sanitarne deponije komunalnog i netoksičnog
otpada kao i podizanje stočnog groblja regulisaće u narednom periodu problem zagađenja zemljišta
na teritoriji opštine. Prostornim planom opštine, odnosno planskom gradnjom, rekultivacijom
degradiranih površina i očuvanjem poljoprivrednog zemljišta moguće je smanjiti degradaciju i
uvećati nivo očuvanosti zemljišta.
Vazduh
31
Opština Mali Iđoš (pripada Kvadrantu 7.2. zajedno sa opštinama Kula, Vrbas, Srbobran i Bečej)
prema ovoj analizi pripada kvadrantu koji ima registrovanu vrednost od 1,445 za emisiju SO2 što je
17 mesto po visini vrednosti od ukupno 45 kvadranta.
Problem zagađenja vazduha u opštini Mali Iđoš kao i uvećini opština koje nemaju industrijske
zagađivače potiče iz kotlarnica i individualnih ložišta kao i od potrošnje čvrstih goriva u
domaćinstvima. Planskom gasifikacijom opštine povećaće se broj individualnih i privrednih
potoršača prirodnog gasa što će se odraziti na smanjenje emisije SO2 i poboljšanje kvaliteta vazduha
na teritoriji opštine.
Za smanjenje emisije ugljen-dioksida sledeće delatnosti su potrebne:
a) Instalacija opreme za merenje zagađenja vazduha
b) Smanjenje industrijkog zagađenja vazduha
g) Razvoj opreme za filtriranje
c) Smanjenje zagađenja vazduha od strane stanovništva
32
4. Prioriteti razvoja, strateški i operativni ciljevi
Prioriteti razvoja, kao što je navedeno u prethodnom tekstu su: razvoj infrastrukture, ekonomski razvoj,
društveni razvoj i zaštita životne sredine.
Prioriteti razvoja se planiraju i ostvaruju putem definisanja i planiranja opštih strateških ciljeva u
planiranom periodu. Na osnovu strateških opredeljenja, izvode se operativni ciljevi. Pregled prioriteta
razvoja i sa njima povezanih strateških ciljeva i izvedenih operativnih ciljeva prezentiran je u sledećem
tabelarnom pregledu.
Pregled prioriteta, strateških i operativnih ciljeva
Prioriteti Opšti strateški ciljevi Operativni ciljevi
RAZVOJ
INFRASTRUKTURE
Završetak postojećih i
izgradnja novih
infrastrukturnih objekata
vodosnabdevanja
Kompletiranje urbanističke
dokumentacije i izrada
komunalnih infratrukturalnih
projekata
Izgradnja kanalizacione mreže
Rekonstrukcija vodovodne
mreže
Izgradnja fabrike vode
Razvoj infrastrukture u cilju
postizanja razvoja
Izgradnja industrijske zone
Asfaltiranje i uređenje
saobraćajnica
Izgradnja pristupne petlje od
Malog Iđoša do autoputa E-75
Izgradnja novih biciklističkih i
pešačkih staza i održavanje
postojećih
Rekonstrukcija i modernizacija
autobuske stanice
Unapređenje energetske
efikasnosti
Uvođenje LED javne rasvete
Unapređenje komunalne
delatnosti
Modernizacija pijace
EKONOMSKI RAZVOJ Pružanje podrške
poljoprivrednicima
Redovno i prevremeno
informisanje o subvencijama
države i fondovima koji
pružaju pomoć
poljoprivrednicima iz Srbije i
Evropske unije
Pružanje pomoći u pripremi
dokumentacije za dobijanje
sredstva iz fondova
Finansijska podrška
poljoprivrednicima
Redovno premeravanje i
ispitivanje kvaliteta zemljišta
Izgradnja jezera i kanala Kula-
Mali Iđoš
Strategija ruralnog razvoja
opštine i podsticanje
33
proizvodnje energije iz bio
mase
Katastar kultura
Povećanje zaposlenosti Privlačenje investicija
Razvoj turizma
Razvoj gastronomskog turizma-
vinske ture
Promocija postojećih
turističkih manifestacija i
seoskog turizma
DRUŠTVENI RAZVOJ
Razvoj zdravstvenog i
socijalnog sektora
Unapređenje socijalne zaštite
Unapređenje zdravstvene
zaštite
Očuvanje kulturno istorijskog
nasleđa
Revitalizacija kulturnih
znamenitosti
Poboljšanje uslova za
školovanje
Obezbeđenje boljih
materijalno-tehničkih uslova
za rad u školama
Obezbediti redovan i
adekvatan prevoz đaka u škole
i na sportske aktivnosti
Saradnja sa drugim lokalnim
samoupravama
Saradnja sa drugim opštinama
Preko granična saradnja sa
lokalnim samoupravama u
Mađarskoj i Crnoj Gori
Poboljšanje uslova za razvoj
sporta
Izgradnja, rekonstrukcija i
održavanje sportske
infrastrukture
Izgradnja sportsko
rekreativnog sadržaja
Izgradnja pešačke i
biciklističke staze i propratnih
rekreativnih sadržaja
Informisanje
Obezbediti pokrivenost radio i
televizijskim programom
lokalnog tipa
Unapređenje rada javne uprave Jačanje kapaciteta opštinske
uprave
Nevladin sektor Jačanje saradnje sa
nevladinim sektorom
ZAŠTITA ŽIVOTNE
SREDINE
Uspostavljanje sistema za
upravljanje otpadom
Uspostavljanje saradnje sa
centralnom deponijom u
Subotici
Sanacija divljih deponija
Strategija za upravljanje
otpadom
Uspostavljanje uslova za
upravljanje otpadnim vodama
Rešiti problem septičkih jama
izgradnjom kanalizacije i
zatrpavanjem postojećih
septičkih jama
Odvođenje atmosferskih
padavina
Pošumljavanje Pošumljavanje
34
5. Akcioni planovi za realizaciju operativnih ciljeva
Akcioni plan je dat u pregledima koji slede. Operativni cilj koji je definisan u prethodnom
tabelarnom pregledu, je konkretizovan kroz projekte odnosno aktivnosti, nosioce aktivnosti,
potencijalne izvore finansiranja i status, odnosno stanje u kome se trenutno nalazi projekat ili
aktivnost, u tabelama koje slede.
Prioritet: Razvoj infrastrukture
Strateški cilj: Završetak postojećih i izgradnja novih infrastrukturnih objekata vodosnabdevanja
1.1.1 Program: Kompletiranje urbanističke i dokumentacije za infrastrukturne projekte
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1. Izrada prostornog
plana
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava Usvojen
2. Izrada plana
generalne regulacije
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
AP Vojvodina
Urađeno za
naseljeno
mesto Mali
Iđoš, potrebno
je uraditi i za
druga dva
naseljena mesta
opštine
Lovćenac i
Feketić
35
Prioritet: Razvoj infrastrukture
Strateški cilj: Završetak postojećih i izgradnja novih infrastrukturnih objekata vodosnabdevanja
1.1.2 Program: Izgradnja kanalizacione mreže
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Izrada projektne
dokumentacije za
izgradnju
kanalizacione
mreže
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava Idejna faza
2.
Izgradnja
kanalizacione
mreže
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
AP Vojvodina
Urađeno za
naseljeno mesto
Mali Iđoš,
potrebno je
uraditi i za
druga dva
naseljena mesta
opštine
Lovćenac i
Feketić
3.
Izrada projektne
dokumentacije za
prečišćavanje
otpadnih voda
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava
Izdata
građevinska
dozvola za
kolektor
4. Izgradnja kolektora Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava I
IPA fond
U toku su
razgovori oko
finansiranja
Prioritet: Razvoj infrastrukture
Strateški cilj: Završetak postojećih i izgradnja novih infrastrukturnih objekata vodosnabdevanja
1.1.3 Program: Rekonstrukcija vodovodne mreže
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Izrada projektne
dokumentacije za
rekonstrukciju
vodovodne mreže u
svim naseljima
opštine
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
AP Vojvodine
Projekat
vodovodne
mreže u naselju
Lovćenac i
Feketić je u
toku.
2. Rekonstrukcija
vodovodne mreže
Lokalna
samouprava
AP Vojvodina,
Republika
Srbija
Idejna faza
36
Prioritet: Razvoj infrastrukture
Strateški cilj: Završetak postojećih i izgradnja novih infrastrukturnih objekata vodosnabdevanja
1.1.4 Program: Izgradnja fabrike vode
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Izrada studije
izvodljivosti
projektne
dokumentacije za
izgradnju fabrike
vode
Lokalna
samouprava
AP Vojvodine,
Republika
Srbije I IPA
fond
Idejna faza
2. Izgradnja fabrike
vode I faza
Lokalna
samouprava
AP Vojvodine,
Republika
Srbije, javno
privatno
partnerstvo I
IPA fond
Idejna faza
Prioritet: Razvoj infrastrukture
Strateški cilj: Razvoj infrastrukture u cilju postizanja razvoja
1.2.1 Program: Izgradnja industrijske zone
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Određivanje
lokacije industrijske
zone
Lokalna
samouprava -
Određeno
prostornim
planom
2.
Izrada studije izvod
projektne
dokumentacije za
izgradnju
industrijske zone
Lokalna
samouprava
AP Vojvodine,
Republika
Srbije I IPA
fond
Idejna faza
3.
Izgradnja
infrastrukture
industrijske zone
Lokalna
samouprava
AP Vojvodine,
Republika
Srbije I IPA
fond
Idejna faza
37
Prioritet: Razvoj infrastrukture
Strateški cilj: Razvoj infrastrukture u cilju postizanja razvoja
1.2.2 Program: Asfaltiranje i uređenje saobraćajnica
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Izrada projektne
dokumentacije za
rekonstrukciju I
asfaltiranje
opštinskih puteva
Lokalna
samouprava
Fond za
kapitalna
ulaganja AP
Vojvodine I
NIP Republike
Srbije
Idejna faza
2.
Održavanje
saobraćajne
signalizacije
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava i
AP Vojvodina
Kontinuirano
kroz planiranje
godišnjeg
budžeta
3.
Rekonstrukcija I
modernizacija
magistralnog puta
Bačka Topola –
Srbobran
Lokana
samouprava,
Putevi Srbije
Putevi Srbije I
Republika
Srbija
Ideja faza
Prioritet: Razvoj infrastrukture
Strateški cilj: Razvoj infrastrukture u cilju postizanja razvoja
1.2.3. Program: Izgradnja pristupne petlje od Malog Iđoša do autoputa E-75
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Izrada projektne
dokumentacije za
izgradnju petlje
Lokalna
samouprava,
Putevi Srbije
Republika
Srbija
Završen
projekat
2. Izgradnja petlje
Lokalna
samouprava,
Putevi Srbije
Putevi Srbije i
Republika
Srbija
Status
mirovanja
Prioritet: Razvoj infrastrukture
Strateški cilj: Razvoj infrastrukture u cilju postizanja razvoja
1.2.4. Program: Izgradnja novih biciklističkih i pešačkih staza i održavanje postojećih
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Izrada projektne
dokumentacije za
izgradnju novih
pešačkih i
biciklističkih staza
Lokalna
samouprava IPA fond Idejna faza
2.
Rekonstrukcija I
održavanje
biciklističke i
pešačke staze
Lokalna
samouprava,
JKP Mali Iđoš
Lokalna
samouprava Kontinuirano
38
Prioritet: Razvoj infrastrukture
Strateški cilj: Razvoj infrastrukture u cilju postizanja razvoja
1.2.5. Program: Rekonstrukcija i modernizacija autobuske stanice
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Izrada projektne
dokumentacije za
rekonstrukciju i
modernizaciju
autobuske stanice
Lokalna
samouprava IPA fond Idejna faza
2.
Rekonstrukcija i
modernizacija
autobuske stanice
Lokalna
samouprava,
JKP Mali Iđoš
AP Vojvodina,
IPA fond Idejna faza
Prioritet: Razvoj infrastrukture
Strateški cilj: Unapređenje energetske efikasnosti
1.3.1. Program: Uvođenje LED javne rasvete
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Izrada projektne
dokumentacije za
uvođenje LED
rasvete
Lokalna
samouprava Donacija U izradi
2. Uvođenje LED
rasvete
Lokalna
samouprava,
JKP Mali Iđoš
Donator, javno
privatno
partnerstvo
U toku
Prioritet: Razvoj infrastrukture
Strateški cilj: Unapređenje komunalne delatnosti
1.3.1. Program: Modernizacija pijace
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Izrada projektne
dokumentacije za
modernizaciju
pijace
Lokalna
samouprava
Donacija,
Lokalna
samouprava
U idejnoj fazi
2. Modernizacija
pijace
Lokalna
samouprava,
JKP Mali Iđoš
Donator, javno
privatno
partnerstvo
U idejnoj fazi
39
Prioritet: Ekonomski razvoj
Strateški cilj: Pružanje podrške poljoprivrednicima
2.1.1 Program: Redovno i prevremeno informisanje o subvencijama države i fondovima koji
pružaju pomoć poljoprivrednicima iz Srbije i Evropske unije
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1. Edukacija
poljoprivrednika
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava Idejna faza
2.
Organizovanje
studijskih putovanja
za poljoprivrednike
u zemlji i
inostranstvu
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
AP Vojvodina
Idejna faza
Prioritet: Ekonomski razvoj
Strateški cilj: Pružanje podrške poljoprivrednicima
2.1.2 Program: Pružanje pomoći u pripremi dokumentacije za dobijanje sredstva iz fondova
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Formiranje
kancelarije za
pomoć u pripremi
dokumentacije ta
dobijanje sredstva
iz fondova za
pomoć
poljoprivrednicima
Lokalna
samouprava,
Udruženja
poljoprivrednika
Lokalna
samouprava Idejna faza
2.
Edukacija i
savetovanje
zainteresovanih
poljoprivrednika
Lokalna
samouprava,
Udruženja
poljoprivrednika
Lokalna
samouprava Idejna faza
40
Prioritet: Ekonomski razvoj
Strateški cilj: Pružanje podrške poljoprivrednicima
2.1.3 Program: Finansijska podrška poljoprivrednicima
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Planiranja sredstava
u budžetu za
subvencije kamata
poljoprivrednika
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava Idejna faza
2.
Planiranja sredstava
u budžetu za
poboljšanje rase I
sorti
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava Idejna faza
3. Sufinansiranje I
finansiranje kamate
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava Idejna faza
4. Poboljšanje rase I
sorti
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava Idejna faza
Prioritet: Ekonomski razvoj
Strateški cilj: Pružanje podrške poljoprivrednicima
2.1.4 Program: Redovno premeravanje i ispitivanje kvaliteta zemljišta
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Planiranja sredstava
u budžetu za
premeravanje I
ispitivanje kvaliteta
zemljišta
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava U toku
2.
Premeravanje I
ispitivanje kvaliteta
zemljišta
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava U toku
41
Prioritet: Ekonomski razvoj
Strateški cilj: Pružanje podrške poljoprivrednicima
2.1.5 Program: Izgradnja jezera i kanala Kula-Mali Iđoš
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Studija izvodljivosti
i projekat za
izgradnju kanala
Lokalna
samouprava,
Vode
Vojvodine
JP Vode
Vojvodine
Izrađena studija
I projekat
2. Studija izvodljivosti
i projekat za jezero
Lokalna
samouprava,
Vode
Vojvodine
JP Vode
Vojvodine Idejna faza
3. Izgradnja kanala
Kula-Mali Iđoš
Lokalna
samouprava,
Vode
Vojvodine
JP Vode
Vojvodine U toku
4. Izgradnja jezera
Lokalna
samouprava,
Vode
Vojvodine
JP Vode
Vojvodine
Postoji plan
generalne
regulacije
5. Uređenje okoline
jezera
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
IPA fond
Idejna faza
Prioritet: Ekonomski razvoj
Strateški cilj: Pružanje podrške poljoprivrednicima
2.1.6 Program: Strategija ruralnog razvoja i podsticanje proizvodnje energije iz bio mase
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1. Izrada strategije
ruralnog razvoja
Lokalna
samouprava,
Lokalna
samouprava U toku
2.
Podsticanje
proizvodnje
energije bio mase
Lokalna
samouprava
Republika
Srbija, IPA
fondovi
Idejna faza
Prioritet: Ekonomski razvoj
Strateški cilj: Pružanje podrške poljoprivrednicima
2.1.7 Program: Katastar kultura
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1. Izrada projekta
katastra kultura
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava Idejna faza
2. Izrada katastra
kultura
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava Idejna faza
42
Prioritet: Ekonomski razvoj
Strateški cilj: Povećanje zaposlenosti
2.2.1 Program: Privlačenje investicija
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1. Promocija
industrijske zone
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava Idejna faza
Prioritet: Ekonomski razvoj
Strateški cilj: Razvoj turizma
2.3.1 Program: Razvoj gastronomskog turizma- vinske ture
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Priključivanje u
projekat turizma –
Putevi vina
Vojvodine
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava Idejna faza
2. Promocija vinskih
tura
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava Idejna faza
Prioritet: Ekonomski razvoj
Strateški cilj: Razvoj turizma
2.3.2 Program: Promocija postojećih turističkih manifestacija i seoskog turizma
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Promocija
postojećih
turističkih
manifestacija
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava U toku
43
Prioritet: Društveni razvoj
Strateški cilj: Razvoj zdravstvenog i socijalnog sektora
3.1.1 Program: Unapređenje socijalne zaštite
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Razvoj van
institucionalnih
oblika zaštite starih
lica
Lokalna
samouprava,
Centar za
socijalni rad
(CSR)
Lokalna
samouprava, AP
Vojvodina,
Republika Srbija
i IPA fond
U toku
2.
Ažuriranje
evidencije starih
lica na teritoriji
opštine
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava Idejna faza
3. Unapređenje uluge
pomoć u kući
Lokalna
samouprava,
NVO
Lokalna
samouprava Idejna faza
4.
Integracija osoba sa
invaliditetom i
razvoj usluga
dnevnog boravka
Lokalna
samouprava,
NVO i Centar za
socijalni rad
(CSR)
Lokalna
samouprava, AP
Vojvodina,
Republika Srbija
i IPA fond
Idejna faza
5.
Prilagođavanje
javnih površina i
prostora u javnim
institucijama za
osobe sa
invaliditetom
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava, AP
Vojvodina,
Republika Srbija
i IPA fond
Idejna faza
6.
Poboljšanje
kvaliteta života
romske populacije i
ostalih
marginalizovanih
grupa
Lokalna
samouprava,
Centar za
socijalni rad
(CSR) Zajednica
Roma
Lokalna
samouprava, AP
Vojvodina,
Republika Srbija
i Grant EU
U toku
7. Integracija Roma
Lokalna
samouprava,
Centar za
socijalni rad
(CSR), Zajednica
Roma
Lokalna
samouprava, AP
Vojvodina,
Republika Srbija
i Grant EU
U toku
8. Podsticanja
nataliteta
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
Republika Srbija,
AP Vojvodina
U toku
9. Razvoj inovativnih
lokalnih usluga
Lokalna
samouprava i
NVO, Centar za
socijalni rad
(CSR)
Lokalna
samouprava, AP
Vojvodina,
Republika Srbija
i IPA fond
Idejna faza
44
Prioritet: Društveni razvoj
Strateški cilj: Razvoj zdravstvenog i socijalnog sektora
3.1.2 Program: Unapređenje zdravstvene zaštite
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Izrada projekta
rekonstrukcije i
modernizacije
Doma zdravlja
Lokalna
samouprava,
AP Vojvodina
Lokalna
samouprava U toku
2.
Izrada projekta
rekonstrukcije i
modernizacije
ambulante u
Feketiću
Lokalna
samouprava,
AP Vojvodina
Lokalna
samouprava Idejna faza
3.
Izrada projekta
rekonstrukcije i
modernizacije
ambulante u
Lovćencu
Lokalna
samouprava,
AP Vojvodina
Lokalna
samouprava Idejna faza
4.
Rekonstrukcija I
modernizacija
Dome zdravlja
Lokalna
samouprava
AP Vojvodina,
Republika
Srbija
U toku
5.
Rekonstrukcija I
modernizacija
ambulante u
Lovćencu
Lokalna
samouprava
AP Vojvodina,
Republika
Srbija
Idejna faza
6.
Rekonstrukcija I
modernizacija
ambulante u
Feketiću
Lokalna
samouprava
AP Vojvodina,
Republika
Srbija
Idejna faza
7. Opremanje Doma
zdravlja
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
donacije
Idejna faza
8.
Opremanje
ambulante u
Lovćencu
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
donacije
Idejna faza
9.
Opremanje
ambulante u
Feketiću
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
donacije
Idejna faza
10. Razvijanje kućnog
lečenja
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
AP Vojvodina,
Republika
Srbija
Idejna faza
45
Prioritet: Društveni razvoj
Strateški cilj: Očuvanje kulturno istorijskog nasleđa
3.2.1 Program: Revitalizacija kulturnih znamenitosti
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Obnova kulturno
istorijskih spomenika i
objekata tradicionalne
arhitekture
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava Idejna faza
2. Obeležavanje spomenika
kulture
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava Idejna faza
3. Modernizacija biblioteka Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
AP Vojvodina,
Republika
Srbija
Idejna faza
Prioritet: Društveni razvoj
Strateški cilj: Poboljšanje uslova za školovanje
3.3.1 Program: Obezbeđenje boljih materijalno-tehničkih uslova za rad u školama
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Izrada projekta za
rekonstrukciju školskih i
predškolskih objekata
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava Idejna faza
2. Rekonstrukcija školskih i
predškolskih objekata
Lokalna
samouprava
AP Vojvodina,
R. Srbija, IPA
fond
Idejna faza
3.
Modernizacija i
opremanje školskih i
predškolskih objekata
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
AP Vojvodina,
Republika
Srbija
Idejna faza
4.
Kontinuirana edukacija
zaposlenih za dualno
obrazovanje
Lokalna
samouprava
AP Vojvodina,
R. Srbija, IPA
fond
Idejna faza
46
Prioritet: Društveni razvoj
Strateški cilj: Poboljšanje uslova za školovanje
3.3.2 Program: Obezbediti redovan i adekvatan prevoz đaka u škole i na sportske aktivnosti
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1. Nabavka autobusa za
prevoz đaka
Lokalna
samouprava
AP Vojvodina,
Republika
Srbija, IPA fond
Idejna faza
Prioritet: Društveni razvoj
Strateški cilj: Saradnja sa drugim lokalnim samoupravama
3.4.1. Program: Saradnja sa drugim opštinama
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Intenziviranje saradnja sa
opštinama sa kojima se
teritorijalno graniči
opština
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
IPA fond
Postoji u
manjoj meri
2.
Intenziviranje sa ostalim
opštinama u Banatu i
Bačkoj
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
IPA fond
Postoji u
manjoj meri
Prioritet: Društveni razvoj
Strateški cilj: Saradnja sa drugim lokalnim samoupravama
3.4.2. Program: Preko granična saradnja sa lokalnim samoupravama u Mađarskoj i Crnoj Gori
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Uspostavljanje preko
granične saradnje sa
lokalnim samoupravama
u Mađarskoj
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
IPA fond
Postoji u
manjoj meri
2.
Preko granična saradnja
sa lokalnim
samoupravama u Crnoj
Gori
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
IPA fond
Postoji u
manjoj meri
47
Prioritet: Društveni razvoj
Strateški cilj: Poboljšanje uslova za razvoj sporta
3.5.1. Program: Izgradnja, rekonstrukcija i održavanje sportske infrastrukture
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1. Opremanje sportske
dvorane
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
AP Vojvodina i
donatori
U toku
2. Opremanje fiskulturnih
sala u školama
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
AP Vojvodina,
Republika
Srbija IPA fond
U toku
Prioritet: Društveni razvoj
Strateški cilj: Izgradnja sportsko rekreativnog sadržaja
3.6.1. Program: Izgradnja pešačke i biciklističke staze, propratnih rekreativnih sadržaja
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Izrada projekta za
izgradnju pešačke,
biciklističke staze,
propratnih rekreativnih
sadržaja oko jezera
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava Idejna faza
2. Izgradnja pešačke staze
oko jezera
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
AP Vojvodina,
Republika
Srbija IPA fond
Idejna faza
3. Izgradnja biciklističke
staze oko jezera
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
AP Vojvodina,
Republika
Srbija IPA fond
Idejna faza
4. Izgradnja teretane na
otvorenom
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
AP Vojvodina,
Republika
Srbija IPA fond
Idejna faza
5. Izgradnja dečijeg
igrališta
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
AP Vojvodina,
Republika
Srbija IPA fond
Idejna faza
6. Izgradnja bazena Lokalna
samouprava
AP Vojvodina,
Republika
Srbija IPA fond
Idejna faza
48
Prioritet: Društveni razvoj
Strateški cilj: Informisanje
3.7.1. Program: Obezbediti pokrivenost radio i televizijskim programom lokalnog tipa
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Aktivnosti pronalaženje
rešenja za lokalnu
televiziju i lokalni radio
(javno-privatno
partnerstvo)
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
privatno
partnerstvo
Idejna faza
Prioritet: Društveni razvoj
Strateški cilj: Unapređenje rada javne uprave
3.8.1. Program: Jačanje kapaciteta opštinske uprave
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1. Opremanje organa
uprave
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
AP Vojvodina,
R. Srbija
U toku
2. Edukacija i
osposobljavanje kadrova
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava Kontinuirano
3. Elektronska kancelarija Lokalna
samouprava
Republika
Srbija U toku
4. Sertifikacija opštine Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava U toku
5. Uvođenje elektronske
evidencije imovine
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava, R.
Srbija, IPA fond
U toku
6. Elektronska evidencija
javne svojine
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava, R.
Srbija
U toku
Prioritet: Društveni razvoj
Strateški cilj: Nevladin sektor
3.8.1. Program: Jačanje saradnje sa nevladinim sektorom
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1. Unapređenje saradnje sa
nevladinim sektorom
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava Kontinuirano
49
Prioritet: Zaštita životne sredine
Strateški cilj: Uspostavljanje sistema za upravljanje otpadom
4.1.1. Program: Uspostavljanje saradnje sa centralnom deponijom u Subotici
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Uspostavljanje saradnje
sa centralnom deponijom
u Subotici
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava U toku
Prioritet: Zaštita životne sredine
Strateški cilj: Uspostavljanje sistema za upravljanje otpadom
4.1.2. Program: Sanacija divljih deponija
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Izrada projekta za
sanaciju I rekultivaciju
divljih deponija
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava Idejna faza
2. Sanaciju i rekultivaciju
divljih deponija
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
AP Vojvodina,
R. Srbija, IPA
fond
Idejna faza
Prioritet: Zaštita životne sredine
Strateški cilj: Uspostavljanje sistema za upravljanje otpadom
4.1.3. Program: Strategija za upravljanje otpadom
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1. Izrada strategije
upravljanja otpadom
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava Idejna faza
2.
Unapređenje opreme za
upravljanje otpadom
(vozila, kontejneri,
kante)
Lokalna
samouprava,
JKP Mali Iđoš
Lokalna
samouprava,
AP Vojvodina,
R. Srbija, IPA
fond
U toku
3. Edukacija stanovništva o
upravljanju otpadom
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava Idejna faza
4.
Razvoj saradnje sa
fabrikom za
uništavanjem otpada
životinjskog porekla
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava i
AIK Bačka
Topola DOO
Bačka Topola
Idejna faza
50
Prioritet: Zaštita životne sredine
Strateški cilj: Uspostavljanje uslova za upravljanje otpadnim vodama
4.2.1. Program: Rešiti problem septičkih jama izgradnjom kanalizacije i zatrpavanjem postojećih
septičkih jama
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Izgradnja projekta
priključka na
kanalizacionu mrežu
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
AP Vojvodina,
Vode
Vojvodine
Postoji projekat
i građevinska
dozvola
2. Saniranje i rekultivacija
septičkih jama
Lokalna
samouprava,
JKP Mali Iđoš
Lokalna
samouprava,
AP Vojvodina,
R. Srbija, IPA
fond
Idejna faza
Prioritet: Zaštita životne sredine
Strateški cilj: Uspostavljanje uslova za upravljanje otpadnim vodama
4.2.2. Program: Odvođenje atmosferskih padavina
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1.
Čišćenje I održavanje
kanala za odvod
atmosferskih padavina
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava,
Vodoprivreda
Idejna faza
2. Čišćenje korita reke
Krivaje
Lokalna
samouprava,
Vode
Vojvodine
Lokalna
samouprava,
AP Vojvodina
U toku
3. Izgradnja kanala Kula-
Mali Iđoš
Lokalna
Samouprava,
Vode
Vojvodine
Vode
Vojvodine U toku
51
Prioritet: Zaštita životne sredine
Strateški cilj: Pošumljavanje
4.3.1. Program: Pošumljavanje
Broj Projekat/Aktivnost Nosilac
aktivnosti
Potencijalni
izvor
finansiranja
Status
1. Izrada projekta za
pošumljavanje opštine
Lokalna
samouprava
Lokalna
samouprava, Postoji
2. Pošumljavanje
rekultivisanih deponija
Lokalna
samouprava,
Vojvodina
šume
Lokalna
samouprava,
Vojvodina šume
Idejna faza
3. Pošumljavanje opštine u
skladu sa projektom
Lokalna sam.
Vojvodina
šume
Lokalna
samouprava,
Vojvodina šume
Idejna faza