Projekt Izrade stručnih podloga za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu –

projekt Ministarstva zaštite okoliša i prirode

Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030., s pogledom na 2050. godinu - pristup izradi podloga i djelomični rezultati

Vladimir Jelavić, Valentina Delija Ružić, Lin Herenčić,

25. Forum – Dan energije u Hrvatskoj Jedinstvena energetska i klimatska politika u otvorenom tržištu energije

Godina dana nakon COP21(18. studeni 2016., Zagreb)

Institut za energetiku i zaštitu okoliša

Pri korištenju podataka i grafova iz ove

prezentacije potrebno je navesti izvor

Aktivnosti projekta izrade podloga NUS

1. konferencija

Sektorske radionice (5 radionica)

Savjetovanja sa dionicima

Prezentacije na konferencijama

2. Konferencija

3. Okrugli stolovi i predavanja

Nacrt Zelena knjiga

KonzultacijeAnalize

Bijela knjiga

Akcijski plan provedbe

Analiza stanja i potreba – SWOT

Mjere i učinci po sektorima

Određivanje scenarija 2030. do 2050.

Učinci scenarija na gospodarstvo, društvo i okoliš

Analiza osjetljivosti i prijetnji za provedbu

Bijela knjiga, Verzija 2

Aktualizacija podataka i novi scenariji Izrada u tijeku2016./početak 2017.

2015.

Sektori i vremenski horizont

SEKTORI

• ENERGETSKA POSTROJENJA

• INDUSTRIJA

• TRANSPORT

• KUĆANSTVA I USLUGE

• FUGITIVNE EMISIJE

• POLJOPRIVREDA

• GOSPODARENJE OTPADOM

• KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA, PROMJENE U KORIŠTENJU ZEMLJIŠTA I ŠUMARSTVO

VREMENSKI HORIZONT:

2020

2030

2050

COP21 - Globalni scenariji 2°C i Namjeravani nacionalno utvrđeni doprinosi (INDC)

Cilj EU 2020. i 2030.

-20% emisija stakleničkih

plinova

20%obnovljivi izvori

energije

20%energetska

učinkovitost

10%povezanost

< - 40%emisija

stakleničkih plinova

> -27%obnovljivi

izvori energije

> -27%*energetska učinkovitost

15%povezanost u el. ene. sust.

*bit će pregledani do 2020imajući u vidu razinu EU od 30%

2020

2030

Novi sustav upravljanja + indikatori

EU do 2030.

EU do 2050.

Izvor: Put za tranziciju prema konkurentnom niskougljičnom gospodarstvu u 2050. godini, EK 2011.

Ciljevi smanjenje emisije (u odnosu na 2005. godinu)

ne-ETS ETS

HR -7%

Nema kvote za države, dijele se samo dražbovna prava

HR +11%

Klimatsko energetski okvir 2030. (EK, 2014.)

Gdje je Hrvatska?

• Emisije 1990.-2012., Države članice Priloga 1 Kyotskog protokola Hrvatska (crveno)

Gdje je Hrvatska?

• TEKST

– tekst

– tekst

• TEKST

– teks

Razdvajanje gospodarskog rasta od emisija

Marakesh – COP22 / 2016.

Hrvatska, 2015

+7%

-21%

22. travanj 2016. New York, ratifikacija

www.europe.eu/clima/

Ministar Dobrović u Marakeshu

Emisija stakleničkih plinova 1990.-2012.

Emisije po sektorima Ugljični otisak, 2012.

Međunarodna solidarnost i razvojni ciljevi RH

UNFCCC

EU

Nacionalna razina

Sektori

Individualno

Hrvatska – obvezujući ciljevi prema EUemisije, OIE i EE

• 2030

– Akcijski klimatsko energetski plan do 2030. godine

– -7% emisije u ne-ETS sektoru

– Bez emisije u LULUCF sektoru

– Nacionalno utvrđeni ciljevi za IE i EE

• 2040

– Ciljevi će se utvrditi u tijeku 2025.-2030.

Proces modeliranja

Mjere za smanjenje emisije NUS-a

• 85 tehničkih mjera • 15 ne-tehničkih mjera

– Mjerila i kriteriji za mjere:

• Troškovna učinkovitost • Mogućnost zapošljavanja• Domaća komponenta • Razvoj lokalne ekonomije• Tehnička izvodljivost

Krivulja troškova mjera(pojednostavljeni prikaz, 2030. godina)

KRITERIJI ZA IZBOR MJERAZapošljavanje, domaća komponenta, lokalni razvoj

Vjetroelektrane

Sunčane elektrane

Kogeneracija na biomasu i bioplin

Male hidroelektraneEnergetska učinkovitost i

zamjena energenta u industriji

Mjere u ind. procesima

Intermodalna zamjena

Alternativna goriva, nabava vozila i infrastruktura

Rasvjeta i kućanski uređaji

Obnova ovojnice zgrada

OIE u zgradarstvu

Mjere u poljoprivredi

Gospodarenje otpadom

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

-100,00 -50,00 0,00 50,00 100,00 150,00 200,00

Zap

ošljav

an

je,

do

maća k

om

po

nen

ta,

razv

oj lo

kaln

e e

ko

no

mije (

na s

kali 0

-9)

Granični trošak smanjenja emisije u 2030. godini u NU1 scenarjiu u odnosu na NUR scenarij (EUR/t CO2e)

*Površina kruga* - Potencijal smanjenja emisija u 2030. godini (kt CO2e)

Energetika Industrija Promet Zgradarstvo i usluge Poljoprivreda Otpad

Scenariji Niskougljične

Scenariji NUS

• Postojeće mjere, postojeća regulativa i trendovi

• CO2 cijena u ETS do 10 EUR/t

• OIE 26,7% u 2030., 23,4% u 2050.

• 8% električnih vozila, 14% hibrid i plug-hibrid, 1% vodik, 10% biogoriva zaputnička vozila

• Postojeća EE regulativa , obnova zgrada 0,5% /godišnje nakon 2020.

Referentni scenarij

NUR

• Ispunjavanje međunarodnih obveza, smanjenje CO2 u ne-ETS sektoru više od 10% , u odnosu na 2005. u 2030.

• Visoke CO2 cijene u ETS-u, 10-100 EUR/tCO2 (2020-2050)

• Troškovno-učinkovite mjere

• OIE 33% u 2030, 47% u 2050.

• 62% renoviranih zgrada u 2050., 40% sunčevih sustava za toplu vodu

• 25% električnih vozila , 40% hibridnih i plug-in hibrida, 20% biogorivo

Postupna tranzicija

NU1

• Visoka ambicija u svim sektorima, cilj -40% u 2030 i -80% u 2050, visoka CO2 cijena

• 35% OIE u 2030., 68% u 2050.

• 92% obnovljenih zgrada u 2050.,

• 75% električnih vozila , 10% hibridnih i plug -in hibrida , 8% vodik, 30% biogoriva za putnička vozila, 80% teška vozila

• CCS na elektranama i cementnoj industriji

• Maksimalno tehnički izvedivo ali sa 3% nedefiniranih mjera – nove tehnologije

Snažna tranzicija

NU2

Energetska učinkovitost

243,64

386,84

-6,7% -1,8%-11,6%258,91

-15,4%

-28,5%

-16,4%

-38,1%

0

50

100

150

200

250

300

350

400

1990. 2000. 2010. 2013. 2020. 2030. 2040. 2050.

PJ

Ostvareno En. Strategija, održivi scenarij (2009.)

NUR scenarij NU1 scenarij

NU2 scenarij 3. NAP EnU (2014.) - cilj za 2020. godinu

293,04

Obnovljivi izvori energije

2012. 2020. 2030. 2040. 2050.

NUR 35,5 46,7 55,9 69,9 64,6

NU1 35,5 46,7 63,5 81,0 83,2

NU2 35,5 46,7 72,9 80,3 85,3

0,010,020,030,040,050,060,070,080,090,0

100,0

%

Električna energija

NUR

NU1

NU2

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

2012. 2020. 2030. 2040. 2050.

%

Promet

NUR

NU1

NU2

16,8

24,9

32,8

41,546,5

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

2012. 2020. 2030. 2040. 2050.

%

Ukupni udio

NUR

NU1

NU2

Ukupna emisija

NU1 NU2

U ne-ETS sektoru do 2030. godine emisije su niže od ograničenja koje će proizaći iz nove raspodjele opterećenja po državama članicama EU

Troškovi i koristi mjera u scenariju NU1 u odnosu na NUR scenarij (kumulativno)

U 2030. godini suma troškova i koristi iznosi 0,4% BDP-a, bez uračunavanja vrijednosti izbjegnutih eksternih troškova taj iznos je 0,7% BDP-a.

Neke glavne promjene u novoj verziji NUS-a(nova verzija u izradi)

• Rekalkulacija povijesnog niza emisije stakleničkih plinova 1990-2014. (kućanstva i domaći zračni promet)

- promjene u udjelu OIE (biomasa)

• Polazna godina projekcija 2014.

• Aktualizacija cijena tehnologija za OIE, posebice PV-a

• Aktualizacija ostalih podataka (novi referentni scenarij EU)

• Osim scenarija bez uvoza el. energije i scenarij s mogućim uvozom električne energije na razini dosadašnje prakse

• U sektoru gospodarenja otpadom snažnije uključivanje politike kružne ekonomije, prema novom prijedlogu Plana gospodarenja otpadom

• Hrvatska može ostvariti gospodarski rast uz smanjenje emisije stakleničkih plinova

• Prelaskom na put niskougljično razvoja otvaraju se nova zelena radna mjesta

• Prelazak na niskougljično gospodarstvo je ekonomski opravdan jer su ostvarene koristi zbog uštede goriva veće od troškova tranzicije

• Niskougljičnim scenarijima povećava sigurnost opskrbe energijom, održivostenergetske opskrbe, dostupnosti energije i smanjuje uvoz

• Osim smanjenja emisije stakleničkih plinova, scenarijima NU1 i NU2 smanjuje se emisija SO2, NOx i PM2.5 čime se smanjuje onečišćenje zraka, i ispunjavaju ciljne obveze emisije na razini EU za ove onečišćujuće tvari

• NOVI scenariji, imat će veći udio solarne energije, zbog sve nižih cijena fotonaponskih sustava

Zaključak

TEKST

HVALA