ÒSTARIH DANAÓ - Adventisti HrvatskaU 16. st., nakon „to si je francuski kralj Francis I....

�� √ sijeËanj-oæujak 10. √ OOddjjeekk

alu na stranu, ovaj tekst nije posebno namijenjen starim osobama.Ovih nekoliko Ëinjenica pozivaju mlade na razmiπljanje, podsjeÊajuÊiih da se danas æivi. Danas se stvaraju prijateljstva, ostvaruju snovi,piπu ljubavna pisma, posjeÊuju daleke zemlje ili pak isprobava ukusna

hrana. Danaπnji potencijal se mora iskoristiti. Sutra Êe biti kasno. A æivottako brzo teËe, ‘i mi odlijeÊemo’, kaæe 90. psalam. Iako je oËigledno da Êenaπa mladost biti vrijedna samo ukoliko se iskoristi za ono πto je kvalitetno,Ëinjenica je da takvo razmiπljanje ne poziva na pasivnost. Iako moæda nijejednostavno razluËiti πto je dobro a πto zlo, to ne znaËi da smo pozvani bitisamo promatraËi, gledatelji koji nemaju moguÊnost reagiranja. Mi smo viπeod toga, s perspektivom osmiπljavanja boljega svijeta Ëiji nastanak iosmiπljavanje proizlazi iz neumorne energije mladosti. Mi danas imamopravo na avanture, ostvarenja, na uæivanja, na greπke, Ëak i na padove.Danas smo u pravom smislu te rijeËi opijeni æivotom, onim pravim,iskrenim, autentiËnim. KrπÊanstvo je radost, ljubav, oduπevljenje. KrπÊanstvoje akcija i æudnja za idealima. Bog nas je stvorio da moguÊnosti naπeg biÊaiskoristimo, da u potpunosti iskaæemo svoju posebnost. Nitko drugi to nemoæe uËiniti umjesto nas. Æivimo stoga smjelo, hrabro, dostojanstveno.Posluπajmo savjet mudrog Salomona: "Raduj se, mladiÊu, svojemu mladomæivotu! Neka vedro bude tvoje srce u mladim danima! Idi kamo te tvoje srcevuËe i kamo te oËi zovu! ... Spominji se svojega Stvoritelja u mladim danimaprije nego dou zli dani i prispiju godine za koje veliπ: ‘Ne sviaju mi se!’”(Propovjednik 11,9 - 12,1) √

10 PREDNOSTI“STARIH DANA”10 PREDNOSTI

“STARIH DANA”Autor nepoznat

Ako dobro razmislite, u izvjesnom smislunije loπe ostarjeti (10 prednosti):

• UopÊe vam nije potrebno da Ëitate novine ili gledate televizor da biste saznali kakvo Êe vrijeme biti sutra.Vaπi zglobovi vam daju mnogo toËniju informaciju od svih meteoroloπkih prognoza.

• Sve πto ste godinama uzaludno plaÊali za zdravstveno osiguranje sada poËinjete maksimalno koristiti.

• Imate loπ tek, ali ne uzrujavajte se. Vi toliko malo jedete da je vaπ proraËun ravan onome πto jedna prosjeËna obitelj plaÊa za ishranu svoga kanarinca.

• Viπe nemate potrebu kupovati novu odjeÊu. Ova koju imate Êe sigurno izdræati koji mjesec.

• Vaπ vid ne moæe se pogorπati. Dok one koji su mlai razoËarenje tek oËekuje.

• Ne morate se brinuti hoÊete li dobiti kaznu za brzu voænju. Vaπ automobil odavno nitko nije vozio. Uostalom, sada sve u vaπem æivotu ide sporo. Jedino se s vremena na vrijeme zapitate hoÊete li dovoljno brzo stiÊi obaviti nuæne potrebe.

• Baπ vas briga πto se odvjetnici umnoæavaju na sve strane. Nitko vas neÊe optuæiti za seksualno uznemiravanje.

• Ako morate otiÊi u banku dati posljednje upute u vezi s vaπim novcem i tada se dogodi neka otmica, ne bojte se. Sigurno Êe vas prve pustiti.

• Viπe ne morate pisati pisma ili obavljati dosadan ritual slanja novogodiπnjih Ëestitki. VeÊina vaπih poznanika su veÊ napustili ovaj svijet.

• Moæete povjeriti svoje tajne vaπim malobrojnim prijateljima. Oni ionako sve zaborave.

©

sijeËanj — oæujak2010.

Cijena 10 kn

≈ IzdavaË i osnivaËOdjeljenje za mladeæKrπÊanske adventistiËkecrkve

≈ Glavni urednikZlatko [email protected]

≈ Adresa uredniπtvaOdjekPrilaz Gjure DeæeliÊa 7710000 ZagrebHrvatskatel. (01) 2361 923faks (01) 2361 [email protected]

≈ UredniπtvoNeven KlaËmerSanja PorobijaMartina SalajsterMarija SkobeDejan StanjeviÊDiana ©poljarIvona VratariÊ

≈ LekturaTihana Karika

≈ KorekturaTünde Torma

≈ GrafiËkooblikovanjeSanja ©eb, Cat design

≈ TisakTipomat

≈ Naklada900 kom.

ISSN 1331-5994

Godina 21 ≈ broj 105

[RIJE» UREDNIKA ]“Sve πto on Ëini lijepo je u svojevrijeme.” (Prop 3,11)

akvog prekrasnog Bogaimamo! Kada Bog stvara, On sve Ëini lijepim — za oËi,za srce, za duπu. On stvara

da bismo uæivali u tome, radovali se,divili. Bog nije stvorio sivi svijet, veÊsvijet prepun boja. Nije se zadræaosamo na nekoliko biljnih ili æivotinjskihvrsta, veÊ je stvorio bezbroj prekrasnihæivotnih oblika. Bog nas nije æeliooblikovati kao automate bez osjeÊaja i osjetila, veÊ kao razumna biÊa koja se raduju svakom trenutku prekrasnogæivota kojeg je On stvorio. I On se radovao onome πto je stvorio.

Iznad svega, mi imamo prednost diviti se Boæjoj ljepoti, ljepotiNjegovoga karaktera, Njegove ljubavi i pravde. Cilj naπega æivotatrebao bi biti da se ljudi dive Isusu, a ne da bilo Ëime (pa iljepotom) paænju usmjeravamo na sebe.

Bog æeli da se divimo i ljepoti svega πto je On stvorio — prekrasnojprirodi (pogotovo u ovo proljetno vrijeme), veliËanstvenomsvemiru, predivnim ljudskim biÊima, umjetniËkim djelima koja sustvorili oni koji su oblikovani na Njegovu sliku.

U svom osobnom æivotu Bog æeli da teæimo za unutarnjomljepotom, ljepotom koja nije prolazna, ljepotom koja moæeprirediti veÊu radost nego bilo kakva izvanjska ljepota.Istovremeno, Bog nema niπta protiv izvanjske ljepote. Njemu jedrago da njegujemo zdrav i lijep izgled, sve dotle dok ostajemoskromni i dok teæimo da se ljudi dive Bogu, a ne nama. Biblijaukazuje i na opasnost ljepote, navodeÊi brojne primjere ljudi ilianela koji su bili lijepi, ali koji su se uzoholili i zbog toga nagrdiliprekrasni karakter koji je Bog u njima stvorio. Nadalje, spominjepojedince koji su bili zavedeni nekom krivotvorinom prave ljepote,neËim πto je bilo lijepo za oko, ali propast za duπu!

Prije nego vas prepustim Ëitanju ovoga broja Odjeka koji govori oblagoslovima i opasnostima ljepote, æelio bih najaviti novogaurednika Odjeka i novoga vou djece i mladih, Slobodana BobuMarËetu. On je i dosad radosno i uspjeπno suraivao u radu smladima, posebno s izviaËima i s mladima u Maruπevcu. OdsljedeÊega broja on preuzima ureivanje Odjeka, a veÊ je preuzeosluæbu voditelja Odjela za djecu, mlade i izviaËe. Od srca muæelim puno lijepih trenutaka i radosti u sluæbi za mlade.

Osobno mogu reÊi da mi je bio uæitak u zadnjih 15 brojeva Odjekasuraivati sa Ëlanovima uredniπtva Odjeka (kojima se od srcazahvaljujem), a naravno i sa svima vama Ëitateljima. To su bilizaista lijepi i nezaboravni trenuci! Posebno mi je bilo lijepo druæitise s vama na kampovima, ljetnim teËajevima, kongresima,saborima, u osobnom kontaktu, u zajedniËkoj sluæbi za bliænje iradu za Boga. Odlaskom u Maruπevec nadam se joπ mnogimlijepim trenucima u druæenju s mladima. Stoga, akovas Bog usmjeri da se za svoje æivotno zvanjepripremate u Srednjoj πkoli u Maruπevcu ili naAdventistiËkom visokom teoloπkom uËiliπtu,vjerujem da Êemo zajedno provesti joπ mnogoprekrasnih trenutaka u divljenju Boæjoj ljepoti iosobnom usklaivanju s Boæjim predivnimkarakterom. √

OOddjjeekk ≈ sijeËanj-oæujak 10. ≈��

K


Ideal ljepoteIdeal ljepote ovisi o kulturnom kontekstu, a uokviru iste kulture Ëesto se mijenja tijekomvremena. Evo nekoliko primjera. U 15. st.dame iz gornjeg staleæa sjeverne Europebolno su Ëupale svoju kosu iznad Ëela kako biim ono bilo viπlje. Dame u Italiji smatrale suplavu kosu simbolom ljepote i pripadnostiviπem staleæu. Stoga su, osim koriπtenja bojai bjelila za kosu, znale sjediti na suncu ponekoliko sati. U 16. st., nakon πto si jefrancuski kralj Francis I. sluËajno spalio kosu,muπkarci su poËeli nositi kratku kosu, bradu ibrkove. Engleska kraljica Elizabeta postavila jetrend bijele puti, rumenih obraza i crvenekose. Æene su je slijepo slijedile pudrajuÊisvoje lice bijelim prahom ne mareÊi πto je tobilo bijelo olovo — otrovni sastojak. Elizabetaje imala boje u svojim obrvama, na usnamate je Ëak alabastrenim olovkama bojala vene.Muπka frizura Rudolpha Valentina (zalizanakosa s razdjeljkom) koliko god bila “out”,danas je nekim “celebrityima” vrlo “in”. Nezaboravimo afroameriËku populaciju u prvojpolovici 20. st. koja je luæinom (?!) ravnalasvoju kosu (tzv. “conk”). Moglo bi se ostilovima i trendovima ljepote govoriti joπdosta toga i zavrπiti s heroinskom princezom,kako ju nazivaju, Kate Moss kao idealuljepote danas. Vaæno je naglasiti da uvijek postoji netko tkodruπtvu u cjelini te pojedincu nastojioblikovati, a nerijetko nametnuti kriterij iidealnu sliku ljepote. Danas su to definitivnomediji. Kakav je odnos izmeu medija i naπe

osobneslike ljepote? Danas akoæelite kupiti automobil, kruh i mlijeko, stan,bilo πto, a ponekad to doista mogu bitibanalne stvari poput praπka za rublje, tajproizvod gotovo uvijek reklamiraju osobe“savrπenih” proporcija i “savrπenog” izgledakoji odgovaraju trenutno postavljenom idealuljepote. Kakav je to ideal? Ukratko, buditemrπavi i mladi. PromatrajuÊi medije, evoπto nalazimo.

Industrija ljepoteSvijet reklama, filmova, Ëasopisa, televizije iostalih medija poigrava se svojom publikomstvarajuÊi nedostiæni i nezdravi ideal ljepotekako bi, jednostavno, prodao svoj proizvod.Uz dobro poznate korekcije Photoshopamodeli se prikazuju mrπavima i mladima, alistvarnost je gotovo uvijek drugaËija. Svakogadana u tim istim medijima Ëitamo i gledamoosobe zateËene bez πminke i shvaÊamo kakopostoji razlika izmeu reklame i stvarnosti.Izgleda da ova proturjeËnost medija nikomene smeta jer smo svi jednostavno zavedeninjihovom manipulacijom. Bez obzira πtodijetetska industrija godiπnje teæi oko 100milijardi dolara i bez obzira na to πto 95%korisnika bilo koje dijete povrati ili poveÊaprvobitnu tjelesnu teæinu, mi smo joπ uvijekopsjednuti dijetama. Mediji se ne rukovode, ito je Ëinjenica, zanimanjem za ljude tj. zanjihovo zdravlje i izgled nego prodajomneËijeg

Ideal ljepote • Industrija ljepote • Ideal ljepote • Industrija ljepote


proizvoda i zatose ne libe stavitiu æenski modniËasopis 11 putaviπe reklama zadijetetskeproizvode negou muπki Ëasopis.Tri Ëetvrtinenaslovnicaæenskih Ëasopisau sebi sadræe

najmanje jedan savjet vezan za poboljπanjetjelesnog izgleda dijetom, vjeæbom iliplastiËnom operacijom. I nemoj misliti da jeto zato πto se netko brine za tebe, to je zatoπto mediji æele prodati proizvod nekoga tkoje platio reklamno mjesto. Svaka Ëastiznimkama za koje mi je teπko vjerovati dapostoje. Da, pesimist sam.

PosljediceKoliko god post bio kvalitetna duhovnaaktivnost, kada ju prakticiraju tinejdæeri svakidrugi dan, to postaje ozbiljan znak da neπtonije u redu. Zbog medijskih pritisaka,

zbog mrπavih vrπnjaka tinejdæeri nerijetkoodluËe povuÊi radikalne poteze kako biizgledali poput svojih vrπnjaka ili joπ gore —svojih “celebrity” idola. Ekstrem je dakakoMTV emisija “I Want A Famous Face” u kojojsu se mladi ljudi podvrgnuli plastiËnimoperacijama kako bi izgledali poput svojeomiljene zvijezde. Moæda ti to (toplo se nadam) neÊeπ uËiniti,ali obrati pozornost na sljedeÊe. U hrvatskimbolnicama sve uËestalije na lijeËenje primajudjevojËice kojima su kosti uniπtene kao kod80-godiπnje starice. Oko 50 tisuÊa djece imladih boluju od nekog oblika poremeÊajaprehrane. Anoreksija i bulimija razarajumozak, probavni sustav i srce. Oko desetposto pacijenata od bolesti umire. Mladi sudepresivni, imaju manjak samopoπtovanja,razvijaju nezdrave prehrambene navike,preskaËu obroke, koriste tablete, namjernopovraÊaju i na kraju zavrπe na psihoterapiji(kao tinejdæeri). Dakako, ne moæemo medijeokriviti za sve, ali sigurno je da igraju glavnu

ulogu u tome. Logika medija je prikazati vitku i mladuosobu kao jedinu koja moæe biti sretna,uspjeπna i zdrava, kao osobu koju ljudipoπtuju. No bez obzira πto ljepota “otvaramnoga vrata” u æivotu, opsjednutostljepotom i predloæeni naËin njezinogadostizanja (muËenje tijela) i postajanja kaonetko tamo na slici ili televiziji moæe zatvoritimnoga vrata boljeg, sretnijeg, uspjeπnijeg isvakako zdravijeg æivota.

Etika medijaDa, mediji imaju etiku koju moraju poπtovati.Ta etika se sastoji od istinoljubivosti, toËnosti,objektivnosti, nepristranosti, poπtenja i javneodgovornosti. S obzirom na to koji idealljepote uzdiæu i na koji naËin to Ëine, smatraπli da je to u redu? Ako ne, ne znaËi li to da jeono πto oni nastoje plasirati pred svojupubliku ustvari velika “patka” iza koje se krijeogroman financijski interes. I ne samo to. Izatoga se krije sam Sotona koji kroz medijestvara sliku nedostiænih ideala koje moæedosegnuti vrlo mali broj

ljudi, i to za veliku cijenu. I πto se dogodikada ga ne dosegneπ, a postoji velikavjerojatnost da neÊeπ? U toj neumornoj trciodustat Êeπ naruπena zdravlja, bezsamopouzdanja i poπtovanja, izigran.

©to je bitnoBitno je prepoznati stvari koje nam seserviraju onakvim kakve one to doista jesu.Bilo bi najbolje kloniti se medija, ali zapoËetak dobro je uravnoteæiti informacijekoje mediji plasiraju pred tebe. Postoje idrugi naËini koji mogu uËiniti da se dobroosjeÊaπ poput duhovnosti, obrazovanja,druπtvenih aktivnosti i sliËno. Takoer,zdravlje je bitnije od izgleda, htio to priznatiili ne. Kada leæiπ u bolniËkom krevetu i pitaπse πto ti je to trebalo, tada shvatiπ πto si imaoi izgubio. I na kraju, nemoj sebe gledatisamo kao nakupinu koæe i miπiÊa koji baπ nestoje onako kako bi to htio. Ti si puno viπeod toga. Onaj koji te stvorio to dobro zna,znaπ li ti? √

Mediji i ljepota≈ Dejan StanjeviÊ

Ideal ljepote • Industrija ljepote • Ideal ljepote • Industrija ljepote


vako vrijeme, svaka zemlja, svaka civilizacija imaju ili su imali svoje specifiËnosti i svi su oni dali veÊi ili manji doprinos vjeËno promjenjivom

shvaÊanju ljepote. Iako se kroz kulture pojam ljepoteshvaÊao razliËito, sve kulture su je poistovjeÊivale s onimπto je dobro. Ljepota se definirala kroz ono πto nam sesvia ili kroz ono πto bismo æeljeli posjedovati. Lijepo jeneπto πto nas Ëini sretnima ili neπto πto je ugodno za oko.Govorimo o ljepoti kada uæivamo u njoj zbog onoga πtoona sama po sebi jest. I’Art Pour I’Art — umjetnost radiumjetnosti.

Razumijevanje ljepote kroz povijest povezivano je srazliËitim umjetnostima: u himnama se izraæavala skladomsvemira, u poeziji Ëarolijom koja ljudima donosi uæitak, uskulpturi prikladnom mjerom i simetrijom dijelova , uretorici primjerenim ritmom. Ona je jedna od temeljnihkategorija kojima se oznaËavaju temeljna svojstva. Granafilozofije koja se bavi ljepotom kao svojim predmetomnaziva se estetika. Na primjer, Sokrat razlikuje ljepotubarem kroz tri estetske kategorije:

1. Idealna ljepota koju predstavlja priroda2. Duhovna ljepota koju duπa izraæava kroz pogled3. Korisna ljepota koja je funkcionalna.

Kroz stoljeÊa se ogledala i kroz umjetniËka djela. Izraæavalase kroz slikarstvo, kiparstvo, arhitekturu, ali i kroz zanate,

kroz glazbu i knjiæevnost te kroz prirodui ljude. S obzirom na πirokopodruËje shvaÊanja i filozofiranjao ljepoti koje traje veÊ stoljeÊima,odluËila sam napraviti kratki osvrtna povijesni pregled ljudskeljepote. (naglasak na kratki)

SS

U drevnom Egiptustilizirani lik kraljiceNefretete bio jeupravo nenadmaπiviuzor ljepote.

Estetski ideal ustaroj GrËkoj uvijekje bio povezivan sdrugim osobinama.Na pitanje o krite-riju vrednovanjaljepote, npr. delfskoproroËanstvo odgo-vara: ”Najpraved-nije je najljepπe.” U svojim skulptura-ma nisu idealiziralisamo golo ljudskotijelo, veÊ sunastojali izrazitipsihofiziËku ljepotuπto duπu i tijelodovodi do sklada. U zdravom tijelu je i zdrav duh.

Renesansna æena sluæise raznim umijeÊimauljepπavanja i velikupozornost posveÊujekosi. Za Talijane u dobarenesanse “plava æena”znaËila je i lijepa æena.Zato su mnoge tamno-kose Talijanke bojilesvoju kosu.

Martina Salajster


Nakon ovih nekoliko kratkih crtica o pojmu ljepote koja polaze odljudskog shvaÊanja, moram neπtoreÊi i o Onome tko je tu ljepotustvorio. Ljepota Stvoritelja ogleda se prije svega u ljepoti svegastvorenog, a upravo ta vidljivaljepota je prvi vidljivi znak Boæjeljubavi. U svjetlu onoga πto namBiblija otkriva o naπem izgledu,saznajemo da smo svi mi prvobitnostvoreni na sliku Boæju. Naravno dase to ne odnosi samo na izvanjskuljepotu, veÊ da je Bog htio preslikatiu nas i sliku svoje osobnosti, svojegkaraktera kako bi Njegovo vrhunskodjelo stvaranja bilo savrπeno ipotpuno. Iako smo grijehom veÊpopriliËno degradirani i tjelesno imoralno, u svakome od nas, kolikogod bili lijepi (ili manje lijepi)izvana, postoji i neka duhovnavrijednost koju nam je dao Bog.

Neki afriËkinarodi nalazeljepotu ukiÊenju iukraπavanju,naroËitonakitom.

Ljepota dolazi od Boga i on ju je izraziokroz mnoge ljudske rase ovoga svijeta.Prirodna ljepota crvenkaste kose ipjegavog lica odraz je Boæjegstvaralaπtva i kreativnosti.

Tamnoputi ljudi takoerimaju svoju idealnu ljepotu.

Lica Eskimki ibez πminkezraËe πarmom iblistavomljepotom. Svijet Dalekogistoka oduvijekje bioizvanrednoËaroban zamnogezapadnjake.

U 20. stoljeÊu ljudi slijede idealeljepote koje im nudi svijetkomercijalne potroπnje. Mediji poputËasopisa, kina, tv-a ne nude njezinjedinstveni model. Oni nudemjeπavinu svih njezinih veÊ poznatihideala. Ipak, meu tim mnoπtvomrazliËitih stilova Ëovjek 21. stoljeÊauæiva gotovo potpunu slobodu daizgradi vlastito shvaÊanje o ljepoti.

Prava ljepota, kaæu, ima mnogo oblika i lica. Naæalost,svakodnevni novi trendovi i medijski diktirane promjene umodi vrtoglavom brzinom mijenjaju ljudske ukuse ipoimanje “gospoice ljepote” dok je ona, baπ kao i Ëovjek,“stvorena jednostavna” (Prop 7,29). Stoga nemojmoocjenjivati ljude po fiziËkom izgledu, veÊ po onimunutarnjim vrijednostima, po spremnosti da se usavrπavaju i mijenjaju, jer se naπe prave vrijednosti ne nalaze NA nama,veÊ U nama. A kad se vrati On, izvor i stvoritelj svega lijepogi dobrog, nestat Êe zauvijek svaka dosadaπnja razlika izmeulijepih i onih manje lijepih. Nestat Êe svako oholo i ispraznousporeivanje, svaka ljubomora i taπtina, sve dijete igladovanja jer svi mi i sve oko nas bit Êe stvoreno iznova,lijepo i savrπeno. √


Lijepo u BiblijiUkoliko traæite rijeËi “lijepo”, “ljepota” isliËne u Bibliji, zamijetit Êete da se overijeËi i njihovi ekvivalenti pojavljujupriliËno rijetko. Uz to je zanimljivo da je“lijepo” najËeπÊe vezano za ljudskuljepotu, i to osobito æensku: “U svemonom kraju ne bijaπe æena tako lijepihkao Jobove kÊeri”, stoji u zavrπetku knjigeo Jobu (42,15). I drugi tekstovi govore oæenskoj ljepoti, “Sva lijepa koraËa kÊikraljeva u haljinama zlatom vezenim”,pjeva Psalam 45,15, ali desetak redakaispred pjeva i o kraljevoj, dakle, muπkojljepoti: “Lijep si, najljepπi od ljudskihsinova”. No, u kontekstu opisa te ljudskeljepote, pojavljuju se i drugi predmeti kojise smatraju lijepim: “Lijepa si, prijateljicemoja, kao Tirsa, krasna si kao Jeruzalem” i“lijepa kao mjesec”, dvije su usporedbe izπestog poglavlja Pjesme nad pjesmamakoje upuÊuju i na ljepotu dvaju razliËitihpredmeta — mjeseca kao Boæje tvorevinei gradova Jeruzalema i Tirse kaoeminentno ljudskih tvorevina.Osobitu teologiju ljepote nalazimo upoznatom stihu Prve Petrove, gdje seoznaËuje prava ljepota: “Ëovjek skrovitasrca, neprolazne ljepote, blaga i smirenaduha”. Time se ukazuje na ljepotu koja sene mjeri oËima, nego duhom, dakle,duhovna ljepota. Ovim spiritualiziranjemljepote ono πto je lijepo stapa se onimeπto je dobro.No, time se ne æeli zanemariti i onatjelesna ljepota, ljepota ljudi, prirode,graevina. Nju Biblija ne preπuÊuje, nitiosuuje, nego je naprotiv veliËa i visokovrednuje. Filozofski nastrojenom umuostaje nejasno po Ëemu se neπtoproglaπuje lijepim, nema definicije poputklasiËnih kriterija sklada, simetrije iporetka. A moæda takvo izbjegavanje

teoretiziranja i nije sasvim sluËajno, jer jeteπko reÊi πto lijepo Ëini lijepim.

Ljepota stvaranjaNo, Biblija o ljepoti ne govori samo utekstovima gdje se izravno spominje rijeË“lijepo”. VeÊ smo prije ukazali na to da selijepo i dobro znaËenjski dodiruju. Timviπe πto se lijepo oznaËuje kao neπto bezmane — “Sva si lijepa, prijateljice moja, inema mane na tebi”, pjeva Salomonsvojoj ljubavi (Pjesma nad pjesmama 4,7).I dobro je takoer neπto πto nema mane,baπ kao πto je svijet stvoren veomadobrim (Postanak 1,31), dakle, bezmane. Zapravo je tekst o stvaranju jedanod kljuËnih kad raspravljamo o biblijskojteologiji lijepog, osobito ako shvatimo da“dobro” znaËi i “lijepo”. “Dobro” (hebrejski tov) koristi se 7 putau prvom poglavlju Postanka. Svjetlost jedobra — kao πto smo i maloprije vidjelida je mjesec lijep, baπ zbog svjetlosti. Joπje Plotin govorio kako osim standardnihkriterija lijepog — reda, simetrije,proporcije — treba dodati i svjetlost kaoono πto daje ljepotu. Uistinu, upravo utoj “svjetlosti” kao duhovnoj kvaliteti se ikrije ona mala razlika izmeu jedneprosjeËne slike (koja ima i red, i simetrijui proporciju) i slike nekog umjetniËkogvelikana, koja ima i “svjetlost”, duhovnukvalitetu πto ju prepoznaje vrsno oko.Odvojenost kopna od vode takoer jedobra, ali i lijepa; da je ova kombinacijaljepπa nego da imamo samo kopno ilisamo more jasno je svakom tko je bio naobali mora ili iz zrakoplova gledao rasuteotoke po morskome plavetnilu.Dobra su i lijepa i stabla i sve bilje; dobrasu i lijepa nebeska svjetlila, Sunce, Mjeseci zvijezde, πtoviπe, u mnogo Ëemu suideal ljepote. Lijepa su i stvorenja, razne

TeoloπkiOd((ss))jek

≈ Æeljko Porobija

OOddjjeekk ≈ sijeËanj-oæujak 10. ≈��æivotinje i ptice, u svim njihovim bojama,veliËinama i oblicima.Zanimljivo je pritom vidjeti kako uvijekimamo frazu “i vidje Bog da je dobro”.Ljepota je, rekli bi neki filozofi, samo uoku promatraËa, ali stvaranje pokazuje daje ljepota iznad svega u oku boæanskogpromatraËa. No, to nipoπto ne znaËi daBog svojevoljno odreuje πto je lijepo,nego lijepo ima svoju objektivnost.Tekst o stvaranju se tu ne zavrπava: Bogkao kreator lijepoga stvara i ljude — prvokao neπto takoer dobro, a Adamovapjesma tek stvorenoj Evi ukazuje i nazamamnost æenske ljepote: “Gle” napoËetku same pjesme (znate dobro kakozaljubljen muπkarac moæe biti poetiËan)izraz je ushita ljepotom (Postanak 2,23).No, ljudi nisu samo lijepi, oni su ujedno isu-stvaratelji lijepoga: prekrasni Edenskivrt povjeren je ljudima da ga obrauju iËuvaju (2,15), πto definitivno znaËi i daga ukraπavaju. Ljudi su stvoreni sosjeÊajem za lijepo te sa sposobnoπÊu dastvaraju ljepotu, otuda ne Ëudi ono πtosmo veÊ vidjeli, da se ljudski artefaktiproglaπavaju lijepim. KrπÊanin nema problema s ljepotom kojustvara Ëovjek — ona je odraz ljepoteBoæjeg stvaranja. »ovjek ne bi mogaostvoriti niπta lijepoga kad ne bi Bog bioprvotni izvor sve ljepote. I tisuÊljeÊaljudske umjetnosti i glazbe ukazuju na tokolika se bogomdana sposobnoststvaranja lijepoga nalazi u Ëovjeku.Naravno, nije sve πto Ëovjek stvara lijepo idobro, i nije sve πto je lijepo jednakolijepo, no u svemu lijepome mi moæemoprepoznati onu izvornu ljepotu stvaranja.Katkad se moæda viπe bavimopronalaæenjem ruænoga, negoprepoznavanjem ljepote.

Ljepota BiblijeBiblija, dakle, piπe o ljepoti, ali je i samaBiblija lijepa.

Prvo, Biblija je jedna vrlo originalnaknjiga, bez presedana u povijestiumjetnosti. U njoj nema oponaπanjadrugih knjiæevnosti; biblijske knjiæevnevrste poput usporedbi (kojima je autorosobno Isus), apokalipsi, evanelja idrugih jedinstvene su u svjetskojknjiæevnosti. Kad se krene u nabrajanje svih vrhunskihknjiæevnih trenutaka u Bibliji, Ëovjekunaprosto zastane dah. PoËevπi od samogteksta o stvaranju svijeta, kojega smomalo prije prouËili, ulazimo u svijetuspjeπnih igara rijeËi, dubokih misli,prekrasnih opisa, kristalne strukture tekstai svega onoga zbog Ëega se Biblija idanas prouËava na sveuËiliπnimkatedrama za knjiæevnost.Izraelski narod nije stvarao velebnaarhitektonska djela poput Babilonaca iEgipÊana, ali je stvorio knjigu o kakvojdrugi narodi nisu mogli niti sanjati. Biblijakao Boæja rijeË æivi je dokaz da Bog voliljepotu, jer progovara kroz lijepu i dobrurijeË.

Umjesto zakljuËka — lijepo i dobroNajbitnije je da shvatimo kako lijepo idobro uvijek idu zajedno — ne moæeneπto biti lijepo, a da nije dobro, nitiobratno. Umjetnici znaju katkadeksperimentirati sa svojim djelima tako dase ona dræe estetskih kanona ujednokrπeÊi moralne kanone. Ono πto tadadobivamo moæda nije neπto ruæno, ali usvakom sluËaju neπto manje lijepo odonoga πto spaja dobrotu i ljepotu.Takoer, i neko lijepo lice koje neodsjajuje dobrotom manje je lijepo odlica koje je mnogostruko uljepπanodobrotom.KrπÊani se trebaju uËiti prepoznavanjuljepote, jer time lakπe prepoznaju i autorasve ljepote, nebeskog Umjetnika. KrπÊanitrebaju prouËavati Boæju rijeË traæeÊi unjoj i ono πto je lijepo, jer istina je i lijepai dobra. √


dluËila sam krenutina putovanje iotkrivati. Zbog

Ëega smo danas tolikoopsjednuti pitanjimaljepote: neËime tolikoapstraktnim, aliistovremeno i tolikokonkretnim? Zbog Ëeganam taj pojam irazmiπljanje o njemuodreuje naËin æivota,svakodnevne odabire,oblikuje naπe misli ikarakter? Zaπto nam neπto jest ilinije lijepo? Kojimkriterijima se ravnamo uprosuivanju?Svakodnevno se nalazimona putovanju kroz misli oljepoti. NajËeπÊe prispomenu na rijeË ljepotazamiπljamo lijepo lice nekeosobe, osmijeh malogdjeteta, lijepe slike izprirode, razigraneæivotinje. Sve je to lijepo.Ali koja je zapravo suπtinaljepote? Postoji li? Zaπtonas proganja?NajveÊa ljepota ikada suBoæja stvorenja. Sve πto je

stvorio bilo je savrπeno,dakle lijepo. Zaπto? JerBog ne moæe drugaËije.Sve πto On dotakne morabiti lijepo. Stvorio je toradi nas, da bismo naπimosjetilima uæivali u ljepoti.Upravo osjetilimadoæivljavamo ljepotu. Usvojoj namjeri otkrivanjalijepoga, srela sam se smnogim mislima ljudi kojisu izrazili svoje miπljenje oljepoti. Kaæe se da ljepotaleæi u oËima promatraËa.Svi smo razliËiti i drugaËijepromatramo okolinu,stoga se doæivljaj ljepoteneprestano mijenja. No, jeli ljepota samo subjektivnaili su neke stvarijednostavno lijepe bezobzira na promatraËe?Pitala sam se πto obiËnoæelimo od ljepote. Mislimda svatko od nas stvarasvoju predodæbu ljepote,sliku o njoj samoj i prematome sve promatramo utoj perspektivi. Koliko putasam se prevarila traæeÊiizvanjsku ljepotu. Sigurnovam se dogodilo neπto

sliËno. Pamtim trenutkekada sam upoznala ljudeza koje bih uvijek bezrazmiπljanja rekla da sulijepi. Izvana. Nakonrazgovora s njima iupoznavanja, ponekad sedogodilo da bi se mojapercepcija lijepoga skrozpromijenila i ti ljudi bi mise Ëinili bilo kakvima, aline i lijepima. Ako iznutranisi lijep, tvoje lice nemaizraæaja, kakvo god onobilo.Ljepota nisu samo pravilnecrte lica. Prava ljepota jeono πto iznutra izlazi napovrπinu.

Shvatila sam neπto: ljepotaje ono πto mi moæeizmamiti osmijeh na lice.Ono πto me moæe uËinitisretnom. To moæe biti pjevptice u gradskom parku,sunËeva zraka na tamnojstrani ulice, sretan smijehdjeteta, sjaj u oËima.Ljepota u ljudima je onoπto isijava iz njih, ononeπto zbog Ëega smosretni u njihovoj blizini jerzraËe. Kakvi su naπi prijatelji?Smatramo li ih lijepima?Primijetimo li njihovenedostatke i nesavrπenosti,prekomjernu teæinu iliakne na licu? Ne mogu sene sjetiti svoje prijateljicekoja nikada nijeprimjeÊivala ako bi senetko udebljao ili ponekadizgledao loπe. Govorila jeda voli svoje prijatelje itoliko su joj lijepi da sve teizvanjske stvari uopÊe neprimjeÊuje. To je ljepotaosobnosti koja ostavljadojam na druge. Na pitanje πto je ljepota,jedan od mojih prijateljarekao je sljedeÊe: “Akouzmemo u obzir da jeljepota prolazna, to znaËida je ona tjelesna, alismatram kako to onda nije

Unutarnjaljepota

≈ Marija Skobe

OO

OOddjjeekk ≈ sijeËanj-oæujak 10. ≈��prava ljepota. Zaπto bineπto vrijedno na Ëovjekubilo prolazno? Ispada da jeljepota u svima nama,samo se mora pronaÊi, apronalazi se stvaranjemvrijednosti u sebi.”Netko drugi je rekao:“Ljepota je spojunutarnjeg i izvanjskog ito je neπto apstraktno πtose ne moæe toliko opisatirijeËima, nego se moradoæivjeti i osjetiti.” Izgledada se najljepπe stvari nemogu vidjeti, one semoraju doæivjeti.

Ljepota je iskreni osmijeh isjaj u oËima. Moæe linamrgoena osoba bitilijepa? A moæe li iskrenonasmijana osoba biti ne-lijepa, bez obzira kakoizgleda? Ljepota je lijepoponaπanje. Pitala sam semoæe li zlobna osoba bitilijepa? Vjerojatno. Alipitam se kakva je toljepota? Moæda samo onaprolazna koju Êe godineuniπtiti i izobliËiti. Ako se netko ruæno odnosiprema nama, hoÊe li namta osoba biti lijepa?

Izvanjska ljepota je danasuvjetovana medijima. Izgodine u godinu ta slika semijenja. Ali unutarnjaljepota je postojana joπ odpoËetaka. Ipak, besmislenoje govoriti kako izvanjskaljepota nije bitna kadasmo svi svjesni kako je todanas kljuËan faktoruspjeha i djelovanja uæivotu. Ali ne i presudan.Izvanjska ljepota privlaËipozornost, ali samounutarnja je moæedugoroËno zadræati.Tuæno je kako nasrazmiπljanja o ljepoti Ëestomogu dovesti do osjeÊajainferiornosti. Ponekadnemamo samopouzdanjamisleÊi kako nismo

dovoljno lijepi. ©teta. Sdruge strane, imapredivnih ljudi za koje bisvatko rekao da su lijepi, aoni se osjeÊaju tuænomisleÊi da ih ta ljepotasputava jer puno viπetrebaju dokazivati svojeostale sposobnosti. Izgledada kao ljudi nikada nismozadovoljni onime πtoimamo. Ali ako vjerujemoda nas je Bog stvorio,zaπto bismo bilinezadovoljni s onimizvanjskim πto nam je dao?Pa valjda je Bog najboljeznao zaπto nam je daoodreene crte lica, bojukose i oËiju. Zaπto jeponekad teπko prihvatitida smo onakvi kakvima jeBog æelio da budemo?

Razmiπljam kako bi svijetbio ljepπe mjesto kadabismo u unutarnju ljepotuulagali barem djeliÊvremena koji ulaæemo uizvanjsku.

Moje putovanje s mislimao ljepoti zaustavilo se namislima Audrey Hepburn,jednoj od najljepπih æenasvijeta, barem premamiπljenju mnogih medija.Ako æena koja je Ëestoproglaπavana najljepπomæenom svijeta ima ovakvorazmiπljanje o ljepoti, zaπtobih ja mislila drugaËije?Mogu reÊi da su menjezine misli nadahnule:

“Za atraktivne usnegovorite ljubazno. Zadivne oËi gledajte onoπto je dobro u ljudima.Za dobru liniju dijelitehranu s gladnima. Zalijepu kosu dozvolite

djeci da provlaËe svojeprste kroz nju. Za dobro

dræanje hodajte saznanjem da nikada niste

sami. Ljudi, viπe negostvari, trebaju

obnavljanje,prosuivanje i

odræavanje; nikada neodbacujte druge.

Upamtite, ukoliko vamikada treba pomoÊ, naÊi

Êete je na krajevimasvake od vaπih ruku.

Kako odrastate, otkritÊete da imate dvije ruke:

jednu da pomognetesebi, a drugu da

pomognete drugima.Ljepota æene nije u

odjeÊi koju nosi, njenojfiguri ili frizuri. Ljepota

æene se ogleda u njenimoËima, jer su ona vrata

njenog srca, mjesto gdjeljubav poËiva. Ljepota

æene nije u njenojvanjπtini, nego se pravaljepota æene oËituje u

njenoj duπi. To je paænjakoju ona nesebiËno

pruæa, ljubav koju onapokazuje.”

Svjetlo u svjetiljci moæesvijetliti samo ako jeiznutra napunjenouljem. Prema istomnaËelu moæe zasvijetlitii ljepota. √

�� √ sijeËanj-oæujak 10. √ OOddjjeekkjerujem da je mnoge od vas netko veÊupitao o vaπoj vjeri. Pitali ste se: πtoodgovoriti toj osobi?! Pogotovo ako je taosoba cijenjena u vaπem druπtvu pa ne

æelite steÊi nadimak “fanatiËni vjernik” i odmah sizatvoriti vrata dobrog glasa i druπtva! Ili ste uæaru prve ljubavi prema Kristu veÊ svjedoËili,ispunjeni nadom, mirom, oprostom i æeljnisugovornika u “duhovnoj potrebi” kojemu bisteprenijeli dio onoga πto osjeÊate i proæivljavate, neshvaÊajuÊi da drugima moæda izgledate kaoprevareni Ëudaci poneseni emocijama i nekimpriËama iz povijesne knjige koju nazivaju Biblija.Ako ste zbog bilo Ëega joπ uvijek nesigurni uiskazivanju svoje vjere i pribliæavanju Kristabliænjima, ovo je bio pravi susret za vas.

Hmm, zanimljiva tema, 2 odliËna govornika(pastor Miki JovanoviÊ iz NjemaËke, misionar LeoNils Espana iz Albanije), 10 predavaËa u 11primamljivih radionica o praktiËnim pitanjima.ZvuËi kao neπto πto ne biste æeljeli propustiti! Ivjerujte mi — to niste smjeli propustiti!

U petak u poslijepodnevnim satima stigli smo uFreizeitheim Life centar u Crikvenicu. Iako nas jecijelim putem pratila obilna kiπa, radovali smo sevikendu ispunjenom duhovnim sadræajima, kao isusretu s poznatim licima te upoznavanju onih netako poznatih. Kako je lijepo kada se svi opetskupimo! Tada slijedi grljenje i rijeËi: “Hej, i ti situ, drago mi je πto te mogu vidjeti ovdje!”

Nakon reda pozdravljanja, grljenja i priËe, slijedijavljanje na recepciji kod Barbare. Osvjeæenjekiπnom danu bile su ponuene vesele majice rozai æute boje s natpisima TELL THE WORLD tepoticajnom slikom zrelog maslaËka Ëije laticejednostavno lete vjetrom noπene u πirokaprostranstva neistraæenog evaneoskog plodnogtla za rijeË Boæju. Zatim kreÊemo u istraæivanjehotela (odmaraliπta) tj. kreÊemo u svoje sobe.Moæda je kod nekih od nas doπlo do zabune pasmo duæe istraæivali i promijenili nekoliko cimera isoba dok sve nije sjelo na svoje mjesto (Barbara— zanimljiva tehnika upoznavanja!). No nitko senije bunio. Ostavili smo stvari, a za raspremanjenije bilo vremena — veÊ svi juriiiiiπ na veËeru,dok je joπ ima. Neki su nas upozorili da krenemona vrijeme jer je hrana odliËna, a znate πto vamostane ako kasnite — veliko niπta — a to si ipaknismo mogli priuπtiti. Obavijestili su nas dakuhinja treba naπu pomoÊ pri serviranju, brisanjustolova i posua, odnosno dobrovoljce za svakiobrok. I tu smo se pokazali kao uzorni krπÊani.

Okrijepljeni, nasmijeπeni i spremni za duhovnuporuku uputili smo se na bogosluæje gdjeupoznajemo πto nas Ëeka na brojnimradionicama: “Omladinsko bogosluæje kao evangelizacija” i“Izazov postmodernizma za crkvu i sluæbumladima” (Jochen Streit & Miki JovanoviÊ)“Kako razviti æarki æivot molitve?” i “Kako krozosobni kontakt ljude voditi Isusu?” (Leo NilsEspana)“Je li Krist razapet i za postmoderniste?” te “'Neka ih ne saæaljuje oko tvoje' — starozavjetnasaga o nasilju” (Æeljko Porobija)

V≈ Slaana Milak

OOddjjeekk ≈ sijeËanj-oæujak 10. ≈��“Biblijski rad s mladima” (Slobodan BoboMarËeta) “PraktiËno svjedoËenje u svjetovnom okruæenju”(Zoltan Sitkei) “SvjedoËenje od vrata do vrata” (Andre Crawford& Craig Gooden) “UmijeÊe javnog nastupa” (Zmago Godina) “Kako stvarno uæivati u sluæbi?” (Zlatko Musija)

Naime, svatko od njih ukratko je predstavio svojuradionicu i teme koje Êe obraivati. Toliko dobrihnaslova. Zbog toga su neki razvili i strategiju kojaÊe im radionica biti prva, a koja posljednja — nosvaka radionica ponavljala se 3-4 puta kako bi svimogli sudjelovati. Vrlo dobro zamiπljeno iorganizirano od strane organizatora (naπihmladih voditelja Saveza aktivnih studenata). Nakon naπeg prvog bogosluæja svatko je mogaona æeljenu radionicu. Neki su zbog svojestrategije moæda to propustili kako bi veËerproveli u druæenju, razgovoru, upoznavanju iliranijem odmoru nakon napornog radnog dana iputa. Mi drugi smo se nakon radionice okupilida izmijenimo dojmove i iskustva.

Subotnje jutro zapoËelo je suncem nakoncjelodnevne kiπe protekloga dana. U zajedniËkojjutarnjoj molitvi i misli iz Biblije poveo nas jeJosip. Zahvale Josipu na ohrabrujuÊim ipoticajnim listiÊima s citatima E.G.W. koje smomogli pronaÊi na stolovima tijekom doruËka zasve one koji se nisu uspjeli ranije diÊi na jutarnje!Nakon doruËka i joπ jedne radionice, slavili smoBoga i oduπevljavali se Boæjom rijeËju u kojoj nasje vodio misionar iz Albanije — Leo Nils Espana.

Miris mora, prelijep krajolik okupan sunËevomnesebiËnom toplinom izmamio nas je nakonposlijepodnevnog bogosluæja i ruËka uistraæivanje okoline πetnjom i druæenjem! Neki supodlegli umoru, dok smo mi drugi ponesenibogosluæjem slavljenja u pjesmi veliËali imevelikog Spasitelja uz more i zvuke gitare.....a biloje i onih koji se nisu dali niËime omesti te suraspravljali o duhovnim temama i izmjenjivalisvoja iskustva te se tako meusobno hrabrili!

Svaka od ponuenih radionica bila je vrlo dobroprezentirana, a tematika dobro obraena tj.prilagoena danaπnjem naËinu razmiπljanjamladih ljudi i opÊenito stavu druπtva premaduhovnim sadræajima. Osobno smatram da jesvatko tko je prisustvovao radionicama mogaopronaÊi neπto za sebe i svoj problem vezan uzodreenu temu, preispitati svoja uvjerenja istavove te pronaÊi mjesto gdje se nalazi teprihvatiti ili isprobati ponuena rjeπenja. Takosmo se npr. u radionici “Kako razviti æarki æivotmolitve?” mogli susresti s naËinom ostvarenjaprave prisnosti s Bogom kroz molitvu. Svi znamoda je vaæno i potrebno moliti se, jer je molitvarazgovor s Bogom. Ali πto ako smo zanemarilimolitvu? ShvaÊamo da se ponekad ne molimo jersmo obeshrabreni svojim slabostima i nemamopouzdanja u boæansku milost. Tako je s naπegglediπta ishod beznadan. No ohrabreni smo da semolimo jer je molitva kljuË u rukama vjere.Otvaramo srce Bogu kao prijatelju ne zbog togaπto Mu trebamo otkriti πto smo, veÊ da bismosebe osposobili da Ga primimo. Molitva nas


uzdiæe k Bogu i Ëesto je odgovor na sve æivotne probleme. Ona nas usklauje s boæanskommudroπÊu koja zna kako sve savrπeno prilagoditi. Bogu niπta nije nemoguÊe. Nema slabosti koja sene moæe pretvoriti u snagu. NauËili smo kako se moliti kroz 5 koraka: 1) Slaviti Boga, 2) Zahvaljivati,3) Priznati grijehe, 4) Traæiti, 5) U Isusovo ime molimo te. Ako budemo ustrajni na planini (molitva),imat Êemo mnogo iskustava u dolini (geto-grad).

U nedjelju poslijepodne krenuli smo u misijsku akciju u centar Rijeke. Do tamo smo krenuliorganiziranim prijevozom, a odaziv je bio velik. Podijelili smo se u skupine kako bismo se lakπerasporedili po razliËitim ulicama. Neki od nas provodili smo anketu i prikupljali odgovore na pitanjavezana uz osobnu duhovnost pojedinca te smo dijelili pozivnice za duhovna predavanja u Rijeci ilidopisnu zdravstvenu i biblijsku πkolu, ovisno o interesu pojedinca. Drugi su pak krenuli u izazov “Od vrata do vrata”. Bilo je tu svakakvih iskustava — ugodnih i ohrabrujuÊih i onih ne tako ugodnih.Dogovoreno vrijeme za ove aktivnosti bilo je oko 2h, πto, vjerujte mi, i nije baπ malo kao πto izgleda.Ponovni susret u busu za neke od nas bio je pun dojmova i æelje za prepriËavanjem iskustava, dok suse neki od nas zapitali: “Gdje sam pogrijeπio? Jesam li moæda premalo rekao?” i sl. U svakom sluËaju,ovakvo iskustvo misioniranja za sve nas bilo je poticajno na razne naËine te nam je omoguÊilo datestiramo svoje umijeÊe prenoπenja dobre vijesti.

Nedjeljna veËer bila nam je i posljednja veËer zajedniËkog bogosluæja i druæenja. Nakon Mikijeveteme “Sex, Drugs and Rock’n Roll” mnogi od nas izabrali smo igre u predvorju hotela uz smijeh,pjesmu, pokoji skeË i dobru zabavu s prijateljima. Bilo nas je i u glavnoj dvorani uz sviraËe u pjesmislavljenja, ali i u hodnicima i sobama u razgovoru, druæenju i upoznavanju.

Ponedjeljak je bio dan oproπtajnih rijeËi i prisjeÊanja na dobra iskustva s ovog susreta koje Êemoponijeti u svojim srcima duhovno okrijepljeni i osnaæeni za rad glasnika Boæje istine. √

≈ SABORI MLADEÆI 2010.Tema sabora:

“Ljubav sve podnosi” (1. Kor 13,8)

Za zagrebaËko podruËje: Zagreb 1 23. - 25. 4. 2010.

Za istoËnu Hrvatsku:Grubiπno polje 30. 4. - 2. 5. 2010.

Za Primorje:Pula 11. - 13. 6. 2010.

≈ STUDENTSKO KAMPIRANJE8. - 15. 8. 2010.Otok Veruda

Dodatneinformacije za ove

dogaaje pronai nawww.adventisti.infoi www.adventisti.hr

ili nazovi 091 2320 162

Postignut je konaËni dogovor o cijeni i vaænim pojedinostima

naπega putovanja za Finsku. Vjerujem da se i vi radujete tome

koliko i ja te da s nestrpljenjem oËekujete da krenemo na toliko dugo

oËekivani Camporee. Neki od vas su bili u Danskoj 2006. godine

na proπlom Camporeeu i znaju otprilike πto ih oËekuje, ali kako nam

iskustvo pokazuje, svaki kamp je neπto novo, neponovljivo i

nezaboravno iskustvo za sebe.

No za vas koji Êete prvi put biti na tako velikom skupu izviaËa

iz cijele Europe, a i πire, ovo Êe biti neπto posebno. Jedan tako

veliki Camporee uvijek sa sobom nosi puno iznenaenja, nevienih

stvari kako u izviaËkim vjeπtinama, opremi i iskustvu, tako i u

stjecanju novih poznanstava i prijatelja iz razliËitih zemalja, razliËite

nacionalnosti i boje koæe, a opet ujedinjenih u Kristu i ljubavi prema

Bogu, ljudima i prirodi. Moto kampa je Knjiga vjere — Faithbook.

Na kampu se oËekuje oko 3000 izviaËa. Zato budite spremni

predstaviti svoj KID i svoju zemlju, ali prije svega predstaviti sebe

kao krπÊanske izviaËe koji su ponosni πto mogu nositi Kristovo ime.

Prijavite se jednom od KrπÊanskih izviaËkih druπtava ili nama

direktno u Savez.

Idemo u Finsku! Pip hura! Pip hura! Pip hura!

si jeËanj - oæujak 10.

Truba .............................

........16

KID KornjaËe .........................17

©arena biblijska kocka ..........18

Moi, moi! ...........................

....20

Slika tjedna ...........................2

2

[≈ Broj 5 ]

KOCKA JE BA»ENA!

IDEMO ZA FINSKU!

VVaaππ BBoobboo SS.. MMaarrËËeettaa

�� √ sijeËanj-oæujak 10. √ PPAATTHHFFIINNDDEERR

oni je veoma dobrosvirao trubu, Ëak tolikodobro da su njegovutoËku uvrstili u zavrπnu

πkolsku sveËanost. Bio je veomaponosan na to. Odmah je poËeovjeæbati kako bi svoju skladbusavrπeno odsvirao. Vjeæbao je ivjeæbao danima, dok je nije mogao

odsvirati bez greπke.No, kako se pribliæavao kraj πkolske

godine, tako su i dani bivali svetopliji. Proljetno sunce je Tonijamamilo da cijela popodneva provede

vani u igri s prijateljima, umjesto da

bar djeliÊ vremena provede svirajuÊi.

Majka ga je opominjala da je zapustio

sviranje i da bi se moglo dogoditi da

zaboravi pjesmu, ali on bi samoodmahnuo rukom i istrËao van. Mislio

je da ju je toliko puta odsvirao da je

veÊ i vrapci na krovu cvrkuÊu, i da je

njemu, koji je toliko talentiran da je

Ëak pozvan svirati na sveËanosti,nepotrebno svakodnevno opetovati

ono πto je veÊ uvjeæbao. Tako je tek

povremeno uzimao svoju trubu isvirao desetak minuta, samo da moæe

mami reÊi da je on svoje odradio.Doπao je i dan generalne probe za

priredbu, samo dan prije glavnognastupa. Toni je doπao ravno s igraliπta

i s iznenaenjem ustanovio da se viπe

ne sjeÊa cijele melodije, da prsti ne

idu onako glatko kao prije i da nemoæe viπe dobiti onako lijepe tonove

jer su mu usta oslabila zbognedostatka vjeæbe. Uh! Cijelo topopodne je vjeæbao ne bi li se bar

malo vratio u staru formu, ali i uz sav

taj napor na priredbi je jedva nekako

odsvirao svoju skladbu. Ljudi su ga,

doduπe, ispratili pljeskom, ali Tonija je

bilo sram jer je znao da je mogaobolje, puno bolje. Znao je: da jepoπteno vjeæbao svaki dan, to mu se

ne bi dogodilo! Toga je dana donio

odluku da mu se takva lakomislenost

neÊe ponoviti.

Iz Tonijevog iskustva moæemo izvuÊi

pouku o vaænosti redovite vjeæbe. To

vrijedi za bilo koje æivotno podruËje:

bilo da se radi o tjelovjeæbi, sviranju ili

matematici — ono πto ne opetujemo,

to zaboravljamo i te nam sposobnosti

slabe.Isus je to iskazao kroz priËu o triupravitelja koji su od gospodara dobili

talente. Dvojica su ih koristili zatrgovinu, a u tom su poslu i zaradili, a

jedan je svoj talent zakopao da ga"Ëuva". Iako on nije niti izgubio niti

potroπio ono πto mu je bilo povjereno,

gospodar ga je nazvao ljenjivcem i

zlikovcem te mu dao trenutaËni otkaz.

(Mt 25,14-28)Da se i nama ne bi dogodilo isto πto i

Toniju ili, joπ gore, ovom upravitelju,

koristimo ono za πto smo nadareni.

Pjevajmo i svirajmo, crtajmo i slikajmo,

recitirajmo i priËajmo priËe Bogu na

slavu kad god nam se za to ukaæeprilika. Piπimo pjesme i priËe,fotografirajmo i snimajmo,prouËavajmo i Ëuvajmo svijet u kojem

æivimo. Talenata ima raznih, ali svaki

koji ne koristimo i vjeæbom neusavrπavamo, zakopan je i ne sluæi

niËemu, dok, naprotiv, u onome πto

radimo postajemo sve bolji, adobivamo i nove sposobnosti.IzviaËki zakon kaæe: "Poπteno Êuodraditi svoj dio". Nemojmo tozaboraviti — nagrada je velika!

Truba

- Aleksandra ÆufiÊ -

TT

PPAATTHHFFIINNDDEERR ≈ sijeËanj-oæujak 10. ≈��

vo nekoliko rijeËi o nama, KID-u KornjaËe iz Osijeka. Sluæbeno smo poËeli s radom u rujnu davne 2006. godine. U izviaËe smo primljeni na FIRST CAMP-u 2007. godine u Draæu zajedno s

KOMARCIMA iz Draæa. Ali prvi poËeci i sama ideja o tom naËinurada s djecom javila se joπ u proljeÊe 2006. godine. Prvi cjelodnevni izlet s djecom uprirodu organizirali smo Draæen Dombik, Dragan DrezgiÊ i ja, buduÊi da imamo djecupribliænih godina. Djeca su to lijepo prihvatila i od tada se druæimo. U samompoËetku bilo nas je petnaest Ëlanova, ali postupno se broj smanjio na desetak stalnih.Bili smo na sva tri FIRST Campa do sada, a neki od naπih bili su i u Sloveniji u πumskojπkoli πto je bilo jako lijepo iskustvo kao i svi kampovi do sada. S izviaËima smo imali razne akcije. Sakupljali smo stari papir, plastiËne boce, dijeliliruæe naπim sugraankama za Dan æena uz pomoÊ Komaraca i imali smo razne akcije ucrkvi. Za ovu 2010. godinu imamo puno planova i nadamo se da Êemo ih uz BoæjupomoÊ i ostvariti. U ovom zimskom razdoblju sastajemo se svake nedjelje i uËimo peÊipalaËinke, kiflice, krafne i ostale slatke i slane delicije. Do sada smo imali punupodrπku Crkve: pastora Filipa Besima ZeËeviÊa, odbora i vjernika Crkve, a i naπeganovoga pastora Nikole DeæiÊa i njegove supruge Lidije. Naπi Ëlanovi su: Ilse PopadiÊ,Vanessa Dombik, Ana DrventiÊ, Sven Dombik, Boæo ©okËeviÊ, Bojan DrezgiÊ, FilipDrezgiÊ, Dragan DrezgiÊ i Radovan PopadiÊ. Ima joπ djece koja su poËela dolaziti nanaπa druæenja, a to su: Saπa BabiÊ, Marija Horvat, Ines Horvat, Gabrijel ©uper, TimonBlaæ ZeËeviÊ, zbog Ëega smo posebno sretni. Imamo jedan veliki projekt u travnjugdje Êe biti ukljuËen veliki broj djece iz Osijeka, Draæa, Borova, Mirkovaca, Vukovara,–eletovaca i Cerne, ali o tome nekom drugom prilikom. Gotovo sam zaboraviojednog naπeg Ëlana koji nas je napustio, ali ne zato πto mu nije bilo lijepo s nama,nego zato πto je otiπao u Maruπevec na πkolovanje, a to je Ruben ZeËeviÊ. Nadam se dobroj suradnji u ovoj godini sa svim izviaËkim KID-ovima i ako je bilokakvih propusta ili nesuglasica do sada, molimo vas da nam oprostite.

Veliki i spori pozdrav od KORNJA»A iz Osijeka!

EE

KID KORNJA»EUpoznajmo KID KORNJA»E

- Radovan PopadiÊ -


©arena biblijska kocka zaobiteljsko bogosluæje i igru

©arena kocka je zanimljiva ideja kakoosmisliti radosno i aktivno bogosluæje u obitelji. Primjerice, petkom uveËer.

Za to trebaπ sedam kocaka. Najbolje ihzajedniËki napravite, jer i to Ëini

zadovoljstvo. Za svaku kocku trebate πest papira u boji i u obliku kvadrata

(16 plavih, 10 crvenih, 12 zelenih i 4 æuta papira).

Izrada kocke

1. Preklopi kvadrat na pola, otvori ga i preklopi svaku stranicu do polovice — tako je papir presavijen tri puta.

2. Preklopi gore desno i dolje lijevo mali kut do prvog savijanja.

3. Preklopi donji dio papira na gore.

4. Preklopi desni donji kut do gornjeg preklopa.

5. Preklopi gornji dio papira na dolje.

6. Preklopi lijevi gornji kut do donjeg preklopa.

7. Umetni posljednji savijeni kut u otvoreni dæep.

8. Oba vrha preklopi prema nazad tako da nastane kvadrat. Rubovi trebaju biti oπtri. Na ovaj naËin preklopi ukupno πest papira za jednu kocku.

9. Spoji dva dijela kao na slici zajedno.

10. Spoji toËno na suprotnoj strani treÊi dio.

11. Preklopi gotovu stranicu na dolje.

12. Spoji Ëetvrti i peti dio na otvorenim nasuprot leæeÊim stranama. Pri tome umetni svaki vrh u susjedni dæep.

13. Na kraju umetni πesti dio gore i umetni svaki slobodni vrh u susjedni dæep te uËvrsti kocku. Napravi kao obitelj dvije plave, jednu crvenu, dvije zelene i dvije πarene kocke.


Tekst za kocke

Tri kocke s biblijskim osobama: Muπkarci SZ (plava kocka): Mojsije, Abraham,Jakov, Josip, David. Muπkarci NZ (plava kocka): Ivan Krstitelj, Petar, Lazar, Zahej, Isus,Pavao. Æene (crvena kocka): Eva, Sara, Rahaba, Ruta, Estera, Marija.

Dvije kocke s pitanjima (zelena kocka): Gdje bi rado i ti bio prisutan? ©to bi se danasu naπem vremenu drugaËije dogodilo? ©to je u æivotu ove osobe posebno zanimljivo? ©tomoæeπ nauËiti iz æivota ove osobe? Je li dogaaj mogao i drugaËije zavrπiti? Koje drugeosobe iz toga dogaaja su ti isto zanimljive? ©to bi rado pitao ove osobe? Kojekarakteristike ove osobe bi i ti rado posjedovao? ©to bi rado poklonio ovoj osobi? ©to bi tina mjestu ove osobe drugaËije napravio? ©to bi rado s tom osobom poduzeo i napravio?Zaπto se ova osoba moæe pohvaliti?

Dvije kocke sa slovima (πarene kocke): na svakoj strani napiπite Ëetiri slova - trisuglasnika i jedan samoglasnik.

Pravila za igru s kockama

Svatko baca odjednom tri kocke: jednu s biblijskim imenima po izboru, jednu spitanjima i jednu sa slovima po izboru. IgraË ili tim mora uz odgovarajuÊu osobuodgovoriti na pitanje i imenovati πto je viπe moguÊe stvari vezanih za dogaaje izæivota te biblijske osobe. Prijedlog: tome se moæe dodati joπ jedna kocka - πest osjetila. Pitanje bi tada glasiloπto se u priËi moæe omirisati, okusiti, Ëuti, vidjeti, opipati i osjetiti.

- Ulrike Müller - AdventEcho -


oi! Ovako se kaæe “dobar dan”na finskom jeziku. Legende kaæu da otamodolazi Djeda Mraz. Ovog puta mi ne idemo tako daleko zbog njega, veÊzbog velikog izviaËkog kampa koji se nalazi 120 km sjeverno odTamperea. Zemlja borova, jezera, ali i Nokie je pred nama. Trebamo jeosvojiti i za to nam je potrebno dosta snage. Sam kamp Êe trajati osam

dana, k tome joπ pet dana putovanja autobusom i noÊna voænja trajektom. Kratkiboravak u poznatim gradovima Varπavi, Rigi, Tallinnu i Helsinkiju bit Êe posebandoæivljaj. Putujemo kroz Maarsku, SlovaËku, Poljsku te baltiËke zemlje.

Sam kamp je okruæen jezerima i saunama (samo na malom kampu ima izgraeno viπeod 7 sauna) uz prelijepu πumu. Taj pogled daje mir izviaËkom srcu i æelju da budetamo. Iako Êe to biti samo mir za oËi, jer za uπi mira neÊe biti od 3000 izviaËa zajednona jednom mjestu. ZajedniËkim igrama neÊe biti kraja, uËenje razliËitih izviaËkihvjeπtina, nova prijateljstva... To je samo jedan mali dio onoga πto Êe se tamo dogaati.Svakog jutra i veËeri svi Êe izviaËi biti na zajedniËkom bogosluæju. Bit Êe to velikiizviaËki zbor u kojem bi svatko od nas htio pjevati uz duhovnu poruku naπegagovornika Bobbya Bovella. Posebno sveËan dan bit Êe za one koji su se odluËili slijeditiIsusa i primjerom pokazati drugima krπtenjem u izviaËkoj uniformi.

Zato idemo u Finsku!

P.S. SljedeÊi Camporee Êe biti u Nizozemskoj 2014.!

Moi, moi!

MM


SLIKA TJEDNA

Andrej Zelenko na Master Guide Campu

— Nederland 2007.

Detlef Schön i KID Lavice

Kidrikule na vikendu u Planinskoj kuÊi

Javorova kosa (1000 m)

Otvorenje FIRST Campa u

Jasenaπu 22. svibnja 2008.

Pogledajte slikutjedna i glasajteza sliku tjedna nawww.s-kid.info

Napravite neku dobru sliku sa (vaπih)izviaËkih aktivnosti te πaljite svojeslike na [email protected]


Imam problema sa svojimizgledom tako da bi se moralanapraviti Ëak i estetska

korekcija nosa. Majka mi kaæe damoram biti zadovoljna s time kakoizgledam i da ne smijem mijenjatiniπta πto je Bog stvorio. Nesretnasam, htjela bih se promijeniti, aujedno ne prekrπiti Boæju volju.

Kad je Bog stvarao Ëovjeka, stvorioga je lijepim, u πto se i danas,nakon tisuÊljeÊa povijesti grijeha,

moæemo uvjeriti.Mnogim krπÊanima toujedno znaËi da mi netrebamo niπtapoduzimati na ikakvomdotjerivanju vlastitogizgleda, jer bi toizgledalo kao nekobogohulno korigiranjesamoga Boga.No, ako Êemo bitisasvim iskreni, nitko setoga ne dræi do kraja. Svi se mi npr.πiπamo i Ëeπljamo, ne ostavljamo da namkosa raste “prirodno”. Nekada je bojenjekose bilo smatrano grijehom, danas toËine ne samo djevojke, nego i starijeæene, a da i ne spominjemo razne frizure.Muπkarci se briju ili ureuju brade i netreba nam puno maπte da shvatimo kakobi izgledali kad bi pustili da brada raste“kako Bog da”. Reæemo nokte, Ëupamoobrve i Ëinimo na svom tijelu neprestanoneke korekcije. »istimo, glaËamo idotjerujemo svoju odjeÊu, ne samo zboghigijenskih razloga. Gradimo kuÊe i

takoer ih ureujemo, ne æivimo pobrlozima i πpiljama, iako su one sasvimprirodne i poËesto lijepe. Ili stvarno misliπkako Bog od nas zahtijeva da sve pustimoda ide svojim tijekom, bez ikakve naπeintervencije?Bog je veÊ prvim ljudima povjerioureivanje savrπeno napravljenogedenskog vrta. Bog jest Tvorac, ali jestvorio i Ëovjeka sa sposobnoπÊu dastvara i uljepπava svoj okoliπ kao i svojizgled.Naravno, postoji i pretjeranazaokupljenost izgledom, kao i nezdravikriteriji onoga πto je lijepo. Neki senaprosto znaju unakaziti u pokuπajuvlastitog uljepπavanja. I potroπe silninovac, praveÊi od svog izgleda viπe nekispomenik vlastitoj taπtini. A istina je i toda Ëovjek treba nauËiti æivjeti s nekimsvojim manama i nedostacima, nebolujuÊi od ideje da sve na njemu morabiti savrπeno. Osobito ne ako je savrπenosamo ono πto danaπnji modni trendoviproglaπavaju savrπenim.Kad se radi o tvojoj æelji da popraviπ svojizgled, nemam naËelno niπta protiv, nevidim πto bi tu samo po sebi bilo greπno.No, trebaπ dobro razmisliti πto ti je ikoliko stvarno potrebno. Danaπnja

estetska kirurgija,naæalost, ponekad viπemisli o zaradi nego odobrobiti pacijenta. Dasad ne govorim osilikonima i sliËnimstvarima koji ne samoda nisu zdravi, negoponajËeπÊe uopÊe nisulijepi.Kad se radi o nosu,tom “frontmanu”

naπeg lica, njega uglavnom ne trebadirati, osim ako postoji neka smetnja unjegovom funkcioniranju. No, to ne znaËida ga se ne moæe ili ne smije estetskimijenjati. Bitno je da dobro razmisliπ osvim moguÊnostima, da izmjeriπ rizike idobitke, pa onda doneseπ razborituodluku. I da svojoj mami objasniπ kakopopravljanjem svog izgleda ne kvariπBoæje djelo stvaranja, jer ono πto imamodanas nije potpuni izraz onoga πto je Boginicijalno zamislio. √

OO::

≈ Æeljko Porobija

PP::


jerojatno se pitatezaπto uopÊespominjemo

ovaj, sukladnovremenu u kojemæivimo, veÊ stari i“otrcani” film.ObiËno se u Odjekuznala pojavitirecenzija ili Ëlanakpovezan uz pokojiaktualni film pa jeovo moæda na prvipogled zaËuujuÊe. No,poπto pretpostavljam da jeveÊina vas veÊ pogledala ovajfilm, vjerujem da vam neÊe bititeπko sjetiti se radnje. Ako tko i nije pogledao,ili se viπe ne sjeÊa o Ëemu je u filmu rijeË,donosimo kratak sadræaj.

MladiÊ Hal izrazito je kritiËan pri izborudjevojaka, a jedini mu je bitan kriterij njihovvanjski izgled. Kako sam nije pretjeranozgodan, djevojke ga uglavnom ignoriraju.Jednoga dana susretne modernog guruaTonyja Robbinsa koji mu pokuπava objasnitikako nije sve u izgledu. No, Hal ne razumijeπto mu guru govori pa mu ovaj usauje moÊprepoznavanja unutarnje ljepote djevojaka.Od tog se trenutka Halov æivot potpunomijenja. Ljepotice kojima prilazi viπe nisu nipribliæno hladne kao prije, a neke Ëak inepozvane prilaze njemu. Problem je u tomeπto je vanjska ljepota koju Hal vidi ustvariunutarnja ljepota, tj. dobrota tih djevojaka,dok su djevojke izvana, po opÊem miπljenju,izrazito neprivlaËne. Njegovom najboljemprijatelju Mauriciju nikako nije jasno kako seHal moæe zabavljati s tako neprivlaËnimæenama. Uskoro Êe ga πokirati i spoznaja da seHal do uπiju zaljubio u pretilu Rosemary.

Vjerujem da je sada svima jasnije zaπto gaspominjemo. Ovaj film nije samo uobiËajenaromantiËna komedija. Razmislimo li bolje, onima jednu vrlo vaænu pouku koju namroditelji, uËitelji i svi oni koji sudjeluju u naπemodgoju neprestano pokuπavaju, kako bi tokolokvijalno bilo reËeno, “utuviti” u glavu.Meutim, mediji nas neprestano“bombardiraju” nekim svojim idealimaljepote. Na svakoj se reklami u veÊiniinformativnih i zabavnih programa nalaze

atraktivne djevojke i mladiÊi,æene i muπkarci. Zar je

onda Ëudo da i mipotpadamo pod taj

utjecaj i poËinjemorazmiπljati na naËin:prvo izgled, ondakarakter. Meutim,i u omraæenoj sefilmskoj industrijinaπlo “pametnih”

ljudi koji su reæiralifilm koji na zanimljiv i

humoristiËan naËinprikazuje u kakvoj smo

zabludi.

Moram priznati da sam se i sama, pogledavπitaj film, zapitala u kojem sam ja stanju: je li imeni potrebna “hipnoza” da bih bilasposobna prepoznati neËiju unutarnju ljepotu?Naravno da je puno teæe otkriti ljepotukaraktera nego onu vanjsku, ali je dalekovrjednije poznavati nekoga kao kompletnuosobu i tek ga tada procijeniti, nego ljudeodbacivati ili prihvaÊati samo na temeljuizgleda. Uvjerena sam da ste se i sami punoputa naπli u situaciji da ste nakon druæenja sosobom koja vas je fiziËki privukla, shvatilikoliko se razlikujete u karakteru i da vam taosoba uopÊe ne odgovora. A vjerujem da stedoæivjeli i suprotno. Nama mladima jeposebno teπko, uz toliki utjecaj medija ivrπnjaka, vidjeti stvarne kvalitete ljudi oko nasjer vrlo Ëesto to i ne pokuπavamo. PouËenivlastitim iskustvom i iskustvima naπihprijatelja, pa Ëak i ovim filmom, mislim dasmo svi svjesni vaænosti unutarnje ljepote. Na nama je da to u potpunosti osvijestimo i zapoËnemo tu “mudrost” primjenjivati u vlastitu æivotu. √

V

≈ Ivona VratariÊ

“Danas svijet zna cijenu svega, avrijednost niËega” — jedan je odpoznatih citata romana “Slika DorianaGraya” poznatog irskog pisca OscaraWildea. Upravo ga je ovaj roman doveodo vrha svjetske knjiæevnosti. Ovo je priËao bogatom i lijepom Dorianu Grayu kojiostaje mladolik i predivan dok njegovportret stari, te se destruira i preobliËuje sasvakim njegovim grijehom — od lijepogmladiÊa k ruænoj prikazi. Njegov portretprikazuje njegovu duπu i on uæiva u svojojljepoti ne misleÊi na ljude oko sebe i neprepuπtajuÊi se pravim vrijednostima iljubavi. Na samome kraju, u potpunomoËaju, on uniπtava tu sliku, a time isamoga sebe.

Knjiga je vrlo zanimljiva, inspirativna isnaæna — sam podatak da je po ovomromanu snimljeno 13 ekranizacija, od kojihje najnovija izaπla 2009. godine s BenomBarnesom u glavnoj ulozi (od prijepoznatog iz filma “Narnijske kronike” kaoprinc Caspian) govori za sebe. No, romannosi posebnu snagu i zato gapreporuËamo svakome. Na vrlo slikovitnaËin prikazuje prekrasnog mladiÊa koji jedoslovce prodavao svoju duπu za vanjskuljepotu da bi u konaËnici shvatio kakvu jeveliku greπku napravio i uniπtio sam sebe.Knjiga snaæno ocrtava ispraznost vanjskeljepote i iskreno progovara o besciljnostiglamura koji je u danaπnjem svijetu tolikoprecijenjen. Upozorava nas da ne smijemozaboraviti na prolaznost materijalnih stvarii prepustiti se pukom hedonizmu. Umjestotoga stvarajmo prijateljstvo, otkrijmo pravuljubav, Ëinimo dobro, teæimo k pravim ineprolaznim vrijednostima. √


Recenzija knjige ‘‘DDoorriiaannGGrraayy’’

≈ Sanja Porobija & Diana ©poljar


Ljepota stvaranja≈ Sanja Porobija

Uz ljepotu koju nalazimo u umjetniËkim galerijama, radionicama iartefaktima, jedna od najveÊih riznica ljepote je svakako priroda. ©etajuÊi

prirodom moæemo zamijetiti prelijepe slikarije na nebeskom svodu, πto uobliËeneoblacima, πto zalascima sunca. Osvrnemo li se na stabla i ostali bujni biljnisvijet, pogledamo li ptice u πarenim kostimima, bit Êemo zadivljeni. Priemo libliæe tim prirodnim estetskim raritetima, vidjet Êemo da uz njihovu ljepotumoæemo otkriti i intelektualne i znanstvene zanimljivosti koje su znanstvenicizamijetili i disciplinirano opisali. Ovdje smo izdvojili neke od njih:

≈Ljepota stvaranja

OO lljjeeppoottiissttjjeenniiccaa

Smatraju ih smrdljivim parazitima,no neke miriπu tako zavodljivo da suih na francuskom dvoru upotrebljavalikao parfem. Pod opÊom su sumnjomda su krvopije, a veÊina ih se hranibiljnim sokovima. Osvojile su viπeæivotnog prostora od bilo kojegadrugoga kukca te, osobito u tropima,oduπevljavaju raznovrsnoπÊu boja ioblika.

Vrijeme je za promjenu imidæa. Kad Wolfgang Rabitsch vikendom

luta parkom beËkoga Srediπnjegagroblja, dogaa se da pobudiradoznalost πetaËa i potakne ih napostavljanje pitanja te odmahivanjeglavom u nevjerici kad Ëuju odgovor.Kako, molim? ©to traæi taj mladenaËkileæeran akademik s mreæicom ipoveÊalom po smrekama i platanamaoko grobova slavnih poput Brahmsa,Beethovena, Schuberta? Stjenice?!

Zoolog Rabitsch jedan je od samonekoliko desetaka struËnjaka ucijelom svijetu koji su se strastvenoposvetili toj uvelike neomiljenojskupini malenih æivotinja. VeÊina ljudi,zna znanstvenik, pri pomisli naπestonoænoga kukca, njegove mirisne

ælijezde i rilca, i ne æeleÊi, osjetiiznenadan svrbeæ. Spomene li sestjenica, to u pravilu asocira na jednujedinu vrstu: Cimex lectularius,obiËnu stjenicu.

No to je grubo pojednostavljenjeako se zna da je u svijetu poznatooko 40.000 vrsta stjenica, aprocjenjuje se da joπ 20.000 vrstaËovjeku nije poznato. Ima ih posvuda:na drveÊu, u morima, moËvarama ipustinjama. VeÊina ih æivi u tropima isuptropima; u cijeloj Srednjoj Europistaniπte ima samo oko 1100 vrsta.

Bile okrugle, ovalne ili plosnate,bile veliËine nekoliko milimetara ilijedanaest centimetara, æarkocrvene ilimreæastog uzorka, Rabitschu su, kakokaæe, sve jednako drage. “Tako sulijepe, a neke imaju i zavodljiv miris:po kruπkama, treπnjama, cimetu...”Manija? Pretjerana zanesenost?Strastveni “stjenicolog” upornonastoji pobuditi zanimanje za svojesubjekte istraæivanja, raznokrilce, kakose stjenice znanstveno nazivaju zbogprednjih krilaca, dijelom tvrdih poputkoæe, dijelom finih poput membrane.Nedavno je “viteπka stjenica” Lygaeusequestris izabrana za “kukca godine” itko otvori oËi, doista moæe otkriticarstvo prepuno dugo previanihsenzacija.


»»uuddoovviiππnnaappttiiccaa ttuuii

Pticu tui ili poe mogli bismosmatrati najupadljivijom pticomNovoga Zelanda. Ona spada uporodicu Meliphagidae (Honeyeaters)i poznata je po svom predivnompjevu i pojavi. Nju prastanovnicinazivaju takoer “pticom-propovjednikom” zbog bijelogpernatog Ëuperka pod grlom kojipodsjeÊa na bijelu vrpcu kakvu podvratom nose evangeliËkipropovjednici i misionari. Ta je pticazbog svoje izvanredne sposobnosti zaoponaπanjem postala pravimljubimcem starosjedilaca i doseljenika.Priviknuta jednoÊ na æivot u krletki ina domaÊu hranu, nauËit Êe brzo ilako izgovarati nekoliko rijeËi,zafiÊukat Êe poznatu melodiju,oponaπati lajanje psa, krijeπtanjepapige, kukurijekanje pijevca i sliËneglasovne vjeπtine. Domoroci MaurineobiËno cijene njezin dar zaoponaπanjem pa ne æale izgubitimnogo vremena da je πtogod nauËe.Stoga i o njoj priËaju raznovrsneanegdote po kojima je moæemoupoznati u njenom pravom svjetlu.Jedan vaæni politiËar pripovijeda da jejednom prilikom bio neobiËno

zateËen upravo u vezi sgovorom te ptice:

“Jednom sam dræao vaæangovor u vijeÊnici u Romgitikaiju

prilikom skupπtine domorodacagdje se rjeπavao problem koji je za

njih bio od osobitog znaËenja. Iznosiosam svoje glediπte sa svomozbiljnoπÊu i govorniËkom vjeπtinomkoju sam posjedovao. Najednomneposredno nakon govora, prijenegoli je stari poglavica, kojemu samse najviπe obraÊao, imao vremena daiπta kaæe, na moje najveÊezaprepaπtenje dovikne predivni tui —koji se nalazio u drvenoj krletki iznadnaπih glava — jasnim glasom ipravilnim izgovorom: ‘To je krivo,prijatelju!’ Kad se smirila opÊaveselost i smijeh, odgovorio mi je stariTaratoa, poglavica Nepija-plemena:‘Tvoji su razlozi vjerojatno posvedobri, no mog Mokaija, koji je bezsumnje mudra ptica, ipak nisi mogaouvjeriti!’ Jasno je da je moj prijedlogpropao!” √


ojam ljepote se kroz povijest, pa idanas, razumijeva na razliËite naËine.Primjerice, za vrijeme renesanse je

podbradak kod æena bio jako atraktivan, dokse danas nerijetko zbog toga odlazi kodplastiËnog kirurga. Takoer, idealna tjelesnateæina kroz epohe i kulturoloπka obiljeæja vrloje promjenjiva. No zajedniËko gotovo svimkulturama kada je u pitanju ljepota jesimetriËno lice i Ëisti ten, bez mrlja.

Ljudi oduvijek koriste sva moguÊa sredstvapoput odjeÊe, nakita ili izravne promjenesvoga tijela kako bi dosegnuli taj ideal ljepote.Mnogi narodi su poznati po priliËnoagresivnim metodama modificiranja tijelapoput buπenja zuba, produæivanja vratakarikama od mesinga, stavljanja razliËitihoblika i predmeta u usne ili usijecanjerazliËitih oæiljaka i tetovaæa na tijelo. Ovakvepromjene nisu bile samo estetske naravi, negosu Ëesto prenosile neku socijalnu poruku kaopripadnost odreenoj klasi, klanu ili plemenu.U Kini je poznat obiËaj vezivanja stopala, gdjesu se stopala djevojËica pretjerano umatala telomile kosti kako bi se postiglo lotosovostopalo — tamoπnji ideal ljepote, πto je ustvaridonosilo invalidnost. Ovaj obiËaj se vraÊa u

vrijeme cara Li Houzuhua, posljednjeg iz Tangdinastije (975), koji je za svoju ljubavnicuizgradio posebnu pozornicu u oblikulotosovog lista. Kako bi ona ondje moglaplesati i izvoditi posebne pokrete, vezivala jenoge. Dakle, jasna odvojenost izmeuestetskog i kulturoloπkog pojma ljepote jeuglavnom nemoguÊa.

Ideal ljepote je takoer pod utjecajemmoÊnih i onih koji vladaju u odreenomdruπtvu. Primjerice, potamnjela koæa koja jeprije bila odraz neprivilegiranih i radniËkeklase, 60-ih godina se smatrala lijepim, kadasu oni koji su bolje zaraivali otkriliSredozemno more kao odrediπte za odmor.Takoer, meu mnogim Afroamerikancima jebila raπirena sklonost ka glatkoj kosi, koju su ioperativno pokuπali “pozapadniti”. Dakle,uviamo koliko socioekonomski ËimbeniciutjeËu na poimanje ljepote i atraktivnosti.Ljudi koji ne zadovoljavaju vladajuÊem idealuljepote su Ëesto diskriminirani. U novijevrijeme je nastao izraz Lookism koji se odnosina diskriminaciju na osnovu izvanjskogizgleda.

PoËetkom dvadesetog stoljeÊa, podutjecajem mode, mrπavost se poËela gledati

Ideal ljepote je odreena pretpostavka lijepoga unutar neke kulture i uvijek jebila vaæan Ëimbenik u druπtvu. Izraz ljepota se Ëesto povezuje s izgledom

ljudskog tijela i lica, a ljepota vezana za odjeÊu, nakit i frizuru je ustvari moda.

LLLLJJJJEEEEPPPPOOOOTTTTAAAA ----VVVVIIIIDDDDJJJJEEEETTTTIIII IIIILLLLIIII BBBBIIIITTTTIIII

≈P

≈ Slavica MarËeta

OOddjjeekk ≈ sijeËanj-oæujak 10. ≈��kao jedna od odlika ljepote, no kroz povijesnii interkulturalni presjek takav ideal ljepote jeprava rijetkost. U veÊini druπtava se æenskaljepota povezivala s lijepo zaobljenim tijelom,posebice bokovima. Jedno etnografskoistraæivanje u 62 razliËite kulture je pokazalokako oko polovice ispitanika daju prednostdebljim æenama, jedna treÊina æenamasrednje teæine, a samo oko 20% stavljaju naprvo mjesto mrπave æene kao lijepe! Snapretkom globalizacije dolazi i do sve veÊegπirenja zapadnog ideala mrπavosti kao idealaljepote. Velika razlika u gledanju na idealnutjelesnu teæinu ovisi i o razliËitoj dostupnostiprehrane. Tamo gdje je opskrba hranompriliËno nesigurna i manjkava na debljinu segleda kao na statusni simbol i obrnuto. Tamogdje ima hrane u izobilju mrπavo tijelo jeluksuz. U modernim zapadnim druπtvimadebljina se Ëesto povezuje s negativnimatributima kao nedovoljna samodisciplina,popustljivost ili Ëak bolest. Za razliku odidealne æenske ljepote, koja se kroz povijest irazliËite kulture Ëesto mijenjala, ideal muπkeljepote i figure je ostao relativno stabilniji.Gotovo cijelo dvadeseto stoljeÊe obiljeæavamrπavo, mlado, sportom oblikovano tijelo. Nonakon Drugog svjetskog rata nakratko sevratilo vrijeme renesanse, kada su krozglumice kao πto su Marilyn Monroe i BrigitteBardot do kraja πezdesetih bila u modi lijepazaobljena tijela. U vremenu poslije idealljepote se manje-viπe vraÊao tom sportskioblikovanom tijelu s formulom za æene od 90-60-90 i s ploËicama na trbuhu za muπkarce.

Modeli danas teæe ovim mjerama,posebice struka, iako veÊina muπkaraca takotanak struk ne smatra lijepim. Ovakav stavvodi mlade æene ka poremeÊajima prehranepoput anoreksije i bulimije. DostiÊi takav idealljepote zahtijeva ne samo samodisciplinu,

nego askezu. Mlade æene, ukoliko genetski nenaginju manjoj tjelesnoj teæini, moraju gotovogladovati i uz to joπ jako puno vjeæbati da bito postigle. Takav naËin æivota brzo iscrpljujete dovodi Ëesto i do poremeÊaja liËnosti iraznih drugih kako psihiËkih, tako i somatskihbolesti. S druge strane nikako ne trebamozanemariti svoj izgled i ne voditi raËuna osvome tijelu. Zdrav, umjeren i uravnoteæennaËin æivota, koji izmeu ostalog ukljuËuje iprehranu i tjelovjeæbu, uvelike Êe nampomoÊi da zdravo izgledamo i lijepo seosjeÊamo u svojoj koæi.

Mi smo Ëesto Ëuli izreku kako ljepotadolazi iznutra. Ovakva ljepota se odnosi naljepotu naπega karaktera, onoga πto mi ustvarijesmo. “Bog je ljubitelj svega πto je lijepo, aliono πto On najviπe voli jest prekrasankarakter... Ljepota karaktera nikad neÊepropasti, veÊ Êe potrajati tijekom svihbeskrajnih vjekova vjeËnosti.” (E.G.W. BE, 1.veljaËe 1892.) Viπe od onoga πto je vidljivo iograniËeno, Bog cijeni ono nevidljivo i vjeËno.Ono prvo ima vrijednost samo ako sluæi kaoizraz drugoga” (E.G.W. Put u bolji æivot,str.17). Nama kao krπÊanima postizanjeljepote karaktera kojoj je uzor i idealna mjerasam Isus Krist treba biti najveÊi prioritet. Zbogove neprolazne ljepote trebamo biti spremnidræati “duhovnu dijetu” kako bismo dostiglimjeru veliËine Kristove. Jedna od najljepπih inajpoznatijih æena Kleopatra, egipatskavladarica, je Ëarima svoje ljepote zavela dvavelika vojskovoe; Julija Cezara i MarkaAntonija. Naæalost, u 39. godini je poËinilasamoubojstvo jer ljepota nije mogla pokritinedostatke njezinog karaktera i pokriti sveafere i spletke koje je ona sama prouzroËila.Laæna je ljupkost, taπta je ljepota: æena (a imuπkarac) sa strahom Gospodnjim zasluæujehvalu. Izreke 31,30 √

1. Ember, C.R., Ember, M., de Munck, V. (2005). Valuing thinness or fatness in women: reevaluating the effect of resourcescarcity. Evolution and Human Behavior, 26 (3), 257-270

eki dan sam ostavio autou parku, a kad sam se

vratio, straænja strana je bilaslupana. Pod brisaËem samnaπao poruku: “SluËajno sam se zabio u Vaπautomobil. Vidjelo me dostaljudi. Misle da Vam ostavljam ime idruge podatke. E, pa neostavljam.” √

jerouËitelj pokuπavaobjasniti djeci pojam

‘Boæja providnost’. I tako onpriËa: “Zamislite si da ljudirade na tornju crkve iodjedanput jedan sluËajnopadne, no niπta mu se nedogodi. Kako biste tonazvali?”“Pa to je Ëista sreÊa.”“Pa dobro, a na primjer dasutradan opet isti Ëovjekpadne i opet mu niπta nebude. Kako biste to nazvali?”“SluËajnost.”“A πto da isti Ëovjek i treÊidan padne i opet mu se niπtane dogodi?”“Aa, gospodine profesore, pato je veÊ navika.” √

vica se zaposlio u muzeju.Nakon nekoliko dana

pozove ga πef:- Ivice, nismo zadovoljnitvojim radom.- ©to hoÊete, radim ovdje tekdva dana, a veÊ sam prodaodva Picassa. √

to je optiËka iluzija?- Kad netko izgleda

inteligentno zahvaljujuÊinaoËalama! √

Pri

pre

mil

a ≈

Dia

na

©p

olja

r

N

V I

©

azmislimo malo πto nam Bog ima o tome reÊi.

ZZddrraavvaa hhrraannaa — najnoviji savjeti popitanju prehrane uËe nas da nije zdravo jesti previπemesa, pogotovo ne crvenog, da bismo trebalisvakodnevno unositi puno voÊa i povrÊa u svojorganizam, æitarica takoer. Bog je ljudima upravo to iponudio:

“I doda Bog: ‘Evo dajem vam sve bilje πto se sjemeni, posvoj zemlji, i sva stabla plodonosna πto u sebi nose svojesjeme: neka vam budu za hranu!” (Postanak 1,29)

VVooddaa — vjerujem da ste svi Ëuli kako je za normalan rad naπem tijelu prijekopotrebna obiËna, Ëista voda. Kaæu da nam treba Ëak 8 Ëaπa vode dnevno. Voda ne

samo da Ëini znaËajni dio krvi, ona se nalazi u i oko svake stanice utijelu te prolaskom kroz bubrege ispire naπ organizam i Ëisti ga

od πtetnih tvari. Bog zna kolika je njezina vaænost za ljudskotijelo te je svojem narodu uvijek osigurao dovoljno pitke

vode.

“Narod je mrmljao na Mojsija i govorio: ‘©to Êemo piti?’ Aon zazva Jahvu. Jahve mu pokaæe neko drvo. Baci on todrvo u vodu i voda postane slatka.” (Izlazak 15,24.25)

VVjjeeææbbaannjjee — bilo da æelite smrπavjeti ilijednostavno æelite biti zdraviji, najbolji naËin da to

ostvarite je tjelovjeæba. Vjeæbanje pridonosi jaËanju miπiÊa ikostiju, a ujedno pomaæe krvoæilnom sustavu da bolje opskrbi


Zdravlje, ljepota, Biblija

Zdravlje,ljepota, Biblija

≈ Diana ©poljar

Umjerena tjelesna teæina, ten bez priπtiÊa i podoËnjaka, zdrava kosa... sve topripada onome πto ovaj svijet smatra lijepim. U danaπnje vrijeme Ëesto

Ëujemo ‘u zdravom tijelu zdrav duh’, ‘zdravlje je ljepota’ itd... Sa svih nas strana“bombardiraju” savjetima za zdrav æivot. Jer kad smo zdravi, tada dobroizgledamo.

≈

RR

naπe tijelo kisikom i hranjivim tvarima. 30 minuta dnevnosigurno moæemo posvetiti nekoj laganoj πetnji, ako veÊ nismo

raspoloæeni za malo aktivniju tjelovjeæbu. Ako se zapustimo izanemarimo vjeæbanje, naπe tijelo Êe nam to jednoga danavratiti. NeÊemo biti u dobroj tjelesnoj spremi i postatÊemo podloæniji razvoju mnogih bolesti (dijabetes,osteoporoza, bolesti kardiovaskularnog sustava...). A Bognas nije stvorio da bismo zanemarili svoje tijelo iupropastili ga.

“Ili zar ne znate da je vaπe tijelo hram Duha Svetoga, kojistanuje u vama i koji vam je dan od Boga? Ne znate li da ne

pripadate sami sebi jer ste kupljeni? Proslavite, dakle, Boga svojim tijelom!” (1. KorinÊanima 6.19,20)

OOddmmoorr — nakon napornog dana rada, tjelesnogili psihiËkog, naπe tijelo i naπ um moraju predahnuti.Treba im malo relaksacije. Ako smo neprestano u akciji,troπimo organizam i guramo ga do granica izdræljivostiπto izravno πteti naπem zdravlju. Stoga redovito malozastanimo i ‘napunimo baterije’.

“©est dana radi i obavljaj sav svoj posao. A sedmoga danaje subota, poËinak posveÊen Jahvi, Bogu tvojemu. Tadanikakva posla nemoj raditi... Ta i Jahve je πest dana stvaraonebo, zemlju i more i sve πto je u njima, a sedmoga je danapoËinuo.”(Izlazak 20, 9-11)

SSttrreess — u danaπnjem uæurbanom svijetu stres je rijeË koju Ëesto Ëujemo. Stresje posljedica æivljenja. Nitko od nas nije poπteen brige koja se svakodnevno javlja.Jesmo li dobro napisali test? HoÊe li πef biti zadovoljan poslom koji smo napravili?HoÊemo li stiÊi obaviti sve πto smo planirali? Pitanja kao ova neprestano se mnoæe iokupiraju nas sve viπe i viπe kako vrijeme prolazi. U nama se javlja nelagoda jermislimo da neπto nije proπlo u redu, javlja se zabrinutost, ne moæemo spavati noÊu,postajemo sve umorniji, nervozniji, nesretniji. Savjeti koje nam nude suvremeniËasopisi svode se na to da si priuπtimo malo vremena za sebe, u miru. A tko nammoæe pruæiti veÊi mir od Boga?

“Ne brinite se tjeskobno ni za πto, veÊ u svemu iznesite svoje potrebe Bogu proπnjom imolitvom, sve u zahvalnosti! I mir Êe Boæji, koji nadilazi svaki razum, Ëuvati vaπa srca imisli vaπe u Kristu Isusu.” (Filipljanima 4,6.7)

UUmmjjeerreennoosstt — πto god da radimo, Ëime god da se bavimo, bitno je dabudemo umjereni u tome! Pretjerivanje u bilo kojem smjeru dovodi nas u stanjepreokupiranosti i oduzima nam vrijeme, snagu i koncentraciju koju bismo trebalitroπiti na razne druge stvari. »ovjek je tjelesno, druπtveno, duhovno biÊe koje zapravilno funkcioniranje mora zadovoljiti sva podruËja svoga biÊa. Ako pretjeramo uneËemu, naruπit Êemo homeostazu, tj. ravnoteæu koja nas odræava i Ëini nasispunjenima u potpunosti.

Stvoreni smo kao biÊa koja imaju tjelesne potrebe isto kao i druπtvene i,naravno, duhovne. Posvetimo dovoljno vremena svakome od ovih podruËja

da bismo se razvili u potpune, kvalitetne, zdrave i lijepe ljude — baπ onakve kakvima nas je Bog zamislio i stvorio! √


UPOTREBAIGROKAZA

�� √ sijeËanj-oæujak 10. √ OOddjjeekkdventisti sedmoga dana tradicionalnonemaju pozitivno glediπte premaigrokazima. Glavni razlog za to suvjerojatno komentari Ellen Whiteprotiv kazaliπta njezinog vremena.

Napravio sam kompletno istraæivanje njezinihspisa i zakljuËio da ona nije govorila takonegativno o krπÊanskim igrokazima kao πto toneki Ëine, pogotovo kad se oni koriste premaodreenim naËelima.

U ovo doba vizualnih umjetnosti visoketehnologije, toliko oËitih na filmovima, televizijii raËunalima, naπe sposobnosti primanjavizualnih informacija su se izoπtrile. Da bipotpuno shvatili poruku, ljudi ju trebaju“vidjeti”, upiti i integrirati ju na duæevremensko razdoblje.

To ne umanjuje vaænost govorne poruke.Meutim, komunikacija je poboljπana ako seoko moæe usredotoËiti na neπto πto se dogaana propovjedaonici. Propovijed postajeprivlaËnija kad se doda neπto vizualno, negokad se ona prikaæe samo kao monolog izapropovjedaonice.

Komunikacija je sloæena znanost i jednouzbudljivo nastojanje, barem za one od nas kojisu ukljuËeni u javne ili medijske nastupe.

H.M.S. Richards stariji, koji je zapoËeo svojuradio-emisiju 1926. godine, imao je poteπkoÊapri uvjeravanju adventista da bi Bog mogaoupotrijebiti radio za odaπiljanje svoje poruke!Danas ne samo da naπiroko koristimo radio,veÊ ukljuËujemo i igrokaze u biblijske priËeputem etera, pruæajuÊi tako sluπateljima dakoriste zamiπljanje prilikom vizualizacijeopisanih scena.1

TV je nesumnjivo najsnaænije sredstvomasovne komunikacije. Hollywood troπimilijune dolara da nametne svoje vienjepoæeljne moralnosti i æivotnog stila. Koriπtenjetakvog medija za duhovno poduËavanje jekontroverzno. Bila je potrebna hrabrost zanjegovu ranu upotrebu u crkvi i za nju.

William Fagal iz emisije Faith For Today(Vjera za danas) poËeo je koristiti televiziju1950. godine koristeÊi “pristup parabole”.Uskoro je to postala svjetski raπirena sluæba smasovnim pozivima. Danas imamo mnogoradio i TV programa koji po cijelom svijetupredstavljaju Istinu.

Scenski prikazi u BiblijiScenski prikazi nisu nova stvar. Bog ih je

koristio da pouËi svoj narod. ProroËka knjigaproroka Ezekiela je puna dramatiËnih prikazakoje je Bog koristio da bi prenio odreenuporuku. Ne moæemo zaboraviti ni veliku dramustarozavjetnog Svetiπta, pri kojoj svaki aspektHrama i njegovog ærtvenog sustava simboliziraveliki plan otkupljenja kojega Êe ispuniti Mesija.Svetiπte, pogotovo svakodnevno ærtvovanjejanjeta, bilo je dramatiËno oznaËavanje priËe ospasenju koje je prikazivalo dolazak pravogJanjeta Boæjeg koji je trebao preuzeti grijehesvijeta.

Isus je koristio oblik scenskog prikaza usvom koriπtenju parabola. PriËao je priËe islikao mentalne slike da bi pouËavao duhovneistine. Nikada nije pouËavao bez upotrebeparabola (Matej 13,34). »esto je Njegovaupotreba parabola bila specifiËna i oπtra.

U ©imunovu kuÊu je, na primjer, doπlajedna æena i pomazala Isusova stopalaskupocjenim parfemom i oprala ih svojimsuzama. Farizej ©imun nije bio sretan πto joj jeIsus dopustio da to uËini. Isus je tada ispriËaopriËu o oproπtenju i iskoristio æeninedramatiËne postupke da bi ©imunu predoËiosvoju poruku (Luka 7,36-50).

»ak je i Pavlu bilo prikazano neπto pomoÊuneke vrste scenskog prikaza. Na svom putu uJeruzalem Sveti Duh je pokrenuo proroka poimenu Agab da sretne Pavla. Agab je uzeoPavlov pojas, svezao svoje ruke i noge kaodramatiËan prikaz onoga πto Pavla Ëeka uJeruzalemu (Djela apostolska 21,10.11).

Danas adventistiËka crkva koristi igrokaze iscenske prikaze na svojim akademijama,fakultetima i u mnogim crkvama kako biprikazala kako slijediti Krista i koliko je to vaænoza danaπnje ljude.

Ellen White i igrokazi A πto kaæe Ellen White? Pregledao sam

preko 100 citata u njezinim spisima koji govoreo scenskim prikazima, kazaliπtu i predstavama.Postoje mnoge sliËnosti u mnogim izjavamagospoe White, ali jedna zajedniËka tema jeoËigledna. Ovo je izjava koja to dokazuje:

“Mnoge razonode popularne u danaπnjemsvijetu, Ëak i s onima koji tvrde da su krπÊani,imaju isti kraj kao i bezboænici. Naæalost, meunjima postoji samo mali broj onoga πto Sotonanije iskoristio za razaranje duπa. Kroz predstaveveÊ godinama radi na raspaljivanju strasti islavljenju poroka. Sotona koristi operu snjezinim fascinirajuÊim prikazima i zavodljivomglazbom, maskenbal, ples i kartanje da bisruπio granice morala i otvorio vrata osjetilnimuæicima.”2

≈ Gary J. Tolbert(preuzeto iz Youth Ministry Accent, 2002/3, str. 25-26.)

1 Na primjer, radijski program Your Story Hour (Vrijeme za vaπu priËu) poËeo je 1949. godine u Benton Harboru, u Michiganu. Serije “Uncle Danand Aunt Sue” (”Ujak Dan i ujna Sue”) postoje i danas kao adventistiËka potporna sluæba za poticanje djece na donoπenje Ëvrstih odluka i naizgradnju snaænih karaktera.2 Ellen G. White, My Life Today, Washington, D.C.: Review and Herald Pub. Assn., 1952), 87.

A

OOddjjeekk ≈ sijeËanj-oæujak 10. ≈��U tim i sliËnim izjavama gospoa White

osuuje scenske prikaze i ostale razonode kojeosvjetljuju grijeh. Ono πto ona opisuje ovdje unaËelu obuhvaÊa veÊinu toga πto vidimo naTV-u i u danaπnjem kazaliπtu. Ali ona je naupotrebu scenskih prikaza gledala kao nakorisno sredstvo propovijedanja Istine, kao naprimjer, upotrebu predstave na evangelizaciji.3

Na jednom mjestu sam pronaπao upute za onekoji su uËili biti glumci.

»ini se da briga gospoe White nije tolikou mediju (igrokaz), veÊ u tome πto taj medijobiËno pokuπava prikazati. Njezine osude tiËuse scenskog prikaza koji nastoji “raspaliti strastii slaviti poroke”; koji na kraju “ruπi granicemorala i otvara vrata osjetilnim uæicima.” Baπkao πto se upotreba parabole ili priËe moæeiskoristiti da sruπi ili izgradi, isto je tako i sascenskim prikazom. Scenski prikaz sam po sebinije glavna briga, veÊ su vaæne vrijednosti kojeon nastoji oslikati.

Ellen White je bila izuzetno napredna usvojim savjetima za crkvu. VeÊina toga πto jerekla je od velike pomoÊi kad se odnosi i navrijeme u kojem mi æivimo. “Potrebni su ljudikoji se mole Bogu za mudrost i koji, podBoæjim vodstvom, mogu udahnuti novi æivot ustare metode rada i koji mogu smisliti noveplanove i nove metode buenja interesavjernika i dosezanja ljudi iz svijeta.”4 “©to godda je vaπa proπla praksa, nije neophodnoponavljati ju opet iznova na isti naËin. Bog imanove i neisprobane metode. Osvjeæite ljude —iznenadite ih.”5

Pored ovoga gospoa White daje joπ jednuvrlo oπtru izjavu: “Kad se uvode nove metode,javlja se puno sumnjiËavih pitanja, tolikomnogo odbora smatra da se mogu nazrijetiteπkoÊe, da su reformatori nesposobni i na tajnaËin neki prestaju podræavati reforme. »ini sekao da nisu u stanju suprotstaviti se strujisumnje i kriticizma.”6

U prosincu 1888. godine Ellen White jepisala o dramskom boæiÊnom programu koji seodræao u subotnjoj πkoli u Battle Creeku. Djecasu bila obuËena u kostime. Ella White, 6-godiπnja kÊerka gospoe White, je takoersudjelovala u programu glumeÊi anela.

Igrokaz je nazvan “Svjetionik”, a gospoaWhite je rekla: “Zadovoljna sam Svjetionikom,a scena koja je zahtijevala toliko punoneumornog truda je bila ona koja je mogla bitinapravljena najdojmljivijom, ali nije bila tolikosnaæna i posebna kakva je mogla biti jer jeiziskivala previπe vremena i rada da bi sepripremila.” U tom pismu ona kaæe da bi se utakvo neπto trebalo uloæiti viπe razmiπljanja iplaniranja. Takoer je rekla da ono πto je tadabilo odigrano treba postati stvarnost u æivotimaglumaca.7

PrevladavajuÊi savjet za nas je da sekularniscenski prizori nastoje biti demoralizirajuÊi.Sudjelovati u takvim predstavama koje nasudaljuju od naπe vjere u Boga nije po Boæjojvolji. Ali nije u redu potpuno izbjegavatisredstvo igrokaza ili scenskog prikaza zbog

toga πto ga ljudi koriste za predstavljanjeupitnih vrijednosti. Dramski prikazi sduhovnom svrhom mogu poboljπatibogosluæje. Bog ih moæe iskoristiti da prenesesvoju Istinu.

Slika moæe prenijeti viπe znaËenja od tisuÊurijeËi. Scenski prikaz moæe pomoÊi da seukljuËe i druga osjetila osim sluha i na taj naËinpoveÊati sudjelovanje vjernika. Teπki predmetise mogu objasniti na taktiËan, a ponekad Ëak ina humoristiËan naËin, uz snaæni dojam. Naπcilj bi uvijek trebao biti da uzdignemo Krista idrugima pomognemo da Ga upoznaju i slijede.

Nekoliko osnovnih naËela za upotrebuscenskih prikaza:

® Naπ cilj bi trebao biti da uzdignemo Krista i Njegovu RijeË, a ne izvedbu glumaca. Iako nekad dramski prizor ne mora biti biblijska priËa, veÊ neka situacija iz svakodnevnog æivota, on mora sadræavati poruku s kojom Êe ljudi otiÊi kuÊama. Ponekad Êe to biti zabavno, ali cilj bi uvijek trebao biti da se prenese poruka i da se uzdigne Krist.

® Moæe biti korisno da uvod u propovijed bude kratki igrokaz. Ali u takvim sluËajevima igrokaz ne smije biti kraj sam po sebi. Takav igrokaz treba voditi do duhovne istine koja Êe biti razvijena u propovijedi. Ponekad igrokaz moæe biti propovijed, ali biblijska istina ne bi smjela izgubiti svoje srediπte.

® Igrokazi se ne bi trebali koristiti da πokiraju ljude.Nemojte pokuπavati dramatizirati ekstremna i gruba æivotna stanja. Neophodan je dobar ukus. Umjesto da πokirateljude, iznenadite ih. Jedan takav pristup Êe “okupirati njihovu pozornost” i pouËiti ih vrijednoj biblijskoj istini. √

3 Ellen G. White, Ellen G. WhiteMaterials, 4 vols. (Silver Spring,Md.: Ellen G. White Estate, 1987),1173.4 Ellen G. White, Evangelism,(Hagerstown, Md.: Review andHerald Pub. Assn., 1970), 105.5 Isto, 125:4.6 Ellen G. White, Testimonies for theChurch (Nampa, Idaho: PacificPress® Pub. Assn., 1948).6:141,142.7 Ellen G. White, Letter #5,December 26, 1888.


Mnogi su bili u njoj, mnogi su Ëuli o njoj, a za sve koji nisu ni Ëuli ni vidjeli evokratkog opisa o tome kako i zaπto je doπlo do ©UPE i πto se trenutno dogaa u njoj.

Pitanje za razmiπljanje je pitanje koje je mene dugo muËilo (vjerujem i Vas), a to je: Kako se mladi adventisti mogu zabavljati, a da pri tome ostanu “krπÊani” ??

©UPA je upravo i nastala kao potreba nas mladih iz Pule da osposobimo jedno mjesto nakojem Êemo se nalaziti u slobodno vrijeme, a koje izgleda primamljivo tako da moæemoslobodno pozvati i N/A*1 prijatelje. Moram priznati da sam se prije ©UPE, kao i nekidrugi iz crkve, Ëesto subotama zabavljao na raznim*2 mjestima na kojima se nudila —ajmo reÊ’ zabava!:) Ali na sreÊu svih nas, ©UPA se s vremenom i obistinila. Stari vlaæanpodrum koji nije nalikovao ni na πto i koji je u privatnom vlasniπtvu, nakon dugog inapornog rada se uredio u zanimljivu prostoriju koju smo nakon zavrπetka graevinskihradova zajedno poËeli ureivati i opremati. Dodatni poticaj nam je dao tada novipastor — Dario KovaËeviÊ koji je potaknuo mlade na druæenje.

Okupljanja su poËela otprilike u doba kad je “MAFIA” bila popularna i sva sreÊa da jebilo tako jer smo u meuvremenu imali vremena opremiti ©UPU za druge sadræaje.

Tako smo donijeli: velike zvuËnike, raËunalo*3, pikado, glazbene instrumente,mikrofone, razne druπtvene igre (rizik, catan, pictionary, monopoly, scrabble,

scotland yard, poker, phase 10....) i ono najbitnije — STOLNI NOGOMET*4.

Sad Êete pomisliti da se mi samo igramo u ©UPI! Pa djelomiËno to ijest istina, ali ©UPA je nastala prvenstveno kao misijski projekt.*5

≈ Boris GolubiÊ


Misija je upravo da svatko pozove svoje prijatelje i da se kroz zabavu i druæenjeupoznamo s njima. I hvala Bogu, do danas je kroz ©UPU proπlo mnoπtvo mladih ljudis kojima smo se sprijateljili i koje sad bez ustruËavanja moæemo pozvati na nekiduhovni koncert, evangelizaciju ili prouËavanje. Oni su pak vidjeli da mi nismoizvanzemaljci pa je nestalo predrasuda s njihove strane i da ne zaboravim njihovutjecaj na njihove prijatelje, pa njihovi prijatelji na njihove prijatelje, pa prijatelji odnjihovih prijatelja na...

ZBIVANJA: Utorkom je prouËavanje (po potrebi molitveni), Ëetvrtkom druæenje ieventualno dogovor oko programa za vikend, a subotom zabava raznoga sadræaja. Nekoliko programa koji su nedavno bili: Ü Tjedan prije nove godine smo organizirali veËer poezije u kojoj je bilo obvezno da

svatko tko doe napiπe svoju pjesmu koju Êe recitirati pred svima. To je bilo zabavno, a i otkrili su se neki novi talenti. Dijelile su se i vrijedne nagrade....

Ü Pretproπlu subotu smo imali karaoke veËer uz æivu svirku i moram se pohvaliti da je u hladnom sijeËnju postignut rekord πto se tiËe broja ljudi u ©UPI. (A moæda je postignut i rekord πto se smijanja tiËe:)))

Ü Tu su takoer bile i bit Êe: filmske veËeri, plesne veËeri, glazbene veËeri, beat box veËeri, turniri u pokeru, pikadu i ostalo...

Ü Ono πto nas Ëeka sljedeÊega tjedna je premijera filma IZGUBLJENI SIN koji se ljetos snimao u Puli i Ëiji smo zavrπetak s nestrpljenjem oËekivali. Za tu prigodu Êemo pozvati sve prijatelje i svakome Êemo podijeliti film na CD-u, a unutar CD-a u pisanom obliku dogaaj o izgubljenom sinu iz Biblije s duhovnom porukom.

Eto, to je ukratko ono πto sam htio reÊi o ©UPI, a za krajnekoliko savjeta i problema s kojima se moæete susresti ukoliko

æelite neπto sliËno napraviti u vaπem gradu:

�. PronaÊi prostor — prvo pa muπko! Najteæe je pronaÊi prostor, alisiguran sam da bi se, ako “proËeπljate” malo ljude u crkvi i propitate ih imaju li

kakav prostor koji bi mogli dati za korist mladih crkve, neπto pronaπlo. Mi joπ uvijeknemamo sanitarni Ëvor u ©UPI πto je naπ najveÊi problem pa se za te potrebe*6

snalazimo po dvoriπtu. Ali rijeπit Êe se i to uskoro, nadam se.

�. Za sve je potrebna ærtva — tu nema dvojbe. Naπe vrijeme i trud mora biti naraspolaganju za takve ciljeve. Nemojte Ëekati na nekog drugog da krene, veÊkrenite...

�. Upravljanje i odræavanje — netko se mora brinuti za to. Ako treba, zamolitecrkvu da vam pomogne u financiranju nekih programa jer Êe se na taj naËin iodgovornije troπiti novac.

Sigurno je vaπoj crkvi u cilju da mladi postoje i da dou do izraæaja. Ukonfliktu sa starijim vjernicima mladi se Ëesto povuku i postanu

neaktivni sluπaËi — a kasnije i nestanu. To ne ispunjava niti mlade nitistarije vjernike, a najmanji blagoslov od toga imaju vaπi prijatelji, kolege

s fakulteta ili posla. Bog je potreban u svaËijem æivotu, a ako smo mipotrebni da kroz igru i smijeh budemo bliæe ljudima, to je naπa prednost.

©UPA je dobar naËin da se probije led u vaπem druπtvu; da se ukrπÊanskom duhu zbliæite s prijateljima; da se ispuni æivot veÊimmoralnim vrijednostima i da se, dok ste joπ mladi, aktivirate za

Kristovu poruku ovom svijetu. √

* 1 — N/A ima dvostruko znaËenje * 2 — preπutjet Êu kakvim — ipak je ovo Odjek! — odjeknulo bi daleko:)* 3 — AMD Athalon 1600 Mhz — dignut na 2000 Mhz* 4 — RuËni ili stoni fudbal (srp.) VjeËna atrakcija!* 5 — tu sam malo zastao dok sam pisao — i polako krenuo dalje* 6 — trebam li reÊi kakve?

ÒSTARIH DANAÓ - Adventisti HrvatskaU 16. st., nakon „to si je francuski kralj Francis I....

Documents

Transcript of ÒSTARIH DANAÓ - Adventisti HrvatskaU 16. st., nakon „to si je francuski kralj Francis I....