Srpanj 2008.

MANJINSKI FORUMBroj 25 / Godina V

MANJINSKI FORUM IZLAZI UZ FINANCIJSKU POTPORU SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE

Od ove godine Savjet za nacionalnemanjine ima svoju web stranicu: www.nacionalne-manjine.info. Ova web stra-nica nastala je u sklopu projekta �Potporavijeæima nacionalnih manjina na podru-èjima posebne dr�avne skrbi� kojega jefinancirala Europska unija u sklopu CA-RD programa 2003., a realizirao WYGInternational i CPM od lipnja 2006. dostudenog 2007.

Nakon uspje�nog okonèanja ovogprojekta Savjet za nacionalne manjinekao glavni partner projekta u nasljeðe jedobio i web stranicu koju æe dalje odr-�avati agencija STINA. Kada se uskoroweb stranica u potpunosti razvije na njojæe se uz najznaèajnije aktualnosti moæi

naæi i mnogi rele-vantni podaci o na-cionalnim manji-nama i manjinskojpolitici u Hrvatskoj,relevantni zakonskii drugi dokumenti,priruènici, istra�i-vanja i analize ve-zani za nacionalnemanjine, informa-cije iz rada Sajeta,korisni linkovi, kon-takti manjinskih ud-ruga, medija itd., tei samu elektronskuverziju biltena MA-NJINSKI FORUM.

Web stranica Savjeta zanacionalne manjine

www.nacionalne-manjine.info

Stipe Mesiæ: �Srpsko narodno vijeæe ima velikuulogu u politici pomirenja i povratka�

�Zapo�ljavanje mora biti prema kompe-tencijama, ali prema nacionalnim manji-nama mora biti pozitivna diskriminacija dase ne bi osjeæala zapostavljenost i da naci-onalne manjine ovo dru�tvo ne do�ivljavajukao dru�tvo koje se prema njima distan-cira�, istakao je, izmeðu ostaloga, Mesiæ uGlini.

Dva dana kasnije predsjednik Mesiæ jeposjetio Obrovac i Benkovac gdje je izjavioveèeras kako je �porazna èinjenica da sena benkovaèko podruèje vratilo samo 7,9posto povratnika srpske nacionalnosti�.Dodao je da zato u tom bogatom kraju trebaurediti �ivot graðanina tako da on mo�e usigurnosti obavljati svoje poslove i omogu-æiti mu dobrosusjedske odnose. Povratnicisrpske nacionalnosti su od predsjednikazatra�ili pomoæ za �to br�i povratak zauzeteimovine, potu�ili su se i na nesigurnostzbog uèestalih nacionalnih incidenata ubenkovaèkom kraju, na nedostatak meha-nizacije za obradu poljoprivredne zemlje,te devastaciju kamenih naselja koja sepljaèkaju radi prodaje kamena.

NIKOLA TESLA JE VA�AN SIMBOLO srpskoj nacionalnoj manjini u Hrvat-

skoj predsjednik Stipe Mesiæ govorio je i31. svibnja na Velikoj skup�tini Srpskog na-rodnog vijeæa. Govor donosimo uz nezna---tna kraæenja:

�Dopustite mi da prvo naglasim va�nostkoju Srpsko narodno vijeæe ima u �ivotu

Predsjednik Stipe Mesiæ s predstavnicima srpskenacionalne manjine

SRBI U HRVATSKOJ SVOJ IDENTITET CRPEI IZ ZAJEDNIÈKOG �IVOTA S HRVATIMA

Predsjednik Stipe Mesiæ je u posljednja dva mjeseca obi�ao skoro sva po-druèja od posebne dr�avne skrbi gdje �ivi i znatan dio Srba u Hrvatskoj,a onda je sudjelovao i na Velikoj skup�tini Srpskog narodnog vijeæa. Me-siæ je posjetio sjevernu Dalmaciju, Liku, Kordun i Banovinu, a 28. travnjaje u Glini sudjelovao na sastanku Savjeta za nacionalne manjine RH u Gli-ni. Tamo je Mesiæ naglasio �da primjena Ustavnog zakona o pravima naci-onalnih manjina treba pratiti regulativu�. Ocijenio je da je Hrvatska u re-gulativi prava nacionalnih manjina uèinila maksimum, te je pozvao �dr�avniaparat da se debirokratizira kada je u pitanju rje�avanja vlasnièkih odnosabiv�ih gospodarskih pogona i zemlji�ta, kako bi se sna�nije potaknuo ra-zvoj gospodarstva.�

srpske zajednice u Hrvatskoj i u razvojuukupnih odnosa izmeðu hrvatskog i srp-skog naroda, izmeðu republika Hrvatske iSrbije. Svaki narod sam najbolje prepoz-naje one kljuène èinjenice iz svoje povijestikoje najvi�e pridonose izgradnji njegovaidentiteta. Kada je rijeè o nacionalnim ma-njinama, onda se taj identitet izgraðuje izopæe nacionalne ba�tine, ali bez sumnje iiz mnogih posebnosti koje neka manjina

(Nastavak na stranici 3)

Mi, vijeænici Srpskog narodnog vijeæa, izabranina izborima za manjinska vijeæa u junu 2007, prviputa okupljeni na Velikoj skup�tini, sa punom svije-�æu o tradiciji samouprave Srba na prostoru Hr-vatske i sa punom svije�æu o svojoj odgovornosti,koja proizlazi iz Ustava i Ustavnog zakona o pra-vima nacionalnih manjina, usvajamo ovu Izjavu unajboljoj vjeri da æemo time unaprijediti svoj polo-�aj, doprinijeti opæem boljitku Republike Hrvatskei njezinim boljim odnosima sa Republikom Srbijomte njihovoj zajednièkoj evropskoj perspektivi.

I Otklanjanje posljedica rata prva je od na�ihobaveza, koju ne smijemo, ne mo�emo i neæemoprenositi ni na koga drugoga, posebno ne na onekoji dolaze poslije nas. Jo� uvijek brojne izbjeglice,na�i sunarodnjaci, oèekuju od nas da im omoguæi-mo povratak: nastavimo s programom obnove,ubrzamo povratak stanova kroz programe stam-benog zbrinjavanja, rije�imo priznavanje njihovihstatusnih prava (priznavanje radnog sta�a i mi-rovina). Posebno nam je stalo da se rije�i pitanjeodgovornosti za ratne zloèine i da oni koji su ihpoèinili za to budu ka�njeni, a svi oni koji nisu nikrivi ni odgovorni, da �ive kao slobodni ljudi, bezstraha od progona, moguæih lista, i da to vrijedijednako za sve, bez obzira na nacionalnost i naratnu stranu. Pitanje nestalih i pitanje civilnih �rta-va srpske nacionalnosti, mora dobiti jednak odgo-vor kao i pitanje nestalih i civilnih �rtava graðanahrvatske nacionalnosti.

II Odr�ivi povratak izbjeglica nije moguæ bezposebnih dr�avnih mjera za razvoj povratnièkihsredina. Dogovor izmeðu koalicijskih partnera usada�njoj Vladi o razvojnim mjerama na podruèji-ma povratka mo�e biti dobra osnova za promjenusada�njeg nezadovoljavajuæeg stanja. Predla-�emo da se ta osnova pojaèa i da u duhu novihpolitièkih odnosa Republika Hrvatska i RepublikaSrbija zajednièkim naporima i sredstvima dopri-nesu br�em stvaranju uvjeta kako za povrataktako i za kvalitetniji �ivot svih stanovnika ratompogoðenih prostora. Takoðer predla�emo da seubrza formiranje razvojnih institucija na�e zaje-dnice u Republici Hrvatskoj, neophodnih finan-

IZJAVA VELIKE SKUP�TINE SRPSKOG NARODNOG VIJEÆAcijskih institucija te zadrugarstva, obiteljskihgospodarstava, malog poduzetni�tva, obiteljskogturizma. Zapo�ljavanje i jednake �anse pripadnikana�e zajednice u dr�avnim i javnim slu�bamanajozbiljniji su test stvarnih dosega u ostvarivanjumanjinskih prava. Na�alost, kao ni u podruèju ra-zvoja, ni ovdje ne mo�emo biti zadovoljni. Vratakoja vode do radnih mjesta u pravosuðu i dr�avnojupravi, u policiji, u �kolama i vrtiæima, u bolnicamai drugim javnim institucijama jo� uvijek ostaju zat-vorena za kandidate srpske nacionalnosti. I namakoji imamo odgovornost da na opæinskoj, gradskoji �upanijskoj razini brinemo o provoðenju Ustavnogzakona i Vladi koja treba stvoriti pretpostavke zaotvaranje poglavlja o pravosuðu i vladavini pravau pregovorima sa Evropskom unijom ovo je naj-preèa i najozbiljnija zadaæa u sada�njoj fazi ostva-rivanja manjinske politike.

III Ukupno pobolj�anje polo�aja na�ih manjin-skih vijeæa, rje�avanje njihovih financijskih, radnihi statusnih problema, mi ovdje okupljeni vijeænicismatramo preduvjetom za obavljanje svojih du�-nosti propisanih Ustavnim zakonom. Rje�enje po-lo�aja Srpskog narodnog vijeæa kao nacionalnekoordinacije, tako da ono bude prihvaæeno kaoinstitucija manjinske samouprave sui generis, ta-koðer smatramo preduvjetom za valjano funkcio-niranje svih na�ih vijeæa i prakticiranje na�emanjinske politike. Mi okupljeni vijeænici podr�a-vamo zahtjev zastupnika Samostalne demo-kratske srpske stranke i zastupnika drugih nacio-nalnih manjina da se u narednoj godini dana refor-mira naèin biranja manjinskih predstavnika za Hr-vatski sabor. Smatramo da je neophodno da seprevlada sada�nja praksa izborne getoizacije isvojevrsne segregacije na�ih biraèa. Oèekujemoda æe biraèi srpske nacionalnosti biti izjednaèenisa biraèima pripadnicima veæinskog naroda. Oèe-kujemo takoðer da æe izraèun vrijednosti man-data biti takav da dosada�nje pravo na najmanjetri mandata ne mo�e biti dovedeno u pitanje.

IV U sferi na�eg manjinskog obrazovanja neo-phodno je oèuvati rje�enja i iskustva razvijena uistoènoj Slavoniji tokom mirne reintegracije, te ih

primijeniti i u drugim dijelovima Hrvatske, svugdjegdje za to postoje adekvatne pretpostavke.Potrebno je pronaæi put za pribli�avanje i inte-graciju na�ih manjinskih obrazovnih sadr�aja sanacionalnim obrazovnim sadr�ajima i tako omogu-æiti da se o znaèajnim liènostima, dogaða-jima idjelima na�e povijesti, kulture i umjetnosti podu-èava u zajednièkim programima. Nelogièno je i zanas neprihvatljivo da se o hrvatskoj politièkoj po-vijesti, posebno modernoj, govori bez isticanjadoprinosa predstavnika Srba. Jednako je nelo-gièno i neprirodno da se o antifa�izmu u Hrvatskojgovori bez isticanja va�ne uloge koje su u njemuimali Srbi. Kao �to smo bili i kao �to jesmo diohrvatske povijesti i dio hrvatskog dru�tva, mioèekujemo da to bude vidljivo i u �kolskimprogramima, i u spomenièkoj ba�tini i u obilje�jimava�nim za na�e ukupno dru�tveno sjeæanje. Umjestima u kojima prema Ustavnom zakonu imamopravo na dvojeziènost i dvopismenost, na�avijeæa, u suradnji sa opæinskim i gradskim vlastima,trebaju inicirati i statutima regulirati da se uz hr-vatski jezik i latinièno pismo na slu�benim natpisimakoristi i srpski jezik i æirilièno pismo.

V Odnosi izmeðu Republike Hrvatske i Repu-blike Srbije te njihov skori, zajednièki evropskisavez od posebnog su interesa za Srbe u Hrvat-skoj. Svaki novi korak u unapreðenju meðusobnihodnosa, u privrede, u kulturi ili u politici, ujedno jei doprinos na�em boljem polo�aju i boljoj atmosferiza ostvarivanje na�ih prava. Zato podr�avamosvaki onaj napor, i na hrvatskoj i na srpskoj strani,koji doprinosi artikuliranju i primjeni novih politièkihodnosa izmeðu Hrvatske i Srbije, Hrvata i Srba.Mislimo da je do�lo vrijeme da se predstavnicidviju dr�ava i dvaju naroda oslone na najbolje iprovjerene tradicije te da se okrenu prema onomeprema èemu su se usmjerili i narodi koji su imali iimaju manje zajednièkog nego �to imaju Hrvati iSrbi. Mi okupljeni vijeænici Srpskog narodnogvijeæa obavezujemo se da æemo i sami doprinositida �to prije i na �to je moguæe vi�e mjesta politikakonfrontacije i udaljavanja bude zamijenjenapolitikom suradnje i pribli�avanja.

U Zagrebu, 31. maja 2008.

Predstavnici dr�avnih tijela i nacionalnih ma-njina iz Austrije, BiH, Crne Gore, Makedonije,Maðarske, Rumunjske, Slovenije i Hrvatske, tepredstavnici meðunarodne zajednice u prijatelj-skoj su, vrlo otvorenoj i konstruktivnoj raspravirazmotrili moguænosti unapreðenja suradnje napodruèju kulture i obrazovanja, medija te putembilateralnih i multilateralnih sporazuma.

Sudionici konferencije jednoglasno su po-hvalili napore Vlade Republike Hrvatske na una-preðenju prava nacionalnih manjina te posebiceovakve naèine suradnje, koji omoguæavaju dase susretnu predstavnici dr�avnih tijela iz razli-èitih zemalja te predstavnici nacionalnih manjinasa predstavnicima matiène dr�ave. Time se uje-dno predstavnicima dr�avnih tijela i predstav-nicima nacionalnih manjina omoguæuje da napartnerskoj osnovi razmotre bitna pitanja ostva-rivanja prava nacionalnih manjina, potièu preko-graniènu suradnju na novim projektima koji mogupridonijeti daljnjem razvoju ne samo zakono-davne regulative u pojedinim dr�avama, nego

PREKOGRANIÈNA SURADNJA ZA BR�E PRIKLJUÈENJE EUROPSKOJ UNIJINa Brijunima je 19. - 21. lipnja u organizaciji Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske i Savjeta za nacionalnemanjine Republike Hrvatske odr�ana Meðunarodna konferencije o prekograniènoj suradnji nacionalnih manjina. Nakonferenciji su sudjelovali predstavnici dr�avnih tijela, predstavnici nacionalnih manjina i eksperti iz Austrije, Bosne iHercegovine, Crne Gore, Makedonije, Maðarske, Rumunjske, Slovenije i Hrvatske, te meðunarodne zajednice da bi razmotrilimoguænosti prekograniène suradnje nacionalnih manjina na razlièitim podruèjima i na razlièitim projektima kako bi se daljeunaprijeðivao polo�aj i prava nacionalnih manjina. Zakljuèke konferencije donosimo u cijelosti:

prije svega implementaciji legislative, kako na do-maæoj, tako i na meðunarodnoj razini.

U raspravi su do izra�aja do�li primjeri dobreprakse, kao primjerice omoguæavanje pripadni-cima nacionalnih manjina sudjelovanja u javnom ipolitièkom �ivotu te u predstavnièkim tijelima odlokalne do dr�avne razine (kao �to je u Hrvatskoj),zatim manjinska dr�avna samouprava (kao �to jeu Maðarskoj), te djelovanje Talijanske zajednice(Unione Italiana) na podruèju dviju dr�ava - Hrvat-ske i Slovenije, �to je jedinstven primjer ne samoprekograniène suradnje, nego i potvrda da gra-nice mogu spajati a ne dijeliti.

U odnosu na status romske nacionalne ma-njine upozoreno je da Romi nemaju matiènu dr-�avu te da stoga dr�ave u kojima Romi �ive morajupoduzeti posebne mjere kako bi se pripadnicimate nacionalne manjine u razlièitim dr�avama omo-guæila meðusobna suradnja, integracija i oèuvanjejeziènog i kulturnog identiteta.

Uoèen je napredak u podruèju pristupa manjinamedijima te u medijskoj prezentaciji manjinske pro-

blematike, �to se posebno oèituje u senzibili-ziranju javnosti za potrebu ostvarivanja pravanacionalnih manjina. Ukazano je na moguænostijo� boljeg medijskog pristupa manjinama, pose-bno putem elektronièkih medija ostvarivanjemregionalne suradnje.

Razmatrajuæi prekograniènu suradnju nacio-nalnih manjina u podruèju obrazovanja ukaza-no je na potrebu unapreðenja suradnje putemrazmjene ud�benika, osposobljavanjem nastav-nika u matiènim zemljama, razmjenom nastavnikai organiziranjem ljetnih �kola.

Bez obzira na razlièit stupanj integriranostiu Europsku Uniju pojedinih zemalja koje su su-djelovale na ovoj meðunarodnoj konferenciji, oci-jenjeno je da prekogranièna suradnja nacio-nalnih manjina mo�e znaèajno pridonijeti ubr-zanju i zavr�etku procesa njihovog pristupa-nja EU i europskom ujedinjenju. U tome smislu iovaj seminar dao je znaèajan doprinos tom za-jednièkom cilju.

2

2

(Nastavak sa stranice 1)

U Zagrebu je 31.svibnja odr•ana Velika skupština Srpskoga narodnog vijeæa na kojoj je sudjelovalo1682 vijeænika iz cijele Hrvatske, te predstavnika organizacija koje okupljaju Srbe iz Hrvatske

ba�tini iz zajednièkog �ivota s veæinskimnarodom i drugim manjinama.

Kada je rijeè o Republici Hrvatskoj, srp-ski narod koji �ivi u njoj izgraðuje velik diosvoga identiteta iz cjeline srpske povijesti ikulture, ali i iz ba�tine zajednièkog �ivota shrvatskim narodom te nacionalnim manji-nama koje u njoj �ive. Pristupamo li takopro�losti, tada nas ona ne optereæuje, negonas upuæuje ka zajednièkim ljudskim vrijed-nostima, èiji odsjaj nalazimo u svojimnajveæim ljudima. Oni su imali identitet kojinas je sve izgraðivao, a nije nikoga i ni�tauni�tavao.

Va�an simbol takva izgraðujuæeg identi-teta na� je velikan Nikola Tesla, èiji smojubilej roðenja obilje�ili prije dvije godine.Naime, osim kao izniman znanstvenik, onje za nas va�an i kao èovjek koji je stavomprema svom srpskom rodu i svojoj Hrvat-skoj domovini postao paradigma zrelogpatriotizma, koji itekako mo�e pozitivnonadahnjivati i dana�nje nara�taje. Nemasumnje da æemo sljedeæih godina imatiprigodu vrednovati i istaknuti druge srpskeuglednike u Hrvatskoj.

VREDNOVATI DOPRINOS SRBAHRVATSKOJ POVIJESTI I KULTURI

Vi ste veæ istaknuli potrebu osnutkaMuzeja Hrvatske himne, koju je na Mihanovi-æeve stihove uglazbio Josip Runjanin. Bitæe potrebno osvijetliti likove i drugih Srbava�nih u hrvatskoj kulturi, politici i dru�tve-nom �ivotu. Pri tome hrvatska historiografijastoji pred zadaæom da objektivno osvijetliokolnosti djelovanja tih znaèajnika i vred-nuje njihov doprinos u povijesti srpskezajednice u Hrvatskoj, kao i u sklopu opæehrvatske povijesti i kulture.

Treba osim toga istaknuti da smo zbograznih razloga propustili istaknuti Srbe kojisu tijekom Domovinskog rata stali u obranuHrvatske, prepoznav�i da je obrana slobo-de i prava hrvatskog naroda da ima svojudr�avu ujedno obrana slobode i srpskognaroda u Hrvatskoj i njegova prava daHrvatsku, zajedno sa svima na�im graðani-ma, izgraðuje kao svoju dr�avu.

O va�nosti i uspje�nosti izgradnjebuduænosti na svemu dobrom �to smo imaliu pro�losti mogao sam se uvjeriti i u protekladva mjeseca, kada sam imao prigodu obiæigotovo sva podruèja od posebne dr�avneskrbi, gdje tradicionalno �ivi i znatan dioSrba u Hrvatskoj. Posjetiv�i sjevernuDalmaciju, Liku, Kordun i Banovinu mogaosam u susretu s ljudima, meðu kojima subili i neki od vas, èuti mnogo toga oproblemima, ali i dostignuæima u procesuobnove, povratka i razvoja.

�elim naglasiti da æe tijela dr�avne vlastii dalje voditi aktivnu politiku razvoja tihpodruèja, koja imaju veliku razvojnuperspektivu. Taj proces za mnoge jo� neide �eljenom brzinom, ali nema sumnje daæe se on nastaviti na korist stanovnika tihpodruèja i cijele Hrvatske.

VISOK STANDARD ZA�TITEMANJINA U HRVATSKOJ

Republika Hrvatska postavila je ustav-nim i zakonskim rje�enjima visok standardza�tite nacionalnih manjina i omoguæila nji-hovu punu integraciju u dru�tveni �ivot.Sada se radi o tome da se ti standardi pri-mjenjuju sukladno potrebama i prilikamarealnog �ivota.

Srpsko narodno vijeæe imalo je u tomnastojanju veliku ulogu svojom otvoreno�æuza suradnju u politici pomirenja i povratka,oèuvanja i izgradnje identiteta srpske nacio-nalne zajednice i njezine potpune integra-cije u hrvatski dru�tveni �ivot. Tim svojimradom Srpsko narodno vijeæe postalo jene samo formalno nego i stvarno krovnaorganizacija Srba u Hrvatskoj.

Smatram i da je potpora koja je i s va�estrane dolazila uspje�nim nastojanjimavlasti Republike Hrvatske da se otvori pro-ces pregovora o pristupanju u Europskuuniju ne samo politièki va�an èin nego je ijasan znak da je proces integracije srpskenacionalne zajednice u sve pore dru�tvenogi javnog �ivota Republike Hrvatske bitnouznapredovao.

To �elim istaknuti jer su nasljeða ratnogi poratnog vremena jo� bliska sa svimsvojim psiholo�kim, politièkim, gospodar-skim i drugim problemima. Taj doprinosnije ostao bez odjeka i u �irem, regionalnomi europskom kontekstu.

EUROPSKA UNIJA ÆE IZBRISATINAPETOSTI

Potrebno je ovom prigodom ponoviti daRepublika Hrvatska �eli sa RepublikomSrbijom razvijati svestrane i obostranokorisne odnose. Za to su nam potrebnestabilna Hrvatska i stabilna Srbija. Nerije-

�ena pitanja iz pro�losti vezana za uzroke iposljedice rata te za sukcesiju moraju serje�avati u odgovarajuæim meðunarodnimpravosudnim i politièkim institucijama.Republika Hrvatska spremna je RepubliciSrbiji kao, za vjerovati je, buduæoj zemljikandidatkinji za èlanstvo u Europskoj unijidati potporu svojim iskustvom u pregovo-rima i procesu pribli�avanja. Na to naspotièe ne samo izra�eno uvjerenje da æeobje zemlje prije ili poslije biti dio Europskeunije nego prije svega potreba da napokonomoguæimo dana�njim i buduæim nara�ta-jima da �ive bez straha, da se posvetenapretku i �ivotu.

Kada nam se kao buduæim èlanicamaEuropske unije granice potpuno otvore,tada æe mnoge napetosti koje jo� postojekao posljedica pogre�ne politike i ratanestati ili se bitno umanjiti, a nacionalnemanjine dobit æe moguænost da se slobod-no razvijaju u jedinstvenom kulturnom icivilizacijskom prostoru.

U toj, uvjeren sam, obostranoj te�njinacionalne manjine su nam od neprocje-njive va�nosti. Srpska zajednica u Hrvatskoj,kao i hrvatska manjina u Srbiji, imaju pravoosjeæati da se u zemlji koju su prihvatili kaosvoju domovinu i njih prihvaæa kao ravno-pravne graðane. Time one dobivaju potreb-no uva�avanje te ujedno postaju jo� vi�emotivirane i sposobne biti most suradnjeizmeðu dvaju naroda i dviju zemalja.

Uvjeren sam da æe u promicanju interesasrpske nacionalne zajednice u HrvatskojSrpsko narodno vijeæe i dalje uspje�nosuraðivati s institucijama hrvatske dr�avnevlasti, sudjelovati u izgradnji dobrih odnosaizmeðu Hrvatske i Srbije, pridonositi opæiminteresima na�ega dru�tva te meðu-narodnoj afirmaciji Republike Hrvatske.�

3

SRBI U HRVATSKOJ SVOJ IDENTITET CRPE I IZ ZAJEDNIÈKOG �IVOTA S HRVATIMA

Predsjednik Stipe Mesiæ s predstavnicima srpske nacionalne manjine

Intervju s prof. dr. Si�Analiza izbora

NU�NE PRO

4

�Tema koja je u sredi�tu pozornosti skupaizuzetno je va�na i aktualna kako za pripadnikenacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, tako iza razvoj tolerancije, su�ivota i suradnje meðudr�avama i narodima. Naime u proteklom smorazdoblju bili svjedoci nastojanja pripadnikanacionalnih manjina da potièu suradnju s matiènimnarodima zemalja iz kojih potjeèu, i to na razlièitimpodruèjima: u kulturi, informiranju, obrazovanju idrugima, pa se s pravom nacionalne manjinespominju kao mostovi suradnje meðu dr�avama.Takvim svojim aktivnostima nacionalne manjinepridonose oèuvanju i razvoju vlastite kulture,razvoju multikulturalnosti, kao i suradnje i stabilnihodnosa meðu dr�avama.

SREDSTVA ZA MANJINESE POVEÆAVAJU IZ GODINEU GODINU

Za uspje�nu suradnju nacionalnih manjina nameðunarodnoj razini potrebno je osigurati pravapripadnicima nacionalnih manjina u zemlji u kojoj�ive i èiji su dr�avljani. Republika Hrvatska jeopredijeljena za za�titu i omoguæavanje os-tvarivanja prava svih nacionalnih manjina na svimrazinama. Ustavom RH, Ustavnim zakonom opravima nacionalnih manjina i èitavim zakono-davnim sustavom u Republici Hrvatskoj osiguranaje visoka razina prava nacionalnih manjina. Va�noje ovdje spomenuti da tako visoka razina prava,koja obuhvaæa sva prava sukladno meðunarodnimdokumentima i to u svim podru-èjima - od pravana jednakost pred zakonom i nediskriminaciju,prava na oèuvanje vlastite kulture, jezika, vjere itradicije, slu�bene uporabe svog jezika i pisma,do prava na sudjelovanje u procesu odluèivanja- zahtijeva znatna sredstva i vrlo dobruorganiziranost kao i dobru volju,.

Vlada RH sredstva za potrebe nacionalnihmanjina iz godine u godinu poveæava. Zaprovedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnihmanjina u 2006. godini izdvojeno je vi�e 84 milijunakuna �to, u usporedbi s prethodnom 2005.godinom, iznosi poveæanje sredstava iz dr�avnogproraèuna Republike Hrvatske za 110 posto. UDr�avnom proraèunu Republike Hrvatske za2008. godinu samo za programe udruga iustanova nacionalnih manjina, putem Savjeta zanacionalne manjine, sredstva su takoðer po-veæana i iznose vi�e od 41 milijun kuna.

VLADA S MANJINAMA SURAÐUJENA PARTNERSKOJ OSNOVI

Vlada RH odr�ava stalnu suradnju napartnerskoj osnovi s predstavnicima nacionalnihmanjina, vodeæi raèuna o pravima i posebnostimasvake manjinske zajednice, kako bi se omoguæilooèuvanje i razvoj kulture, jezika, vjere i tradicijesvih nacionalnih manjina. Sudjelovanjem nacio-nalnih manjina u javnom i politièkom �ivotu, te uprocesu odluèivanja, od predstavnièkih tijela nalokalnoj i podruènoj razini, pa do najvi�e razine,do zajamèenih mjesta u Hrvatskome saboru,omoguæena je aktivna uloga pripadnika nacio-nalnih manjina u odluèivanju o svim pitanjima kojasu od njihovog interesa, ali i interesa svih graða-na. Uvoðenjem novih instituta, vijeæa i predstav-nika nacionalnih manjina na lokalnoj i regionalnojrazini, te Savjeta za nacionalne manjine nadr�avnoj razini, pro�irena je moguænostsudjelovanja nacionalnih manjina u javnom �ivotu.Ukupno je izabran 4 261 pripadnik nacionalnihmanjina u vijeæa i u broj predstavnika nacionalnihmanjina, a na lokalnim izborima izabrana su 374pripadnika nacionalnih manjina u predstavnièkatijela jedinica lokalne i podruène samouprave. Kadse tome pribroje zastupnici nacionalnih manjina uHrvatskome saboru, te èlanovi Savjeta zanacionalne manjine, mo�emo konstatirati da je urazlièite oblike procesa odluèivanja ukljuèenoskoro 5 000 pripadnika nacionalnih manjina.

NA PUTU U EUROPU VA�AN JEODNOS PREMA MANJINAMA

Politikom u odnosu na nacionalne manjine,pridonosi se razvoju tolerancije i stabilnosti uregiji, a i �ire, te postavlja primjer dobrog odnosadr�ave prema svim svojim graðanima, uspostav-ljajuæi za pripadnike nacionalnih manjina dodat-na prava, kako bi oèuvali svoju samobitnost. Nataj se naèin u Republici Hrvatskoj, poticanjemnjegovanja razlièitih kultura, jezika i tradicije, ujed-no doprinosi bogatstvu i multikulturalnosti na�egadru�tva. Republika Hrvatska je na kraju velikogputa pristupanja u Europsku uniju, a i na tom putuodnos prema nacionalnim manjina izuzetno jeva�an.

Republika Hrvatska je takoðer svjesna da do-brobit cijeloga naroda takoðer ovisi i o osiguranjudobrobiti nacionalnim manjinama, koje su nedjelji-vi dio korpusa na�ega naroda, i s kojima mora-mo i �elimo dijeliti i stvarati svoju buduænost, zajed-nièku buduænost na�e Domovine.�

Jadranka Kosor,potpredsjednica Vlade RH:

U PROCESEODLUÈIVANJAUKLJUÈENO JESKORO PET TISUÆAPRIPADNIKANACIONALNIHMANJINA

Znanstveni skup na temu �Regionalna sigurnost i suradnja i za�tita et-nièkih manjina�, koji je sredinom svibnja odr�an u Begovom Razdolju,otvorila je potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i meðuge-neracijske solidarnosti Jadranka Kosor. Njeno izlaganje donosimo uzneznatna kraæenja:

Aleksandar Tolnauer, Jadranka Kosor i Sini�a Tataloviæ u Begovom Razdolju

Za potrebe Savjeta za nacionalnemanjine Republike Hrvatske Centar zaetnièke odnose pri Fakultetu politièkihznanosti Sveuèili�ta u Zagrebu izvr�io jesustavnu analizu drugih po redu izbora zavijeæa i predstavnike nacionalnih manjinakoji su odr�ani 17. lipnju 2007. O rezultatimatog istra�ivanja, koji bi se uskoro trebali naæii na dnevnom redu Savjeta za nacionalnemanjine, razgovarali smo s voditeljemprojekta prof. dr. Sini�om Tataloviæem.

� Ovo su bili drugi po redu izbori za ma-njinsku samoupravu, za vijeæa i predstav-nike nacionalnih manjina. Kakvi su pomaciu odnosu na prve izbore?

Prvi izbori odr�ani su u dva navrata 2003.i 2004. godine. Te izbore je obilje�io rela-tivno mali odaziv biraèa i kasnije problemiu konstituiranju i stvaranju pretpostavki zapoèetak rada ovih manjinskih institucija. Dionjihovog èetverogodi�njeg mandata prote-kao je u rje�avanju organizacijskih proble-ma, edukaciji èlanova i uspostavljanju ko-munikacija s tijelima lokalnih i regionalnihsamouprava. Iako su prvi izbori za vijeæa i

Znanstveno-struèna analiza proteklihmanjinskih izbora, koje je obavioCentar za etnièke odnose Fakultetapolitièkih znanosti u Zagrebu, uka-zao je na niz problema koji su pratiliove izbore. Da bi cijeli sustav ma-njinske samouprave u lokalnim zaje-dnicama poèeo bolje funkcioniratitrebalo bi promijeniti sustav izboranjegovih èlanova, istièe se u zakljuè-cima, pri èemu se posebno nagla-�ava da bi promjenom naèina izboraèlanova vijeæa, u kojem bi biraèi do-bili vi�e �anse utjecati na to tko æeih u vijeæu zastupati, porastao i inte-res za tu instituciju, a usklaðivanjemtermina izbora s izborima za lokalnusamoupravu, poveæao bi se i posto-tak odziva na izbore.

ni�om Tataloviæem voditeljem istra�ivaèkog projektaa za vijeæe i predstavnike nacionalnih manjina�

OMJENE NAÈINA IZBORA

5

predstavnike nacionalnih manjina odr�aniuz dosta problema i relativno skroman od-ziv biraèa, oni su ipak omoguæili izbor zna-èajnog broja vijeæa i predstavnika nacional-nih manjina i poèetak boljeg ostvarivanjaprava nacionalnih manjina na lokalnim iregionalnim razinama. Va�no je naglasitida osnivanje vijeæa nije obveza, nego pravokoji pripadnici svake nacionalne manjinemogu koristiti.

U prvom mandatnom razdoblju vijeæa ipredstavnici nacionalnih manjina djelovalisu u razlièitim uvjetima, �to je rezultiralo irazlièitom razinom njihove uspje�nosti. Ipak,mo�e se konstatirati da je prevladvalo neza-

lima vlasti. Takoðer, bilo je potrebno obra-zlo�iti na koji naèin pripadnici nacionalnihmanjina putem svojih vijeæa i predstavnikamogu utjecati na odluke koje se odnose nanjihov polo�aj i prava u podruèjima u ko-jima �ive.

Popratni cilj kampanje bio je i poveæatividljivost samih manjina u percepciji veæin-ske populacije, te njihovo senzibiliziranje zamanjinsku problematiku. Cjelu kampanjusu prema mnogim ocjenama vrlo dobro or-ganizirali i proveli GONG I STINA.

� Gdje vidite razloge za�to tako obu-hvatna javna kampanja nije dala oèekivanerezultate?

njenicu da je medijski prostor zagu�en ikada su ljudi konstantno izlo�eni raznim in-formacijama u svakoj kampanji treba seulo�iti veliki napor kako bi doprla do ciljanepopulacije. Oko 39 posto ispitanika opæepopulacije te 57 posto pripadnika nacio-nalnih manjina, iako je relativno kratko vrije-me bilo izlo�eno kampanji, uspjelo je primi-jetiti kampanju.

UPITNA ULOGA MEDIJA� Da li to znaèi da ni ovaj put, kada su

manjine u pitanju, mediji nisu dobili pro-laznu ocjenu?

Potrebno je ipak istaknuti kako postoje ipozitivni primjeri praæenja aktivnosti vezanihza izbore, kako u samom tijeku kampanjetako i u vremenu neposredno nakon izbora,odnosno u vrijeme konstituiranja vijeæa na-cionalnih manjina na pojedinim razinama.Kao pozitivne primjere meðu tiskanim me-dijima potrebno je navesti rijeèki Novi list,Jutarnji list i Glas Slavonije. Dok se u slu-èaju Jutarnjeg lista i Glasa Slavonije mo�egovoriti o povremenom izvje�tavanju o te-matici manjinskih izbora (o prvotnoj odgodiraspisivanja izbora, o odluci vlade o raspi-sivanju izbora, o popisima biraèa, o inicijativiza glasaèke listiæe na æirilici, o posebnomzakonu o manjinskim izborima - Jutarnji listtijekom travnja, svibnja, lipnja i srpnja2007.; o odluci o raspisivanju izbora, o predi-zbornim aktivnostima kandidata, o nepravil-nostima na birali�tima, o konstituiranju vi-jeæa - Glas Slavonije tijekom svibnja, lipnjai srpnja), za Novi list mo�e se konstatiratikako je na redovitoj bazi pratio izbore za vi-jeæa i predstavnike nacionalnih manjina.Potrebno je istaknuti kako je uvidom u elek-tronsku arhivu ovih dnevnih novina prona-ðeno da se o tematici izbora u nekim dnev-nim izdanjima pisalo na vi�e mjesta, �tose mo�e smatrati vrlo pozitivnim u odnosuna ostale medije. Jo� jedan utisak koji sestjeèe jest da sama vijeæa nacionalnih ma-njina redovito izvje�æuju medije o svojimaktivnostima, a u ovom sluèaju te aktivnostisu bile redovito medijski i popraæene. Novilist od dana objave izbora, pa u slijedeæihnekoliko mjeseci (sve do rujna) objavljujevijesti povezane sa izborima za vijeæa ipredstavnike nacionalnih manjina. Prije sa-mih izbora pozornost je bila usmjerena nasam poziv biraèima da izaðu na izbore, napredaju kandidacijskih lista, broj ukupnopredviðenih izbora, pripreme za izbore, pro-bleme oko izbornog zakonodavstva te opæe-nito na polo�aj nacionalnih manjina u RH.

Netom nakon izbora najzastupljenije subile vijesti o slabom odazivu i nezadovolj-stvu koje je poluèio meðu manjinskim zas-tupnicima, te o konstituiranju pojedinih vije-æa. Uz tiskane medije, potrebno je navesti ielektronièke medije, prije svega HRT, kojiemitira �Prizmu�, tjedni multinacionalni ma-gazin koji je vrlo detaljno i kritièki pratio iz-bore za vijeæa i predstavnike nacionalnihmanjina, i redovito izvje�tavao o temamausko vezanima za izbore, prikljuèiv�i se nataj naèin kampanji za poveæanje odazivabiraèa.

dovoljstvo polo�ajem i moguænostima djelo-vanja koje su imala veæina vijeæa i predstav-nika nacionalnih manjina. To je i bitan razlogkoji je demotivirajuæe djelovao na pripadnikenacionalnih manjina da putem vijeæa i pred-stavnika u veæoj mjeri ostvaruju svoja pravana lokalnim i regionalnim razinama. Svjesniove èinjenice u pripremi raspisivanja izboraza vijeæa i predstavnike nacionalnih manjinau 2007. godini znaèajna pozornost poklo-njena je medijskoj prezentaciji uloge ovihmanjinskih institucija. Namjera je bila do-datno motivirati pripadnike nacionalnih ma-njina da izaðu u znaèajnijem postotku naove izbore i tako pojaèaju legitimitet iza-branih èlanova vijeæa i predstavnika nacio-nalnih manjina.

NEZADOVOLJSTVO POLO�AJEM IMOGUÆNOSTIMA DJELOVANJA

� Da li je medijska kampanja dalarezultate i �to se njom �eljelo postiæi?

Pregled medijskog praæenja kampanjei rezultati izbora za vijeæa i predstavnike na-cionalnih manjina, prikazani u ovoj studiji,pokazuju znatan napor koji je uèinjen, ali irezultate koji su ispod oèekivanih.

Buduæi da je na prvim izborima za vijeæai predstavnike nacionalnih manjina 2003.i 2004. godine odaziv biraèa bio skroman,ovoga puta �eljelo se raznim informativnimi edukativnim aktivnostima motivirati pri-padnike manjinskih zajednica u RH na iz-lazak na izbore. Svrha kampanje bila jeprije svega poveæati postotak odaziva bi-raèa u odnosu na prethodno odr�ane izbo-re 2003/4. godine, kada je glasalo ukupnooko 12 posto od ukupnog broja biraèa spravom glasa.

Kako je detektirano i nedovoljno pozna-vanje same funkcije vijeæa i predstavnikanacionalnih manjina, cilj kampanje bio je ipodrobnije, putem radijskih i televizijskihemisija, bro�ura, priruènika i okruglih sto-lova, objasniti �to su to vijeæa nacionalnihmanjina i koja je uloga njihova djelovanjapri opæinskim, gradskim i �upanijskim tije-

Do dana uoèi odr�avanja izbora, poduzi-mane su odreðene mjere i aktivnosti kako bise pripadnike nacionalnih manjina motiviralona izlazak na izbore, ali i na neki naèin edu-ciralo o njihovim pravima kao pripadnika na-cionalnih manjina, buduæi da prevladava mi-�ljenje kako veliki postotak pripadnika nacio-nalnih manjina nije upoznat s pravima i mo-guænostima koje imaju na raspolaganju prili-kom izbora (primjerice, u pogledu pitanja tkoima pravo predlagati kandidate za èlanovevijeæa, koja je konkretna uloga vijeæa nacio-nalnih manjina u lokalnim jedinicama vlasti,u kojem sluèaju se bira vijeæe, a u kojem pr-edstavnik nacionalne manjine, itd.).

Bez obzira na pravovremenost u objavlji-vanju priopæenja za javnost Dr�avnog izbor-nog povjerenstva, namijenjenih prije svegamedijima, i to ne samo manjinskim, nego ionima na dr�avnoj razini, utisak koji se stjeèe(prilikom izlistavanja materijala i reakcija ja-vnih osoba na provedene manjinske izborei kampanju koja im je prethodila) jest da ve-æina medija nije pokazala odgovarajuæiinteres za objavljivanjem ovakve vrste infor-macija, smatrajuæi ih neatraktivnim veæin-skoj populaciji. Tako je, primjerice, Dr�avnitajnik Sredi�njeg dr�avnog ureda za upravuAntun Palariæ izjavio da su mediji pre�uæivalivladine pozive biraèima. Po njegovim rije-èima Vlada i Sredi�nji dr�avni ured za upravuuèinili su sve �to je bilo moguæe za uspje�nuorganizaciju manjinskih izbora. Svaki put jepremijer sa sjednica Vlade pozivao graðanepripadnike nacionalnih manjina da se oda-zovu na izbore, ali moram reæi da su medijiu svojim izvje�tajima sa sjednica Vlade toredovito pre�uæivali i preskakali. Oèito im tonije bilo interesantno i va�no, a nama je, alimi ne mo�emo utjecati na medije, ocijenioje Palariæ.

Ipak neposredna analiza kampanje od-mah nakon izbora koju je provela agencijaPULS (dodu�e na specifiènom uzorku veæekoncentracije pripadnika manjina) pokazujekako je zamijeæenost kampanje bila na za-dovoljavajuæoj razini. U obzir treba uzeti i èi- (Nastavak na stranici 8)

Intervju s Tarjom Svard - Yliletho sa finskog Sveuèili�ta Jyvaskyla, voditeljicomzapo�ljavanju za pripadnike romske nacionalne manjine

ROMSKIM OBITELJIMA TREBA POMOÆI DA PODU

6

Projekt �Pobolj�anje pristupa obrazovanju izapo�ljavanju za pripadnike romske nacionalnemanjine u Republici Hrvatskoj� sastavni je dio �iregprojekta potpore Romima koji se provodi u okviruprograma PHARE 2005. Europske unije a nositeljprojekta je Ured za nacionalne manjine Vlade RH.Obrazovni dio projekt realizira se uz struènupomoæ Ministarstva znanosti, obrazovanja i �por-ta, Agencije za odgoj i obrazovanje, a ukljuèenesu i romske udruge i predstvnici lokalnih vlasti.Glavni partner u implementaciji projekta je Sveu-èili�te Jyvaskyla iz Finske, dok je voditeljica pro-jekta Tarja Svard - Yliletho.

� Koji su glavni ciljevi i sadr�aji ovog pro-jekta?

Projekt se provodi unutar PHARE programaEU-a i pru�a potporu Nacionalnom programu zaRome i Akcijskom planu Desetljeæa za ukljuèiva-nje Roma. Djelujemo na podruèju pred�kolskog iosnovnog obrazovanja s ciljem postizanja boljegukljuèivanja romske djece u osnovno obrazova-nje. Osim toga, poma�emo im kako bi postizalidobre rezultate u �koli te se nadamo da æe nakonobaveznog �kolovanja po�eljeti nastaviti svojeobrazovanje ili u struènim �kolama ili na nekomod fakulteta. Projekt ima jo� jedan, posebnougovoreni dio koji se odnosi na infrastrukturneradove, a realizira se uz pomoæ lokalnih hrvats-kih znanja i tvrtki. Taj dio unaprjeðuje infrastrukturuu nekoliko romskih naselja u Meðimurju, krozgradnju cesti, kanalizacije i slièno.

� Kako teèe dosada�nja realizacija pro-jektnih zadataka i �to je uèinjeno?

S radom smo poèeli u sijeènju i trebali bismozavr�iti na� dio - pomoæ u obrazovanju - do krajaove godine. Radimo u radnim skupinama koje èi-ne ljudi iz obrazovnih institucija, predstavnici Ag-encije za odgoj i obrazovanje, uèitelji, te naravnoi romske udruge koje u svojem programu imajuobrazovne aktivnosti. Upravo je u tijeku razradatri vrste trening-programa: za suradnike-poma-gaèe, za roditelje romske djece, te seminar zaobrazovne institucije. Treninzi æe zapoèeti u rujnu.

� Mo�ete li predstaviti va�u instituciju,�to vas kvalificira za realizaciju ovakvih pro-jekta?

Drago mi je �to ste postavili ovo pitanje i pono-sna sam �to Vam mogu reæi pone�to o Sveuèili�tuJyvaskyla i o obrazovanju u Finskoj. Finski obra-zovni sustav poznat je po tome �to posti�e iznimnodobre rezultate u meðunarodnoj konkurenciji. Tasnaga potjeèe iz nekoliko izvora: iz raznolikih ivelikih struktura potpore za uèitelje i za uèenike,trajnog daljnjeg obrazovanja uèitelja, te iz ori-jentacije koja ima za cilj postizanje visoke prosje-ène razine uèenja kroz pru�anje znaèajne potporesvim studentima koji je trebaju. Sveuèili�te Jyvas-

Projekt je usmjeren na podruèju pred�kolskog i osnovnog obrazovanja s ciljem postizanja boljeg ukljuèivanjaromske djece u osnovno obrazovanje. Aktivnosti ovoga projekta nastoje izmeðu ostaloga podiæi svijest roditeljao potrebama njihove djece, te im ponuditi bolje naèine za voðenje obitelji u svakodnevnim situacijama, istièevoditeljica projekta pri èemu treba napomenuti da su neke romske udruge veæ vrlo uspje�ne na ovom podruèju.Takoðer va�na uloga namijenjena je i romskim suradnicima-pomagaèima. U mnogim su �kolama oni vrlo cije-njeni, meðutim postoje i �kole koje ne znaju kako u potpunosti iskoristiti ovu vrstu pomoæi i u kojima, èinise, pomagaèi nisu u potpunosti integrirani u �kolski rad te im nedostaje podr�ka.

kyla, koje je glavni partner u ovom projektu, vrloje brzo postalo sredi�nja institucija za treninguèitelja i istra�ivanja u obrazovanju izmeðu 21finskog sveuèili�ta.

Pedago�ki fakultet trenutno pohaða 2400 stu-denata. Odsjek za posebno obrazovanje najveæije u Finskoj te nudi i treninge za uèitelje djece sposebnim potrebama. Institut za obrazovno voðe-nje pri Pedago�kom fakultetu nudi dodatne obra-zovne programe za ravnatelje �kola i upravitelje.Kroz svoj odjel UniServices sveuèili�te vodi raz-vojne projekte koji pokrivaju sve aspekte unaprje-ðivanja �kolskog sustava. Sveuèili�te je trenu-taèno anga�irano u dva projekta koja u Hrvatskojfinancira Europska unija: �Pobolj�anje pristupaobrazovanju i zapo�ljavanju za pripadnike romskenacionalne manjine u RH� - dakle, na� projekt - iprojekt posveæen obrazovanju odraslih osoba.

Osim toga, sveuèili�te sudjeluje u projektimaEU u Bosni i Hercegovini, Rumunjskoj, na Kosovui u Crnoj Gori. U Africi sveuèili�te ima dva projektao obrazovanju osoba s posebnim potrebama,jedan u Tanzaniji, a drugi u Etiopiji. Oba financirafinsko Ministarstvo vanjskih poslova.

Drugi partner u projektu, Ramboll Finnconsult,velika je nordijska konzultantska tvrtka, specijali-zirana za razvoj ljudskih potencijala u Europi, Aziji,Africi i Latinskoj Americi.

VA�NA ULOGA ROMSKIHSURADNIKA-POMAGAÈA

� Jedna od kljuènih sastavnica projektaje potpora programu osposobljavanja su-radnika-pomagaèa u nastavi za romskudjecu. Kako napreduje taj dio projekta? Nakakav interes to nailazi u romskoj zajed-nici? Kako se prema tome odnose i kakoto prihvaæaju obrazovne institucije?

Poznato je da suradnici-pomagaèi rade u ne-kim �kolama veæ nekoliko godina. U nekim drugim�kolama poèeli su tek ove godine, a jo� mnoge�kole mogu dobiti pomagaèe ukoliko se prijaveMinistarstvu znanosti, obrazovanja i �porta.

Na� je zadatak pripremiti za njih treninge kojiæe im omoguæiti stjecanje osnovnih znanja i vje-�tina koje zahtijeva njihova profesija, a istovre-meno nastojimo unaprijediti vje�tine onih koji suveæ pro�li kroz prethodne treninge. Ministarstvoznanosti, obrazovanja i �porta planira nastaviti suspostavljanjem tog zanimanja te osmi�ljava op-�irniji program treninga koji æe polaznike dovestido prave profesionalne kvalifikacije.

Trenutno je u �kolama i pred�kolskom odgojuu Hrvatskoj anga�irano 23 pomagaèa. Posjetilismo neke od tih �kola i uvidjeli da se njihovauloga razlikuje od �kole do �kole. U mnogim su

�kolama oni vrlo cijenjeni, sudjeluju u brojnim pro-fesionalnim aktivnostima i dobivaju izvrsnu pot-poru od �kolskog osoblja. Meðutim, postoje i �kolekoje ne znaju kako u potpunosti iskoristiti ovuvrstu pomoæi i èini se da pomagaèi nisu u potpu-nosti integrirani u �kolski rad te im nedostaje po-dr�ka.

Jo� jedno podruèje rada suradnika-pomag-aèa u nastavi je komuniciranje s roditeljima. To jevrlo va�an aspekt jer pomagaèi vrlo dobro poznajuromske obitelji i lak�e im je obraæati im se vezanouz osjetljive i te�ke teme. Uspjeh pomagaèa u na-stavi ovisi i o njegovoj osobnosti. Neke su osobeuvijek prikladnije za odreðeni posao od drugih.Upoznali smo nekoliko vrlo uspje�nih koji dobivajupohvale i od �kolskog osoblja i od ljudi u naseljima.

� Projekt posebno istièe ulogu koju ro-ditelji mogu i trebaju imati u obrazovnomprocesu. Kakav je interes i odnos u rom-skim zajednicama prema ovim problemi-ma? Kakva je uloga drugih dru�tvenih fak-tora koji bi trebali biti va�na potpora ovomsegmentu projekta?

Posve je jasno da djeca imaju bolju motivaci-ju za odlazak u �kolu i posti�u dobre rezultateako roditelji pokazuju interes za napredak svojedjece. Buduæi da u romskim zajednicama formalnoobrazovanje tradicionalno nije bilo od velike va-�nosti ili preduvjet za to da pojedinac postanecijenjeni èlan zajednice, roditeljima nije uvijek jasno�to bi trebala biti njihova uloga.

No ipak, u svijetu u kojemu æe ta djeca postatiodrasli, takve su vje�tine potrebne i mogu se naj-bolje usvojiti kroz obrazovanje. Aktivnosti ovogaprojekta nastoje podiæi svijest roditelja o potre-bama njihove djece te im ponuditi bolje naèine zavoðenje obitelji u svakodnevnim situacijama.

Znamo da su neke romske udruge veæ vrlouspje�ne na ovom podruèju. Za potrebe projektauspostavili smo strukturu potpore koja obuhvaæa17 romskih udruga. Od njih oèekujemo komentarei savjete za razvijanje aktivnosti, a mo�da æemomoæi neke od njih ukljuèiti i u na�e treninge.

PODIZANJE SVIJESTI RODITELJA

� Projekt æe raditi i na unapreðivanju kva-litete upravljanja i suradnje svih sudionikau obrazovnom sustavu i to rabeæi europskeprimjere dobre prakse. Mo�ete li navestineke takva iskustva koja namjeravate im-plementirati?

Obrazovni sustavi u europskim zemljama me-ðusobno se razlikuju te svaka zemlja ima svojespecifiène uvjete. Zato nije mudro izravno pri-mjenjivati ne�to �to funkcionira u jednoj zemlji na

m projekta �Pobolj�anje pristupa obrazovanju ie u Republici Hrvatskoj�

PRU BUDUÆNOST SVOJE DJECE

7

specifiène uvjete u drugoj zemlji. Svaka zemljamora pronaæi vlastita rje�enja.

�eljela bih naglasiti da je na�a uloga pru�anjetehnièke pomoæi Ministarstvu znanosti, obrazo-vanja i �porta u pitanjima koje Ministarstvo smatrava�nima. Ono �to mo�emo jest ponuditi ideje iinformacije. Na primjer, poslali smo skupinu od 15ljudi na studijsko putovanje u Finsku. Tamo suuèili o obrazovnim strategijama i upravljanju nanacionalnoj, �upanijskoj i lokalnoj razini, posjetilisu �kole i upoznali se s raznim strukturamapotpore koje se koriste kako bi sva djeca imalajednake moguænosti za uèenje i postizanje dobrihrezultata u �koli. Kvaliteta je vrlo �irok spektartema. Zapravo, povezana je sa svime. Akogovorimo o kvaliteti upravljanja, veliki problem uveæini zemalja i dalje su informacije i komunika-cija. Èesto ljudi ne znaju �to rade njihovi kolege iaktivnosti nisu koordinirane.

DOBRE PRIMJERE PONUDITIMEDIJIMA

Kvaliteta obrazovanja takoðer se odnosi nasve �to se dogaða u razredu: metode, materijale,osobne planove uèenja, individualnu podr�ku, itd.Razvoj kvalitete je put bez kraja. U na�im radnimskupinama predstavili smo primjerice ciljeve zada-taka i koncept treninga za pomagaèe iz raznihdrugih zemalja, kako bismo im dali materijal zarazmi�ljanje i pomogli u pronala�enju rje�enja kojabi funkcionirala u Hrvatskoj.

� Poseban dio projekta je stvaranje pozi-tivnih predod�bi o romskoj nacionalnoj ma-njini i uvjeta za njenu uspje�nu integraciju.Kako taj segment planirate realizirati? Kakoæete osmisliti njegove sadr�aje? Imate li

na tom vrlo va�nom i osjetljivom planu, ka-da su u pitanju romski problemi u dru�tvu,neke pozitivne europske primjere?

Integracija je sastavni dio na�ih aktivnosti.Odnedavno u na�em timu imamo i struènjaka kojije posebno anga�iran u promid�bi i stvaranju po-zitivne slike o Romima. Upravo pripremamo letakkojim �elimo ohrabriti roditelje da preuzmu aktiv-nu ulogu glede �kole. Planiramo ga distribuiratiputem romskih udruga. Takoðer, �elimo ukazatina �prièe o uspjehu� i dobre primjere suradnje teih ponuditi medijima. Materijal je dostupan putem�kola, romskih udruga i kroz susrete s pojedin-cima. Svatko tko ima neku ideju za dobru prièu,mo�e nas slobodno kontaktirati putem telefona01-2422838 ili e-maila svvuceno@cc.jyu.fi

� U Zagrebu je upravo predstavljen noviizvje�taj za Hrvatsku Instituta Otvorenodru�tvo (EUMAP) - Budimpe�ta pod nazi-vom: �Ravnopravan pristup Roma kvalitet-nom odgoju i obrazovanju� koji dosta kritiè-ki govori o stanju odgoja i obrazovanja rom-ske populacije u Hrvatskoj. Kako vi procje-njujte aktualnu situaciju na ovom planu igdje vidite najveæe probleme?

Da, upoznati smo s izvje�æem i nazoèili smona njegovom predstavljanju. Imam dojam da jekritika bila uglavnom usmjerena na metodologijustudija sluèaja, koja donosi kvalitativne informa-cije o odabranim sluèajevima, ali ne pru�a �iripregled. Mislimo da izvje�æe donosi va�ne infor-macije, primjerice o situaciji na lokacijama na koji-ma radimo.

Problemi romske djece u Hrvatskoj javljaju seu sliènim oblicima kao i u drugim zemljama; ne-redovito pohaðanje �kole, potreba za potporom

je veæa od prosjeka, broj prekida obaveznog�kolovanja veæi od prosjeka, slabiji rezultati (�tonije znak slabije sposobnosti uèenja), manji brojdjece nastavlja s obrazovanjem nakon obaveznog�kolovanja. Specifiènost u Hrvatskoj je èinjenicada romska djeca èesto ne posjeduju dovoljno do-bro znanje hrvatskog jezika, posebice u dobi kadadjeca poèinju iæi u �kolu. U Hrvatskoj se koriste isna�no su prisutni razlièiti romski jezici, �to jeprekrasno, buduæi da je jezik dio identiteta svakeosobe. Romski bi jezici dakle mogli postati i jeziciuèenja, ali postoji praktièni problem: oni nisustandardizirani. Osim toga, Romi nisu ni zatra�ili�kole na romskim jezicima, �to vjerojatno ukazujena to da je prepoznata va�nost glavnog nacio-nalnog jezika i integracije u dru�tvo. Djeca morajui �ele uèiti hrvatski, a vrtiæi i pred�kolski odgoj sudobra mjesta za njegovo uèenje. Najbolja kombi-nacija bila bi uravnote�eni razvoj romskog kultur-nog identiteta paralelno s vje�tinama koje su potre-bne danas i u buduænosti.

UKLJUÈIVANJE I JEDNAK TRETMAN� Kako suraðujte s nadle�nim hrvatskim

institucijama i kako procjenjujete njihovuulogu i spremnost na unapreðenju polo�ajaRoma u hrvatskom dru�tvu?

Projekt ima dva kljuèna partnera koji usmjera-vaju i nadziru na� rad, a to su Vladin Ured za na-cionalne manjine i Ministarstvo znanosti, obrazo-vanja i �porta. Prvi je partner, naravno, intenzivnoukljuèen u Nacionalni program za Rome i u Akcijskiplan Desetljeæa za ukljuèivanje Roma, kao i u osta-le nacionalne aktivnosti vezane uz pitanja Roma.Oni nam pru�aju izvrsnu potporu u svim pitanji-ma koja su dio njihova mandata. Dobrog partne-ra imamo i u MZO�-u i Agenciji za odgoj i obrazo-vanje, suradnja s njima u praksi teèe vrlo glatko.Dobivamo odgovore na sva na�a pitanja, a pred-stavnici Ministarstva aktivno sudjeluju u razradi iosmi�ljavanju programa treninga.

� Kada su u pitanju Romi, kakva su finskaiskustva i mogu li ona pomoæi?

U Finskoj, romska djeca nisu tretirana kao po-sebna skupina u obrazovanju. Ona mogu dobitisvu potporu koja se pru�a djeci, ali to mogu dobitii sva ostala djeca. Kod nas statistike nisu bazi-rane na kriteriju etnièke pripadnosti, veæ na kriterijumaterinjeg jezika. Romi u Finskoj govore finski ikod kuæe i zbog toga �kole nemaju statistièkepodatke o Romima. Vjerujem da su ukljuèivanje ijednaki tretman dobra naèela i uvidjela sam daslièan naèin razmi�ljanja prevladava i kod hrva-tskih vlasti i institucija.

Romi, koji su u Finskoj puno manja skupinanego u Hrvatskoj, ipak se susreæu sa sliènimizazovima u obrazovanju. Vrlo mali broj romskedjece polazi tzv. malu �kolu (pred�kolski odgoj) izato su èesto slabije pripremljeni za poèetak �kolenego ostala djeca. A to stvara potrebu za po-sebnom potporom tijekom godina �kolovanja.Suradnja izmeðu �kola i obitelji ne funkcionirauvijek dobro. Kao �to sam veæ rekla, na�a susnaga dobro funkcionirajuæe strukture potpore.Finske vlasti takoðer su prepoznale va�nostkonzultiranja Roma u sredi�njem dono�enjuodluka vezanih uz pitanja Roma. Poduzete suaktivnosti kojima se potièe uèenje i upotrebaromskog jezika te se podupiru njihovi obièaji itradicije kako bi se osna�io romski identitet, aljudima pru�ena pomoæ da se osjeæaju ponosnimana svoje podrijetlo.

Tarja Svard Yliletho (èetvtrta s lijeva) sa svojim suradnicima

8

(Nastavak sa stranice 5)

� Predmet znaèajnih kritika bili su i iz-borni zakon i popisi biraèa...

Veæ nakon prvih izbora i nedovoljnogodaziva, neki manjinski zastupnici predla-gali su kako bi bilo po�eljno da se svim pri-padnicima nacionalnih manjina (koji su setako izjasnili u popisu stanovni�tva) na ku-æne adrese po�alje obavijest o odr�ava-njuizbora. No, neki zastupnici nacionalnih ma-njina upozorili su da je upotreba biraèkihpopisa u svrhu kampanje je zakonom ne-dopu�tena, jer su podaci tipa nacionalnostii slièno osobni podaci koji trebaju biti za�ti-æeni. Dogodilo se i prije izbora, a i nakonizbora, da su pojedinci i pojedine udrugenaru�ile taj zakon i naru�ile privatnost ljudikojih se to tièe. Mogli bi se slo�iti s ocjenomda je pripadnicima nacionalnih manjina uinteresu da imaju a�urirane popise, da ima-ju uvid i nadzor nad njima, ali istovremenotreba osigurati da ljudi ne budu uznemi-ravani i da popisi biraèa ne smiju biti zlou-potrebljeni.

U NEPOVOLJNIM OKOLNOSTIMA -DOBAR ODZIV

� U javnosti je bilo puno kritièkih primje-dbi vezanih za nizak odziv biraèa na oveizbore. Kako bi ih vi komentirali?

Mislim da je vrlo sa�eto i lucidno prob-lem odaziva na ove izbore i odnos javnostiprema tome ocijenio Milorad Pupovac, za-stupnik srpske nacionalne manjine u Hrvat-skom saboru rekav�i: �U razmjerno nepo-voljnim okolnostima ljudi su odgovorili pri-lièno visokim odazivom na izbore. Dr�avase pona�ala kao da je rijeè o izborima zakuæne savjete, ne za manjinsku samou-pravu, a onda sve pokazuje kao da su parla-mentarni izbori pa se sabla�njava malimodazivom.�

� Da li ste analizirali i reakcije meðu-narodne zajednice na ove izbore?

U tom pogledu vrijedno je navesti dio Iz-vje�æa Misije OESS-a u Hrvatskoj koji seodnosi na nacionalne manjine, gdje se uzisticanje napretka koji je RH postigla u pos-ljednjih dvanaest mjeseci ka�e i kako jeMisija OESS-a uoèila �niz nepravilnosti usvezi s izborima za vijeæa nacionalnih ma-njina odr�anih u lipnju (...). Iako su sami iz-bori provedeni bez problema, Vlada ih jeodgodila za mjesec dana, suprotno zakon-skim propisima koji odreðuju vrijeme odr-�avanja izbora te je jednostrano smanjilabroj mjesta na kojima su se izbori za VNM-ove odr�ali.... �

Meðutim, osvræuæi se na slab odaziv bi-raèa, Alfons Peeters (Delegacija Europskekomisije u RH, voditelj projekata za ljudskaprava, nacionalne manjine, civilno dru�tvoi razminiranje), iako ne u potpunosti zadovo-ljan je trudom koji je Vlada RH ulo�ila u oveizbore, ka�e kako se ne mo�e za sve kriviti ioptu�ivati samo Vladu: �Mislim i da su pred-stavnici manjina mogli napraviti vi�e. Jedanpredstavnik manjina mi je rekao kako je

nakon izbora obilazio manjinsku populacijupitajuæi za�to nisu iza�li na izbore. Meðutim,trebalo je manjinsku populaciju obilazitiprije izbora i na taj naèin poku�ati motiviratimanjinske zajednice da na te izbore izaðuu �to veæem broju.�

MANJINE SU IPAK MOGLENAPRAVITI VI�E

� �to bi na osnovu izvedenih analizabili neki osnovni zakljuèci i preporuke zasljedeæe izbore i uopæe funkcioniranje ma-njinske samouprave?

Treba reæi da je u vremenu od dono�enjaUstavnog zakona postignut odreðeni nap-redak u financiranju vijeæa i predstavnika,boljoj organiziranosti i osposobljenosti, au nekim jedinicama lokalne/regionalne sa-mouprave pobolj�ala se suradnja i komuni-kacija s tijelima lokalne/regionalne samou-prave. Meðutim, to je jo� daleko od pretpo-stavki koje bi trebale biti ispunjene ako se�ele postiæi cilj i svrha koje je vijeæima i pred-stavnicima nacionalnih manjina namijeniozakonodavac. U narednom razdoblju tre-balo bi otkloniti sve pravne praznine i nedo-voljno dobra rje�enja iz Ustavnog zakona opravima nacionalnih manjina, a i meðuso-bnu neusklaðenost tog zakona s izbornimzakonodavstvom.

Da bi cijeli sustav manjinske samoupra-ve u lokalnim zajednicama poèeo bolje funk-cionirati, trebalo bi promijeniti sustav izboranjegovih èlanova. Institucionalno zami�lje-no je rje�enje dobro, jer se kao ovla�tenipredlagaèi za èlanove vijeæa definiraju prijesvega manjinske nevladine (i kulturne, i po-litièke) organizacije. Ali u stvarnosti manjin-ska vijeæa tek djelomice suraðuju s manjin-skim kulturnim i politièkim organizacijamau lokalnoj zajednici.

Promjenom naèina izbora èlanova vije-æa, u kojem bi biraèi dobili vi�e �anse utje-cati na to tko æe ih u vijeæu zastupati, poras-tao bi i interes za tu instituciju, a usklaðiva-njem termina izbora s izborima za lokalnusamoupravu, poveæao bi se i postotak oda-ziva na izbore. Buduæi da u RH postoji ini-cijativa za formiranje jedinstvenoga izbor-nog zakona, kojim bi se regulirao i izborèlanova predstavnièkih tijela lokalne i regio-nalne samouprave, i saborskih zastupnika,bilo bi potrebno inicijativu za reguliranje na-èina izbora èlanova vijeæa nacionalnih ma-njina �pridru�iti� inicijativi o jedinstvenomizbornom zakonu i na taj naèin cjelovito regu-lirati naèin formiranja lokalne i manjinskesamouprave.

Meðu manjinskim vijeæima ne postoji do-voljna koordinacija, pa tek ne�to vi�e odpolovine vijeæa funkcionira u koordinacija-ma, bilo onima iste nacionalne manjine uvi�e jedinica lokalne i regionalne samo-uprave, ili onima koje obuhvaæaju vijeæa vi�emanjina u istoj jedinici lokalne samoup-rave. Sustavni rad na promicanju sposob-nosti izgradnje mre�a i poticanju organizira-nja koordinacija stoga se danas èini svrsi-shodnijim od inicijativa za pokretanjepromjena Ustavnog zakona kojima bi sestvorile pretpostavke za formiranje manjin-skih samouprava na nacionalnoj razini.

Opæe je poznato da su mediji jednood najproblematiènijih podruèja kada suu pitanju manjine i da faktièki nema zna-èajnijeg razgovora o dru�tvenom polo-�aju manjina i njihovim problemima, ada se kritièki ne apostrofira i (negativna)uloga medija. Pri tome, gotovo u pravilu,to se odnosi na velike nacionalne medi-je, rjeðe lokalne, ali gotovo nikad nasame medije nacionalnih manjina. Onisu pre�utno �amnestirani� ili najèe�æezanemareni u razgovorima na temu �ma-njine i mediji�. A to ne samo da nije dobroveæ je èesto i potpuno pogre�no.

Svojevremeno je jedan od na�ih naj-veæih medijskih eksperata prof. StjepanMaloviæ upozorio: �Ako je novinarstvo ve-æinskih medija dobilo lo�u ocjenu, boljuocjenu ne mo�e dobiti ni novinarstvo ma-njinskih medija. Na�alost, vrlo èesto toje i slabije novinarstvo �to ne zaèuðuje iima svojih dubokih opravdanja�. Meðu�defektima� manjinskih medija Maloviæistièe: manju va�nost manjinskih medija,ni�i profesionalizam, lo�iju financijsku si-tuaciju, malo tr�i�te, reduciranost infor-mativnih sadr�aja, nedostatak samo-stalnosti i neovisnosti itd. Rje�enje vidiu jaèanju polo�aja manjina u hrvatskomdru�tvu jer u takvom okru�enju i medijinacionalnih manjina dobivaju na znaèajui kvaliteti. Da to nije puka fraza pokazujui pozitivni medijski primjeri u Finskoj,SAD i drugdje (zbornik �Javnost i ma-njine�, STINA, 2004 ).

Nedavno je i na sjednici Savjeta zanacionalne manjine predsjednik SavjetaAleksandar Tolnauer vrlo kritièki govorioo pona�anju nekih manjinskih medija upredizbornoj kampanji za manjinske iz-bore u lipnju pro�le godine koji su pro-movirali politièku nekorektnost pa i goto-vo govor mr�nje umjesto da afirmirajumanjine za �to i dobivaju sredstva. Tolna-uer je najavio da æe se o tim problemimamorati vrlo jasno i kritièki progovoriti nanekoj od buduæih sjednica Savjeta.

A kao dobar argument toj potrebi brzsumnje bi mogla poslu�iti i, istina, jo�uvijek nepravomoæna, ali prva ovakvapresuda protiv jednog manjinskog gla-sila. Opæinski sud u Belom Manastirupresudio je krivnju lista Saveza ma-ðarskih udruga �Horvatorszagi MagyarNaplo� zbog objavljivanja uvredljivog na-pisa protiv Roberta Jankovicsa, tajnikaDemokratske zajednice Maðara. Ovakvopovlaèenje po sudovima sigurno ne ko-risti imageu nacionalnih manjina, alimo�da dobro doðe da se pretresu nekiproblemi koje smo inaèe skloni gurnutipod tepih.

Presuda jednom manjinskom me-diju za objavljivanje uvredljivogteksta mogla bi poslu�iti i kao po-ticaj za ozbiljnu raspravu o tomekakvi su nam mediji nacionalnihmanjina

NI MANJINSKI MEDIJINISU �SVETI�

NU�NE PROMJENENAÈINA IZBORA

9

�TO I KAKO RADE VIJEÆA I PREDSTAVNICI NACIONALNIH MANJINA

Suradnja Vijeæa èe�ke nacionalne manjine spredstavnicima opæina i gradova, te Sisaèko-moslavaèkom �upanijom je korektna, ali nedo-statna. To znaèi da imamo otvoren pristupkomunikaciji i financijsku potporu. Meðutimsmatramo da smo nedostatno ukljuèeni usuodluèivanje o nekim va�nim pitanjima koji setièu na�eg identiteta

Na podruèju Sisaèko-moslavaèke �upanije �ivi670 Èeha. Vijeæe èe�ke nacionalne manjineSisaèko-moslavaèke �upanije djeluje od 2003.godine, a od lipnja 2007. godine, nakon drugihmanjinskih izbora, Vijeæe radi u novom sazivu.

Na manjinske izbore pro�le godine iza�lo nasje 37,35 posto, �to je daleko najbolji odaziv i uokvirima èe�ke i drugih manjina. Na taj smo naèinpokazali da nam je stalo do sudjelovanja u javnom�ivotu i upravljanju lokalnim poslovima.

Vijeæe èe�ke nacionalne manjine Sisaèko-moslavaèke �upanije èlan je Koordinacije èe�kihmanjinskih vijeæa u Republici Hrvatskoj iKoordinacije vijeæa nacionalnih manjina Sisaèko-moslavaèke �upanije.

Aktivnosti Vijeæa èe�ke nacionalne manjineSisaèko-moslavaèke �upanije temelje se napravima iz Ustavnog zakona o pravima nacional-nih manjina, te na aktivnostima vezanim uzoèuvanje i razvijanje èe�kog nacionalnogidentiteta.

Suradnja Vijeæa èe�ke nacionalne manjine spredstavnicima opæina i gradova, te Sisaèko-

Godinu dana nakon odr�avanja drugih izbora za vijeæa i predstavnike nacionalnih manjina razgo-varamo s nekima od njih da vidimo kako su se vijeæa konstituirala, kakvi su programi rada doneseni,kakva je komunikacija s lokalnim i regionalnim vlastima, �to se planira i �to se radi, te s kakvim seproblemima suoèavaju i o kakvim promjenama razmi�ljaju.

moslavaèkom �upanijom je korektna, ali nedo-statna. To znaèi da imamo otvoren pristup komuni-kaciji i financijsku potporu. Rijetka su manjinskavijeæa i predstavnici u Hrvatskoj, kojima su jedinicelokalne uprave osigurale prostor za rad, pa sena�e Vijeæe dobro uklapa u sveopæu situaciju.

NE MO�EMO SUODLUÈIVATI OVA�NIM PITANJIMA NA�EGIDENTITETA

Meðutim smatramo da smo nedostatnoukljuèeni u suodluèivanje o nekim va�nim pitanjimakoji se tièu na�eg identiteta. Ustavnim zakonom iizbornim zakono-davstvom dat nam je jaklegitimitet, ali kada zajedno pogledamo taj istiUstavni zakon da bi vidjeli o èemu zapravoodluèujemo, ispada da ne odluèujemo ni o èemu,te da se u biti nalazimo u poziciji onih koji imajusamo pravo pitati. Iz svega toga proizlazi da nismoprihvaæeni kao relevantni sudionici u jedinicamalokalne samouprave i uprave kao njihov sastavnidio, koji sudjeluje u dono�enju odluka, ali nas seredovito poziva kada su pitanju protokolarneobveze.

Zala�emo se za dopunsko, a ne dvostrukopravo glasa. Kao pripadnici male i autohtonemanjine, ali i dr�avljani Hrvatske, ne �elimo seopredjeljivati izmeðu svoje manjinske pripadnostii politièke opcije. U tom smislu smatramo va�nimsegmentom rada Vijeæa aktivnosti vezane uzoèuvanje identiteta. Naime, problem koji muèi idruge, nije zaobi�ao niti Èehe u Sisaèko-moslavaèkoj �upaniji. Sve je manje onih koji seizja�njavaju Èesima. Ukoliko 2011. godine, kadaæe se popisivati stanovni�tvo u Hrvatskoj i kadaistièe drugi mandat Vijeæu, broj Èeha na podruèjuSisaèko-moslavaèke �upanije budi i dalje uopadanju, cijela ta manjinska prièa imat æe svemanje i manje smisla.

Vijeæe dobro suraðuje i s èetiri Èe�ke besede,koliko ih djeluje na podruèju Sisaèko-moslavaèke�upanije, koje su bile i predlagatelji zajednièkeliste za lanjske manjinske izbore.

SURADNJA S VLASTIMAJE KOREKTNA, ALI

NEDOSTATNA

Irinka Vidoviæ, predsjednica Vijeæaèe�ke nacionalne manjine Sisaèko -

moslavaèke �upanije:

Prije svega �elio bih istaknuti da je na�eizaslanstvo na�eg novoizabranog vijeæa primio ipredsjednik RH Stjepan Mesiæ. Mislim da je tovi�estruko znaèajno jer je time s najvi�eg nivoadr�avne vlasti potvrðena jedno èvrsto opredje-ljenje da se o nacionalnim manjinama vodi maksi-malna briga i da im se daje puna podr�ka, ali sdruge strane to je bila i prilika da se predsjednikupozna s èinjenicom da implementacija Ustavnogzakona o pravi-ma nacionalnih manjina, kao i drugizakoni va�ni za manjine, èesto u praksi nailazi naznaèajne probleme, prepreke pa i otpore.

Mi smo do sada poslali niz zahtjeva Sredi�njemdr�avnom uredu za upravu, ali na�alost do sadanikakvih odgovora od njih nismo dobili. Posebnoje u tom pogledu frustrirajuæa situacija sdvojezièno�æu u opæini Kne�evi Vinogradi iKaranac u na�oj �upaniji. Na tom pravu veæ dugoinsistiramo i po Ustavnom zakonu, jer npr. Maðariu opæini Kne�evi Vinogradi èine èak 42 postostanovni�tva, sve je jasno i èisto i to je pravoneupitno, ali ga ipak ne uspijevamo ostvariti. Nemadvojeziènih natpisa, slu�beni opæinski bilten nijeuvijek dvojezièan, a trebao bi biti, slu�beneobavijesti takoðer su samo na hrvatskom jezikuitd. Nakon dugotrajnog oglu�ivanja i Sredi�njegdr�avnog ureda i opæinskih vlasti mi smo zapomoæ zamolili èak i veleposlanstvo RepublikeMaðarske u Zagrebu i tek kada su oni oti�li uSredi�nji dr�avni ured tamo su saznali za na�ezahtjeve, a to je nedopustivo .

KOORDINACIJA ZA POMOÆOPÆINSKIM VIJEÆIMA

Isto tako i opæinske vlasti ignoriraju na�ezahtjeve bez obzira �to se mi pozivamo na jasnezakonske odredbe, ali opæinske vlasti su svjesneda za ignoriranje zakona neæe snositi posljedicei mogu raditi �to hoæe. Taj nedostatak sankcija zaimplementaciju Ustavnog zakona jedan je od naj-

Andócsi János (Andoèi Jano�),predsjednik Vijeæa maðarskenacionalne manjine Osjeèko-

baranjske �upanije:

LAK�E S PREDSJEDNIKOMDR�AVE NEGO SA

SREDI�NJIM DR�AVNIMUREDOM

Mi smo do sada poslali niz zahtjevaSredi�njem dr�avnom uredu za upravu,ali na�alost do sada nikakvih odgovoraod njih nismo dobili. Posebno je u tompogledu frustrirajuæa situacija s dvojeziè-no�æu u opæini Kne�evi Vinogradi iKaranac. Po Ustavnom zakonu, jer npr.Maðari u opæini Kne�evi Vinogradi èineèak 42 posto stanovni�tva, sve je jasnoi èisto i to je pravo neupitano, ali ga ipakne uspijevamo ostvariti

Irinka Vidoviæ

Andócsi János

NOVI ÈL

10

veæih problema koji tra�i hitno rje�enje. Zanimljivoje da s druge strane imamo odliènu komunikacijusa �upanijskim vlastima. Imamo financijsku po-dr�ku za svoj rad, ali i mnogo veæe razumijevanjeza mnoge probleme ukljuèivo upravo i ovaj prob-lem dvojeziènosti pa su nam �upanijske vlastiobeæale da æe se anga�irati i posredovati kako bise ovaj problem rije�io.

Kako bi podigli efikasnost na�eg rada u èitavoj�upaniji i svjesni èinjenice da na�a vijeæa u op-æinama trebaju pomoæ i podr�ku mi smo osnovalii koordinaciju za pomoæ opæinskim vijeæimamaðarske nacionalne manjine u na�oj �upaniji .

Takoðer smo s drugim vijeæima nacionalnihmanjina na�e �upanije osnovali �horizontalnu�koordinaciju i mislimo da æe ona biti vrlo va�na una�em buduæem radu jer neke probleme i zahtjevenacionalne manjine mogu rije�iti samo ako sujedinstvene i solidarne.

�elim jo� istaknuti da smo prilikom prijema kodpredsjednika Mesiæa iznijeli i problem naseljaKenðija pa ga �elim i ovdje spomenuti. Radi se onaselju koje je preko Batine, u Srbiji, ali u kojem�ive na�i Maðari s hrvatskim dr�avljanstvom. Nooni ne mogu prodati svoje poljoprivredneproizvode u Hrvatskoj veæ moraju plaæati carinu.To je slo�en problem, koji ulazi u odnose izmeðudviju dr�ava, ali predsjednik je rekao da æe vidjetimo�e li se tu ne�to uèiniti.

Petar Pa�iæ, predsjednik Vijeæasrpske nacionalne manjine

�ibensko - kninske �upanije:

OSNOVNI CILJ - BOLJIODNOSI S

VEÆINSKIM NARODOM

Na� osnovni cilj je uspostaviti bolje odnose sveæinskim narodom. Odnosi izmeðu Hrvata i Srbana podruèju �ibensko - kninske �upanije, ali netoliko koliko u nekim drugim krajevima Hrvatske. Uonim podruèjima gdje su stradali i gdje su prognaniHrvati, tu se osjeæa jaz i nepovjerenje, i naprevladavanju toga æe trebati poraditi jer sadastasaju mlaðe generacije, ljudi koji ne bi trebali bitioptereæeni problemima pro�losti... S druge stranese vraæaju stariji ljudi koji nisu aktivno sudjelovaliu ratu i mislim da tu moramo naæi neko rje�enje zabolje odnosa jednih i drugih... Uspostavljanjeneposrednih kontakata pridonosi boljim odnosima.Trebalo bi imati nacionalno mije�ane mjesneodbore u mije�anim sredinama. Imamo primjer uÈistoj Maloj gdje mjesni odbor èine doseljeni Hrvati,te domicilni Hrvati i Srbi... Bilo bi puno bolje kad bibilo vi�e takvih. I da bi se odnosi popravili trebalobi, izmeðu ostaloga, da se u �upaniji barem svakegodine obnovi jedan od spomenika pro�losti, uprvom redu iz NOB-e.

Kada su se 1995. godine ljudi naseljavali naova podruèja nije se vodilo raèuna o tome da æese ljudi koji su izbjegli - vratiti i tu je najveæi izvornesporazuma. Jednostavno, nekom je palo napamet da ka�e: �E, sad æemo ta podruèja naseliti!�Vi ste mogli relativno jednostavno naseliti u gradKnin ljude koji su morali napustiti svoja ognji�ta.Drugi problem je kod naseljavanja ruralnihpodruèja: Dali ste èovjeku kuæu i okuænicu, aliniste mu dali pravo da raspola�e s tuðom zemljom,pa�njakom ili �umom... Naseljeni seljak nema ku-da ako æe se baviti poljoprivredom nego mora natuðe... I onda mu povratnici ka�u a ne mo�e� nato - to je moja imovina. I tako ti problemi mogunarasti... No, odnosi su uznapredovali u velikojmjeri tako da tih ekscesa vi�e nema.

U OPÆINI S 99,3 POSTO SRBAVIJEÆE SRPSKE NACIONALNEMANJINE JE APSURDNO

U Erveniku, gdje sam naèelnik opæine, �ivi 99,3posto Srba koji imaju vijeæe srpske nacionalnemanjine. To je apsurd o kojem bi trebalo povestiraèuna. U opæinskom vijeæu je 11 èlanova i svi suSrbi i u Erveniku imate isto Vijeæe srpskenacionalne manjine. U takvim sredinama, mislim,ne bi trebalo formirati vijeæe.

Problem su i financije. Neka sredstva koja sedobiju isplaæuju se vijeænicima kao naknada zarad. Mislim da to nije dobro. Ako dobijem sredstvasamo za isplatu vijeænika - onda ne mogu ni�tadrugo raditi.

Koliko vijeæe mo�e uèiniti za primjenu èlanka22. Ustavnog zakona koji govori o zapo�ljavanjupripadnika nacionalnih manjina? Oni koji raspisujunatjeèaje ne znaèi da nu�no znaju Ustavni zakono nacionalnim manjinama i na�e je da ih - kad seraspi�e natjeèaj - s tim upoznamo. U tom smislu uKninu su zabilje�eni znaèajni pomaci: Srba sadaima u lokalnoj samoupravi, komunalnom podu-zeæu, u javnoj vatrogasnoj postrojbi... I to je jedanveliki pokazatelj boljih odnosa na ovom podruèju.To ima dobar odjek i ovdje, ali i tamo gdje suizbjegli Srbi.

Petar Pa�iæ

Oni koji raspisuju natjeèaje ne znaèi danu�no znaju Ustavni zakon o nacionalnimmanjinama i na�e je da ih - kad se

Kao novi èlan Savjeta za nacionalne manjineimam namjeru dati svoj puni doprinos ostvarenjusvih prava nacionalnih manjina koja proizlaze izUstavnog zakona o pravima nacionalnih manjina,njegovu �to bolju implementaciju u svakodnevnom�ivotu, te posebno upoznavanju predstavnika na-cionalnih manjina s moguænostima koje proIzlazeiz Ustavnog zakona i njegove primjene.

U svakom sluèaju ne mislim da sam imenovanu Savjet samo da predstavljam samo svoju,makedonsku nacionalnu manjinu, veæ sebe vidimkao predstavnika svih nacionalnih manjina uovom tijelu koje do�ivljavam kao krovno tijelo zasve nacionalne manjine u RH. Shodno tome usvom mandatu æu biti na raspolaganju svim pri-padnicima svih nacionalnih manjina, njihovim orga-nizacijama i udrugama na teritoriji cijele RH. Domojih telefona je najlak�e doæi preko internet stra-nice Zajednice Makedonaca u R.H, èiji sam i Pred-sjednik, www.zmurh.hr.

Mislim da æemo u ovom mandatu morati uèinitijo� dodatnih napora na obrazovanju i edukacijipripadnika nacionalnih manjina izabranih zaèlanove Vijeæa nacionalnih manjina u jedinicamalokalne i podruène (regionalne) samouprave, za-tim na praæenju zastupljenosti nacionalnih manjinau programima radijskih i televizijskih postaja kakona lokalnoj, tako i na dr�avnoj razini, ali pokrenutii druge aktivnosti koje mogu doprinijeti pobolj�anjustatusa pripadnika bilo koje nacionalne manjinena teritoriju Republike Hrvatske.

Da bi mogao �to bolje obavljati ovu svoju funk-ciju, trebat æu sigurno i informacije o svim pro-blemima koji ti�te nacionalne manjine na lokalnomi regionalnom, pa i na dr�avnom nivou, te stoga

Angel Mitrevski, ZajednicaMakedonca RH

�ELIM PREDSTAVLJATI SVEMANJINE I POZIVAM IH DA MI

SE OBRATE SA SVOJIMPROBLEMIMA

Angel Mitrevski

raspi�e natjeèaj - s tim upoznamo. U tomsmislu u Kninu su zabilje�eni znaèajnipomaci: Srba sada ima u lokalnoj samo-upravi, komunalnom poduzeæu, u javnojvatrogasnoj postrojbi...

LANOVI SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE

11

Smatram da bi Savjet za nacionalne manjineRH, kao krovno tijelo nacionalnih manjina, u cilju�to uspje�nijeg provoðenja manjinske politike iostvarivanja manjinskih prava posebnu pa�nju usvom buduæem radu trebao posvetiti tijelima lo-kalne uprave i samouprave, predstavnicima, op-æinskim i �upanijskim vijeæima nacionalnih manjinai koordinacijama vijeæa nacionalnih manjina te ud-rugama nacionalnih manjina. Potrebni su dodatninapori da nacionalne manjine ostvare svoja pravana financiranje, u �kolstvu, kulturi, pravo na dvo-jeziènost, informiranje, kori�tenju simbola i drugihobilje�ja pripadnika nacionalnih manjina, da sepokrenu programi javnih radijskih i televizijskihpostaja na lokalnoj razini ako nisu zastupljena,da poma�e u edukaciji i informiranju pripadnikenacionalnih manjina.

U Savjet me je delegiralo Vijeæe rusinske naci-onalne manjine i zalagat æu se za ostvarivanjeprava ne samo rusinske nego svih pripadnikanacionalnih manjina, poglavito za financiranjekulturnog amaterizma i manifestacija, obrazovanjana jeziku i pismu pripadnika nacionalnih manjina,na oèuvanju spomenika i etnografskih zbirkinacionalnih manjina na odr�avanjudomova kulturete poticati izgradnju novih, namijenjenih manjinama.

Poticat æu kulturnu suradnju sa lokalnom up-ravom i samoupravom u obavljanju poslova lokal-nog znaèaja kojima se neposredno ostvaruje po-trebe mje�tana pripadnika nacionalne manjine, akoji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni dr�avnim

Zvonko Kostelnik, Savez Rusina iUkrajinaca

VA�NOST KULTURNOGIDENTITETA

Svatko tko poèinje mandat u Savjetu za na-cionalne manjine pita se do koje je mjere èlan Sa-vjeta kreativan i odgovoran pri nacrtu programanacionalnih manjina i kasnijoj provedbi.istih. Kakobiti objektivan pri pru�anju savjeta, a ujedno zadr-�ati distancu prema vijeæima nacionalnih manjina?

Malobrojne manjine, o èijem radu znadem naj-vi�e, mo�da æe lak�e uæi u krilo Europe jer veæsada vje�baju kako udovoljiti zahtjevnim progra-mima bez ozbiljnije potpore. Znaju koliko trudatreba ulo�iti pri obraæanju donatorima i zaklada-ma, koliko jalovih molbi treba ispisati da bi se dobilatrajna podr�ka neke institucije iz povijesne do-movine. Postaje jasno da samo politièki interesza Hrvatsku sna�i i potporu njenim manjinama.

Mislim da èlanovi Savjeta najvi�e mogu postiæiako slijede svoje èvrste stavove o manjina-ma.Èesto su i manjinci zadr�ali stereotipe o sebi,ne trude se oko stvaranja nove slike o vlastitomidentitetu. Malo se govori o dvostrukom identitetu,o sljubljivanju starih i novih èlanova manjine, opovla�tenim i nepovla�tenim manjinama, o profe-sionalnim rukovoditeljima manjinskih udruga. Èla-novi Savjeta mogu ukazivati na te momente, none i mijenjati ih.

Prihvatila sam se organizacije Kulturtreffen -susreta ove jeseni na Rabu kojom njemaèka iaustrijska manjina �ele postati prepoznatljive u�irem okru�enju. Uz malo sredstava i dosta domi-�ljanja mo�da uka�u i drugim manjinama kako seuklopiti u suvremene ekonomske pravce.

�eljko Lomiansky

ovim putem pozivam sve pripadnike nacionalnihmanjina, njihove organizacije i udruge, da ukolikosmatraju da bih mogao pomoæi u rje�avanjunjihovih problema, a koji su u domeni mog man-data kao èlana Savjeta za nacionalne manjine,da mi se obrate pismenim putem na adresu Savjetaza nacionalne manjine RH, Mesnièka 23, Zagrebili na e-mail koji mogu dobiti na istoj adresi.

Zvonko Kostelnik

tijelima. Vrlo je va�no da se uspostavi suradnjasa svim vijeæima na opæinskim i �upanijskim ra-zinama i koordinacijama vijeæa nacionalnih ma-njina. Smatram da je vrlo va�no zalagati se zaradio i TV emisije na jezicima nacionalnih manjina,ali se ne smiju zanemariti ni ostala pitanja od inte-resa za nacionalne manjine kako bi u potpunostimogli ostvarivati svoja prava.

Dr.sc. Nives Rittig - Beljak,Zajednica Austrijanaca

POLITIÈKI INTERES ZAHRVATSKU SNA�I POTPORU

NJENIM MANJINAMA

Na 27. sjednici Savjeta za nacionalne manjine,koja je odr�ana 18. travnja, izmeðu ostalog, usvojilismo i Program rada Savjeta za 2008. godinu.Pored svega �to je navedeno u Programu, mislimda se Savjet mora baviti pitanjem ulaska RepublikeHrvatske u Europsku Uniju, odnosno proble-matikom toga ulaska i rje�avanjem moguæihposljedica po Ustavni Zakon o pravima nacionalnihmanjina, pripremati odreðene preinake i prilagodbeeuropskim standardima, a i konkretno poku�atianalizirati �to æe se promijeniti u �ivotu i radu na-cionalnih manjina.

Postoje moguænosti da neke manjine postanuveæine u nekakvoj novonastaloj regiji, ako ta regijabude obuhvaæala dvije ili vi�e sada�njih samo-stalnih dr�ava. Nadalje postoji realna opasnostda odreðene manjinske zajednice isele u drugeregije, po�to æe biti stvoreni uvjeti za migracijestanovni�tva, dali zbog boljih uvjeta �ivljenja, iznacionalnih pobuda ili iz nekih drugih razloga. Je-dnostavno treba se poèeti pripremati za vrijemekoje nam dolazi.

Iz Programa bih istaknuo prekograniènu su-radnju sa matiènim dr�avama nacionalnih manjinagdje bi smo mogli organizirati susrete sa pred-stavnicima vlasti a i manjinskih organizacija na�ihmatiènih dr�ava i iz prve ruke saznati kako je kodnjih rje�avaju manjinsko pitanja. �to se tièe samihVijeæa i predstavnika nacionalnih manjina , trebakontinuirano raditi, uèiti i educirati kako èlanovetako i sve pripadnike nacionalnih manjina o ulozi,pravima i moguænostima ostvarivanja tih pravaali i obvezama Vijeæa te kontrolirati i usmjeravatinjihov rad. I sam sam èlan jednog vijeæa i vjerujemda æu svojim radom i iskustvom u Savjetu doprinijetiboljem mu radu.

�elko Lomiansky, Savez Slovaka

SAVJET BI SE TREBAOBAVITI PROMJENAMA KOJEÆE ULAZAK U EU DONIJETINACIONALNIM MANJINAMA

Nives Rittig - Beljak

Manjinski forum

izdavaè: STINA d.o.o. Split�etali�te Baèvice 10, 21000 SPLIT, Croatiatel/fax: ++385/21/321-421, 488-936, 488-945e-mail: stina@zamir.net & stina@st.htnet.hrinternet: www.stina.hrdirektor: Goran Ve�iæglavni urednik: Stojan Obradoviæ

Tisak: ARAK, Omi�ISSN: 1334-7969

PREDSTAVNICI NACIONALNIH MANJINA

ALBANCI:�upanije:Karlovaèka Alirami AkikiVara�dinska Alija Red�ajKoprivnièko-kri�evaèka Memet RistemiVirovitièko-podravska Gani AbaziBrodsko-posavska Nuri ZiberiGradovi:Koprivnica Filip MjedaBjelovar Prend GjergjajIvaniæ Grad Benedikt CuriVelika Gorica Memetali ZenuniKarlovac Besir ZiberiCrikvenica Ermina LekajKastav Arta ThaqiOpatija Gani XharrahiSlavonski Brod Adem Lju�ajVukovar Osman AziziUmag Ðon KolnrekajOpæine:Nova Raèa Nikola BuæaVelika Pisanica Nik DjonajÈavle Shaqir CocajMedulin Zef Kajtazi

BO�NJACI:�upanije:Vara�dinska Salko IvankoviæBrodsko-posavska Farid LatiæZadarska Hase SalihoviæOsjeèko-baranjska Ðemal BratiæGradovi:Petrinja Hajrudin Kula�iæKarlovac Mujo DizdareviæKastav �ehrizad BegiæZadar D�email SpahiæBuzet Muharem MuratagiæPoreè Jusuf �ehanoviæVodnjan Almir BektiæOpæine:Vi�kovo Mustafa KukuruzoviæKr�an Esad ÈoliæRa�a Berina Mujkiæ�upa Dubrovaèka Izet Spahoviæ

BUGARI:Grad:Zagreb Ra�ko Ivanov

CRNOGORCI:�upanije:Zagrebaèka Vujadin PreleviæOsjeèko-baranjska Vasilije Ðuranoviæ

Donosimo popis predstavnika nacionalnih manjina koji su naizborima 2007. izabrani u �upanijama, gradovima i opæinama.Ovaj popis se inaèe vodi u Odjelu za opæu upravu Sredi�njegdr�avnog ureda za upravu.

Grad:Osijek Milorad Nikèeviæ

ÈESI:�upanije:Zagrebaèka Franjo VondraèekPrimorsko-goranska Antun RehakBrodsko-posavska Oto Va�koIstarska Josip Kla�terkaGradovi:Sisak Zdenka AndreisGare�nica Vaclav OntlBjelovar Miru�ka LonèarOpæine:Lipovljani Nikola ZemanVeliki Grðevac Jara MikacKaptol Zdenko Tau�

MAÐARI:�upanije:Zagrebaèka Imbro Berke�Sisaèko-moslavaèka Arpad Ki�Koprivnièko-kri�evaèka I�tvan Kara�Virovitièko-podravska I�tvan Sele�iPo�e�ko-slavonska Dragutin FeziSplitsko-dalmatinska Arpad FontanyiGradovi:Bjelovar Anita Farka�Daruvar Vendel VargaÐakovo Magdolna AleksaSplit I�tvan KollarOpæine:De�anovac Elika Jar�aVelika Pisanica Ernest VargaÈeminac Lajo� Farka�Popovac Ladislav Feje�Vladislavci Pal BajèiTompojevci Zolika Raèman

MAKEDONCI:�upanije:Zagrebaèka Lena ÐapiæSisaèko-moslavaèka �ivko DavidovskiPrimorsko-goranska Levko CvetkovskiZadarska Mirjana MajiæVukovar.-srijemska Branko AtanasovskiOsjeèko-baranjska Dragoljub SiljanovskiSplitsko-dalmatin. Vladimir ApostolskiIstarska Todor BrdarskiDubrovaèko-neretvanska Aco PavlovskiGrad:Osijek Marija Èinèurak

Osijek Zlatko MaroltPoreè Miriam PranOpæina:Cestica Karel Benko

SRBI:�upanija:Meðimurska Zorica LeichGradovi:Dugo Selo: Rajko DukiæIvaniæ Grad Pero KrnjaiæJastrebarsko Du�ko DautoviæLudbreg Milko KuèekoviæKrk Mihaela CvjetkoviæValpovo Milutin NaranèiæVodice Vujo Gruloviæ�upanja Mileta Bok�anMakarska Predrag AranðeloviæSinj Du�an StojanacVrlika Èedo BabiæBuje Manojlo RistiæVodnjan Nada �e�eljÈakovec Vukica GlobarOpæine:Hrvatska Dubica Milinko SimiæLasinja Danica MièiæSaborsko Nikola GrbaNovigrad Podravski Stevo KokierBerek Milan FundukKapela Jovo Ivkoviæ�androvac Bore Laziæ�tefanje Borivoje RadovanoviæDonji Andrijevci Milenko �trbacDragaliæ Rade BosanacVrsi Simo BabiæÐurðenovac Nada UjeviæPetlovac Milutin ÈabriloGunja Danijela ÐokiæNu�tar Milenko LukiæSlivno Bo�ko Kadijeviæ

TALIJANI:�upanije:Sisaèko-moslav. Tommaso FerreriZadarska Rina VillaniGradovi:Zagreb Giovanni MucciacciaroMali Lo�inj Anna Maria SaganiæOpatija Sonja KalafatoviæPazin Tom Erdfeld

UKRAJINCI:�upanije:Sisaèko-moslavaèka Mirko FedakBrodsko-posavska Mihajlo SemenjukVukovarsko-srijemska Larisa Uglje�iæGradovi:Zagreb Viktor FilimaSlavonski Brod Nikola Zastri�niOpæine:Lipovljani Ivanka SlotaBebrina �eljko KoropatnickiBogdanovci Vlado Mazur

�IDOVI:Grad:Zagreb Sanja Zorièiæ Tabakoviæ

Donosimo adrese i novoizabrane predsje-dnike Vijeæa nacionalnih manjina koji suse naknadno prijavili u Registar vijeæa na-cionalnih manjina u Odjelu za opæu upravuSredi�njeg dr�avnog ureda za upravu, kaoi promjene podataka u nekim vijeæima.Ukupno je upisano 217 vijeæa nacionalnihmanjina, a njihov kompletni spisak moguæeje naæi na web straniciwww.nacionalne-manjine.infoVijeæe BO�NJAÈKE nacionalne manjinegrada Zagreba: Zagreb, Trnjanska cesta35, predsjednik Ekrem BeæiroviæVijeæa CRNOGORSKE nacionalne manji-ne:�upanija Splitsko-dalmatinska, Split,Vukovarska 59, Dragoljub RadojeviæGrad Rijeka, Rijeka, Kri�aniæeva 2/1, Dra-gutin LakiæGrad Pula, Pula, Rakovèeva 6, Bo�idarRaduloviæ

VIJEÆA NACIONALNIH MANJINAGrad Split, Split, Vukovarska 59, BorivojeStevoviæVijeæe MAÐARSKE nacionalne manjine Bje-lovarsko-bilogorske �upanije, Bjelovar, AnteStarèeviæa 8, Sandor TothVijeæa ROMSKE nacionalne manjine: Pri-morsko-goranska �upanija, Rijeka, B. Po-liæa 2/III, Mifaiolj MiftareviæOpæina Nedeli�æe, Nedeli�æe, M. Tita 1,Zlatko Or�u�Vijeæe SLOVENSKE nacionalne manjinegrada Rijeke:Rijeka, Podpinjol 43, Du�ankaGr�eta.Vijeæa SRPSKE nacionalne manjine:GradOtoèac,Otoèac, Kralja Zvonimira 8, BrankoVujaniæOpæina Èaðavica, Èaðavica, Vrane�evci41, Milivoj UgrenoviæOpæina Majur, Majur, Sv. Mihovila 2, JovoCrnojeviæ

Vijeæa TALIJANSKE nacionalne manjine:Grad Lipik, Lipik, Slavonska 47, AlbertMenegoniGrad Vodnjan, Vodnjan, Trgovaèka 2, Mau-rizio BiasiolGrad Labin, Labin, Joakima Rakovca 4,Tullio Vorano

Promjene podataka nekih vijeæanacionalnih manjina:Vijeæe MAÐARSKE nacionalne manjine op-æine Bilje, Kopaèevo, Ki� Ferenca bb, novipredsjednik Jano� �aracVijeæe ROMSKE nacionalne manjine gradaZagreba, Zagreb, Tina Ujeviæa 9, novi pre-dsjednik Ivan Rumbak.Vijeæe SRPSKE nacionalne manjine gradaGline, novo sjedi�te u Glini, Trg dr. FranjeTuðmana 4, predsjednik Du�an Metiko�.

NIJEMCI:�upanije:Splitsko-dalmatinska Julijo SchwabeVukovar.-srijemska Stjepan-Bla� KissGradovi:Zagreb Zvonimir DetelbachBeli Manastir Oskar KellerOpæina:Kne�evi Vinogradi Josip Kromer

POLJACI:Grad:Zagreb Walentyna Lonèariæ

ROMII:�upanije:Vara�dinska Zlatko Or�u�Bjeovar.-bilogorska don Stevo ÐurðeviæGradovi:Beli Manastir Du�ko KostiæBeli�æe Mario BalogOsijek Esat �aæiriOpæine:Vodnjan Red�ep Had�aMursko Sredi�æe Branko Or�o�Kotoriba Nedeljko HorvatPodturen Josip Balog

RUSI:�upanija:Meðimurska Aleksandra HutinecRUSINI:�upanije:Osjeèko-baranjska Vladimir TimkoGrad:Zagreb Irinej Mudri

SLOVACI:�upanije:Sisaèko-moslavaèka Branko VincentPrimorsko-goranska Miroslava Gr�iniæPo�e�ko-slavonska Slavko MurarGrad:Zagreb Zlatko JevakOpæina:Lipovljani Vlado Turas

SLOVENCI:�upanije:Karlovaèka Janez JankovièZadarska Rafaela �tulinaOsjeèko-baranjska Dubravko SladiæDubrovaèko-neretvanska Barbara NjiriæGradovi:Samobor Igor Gor�eKarlovac Slavko MarinièVara�din Zdenko �erdonerZadar Darja Jusup