Srpanj 2014.

Novi dogovor za novo doba

Ekonomska situacija u jugoistočnoj Europi i kako privući investicijski kapital

Samit 100 poslovnih lidera jugoistočne Europe

2

Informacije u ovoj Prezentaciji su pripremljene za SAMIT 100. Predstavljene informacije su isključivo informativnog karaktera. Posebice, ova Prezentacija ne predstavlja savijete ili preporuke. Oslanjanje na pružene informacije je isključiv i neovisan odabir prosudbe korisnika. Svaka odgovornost je stoga izričito isključena.

Prava intelektualnog vlasništva, uključujući, ali ne ograničavajući autorska prava, vlasništvo i pravo na Prezentaciju i sadržane informacije su u vlasništvu A.T. Kearneyja. Treće strane ne smiju imati niti steći prava u tom intelektualnom vlasništvu i neće kopirati, distribuirati ili koristiti u bilo kojem obliku Prezentaciju te sadržane informacije.

3

Važnost regionalne gospodarske suradnje i dostupnosti investicijskog kapitala u jugoistočnoj Europi

Jugoistočna Europa je važna, raznolika regija središnje i istočne Europe

Naizgled, poslovanje u regiji može se činiti nepriličnim i neprivlačnim

Međutim, jugoistočna Europa ima stvarni potencijal rasta

Investicijska područja jugoistočne Europe su poznata, dostupna kapitalu i pogodna za napredak

Kako bi se gradilo na tom potencijalu, jugoistočna Europa najprije mora prevladati svoje najvažnije izazove

Točke rasprave

Izvor: A. T. Kearney

1

2

3

4

5

4

JIE kao važna i raznolika regija

Jugoistočna Europa je relativno velika ali često zanemarena regija središnje i istočne Europe

Opće informacije o jugoistočnoj Europi1

■ Samit 100 je mjesto susreta najistaknutijih poslovnih lidera jugoistočne Europe – iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Slovenije

■ Ova je prezentacija usmjerena na gospodarsku situaciju u jugoistočnoj Europi koja obuhvaća sve navedene zemlje i Albaniju

■ To je gospodarski važna regija s više od 25 milijuna stanovnika i kombiniranim BDP-om od 153 milijarde EUR

■ Međutim, regija je vrlo raznolika u smislu kulture, povijesti i razvoja poslovanja

■ Zbog izražene rascjepkanosti, regija se često zanemaruje i radije se smatra skupom malih pojedinačnih tržišta

1. Jugoistočna Europa se tijekom ove prezentacije definira kao regija koja obuhvaća sljedeće zemlje: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Kosovo, Makedonija, Crna Gora, Srbija i Slovenija; usporedivo s političkim regijama definiranim kao zapadni Balkan što obuhvaća Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Kosovo, Crnu Goru, Srbiju (definicija Europske komisije)

Izvor: Svjetska banka, Europska komisija, A. T. Kearney

1

5

Jugoistočna Europa predstavlja 5 % stanovništva EU-a, ali stvara manje od proporcionalnog 1 % BDP-a EU-a

Veličina jugoistočne Europe u usporedbi s odabranim drugim regijama1

1. Crnomorska regija: Bugarska, Rumunjska i Turska; Baltičke zemlje: Estonija, Latvija, Litva; SIE: Češka, Mađarska, Poljska i S lovačka Izvor: Svjetska banka, A. T. Kearney

Stanovništvo (2013., u mil.)

625

64102

143

Baltičke zemlje JIE SIE Crnomorska regija Rusija EU

507

75153

730817

Baltičke zemlje JIE SIE Crnomorska regija Rusija

1632

EU

13.465

BDP (2012., u mil. EUR)

JIE kao važna i raznolika regija

5 % EU-a

1 % EU-a

1

1 % EU-a

0,6 % EU-a

13 % EU-a 20 % EU-a 28 % EU-a

5 % EU-a 6 % EU-a 12 % EU-a

6

Slovenija i Hrvatska imaju najjača gospodarstva unutar regije

Pregled gospodarstava regije JIE1, 2012.

1. ALB = Albanija, BIH = Bosna i Hercegovina, HRV = Hrvatska, KOS = Kosovo, MKD = Makedonija, MNE = Crna Gora, SRB = Srbija, SVN = Slovenija 2. Podatci iz 2013. Izvor: Svjetska banka, A. T. Kearney

1

JIE kao važna i raznolika regija

BDP/stanovniku (tis. EUR)

BDP (mlrd. EUR)

Stanovništvo (mil.)2

MN

E

3,3

KO

S

5,2

MK

D

7,7

ALB

10,0

BIH

13,6

SR

B

30,8

SV

N

36,7

HR

V

45,4

KO

S

2,9 B

IH

3,6 A

LB

3,6

MK

D

3,7

SR

B

4,3

MN

E

5,3

HR

V

10,6

SV

N

17,8

4,3

1,8

HR

V

MK

D

0,6

ALB

SR

B

3,8

MN

E

SV

N

7,2

2,8

BIH

KO

S

2,1 2,1

7

Jugoistočna Europa vrlo je raznolika regija u kojoj dolazi do pojačavanja konkurencije među zemljama

Albanija BiH Hrvatska Kosovo Makedonija Crna Gora Srbija Slovenija

Stopa poreza na dobit 10 % 10 % 20 % 10 % 10 % 9 % 15 % 17 %

Rangiranje po jednostavnosti poslovanja1

90 131 89 86 25 44 93 33

Indeks konkurentnosti2 95 87 75 N/A 73 67 101 62

Indeks korupcije3 31 42 48 33 44 44 42 57

EU status Potencijalni

kandidat

Potencijalni

kandidat

Država

članica

Potencijalni

kandidat

Država

kandidatkinja

Država

kandidatkinja

Država

kandidatkinja

Država

članica

Glavni pokazatelji konkurentnosti, 2013.

1. Rangiranje po jednostavnosti poslovanja koje jednom godišnje provodi Svjetska banka te kojim se mjeri jednostavnost poslovanja u određenoj zemlji na temelju različitih pokazatelja (1 = zemlja s najboljom izvedbom / Singapur, 2013., 189 = zemlja s najlošijom izvedbom / Čad, 2013.)

2. Izvješće o globalnoj konkurentnosti koje jednom godišnje provodi Svjetski gospodarski forum. Konkurentnost se definira kao skup institucija, politika i čimbenika koji određuju razinu produktivnosti neke zemlje. Indeks konkurentnosti temelji se na 12 stupova konkurentnosti. (Sadržaj rezultata: 1 = zemlja s najboljom izvedbom / Švicarska, 2013., 148 = zemlja s najlošijom izvedbom / Čad, 2013.)

3. Provodi ga Transparency International jednom godišnje (1 = najlošiji rezultat, 100 = najbolji rezultat) Izvor: Državni zavodi za statistiku, Svjetska banka, Svjetski gospodarski forum, Transparency International, Europska komisija, A. T. Kearney

= prvi = zadnji

1

JIE kao važna i raznolika regija

8

Jugoistočna Europa ima mogućnost za poboljšanje u smislu globalne konkurentnosti

Stupovi globalne konkurentnosti1, 2013.

Ograničenja pri poslovanju

1. Provodi Svjetski gospodarski forum jednom godiš mjereći konkurentnost zemlje u skladu s 12 stupova globalne konkurentnosti. Stupovi globalne konkurentnosti daju rezultat za zemlju (tj. indeks konkurentnosti) na temelju različitih obilježja vlastite konkurentnosti. Stup veličine tržišta nije obuhvaćen ovom analizom.

Izvor: Svjetski gospodarski forum – Izvješće o globalnoj konkurentnosti u 2013.

Najznačajnija prilika za poboljšanje nalazi se u području inovacija i poslovne sofisticiranosti, dok su zdravstvo i osnovno obrazovanje već na razini EU-a

2

0

1

2

3

4

5

6

7Institucije

Infrastruktura

Makroekonom-sko okruženje

Zdravstvo iosnovno

obrazovanje

Visokoobrazovanje i

osposobljavanje

Učinkovitosttržišta robom

Učinkovitosttržišta rada

Razvojfinancijskog

tržišta

Tehnološkarazvijenost

Poslovnasofisticiranost

Inovativnost

JIE

EU

= najbolja izvedba

= najlošija izvedba

9

Također, Jugoistočna Europa ima prostora za rast u smislu jednostavnosti poslovanja

Konkurentnost i jednostavnost poslovanja1 u JIE

1. Rangiranje po jednostavnosti poslovanja koje jednom godišnje provodi svjetska banka; Izvješće o globalnoj konkurentnosti koje jednom godišnje provodi Svjetski gospodarski

forum Izvor: Svjetska banka (Rangiranje po jednostavnosti poslovanja), Svjetski gospodarski forum (Rangiranje po konkurentnosti), A. T. Kearney

Pokazatelji jednostavnosti poslovanja

Pri poslovanju u JIE, tvrtke i dalje moraju premostiti brojne prepreke, osobito tijekom postupka u vezi s građevinskim dozvolama, pri provođenju ugovora i prekograničnoj trgovini.

2

Ograničenja pri poslovanju

Usporedba zemalja – rangiranje po konkurentnosti i jednostavnosti poslovanja1

0

20

40

60

80

100

120

140

Pokretanjeposlovanja

Obradagrađevinskih

dozvola

Nabava struje

Registriranjeimovine

Dobivanjekredita

Zaštitainvestitora

Plaćanje poreza

Trgovanje izvangranica

Provođenjeugovora

Rješavanjeinsolventnosti

JIE

EU

=najbolje

=najlošije

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95

SIE BALTIČKE ZEMLJE

CRNO MORE

JIE

RUSIJA

EU

Ran

gir

an

je p

o k

on

ku

ren

tno

sti

Rangiranje po jednostavnosti poslovanja

10

Tvrtke se i dalje suočavaju s mnogim preprekama pri poslovanju u JIE

Poslovna ograničenja unutar JIE

Izvor: A. T. Kearney

Ograničenja pri poslovanju

Poslovna kultura Razvoj izvršnog osoblja / zaposlenika

Iniciranje sastanaka i poštovanje rokova

Kvaliteta tajnika

Poštovanje dogovora

Ozbiljan nedostatak rukovoditeljskog znanja u upravljanju, strateških sposobnosti i općenitog znanja

Apsurdni zakoni i propisi Loša infrastruktura za putovanja

Gotovo nema stručnjaka iz JIE

Loše zračne, željezničke i cestovne veze u regiji (nisu još izgrađeni svi cestovni koridori, željezničke koridore treba modernizirati…)

Javni je prijevoz u začetku

Uvjerljivi nepotizam Neučinkovite državne službe

Raširena je korupcija

Strukture nisu fleksibilne

Spora administracija

2

11

… te je infrastruktura i dalje jedan od glavnih izazova koje treba nadići

Izvor: Europska komisija, A. T. Kearney

Ograničenja pri poslovanju

Infrastruktura u jugoistočnoj Europi 2

Logistička infrastruktura

Cestovni prijevoz:

Cestovni su koridori nedovršeni i često zastarjeli

Željeznički prijevoz:

Potrebno je modernizirati željezničke koridore

Zračni prijevoz:

Zračna povezanost u regiji ima veliki potencijal

poboljšanja u integriranju regionalnih aviokompanija i

modernizaciji lokalnih zračnih luka

Pomorski prijevoz:

Povezanost među lukama treba se unaprijediti i

Udruženje sjevernojadranskih luka ključni je čimbenik u

pomorskoj integraciji regije

Energetska infrastruktura

Cilj tijekom sljedećih godina:

Implementacija 12 prioritetnih koridora/područja što je

potrebno kako bi se ispunili ciljevi EU-a o energetskoj i

klimatskoj politici do 2020. i nadalje omogućavanjem

politike i regulatorne sigurnosti putem stabilnog i prikladnog

regulatornog okvira za promidžbu potrebnih ulaganja

Infrastruktura:

Prijenos: nadzemni vodovi, podzemni i podvodni kabeli

Pohrana: instalacija povezana s prijenosnom mrežom

Plin: cjevovodi i crpne stanice

Važni projekti

LNG Hrvatska

Južni tok

Plinovod IAP

S proračunom od 50 milijardi EUR, prijedlog Instrumenta za povezivanje Europe može se pokazati presudnim pri razvijanju infrastrukture i integriranju jugoistočne Europe u Europsku uniju

12

Međutim, jugoistočna Europa ima stvaran potencijal rasta

Usporedba rasta BDP-a na razini regija i zemalja, 2012.

1. Veličina balona predstavlja BDP u eurima 2. Veličina balona EU-a ne odražava točan BDP zbog veličine izvan razmjera (stvarna veličina balona je 4,5 veća od prikazanog balona) Izvor: Svjetska banka

1,8 3,4 3,2 3,0 2,8 2,6 2,4 2,2 2,0 -3,0 1,6 1,4 1,2 1,0 0,8 0,6 0,4

12.000

14.000

16.000

18.000

20.000

22.000

24.000

28.000

26.000

-1,0 -1,2 -1,4 -1,6 -1,8 -2,0 -2,2 -2,4 -2,6 -2,8

10.000

8000

6000

4000

2000

0,2 0,0 -0,2 -0,4 -0,6 -0,8

Kosovo Makedonija

Crna Gora

Rusija

BDP po stanovniku u 2012. [EUR]

JIE

Prosječan rast BDP-a 2009. - 2012. [%]

Albanija Bosna i Hercegovina

EU2

SIE

Baltičke zemlje Hrvatska

Slovenija

Srbija

Crnomorska regija

Ostale regije Države JIE JIE

Rast je u JIE veći nego li u EU-u i na razini s ostalim zemljama istočne Europe

3

Regija mogućnosti

13

Uslužni je sektor glavni doprinositelj BDP-u u zemljama JIE

Struktura BDP-a u zemljama JIE i EU-u [dodana vrijednost kao % BDP-a, 2013.1]

1 Podatci za Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Srbiju iz 2012.; podatci za Sloveniju iz 2010. Izvor: Svjetska banka

3

Regija mogućnosti

70

69

67

67

66

63

63

62

74

20

26

25

20

32

26

15

29

24

10

5

8

14

2

10

22

10

2

Albanija

Makedonija

Slovenija

Srbija

Kosovo

Bosna i Hercegovina

Hrvatska

Crna Gora

Europska unija

Usluge Industrija Poljoprivreda

Poljoprivreda i dalje predstavlja relativno velik udio BDP-a u većini zemalja JIE

14

Jugoistočna Europa ima veliki potencijal u smislu jeftinije i relativno dobro obrazovane radne snage

Radna snaga u jugoistočnoj Europi1

1. ALB = Albanija, BIH = Bosna i Hercegovina, HRV = Hrvatska, KOS = Kosovo, MKD = Makedonija, MNE = Crna Gora, SRB = Srbija, SVN = Slovenija 2. Razina obrazovanja odnosi se na najvišu dovršenu razinu, po klasifikaciji na temelju Međunarodne standardna klasifikacije obrazovanja (ISCED); 3. Albanija – podatci iz 2012. Izvor: Međunarodna organizacija rada, Svjetska banka, CIA fact book, Državni zavodi za statistiku predstavljenih zemalja te Eurostat (za prosječni trošak bruto plaća EU-a)

Regija mogućnosti

9%

EU 10%

JIE 21%

SVN

KOS 31%

HRV 16%

SRB 20%

MNE 20%

BIH 28%

ALB 15%

MKD 31%

268

499

534

669

726

752

EU 2473

JIE

ALB

MKD

SRB

BIH

MNE

HRV 1.046

SVN 1.523

n/p KOS

Stopa nezaposlenosti, 2012. [% radnog stanovništva]

Prosječni mjesečni trošak bruto plaća, 2013.3 [EUR]

3

15

16

15

15

10

55

52

57

29

44

32

32

27

53

38

46

21

22

15

44

40

23

31

41

11

SVN

JIE

KOS

0

2

0

2

MNE

HRV

EU

MKD

n/p

3

3

SRB

3

ALB

BIH

n/p

Osnovno

Manje od osnovnog Srednje

Napredno

Radno sposobno stanovništvo po obrazovanju2, 2012. [%]

15

Banke, često strane, su prisutne, ali imaju visoke troškove financiranja – privatni dionički fondovi predstavljaju rješenje Pregled bankarskog sektora

1. Tržišni udjel na temelju raspodjele imovine. Izvor: središnje banke odabranih zemalja; Svjetska banka

Napredak je ostvariv

HRVATSKA SRBIJA SLOVENIJA

Banka Kapitalno

udruženje Zemlja

Tržišni

udjel1

Banka

Kapitalno

udruženje Zemlja

Tržišni

udjel1

Banka

Kapitalno

udruženje Zemlja

Tržišni

udjel1

Zagrebačka

Banka Unicredit Italija 25,5% Banca Intesa

Intesa

Sanpaolo Italija 14,5% NLB NLB Slovenija 25,3%

Privredna

Banka

Intesa

Sanpaolo Italija 16,6%

Komercjalna

Banka

Komercjalna

Banka Srbija 10,8% NKBM NKBM Slovenija 9,8%

Erste Bank Erste Group Austrija 14% Unicredit Unicredit Italija 7,8% Abanka Abanka Slovenija 7,9%

Hypo Alpe

Adria Hypo Group Austrija 10% Raiffeisen

Raiffeisen

Group Austrija 6,8% Unicredit Unicredit Italija 6,2%

Raiffeisen Raiffeisen

Group Austrija 9,4%

Societe

Generale

Societe

Generale Francuska 6,8% SKB

Societe

Generale Francuska 5,7%

Aktivne kamatne stope na razini regija i zemalja [%]

6%

18%

10%9%

13%

9%7%

11%10%9%11%

6%6%6%

0%

5%

10%

15%

20%

SI SRB CG MKD KOS HRV BIH ALB Prosjek SIE

EU SIE BALTIČKE ZEMLJE

RUSIJA CRNO MORE

Najveće banke u tri najveća gospodarstva JIE, 2012.

4

16

Iako se zemlje JIE i dalje uvelike oslanjaju na domaća tržišta, povećava se integracija u međunarodnoj trgovini

1. Isklj. Kosovo; Slovenija se računala kao dio EU-a; sve zemlje s udjelom trgovine manjim od 1% svrstane su pod Ostalo. Izvor: WTO

Glavni trgovinski partneri regije JIE

Ostalo 16,1%

Kina 1,0%

Turska 1,7%

SAD 0,4%

Rusija 2,2% BiH

3,1%

Crna Gora 1,5%

Hrvatska 6,7%

Makedonija 0,9%

Srbija 8,1%

EU 58,5%

Ostalo 17%

Švicarska 1%

Kina 6%

Turska 2%

Rusija 4%

BiH 2%

Hrvatska 5%

Srbija 7%

EU 56%

Glavni izvozni partneri u 2012. [% izvoza]1 Glavni uvozni partneri u 2012. [% uvoza]1

Slovenija i Hrvatska imaju povijesno dobre veze s EU-om i mogle bi poslužiti kao ambasadori regije JIE za ulaganja i izvoz u EU. Isto se može reći i za srpsko-ruske odnose i odnose između Bosne i Turske.

4

Napredak je ostvariv

17

Tvrtke, većinom međunarodne, nastavljaju ulagati u regiju i mogle bi se pokazati presudnima u gospodarskoj integraciji JIE

Najveća pripajanja i preuzimanja u JIE od 2002.

Presudni poslovni unosi i trenutačna izravna strana ulaganja 4

Datum

provođenj

a

Naziv tvrtke Ciljna makroindustrija Ciljna

zemlja Naziv stjecatelja

Zemlja

stjecatelja

Vrijednost transakcije

(u mil. USD)

2006. PLIVA d.d. Zdravstvo Hrvatska Barr Pharmaceuticals Inc (sada Teva

Pharmaceutical Industries Ltd.)

Sjedinjene

Države 2413

2011. Delta Maxi Group Maloprodaja Srbija Delhaize Group SA Belgija 1292

2006. HVB Splitska Banka d.d. Financije Hrvatska Societe Generale SA Francuska 1231

2007. Telekom Srpske Telekomunikacije Bosna Telekom Srbija Ad Srbija 852

2002. Lek Sandoz Zdravstvo Slovenia Novartis International AG Švicarska 828

2009.. NIS Energija i napajanje Srbija OAO Gazprom Neft Ruska

Federacija 600

2006. Hemofarm AD Zdravstvo Srbija STADA Arzneimittel AG Njemačka 580

2003. INA Industrija Nafte d.d. Energija i napajanje Hrvatska MOL Mađarska 508

2012. Telekom Srbija Ad Telekomunikacije Srbija Telekom Srbija Ad Srbija 492

2006. Vojvodjanska Banka ad Financije Srbija National Bank of Greece SA Grčka 456

2008. Mercator d.d. Maloprodaja Slovenija Raishop Holding Austrija 405

2010. Droga Kolinska d.d. Potrošački proizvodi Slovenija Atlantic Grupa d.d. Hrvatska 325

2013. Mercator d.d. Maloprodaja Slovenija Agrokor d.d. Hrvatska 1800

14

SIE

21

Rusija

41

EU

224

JIE Baltičke zemlje

3

Crnomorska regija

3

ISU [u mlrd. EUR, 2012., neto priljev, EUR]

Izvor: Thomson Reuters (za najveća pripajanja i preuzimanja, isklj. dogovor Mercator-Agrokor), Bloomberg (za dogovor Mercator-Agrokor) i Lek Sandoz (za dogovor Lek Sandoz – Novartis); Svjetska banka (neto priljev ISU)

Napredak je ostvariv

18

Priljevi ISU znatno su pali u većini zemalja što je prouzročilo da Hrvatska i Albanija postanu najveći primaoci ISU-a u 2012.

Priljevi ISU-a [u mil. EUR], 2007. ̶ 2012.1

1. ALB = Albanija, BIH = Bosna i Hercegovina, HRV = Hrvatska, MKD = Makedonija, MNE = Crna Gora, SRB = Srbija, SVN = Slovenija; isklj. Kosovo Izvor: Izvješće o svjetskim ulaganjima, 2013.: globalni lanci vrijednosti – ulaganje i trgovina za razvoj.

683

507482482417

693729693

-488

745745

282166

825

254

825

747

350

775775

117

285

493

109

774

512

774

SVN

1384

1107

SRB

2026

10431043

1465

2101

2514

MNE

417

597

1142

683

MKD

150

HRV BIH

284

111

1.329

ALB

2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 2007.

Ukupno JIE

-57%

3065

5375

3993 3871

6698

7102

4

2009.

2012. 2010.

2011.

2008.

2007.

Napredak je ostvariv

19

Kako bi se gradilo na njezinu potencijalu, jugoistočna Europa mora najprije prevladati svoje najvažnije izazove

■ Spoznaja da je JIE jedna regija s tržištem s više od 25 milijuna ljudi i BDP-om od 153 milijarde EUR

■ Uspostavljanje pojednostavljenog toka ljudi i dobara smanjenjem administrativnih postupaka za dobivanje radnih dozvola, snižavanjem uvozno-izvoznih carina i modernizacijom infrastrukture

■ Usklađivanje gospodarstava i javne uprave JIE sa standardima EU-a

■ Uspostavljanje planiranja zajedničke infrastrukture i energetskih projekata

■ Smanjenje političkih rizika radi omogućavanja boljeg rangiranja zemlje i manjih troškova financiranja

Izvor: A. T. Kearney

Izgrađivanje na potencijalu regije

Prevladavanje najvažnijih izazova u regiji 5

20

• Više od 30 godina iskustva u poslovnim i državnim sektorima te akademske djelatnosti i rukovoditeljskog savjetovanja

• Obavljao dužnost člana prve Vlade Republike Hrvatske i kao generalni konzul Republike Hrvatske u Bavariji

• U razdoblju od 2004. do 2013. obnašao je dužnost ugovornog partnera u tvrtki Roland Berger Strategy Consulting

• Trenutačno je viši direktor u A. T. Kearney, jednoj od vodećih svjetskih konzultantskih tvrtki za upravljanje

• Opsežno iskustvo u regiji jugoistočne Europe i ima ulogu promicatelja europskih integracijskih procesa u regiji

Akademsko iskustvo

• MBA, Fakultet za vanjsku trgovinu u Zagrebu

• Dr.sc., Fakultet za vanjsku trgovinu u Zagrebu, Fakultet za vanjsku trgovinu u Zagrebu

Kontakt

• e-pošta: ivo.simek@atkearney.com, telefon: +386 1 580 1116

Životopis govornika

Dr. Ivan Šimek, Viši direktor, A. T. Kearney