Republika e Kosovës Republika Kosova-Republic of Kosovo … · 2014-08-25 · TC Termocentrala...
Transcript of Republika e Kosovës Republika Kosova-Republic of Kosovo … · 2014-08-25 · TC Termocentrala...
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja i
Republika e Kosovës Republika Kosova-Republic of Kosovo
Qëveria - Vlada - Government
MINISTRIA E MJEDISIT DHE PLANIFIKIMIT HAPËSINOR MINISTARSTVO SREDINË I PROSTORNOG PLANIRANJA MINISTRY OF ENVIRONMENT AND SPATIAL PLANNING
STRATEGIJA REPUBLIKE KOSOVA O UPRAVLJANJU OTPADOM
2013 - 2022
Priština, 2013
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja ii
Izrađivač Strategije Republike Kosova o upravljanju otpadom:
Ministarstvo Sredine i Prostornog Planiranja
VIZIJA: 2013 - 2022
Redukcija
Upotreba
Recikliranje
Proizvodnja
energije
Odlaganje
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja iii
Govor ministra
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom imat će glavnu ulogu u cilju postizanja održivog upravljanja otpadom. Kroz strategiju nastojimo da uvedemo politiku koja pruža okvir planiranju koja za će odrediti ciljeve upravljanja otpadom u skladu sa akcionim planom o upravljanju otpadom i lokalnim planovima koji su najvažniji instrumenti za sprovođenje politike i postizanje objektiva za upravljanje otpadom, kao komponenta ekonomskog razvoja. Svakog dana, u kući, na poslu i različitim industrijama stvara se otpad, koji uzrokuje štetne uticaje na životnu sredinu i ljudsko zdravlje. Kao pojedinci i institucije čine napore i svesni su mogućnosti i potrebe brige o dragocenim resursima i zaštite životne sredine i ljudskog zdravlja.
Živimo u vremenu brzih promena i upravljanja otpadom, mi težimo sprovođenju dobrih praksi država regiona i takođe drugih država EU-e. Do sada smo postigli da izradimo zakonodavstvo o otpadu koji je dosta dobro usklađen sa zakonodavstvom EU-e. Sada se trebaju učiniti napori na sprovođenju zakona i praćenju stanja upravljanja otpada. Uglavnom se treba usredsrediti na sprovođenju principa upravljanja otpadom prema prioritetu, što znači da se što više izbegne stvaranju otpada, onda se treba težiti na razvoju projekata za ponovnu upotrebu i reciklažu otpada pošto ćemo na ovaj način smanjiti prostor potreban za skladištenje otpada i istovremeno smanjiti zagađenje životne sredine od otpada. Na Kosovu još ima mnogo da se uradi u vezi sa upravljanju otpadom. Mi treba da nastavima čišćenje otpda, sprečavanje i smanjenje količine otpada. Iznad svega, mi treba da prihvatimo i da znamo da sve ono što bacimo kao otpad, da je to roba koja ima vrednost, vrednost za koju se treba nastojati da se čuva i ponovo upotrebi gde je god moguće. Rešenja problema upravljanja otpadom zahtevaju angažovanje više učesnika i koherentno planiranje da bi se izbeglo udvostručenje napora učesnika. Verujem da će se putem ove Strategije uvesti realna politika, ambicijozan i održiv cilj i dati jasni signali za izadu planova i donošenja odluka za investiranje na pravilno i efikasno upravljanje otpadom, u cilju obezbeđenja čistije životne sredine za buduće generacije.
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja iv
SADRŽAJ
UVOD……………………………………………………………………......…..…9
1. CILJEVI STRATEGIJE …………………………………….…....…....11
1.1 Ciljevi i oblast delovanja strategije …………………………........11
1.2 Osnovni principi ……………………………………………....… ...11
1.3 Zakonski okvir ………………………………………………....... …14
1.4 Evropski trendovi u upravljanju otpadom .....................................14
1.5 Upravljanje otpadom – vizija i prioritet ……………........….........18
2. AKTUELNO STANJE ..................................................................................19
2.1 Procena stanja, problemi i prepreke ...... ......................................19
2.2 Učesnici u upravljanju otpadom ..............................................21
2.3 Ciklus otpada ............................................................................23
2.4 Procedure upravljanj otpadom .............................................29
2.5 Objekti i prema za upravljanje otpadom ..............................30
2.6 Sanacija deponija i hot spotova .................................................. .30
3. CILJEVI I MERE .............................................................................31
3.1 Ciljevi strategije .........................................................................31
3.2 Kvantitativni ciljevi .............................................................................33
3.3 Mere za realizaciju ciljeva ……………...............…............ .33
4. PRAVCI RAZVOJA ....... ..............................................................................39
4.1 Koncept upravljanja otpada ..............................................39
4.2 Aktivnosti za upravljanje posebnog otpada ...........................39
4.3 Rehabilitacija deponija i “Hot Spotova ..........................................45
4.4 Odgovornost za sprovođenje planiranih aktivnsoti ......................45
4.5 Instrumenti za sprovođenje planiranih aktivnsoti .................... ..47
5. PROCENA INVESTICIJA I IZVOR FINANSIJSKIH SREDSTAVA .........48
6. ZAKLJUČCI ...................................................................................................52
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja v
LISTA TABELA Tab. 1. Količina otpada u tri države EU –a i u Republici
Kosovo.........................Error! Bookmark not defined.
Tab. 2. Tretiranje i skaldištenje otpada u tri države EU-a i u Republici Kosovo ..18
Tab. 2-a: Odlaganje komunalnog otpada u Evropskoj Uniji . …………………….……15
Tab. 3. Cene termičke obrade i skladištenja komunalnog otpada u nekoliko
država Evrope i na Kosovu ............................................................................... ....18
Tab. 4. Dnevne i godišnje količine otpada po stanovniku.................................. ....23
Tab. 4-a. Fizički sastav komunalnog otpada ................................................. ....20
Tab. 4-b Ciljna analiza otpada ............................................................ ...21
Tab. 4-c.– količina generisanog i deponiranog otpada u kontrolisanim i ilegalnim deponijama tokom 2008, 2009 i 2010 godine ……………..… ….22 Tab. 5. Industrijske deponije Trepče........................................................... ...........23 Karta Republike Kosova .................................................................... ...........25 Tab: 5-a, Sastav gume …………………………………………………… …25
Tab. 5-b, Ispuštanje otpadnih voda u Kosovu.........................................................26
Tab. 6. Sanitarne deponije u Republici Kosovu .....…......................….. ..…...30 Tab. 7. Ciljevi za realizaciju strateških ciljeva ............................... ...........33 Tab. 8. Ciljevi za reciklažu i ponovnu upotrebu ................. .... .33 Tab. 8-a. Podela materijala za reciklažu ........................................................ .. ...38 Tab. 8-b. Ciljevi iz zakonodavstva EU-e za reciklažu i tretman otpada ....... . 39 Tab. 9. Priblizno uporedjivanje razlicite opcije i relativne nacine upravljanje otpada..43
Tab.10. Kolicina proizvedenog bolnickog otpada u Republike Kosova ………. Tab. 11. Izvodjenje projekata po investicije i agencije za upravljanje i izvodjenje i vrednost projekata ................................................................................................ .45 Tab. 12. Raspodela investicije za 10 godina i 2 periode........................... 46 ..
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja vi
Strategjia za upravljanje otpada pripremljena je od Ministarstvo Sredine i Prostornog
Planiranja (MSPP), u saradnju sa apostrofiranim na:
Zahvalnicu,
Strategija o upravljanu otpadom dokument je po prvi put izrađen u Republici
Kosovo i obuhvata vremenski period od 2013-2022 godine. Ministarstvo životne
sredine i prostornog planiranja zahvaljuje svim učesnicima koji su doprineli u
priremi ove Strategije, uključujući, Ministarstvo za ekonomski razvoj,
Ministarstvo finansija, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja,
Ministarstvo lokalne samouprave, Ministarstvo unutrašnjih poslova,
predstavnike opština Republike Kosovo, Preduzeće “Trepča”, Kosovsku
energetsku koorporaciju, Regionalne kompanije otpada, Carinu Kosova,
Univerzitet Prištine, Univerzitet Humboldt iz Berlina, KDMK, Asocijacija
kosovskih opština, NVO Lulebora, Eko-Trepča, REC, GTZ-kancelarija u Prištini,
New Co Ferronikeli, Sharrcem, ZRRUM, AKPM, AMMK i na kraju neprekidni
rad službenika MSPP-a.
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja vii
SKRAĆENICE
EAR Evropska agencija za rekonstrukciju
KAMP Kosovska agencija za medicinske proizvode
KAZS Kosovska agencija za zaštitu životne sredine
MPŠRR Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja
BAT Best Available Technology (Najbolja dostupna tehnologija)
UE Evropska Unija
Cd Kadmijum
DANIDA Danska međunarodna agencija za razvoj
GIZ Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit
JICA Japanska međunarodna agencija za kooperaciju
IPPC Integratet Pollution Prevention and Control
EK Evropska komisija
KEK Kosovska energetska korporacija
KFOR Mirovne snage NATO-a na Kosovu
KKUD - Kosovska kompanija za upravljanje deponija
MSPP Ministarstvo sredine i prostornog planiranja
MZ Ministarstvo zdravlja
Mton Milion tona
Pb Olovo
PBB Poli Bifenil Bromur
PCB Poli hlorovani bifenil
PCT Poli hlorovani trifenil
IPM Industrijski par Mitrovice
SRKUO Strategija Republike Kosova za upravljanje otpadom
PRKUO Plan Republike Kosova za upravljanje otpadom
TC Termocentrala
TC-A Termocentrala A
TC-B Termocentrala B
BSK Bezbednosne snage Kosova
AU Administrativno upustvo
RKVO Regulatorna kancelaria za vodu i otpad
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 8
UVOD Sadašnje stanje upravljanja otpadom u Republici Kosovo prilično je nezavidno. Iz izveštaja stanja životne sredine i izveštaja stanja otpada rezultira da količina otpada na Kosovu je stalno u porastu i njihovo upravljanje, uključujući infrastrukturu nije na potrebnom nivou. Strategija Kosova o zaštiti životne sredine 2013-2022 godine predviđa ciljeve i mere za poboljšanje stanja i upravljanje otpadom. Član 8 i 9 Zakona o otpadu br. 04/L-060 Zakon o otpadu obavezuje izradu Strategije Republike Kosova o upravljanju otpadom (u daljem
tekstu Strategija ) koja sadrži opis i procenu postojećeg stanja o upravljanju otpadom, osnovne ciljeve i mere o upravljanju otpadom, mere koje se trebaju preduzeti za upravljanje bezopasnim i opasnim otpadom, obradu i tretman otpada u skladu sa principima zaštite životne sredine, čuvanje ili sigurno skladištenje otpada, osiguranje mera i tehničkih standarda, proizvodnih i administrativnih za postizanje ciljeva za upravljanje otpadom, itd. Strategiju izrađuje MSPP u saradnji sa ministarstvima i drugim nadležnim autoritetima, za desetogodišnji vremenski period i sa predlogom ministra odobrava se od strane Vlade Republike Kosovo. Strategija se razmatra najmanje svakih 5 godina, i na njemu se se bazira Plan o upravljanju otpada koji se izrađuje za 5 godina. Nedostatak funkcijonalnog sistema za upravljanje otpadom, emalo je negativne uticaje na životnu sredinu; vodh, vazduh, zemljište i ljudsko zdravlje. Od otpada uključujući i opasni otpad koji je akumuliran u ambijentima različitih proizvodnih kompanija, posebno su ugrožene podzemne vode. Velike količine hemikalija, industrijskog i rudarskog otpada sa visokim sadržajem teških metala nasleđeni su od predratne kosovske industrije koje još uvek nisu tretirani. Sama činjenica da nisu bile efikasne tehnologije obrade ne dozvoljavajući dovoljno korišćenje sirovina, učinila je da količina rudarskog deponovanog otpada bude veća, koje sada prouzrokuju velike štete na životnu sredinu zagađujući vazduh, zemlju, površinske i podzemne vode. Za njihovu sanaciju potrebne su studije, finansijska sredstva i tehnološka oprema. Količina uvezene prehrambene robe, mašina i stare opreme učinila je da Kosovo ima velike količine otpada. Hitna pomoć u posleratnom periodu donelo je značajnu količinu lekova, pesticida i drugog potrošnog materijala kojima je istekao rok trajanja i koja je preobražena u opasan otpad. Efikasno i brzo rešenje za upravljanje otpadom je neophodno ne samo radi očuvanje ljudskog zdravlja nego i životne sredine u celini. Zagađenje životne sredine od nepravilnog upravljanja otpada jedan je od najvećih problema u okviru zaštite životne sredine na Kosovu. Osim, potrebe za usklađivanje nacionalnih zakona sa onim EU-e,
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 9
zemlja mora da izmeni sadašnju situaciju u kojoj nedostaje primena zakona i određenih politika. Mnoge institucija još nemaju jasno definisanih nadležnosti, tako da ova strategija vodi ka podeli nadležnosti, određivanje glavnih ciljeva, mera i projekata koje za period od deset godina Republika Kosovo mora da realizuje. Sa ciljevima ove strategije i akcionog plana za otpad, teži se ka poboljšanju aktuelnog stanja upravljanja otpadom izrađujući pravi i moderan koncept za upravljanje otpadom.
1. CILJEVI STRATEGIJE 1.1 Ciljevi i oblast delovanja strategije
Osnovni cilj strategije je stvaranje okvira mera unutar kojeg u Republici Kosovo treba smanjiti količinu otpada koji se aktuelno stvara i uspostavljanje održivog sistema za upravljanje otpadom. Strategija upravljanja otpadom određuje smernice i ciljeve u oblasti upravljanja otpadom za period od deset godina (2013-2022), u skladu sa zakonom o upravljanju otpadom i ekonomskih mogućnosti fokusirajući se na:
Smanjenje stvaranja otpada na izvoru kao i smanjenje količine otpada koji se trebaju skladištiti;
Razvoj infrastrukture za uspostavljanje integrisanog sistema u upravljanju otpadom (smanjenje – ponovna upotreba - reciklaža- spaljivanje - skladištenje) znači stvaranjem uslova za efikasno funkcijonisanje sistema;
Smanjenje opasnosti od otpada;
Doprinos za povećanje zapošljavanja u zemlji;
Povećanje kapaciteta za upravljanje otpadom
Poboljšanje usluga otpada,(poboljšanje sadašnjeg sistema, proširenje područje odlaganja, egzaminacija i usklađivanje kapaciteta za skladištenje otpada).
Obrazovanje javnosti, obuka službenika,
Kompletiranje zakonodavstva i uputnika za otpad; Što se tiče upravljanja opasnim otpadom, primenjuju se sledeće mere:
• Pravilno određivanje i inventarizacija opasnog otpada;
• Upravljanje opasnog nasleđenog otpada, koji su u nadležnosti Vlade.
• Podsticanje korišćenja ekonomskih instrumenata;
• Povećanje odgovornosti proizvođača proizvoda i otpada od proizvoda. Proizvođač će biti odgovoran za svoje proizvode;
• Podsticanje uticaja zahteva konsumatora u korist korišćenja čistih proizvoda i procesa što manjeg stvaranja otpada.
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 10
Strategija je dokument posvećena centralnom i lokalnom nivou kao i različitim vladinim i nevladinim sektorima uključujući sektor voda, rudarstva, zdravstva, veterinarstva, prostornog planiranja, građevinarstva i industrije itd. Polazeći od procene sadašnjeg stanja, kao i vizije za stvaranje održivog sistema upravljanja otpadom u našoj zemlji strategija će odrediti ciljeve i mere koje imaju za cilj njihovu primenu u upravljanju otpadom do 2021 godine. 1.2 Osnovni principi Ovim dokumentom regulisat će se upravljanje različitim vrstama otpada na teritoriji Republike Kosovo, od njihovog stvaranja do konačnog skladištenja. Glavni cilj je stvaranje održivog sistema upravljanja otpada koji će biti u skladu sa standardima i zahtevima EU-e i nacionalnog zakonodavstva o otpadu. a. Princip upravljanja otpadom prema prioritetu:
- smanjenje proizvodnje otpada i smanjenje rizika od njih; - kada smanjenje količine otpada na izvoru nije moguć tada se otpad teba
ponovo koristiti ili reciklirati; - dobijanje energjie od otpada
- otpad koji se ne može ponovo koristiti na racionalan način, treba se skladištiti na što prihvatljiviji način za životnu sredinu.
b. Korišćenje najbolje dostupne tehnologije u odnosu na troškove i ekološke prihvatljivosti
Emisije od objekata za tretman otpada i deponija, treba što je moguće više smanjiti na efikasan način sa tehničkog i ekonomskog aspekta. Smanjenje emisija vrši se korišćenjem pogodne tehnologije prema standardima EU (mašine i moderna oprema za tretman i održavanje deponija). c. Odgovornosti proizvođača
Proizvođači, proizvodnjom kojim se stvara otpad odgovorni su za izbor teknika najpogodnijih za životnu sredinu. Proizvođači otpada dužni su da snose troškove svih preventivnih mera za zagađenje životne sredine, tretman i uništavanje otpada. Za upravljanje otpadom, odgovornost proizvođača snose i drugi operateri.
d. Nezavisnost i blizina
U cilju smanjenja troškova za upravljanje otpadom treba se stvoriti integrisana mreža objekata i instalacija za tretman, reciklažu i skladištenje otpada, u punom skladu sa zahtevima zakona o otpadu Republike Kosova. U posebnim
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 11
slučajevima ako se tretman ne može uraditi u zemlji, oni se trebaju dostaviti za tretman van zemlje. e. Podrška aktivnosti koji favoforizuju približavanje i prihvatanje u EU
U cilju usklađivanja politika životne sredine sa EU i usklađivanju zakonodavstva sa Acquis Communautaire u oblasti upravljanja otpada trebaju se izabrati aktivnosti na način da se reši najpogodnija metoda za upravljanje otpadom.
f. Izbegavanje nedostataka u dosadašnjim politikama i praksama u
upravljanju otpadom Bazirajući se na identifikovane nedostatke, veoma je značajno da menjamo politike i praksu u oblasti upravljanja otpadom, da kontrolišemo i poboljšamo propise i procedure, strogo poštovanje principa i standarda, kao i osnivanje mreže objekata, potrebne opreme da bi imali što efikasniji sistem upravljanja otpadom. g. Zagađivač plaća Oni koji zagađuju životnu sredinu trebaju snositi ukupne troškove upravljanja otpadom, uključujući troškove preventivnih mera i eliminisanje štete nastale njihovim aktivnsotima.
h. Pravo pristupa informacijama, učestvovanje javnosti u donošenju odluka Svaka zainteresovana stranka koja živi u Republici Kosovo ima pravo na pristup informacijama i donošenju odluka.
i. Uloga u obrazovanju i vaspitanju za samoosvešćivanje
Treba se dati značaj obrazovanju i vaspitanju građana putem organizovanja društvenih i javnih aktivnosti u različitim oblicima, kao što su stvaranje programa tretmana za vršenje aktivnosti podizanja svesti zajednice.
j. Priprema za otvoreno tržište
Treba podsticati upravljanje drugih društvenih segmenata koristeći ekonomske instrumente i druge oblike podrške upravljanja otpadom u skladu sa zahtevima za očuvanje životne sredine i okvira održivog ekonomskog razvoja. k. Pristup korak po korak
Treba se poboljšati stanje upravljanja otpadom, putem preduzimanja mera korak po korak u određenim fazama, kroz nadzor i provere vršenja aktivnsoti i kvalitetnih usluga. 1.3. Pravni okvir
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 12
Republika Kosova nalazi se u fazi izrade i intenzivnog razmatranja zakonodavstva za upravljanje otpadom koji se zasnivaju na direktivama i propisima EU-e. Strategija pravnu osnovu obezbeđuje iz Zakona o otpadu br. 04/L-60. Strategija je pripremljena u skladu sa planiranim aktivnostima od strane vlasti upravljanja otpadom u Republici Kosovo. Zakon o otpadu predstavlja osnovni akt i određuje opšta pravila koji se sprovode o osnovnim pitanjima u vezi sa otpadom. Do sada osim Zakona o otpadu doneta su i Administrativna upustva predviđena ovim zakonom. Sa sektorom otpada tesno su povezani: Zakon o zaštiti životne sredine, Zakon o izgradnji, Zakon o strateškoj proceni životne sredine, Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu, Zakon o vodama, Zakon o hemikalijama, Zakon o prostornom planiranju, Zakon o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađenja, Zakon o biocidnim proizvodima, Zakon o zaštiti vazduha od zagađenja, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o javnim preduzećima, Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o aktivnsotima pružilaca ponuđivača vodovodnih usluga, kanalizacije i otpada, itd. 1.4 Evropski trendovi u upravljanju otpadom Politika EU-a o upravljanju otpadom uključena je u rezoluciji Evropskog saveta u Strategiji upravljanja otpadom (97/C76/01), koja je zasnovana na Direktivi o otpadu (74/442/EEC), izmenjenog od strane Direktive (2006/12/EC) i takođe sa Direktivom 2008/98 EC), kao i drugim propisima EU o upravljanju otpadom. U EU vrše se nastojanja poštovanja sledećih principa:
Usvajanje zajedničke definicije otpada u svim zemljama članicama Definicija otpada sadržane u članu 3, tačka 1 Direktive o otpadu 2008/98 -EC obavezna je za sve zemlje članice i treba se primeniti za sav otpad bez obzira na to da li su namenjene za uništavanje ili za ponovnu upotrebu. Pored toga, lista otpada navedenih u Evropskoj listi otpada (ranije poznat kao: Evropski katalog o otpadu) obezbeđuje zajedničku terminologiju o različitim vrstama otpada.
Podsticanje čiste proizvodnje i korišćenje čistih proizvoda Podsticanje u oblasit razvoja čiste proizvodnje i korišćenja čistih proizvoda smanjit će negativan uticaj na životnu sredinu. Ovo se može postići korišćenjem sa efikasnošću izvora ili resursa, kao i od smanjenjem količine emisije tokom proizvodnje produkata i upravljanja otpada.
Podsticanje korišćenja ekonomskih instrumenata
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 13
Cilj ovog pristupa je da utiče na zaštitu životne sredine kroz mehanizme tržišta, kao:
- aplikacija tarifa za stvaranje, sakupljanje, tretman, čuvanje, transport i skladištenje otpada;
- dozvola trgovanja za emisiju tokom stvaranja otpada; - subvencije za reciklažu otpada, - uvozne dažbine za tretman otpada koja uključuje dodatne troškove.
Rregulisanje transporta otpada Sistem kontrole i nadzora prekograničnog transporta otpada treba se regulisati, kao i zemlje članice EU, trebaju biti obavezni na uspostavljanju na nacionalnom nivou, nadzora i sistema kontrole radi obezbeđenja primene principa za upravljanje otpadom utvrđenih kao u Direktivi EU-a i Pravilniku 1013/2006/EC o prekograničnom prometu opasnog otpada.
Zaštita životne sredine i unutrašnje tržište Obaveze iz zakona o životnoj sredini su radi stvaranja potrebnog balanca između potrebe da se obezbedi visok nivo zaštite životne sredine i potrebe postojanja pravilnika koji obezbeđuje pravilno funkcijonisanje unutrašnjeg tržišta. Tako su ekonomski subjekti dozvoljeni da mogu delovati u okviru EU-e, dok u isto vreme usklađeno je oblast delovanja specifikovan za otpad putem stvaranja zajedničkih propisa. Zato, legitimne želje zemalja članica su da se poštuju u potpunosti određivanje i primena politika za upravljanje otpadom i mera na nacionalnom nivou. Ovo se posebno odnosi na redovni prevoz otpada. Unutrašnje tržište u izvesnoj meri je samo-regulisano, u zavisnosti od zahteva slobodnog tržišta. Na Kosovu funkcijonišu 36 privatnih preduzeća koji se uglavnom bave sakupljanjem, odlaganjem, podelom na vrste, fizičkom obradom i izvozom metalnog, papirnog i plastičnog otpada.
Pozicija Evropske komisije u vezi sa zaštitom životne sredine, kao i nova inicijativa u vezi sa otpadom za prvu dekadu XXI veka, uključeni su šestom akcionom planu zaštitie životne sredine- Životna sredina 2010: “Naša budućnost, naš izbor”, koja je usvojena u 2001 godini. Iako ne odstupa od trenutnog pristupa, program stavlja poseban akcenat potrebi za značajno poboljšanje u zemljama članica u vezi sa sprovođenjem postojećih mera. Pošto lokalne vlasti su oni koji treba da nose teret primene zakonodavstva EU-e u oblasti otpada. Za zemlje kandidate, istaknuto je da velika potrošnja i izmena načina života, u velikoj verovatnoći će povećati dodatni teret na postojeće stanje upravljanja otpadom i komunalnu infrastrukturu. Ovo je razlog koji će dati prioritet ne
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 14
samo za poboljšanje postojećih sistema upravljanja otpadom, nego i za investicije na iniciative koje imaju za cilj smanjenje otpada, reciklaže i poboljšanje infrastrukture. Ciljevi politike upravljanja otpadom EU-e, prema programu su:
Smanjenje stvaranja otpada u odnosu sa ekonomskim porastom i postizanje značajnog smanjenja u obimu stvorenog otpada.
Za otpad koji se neprekidno stvara, da se postigne: - otpad koji je manje opasan za životnu sredinu i ljudsko zdravlje. - otpad uvede na tržište za ekonomiku dobit, posebno od procesa
recikliranja, ili su vraćeni u životnu sredinu u korisnom obliku (na pr. kompostiranje) ili otpad napravljen bezopasnim.
- Količina otpada za skladištenje da se smanji na minimalnu vrednost i skladištenje da se uradi na siguran način,
- otpad tretira što je moguće bliže od mesta gde je proizveden. Za upravljanje opasnim otpadom u okviru programa EU-e treba se uraditi:
identifikacija materija i opasnog otpada stvorenog iz različitih sektora;
određivanje integracija ciljeva i prioriteta za prevenciju otpada;
podsticanje korišćenja ekonomskih instrumenata;
implementacija odgovornsoti proizvođača. Proizvođači da budu odgovorni za svoje proizvode;
favorizuje uticaj zahteva potrošača u korist proizvoda i procesa radi stvaranja što manje otpada.
Pokazivači upravljanja otpada za nekoliko izabranih zemalja EU-e i za Republiku Kosovo predstavljeni su u tabelama 1,2 i 3. Tabela 1. Količina otpada u tri zemlje EU-e i u Republici Kosovo
Austrija Danska Slovenija Hrvatska Kosovo
Broj stanovnika (mil.) 8.1 5.4 2 4.45 2.3
Ukupna količina otpada (mil.ton) 48.6 13.0 8.4
12.6 2.504
Količina komunalnog otpada (mil.ton/godišnje) 3.1 3.1 0.8
1.2 ~ 0,4
Godišnja količina otpada po stanovniku (kg) 383 574 400
270 192
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 15
Tabela 2. Tretiranje i skladištenje otpada u nekim zemalja EU-e, Hrvatskoj i Kosovu
Austrija Danska Slovenija
Hrvatska Kosovo
Otpad odložen za reciklažu 34.3% 14% 10%
10% 9%
Otpad odložen za biološki tretman 21.7% - 12%
1% 1%
Otpad odložen za spaljivanje 16 % 81% -
- -
Otpad odložen za skladištenje 27.2 % 5% 73%
89% 90%
Izvor Podaci u tabeli 1 i 2 za Kosovo su bazriani na Izveštaj o stanju otpada na Kosovu za 2008 godinu.
Zbog opšte slabe pouzdanosti i uporedljivosti statistike za otpad, ovde date brojke su
samo radi poređenja.
Table 2-a: Skladištenje čvrstog komunalnog otpada u Evropskoj uniji
Zemlja
Opšta količina čvrstog
komunalnog otpada (
M. ton)
% Deponovana
% Spaljena
Austria1 2.78 (1996) 32 16
Belgium2 4.00 (1997) 42 35
Denmark3 2.77 (1996) 15 56
Finland4 3.10 (1990) 77 2
France2 33.00 (1997) 60 30
Germany2 40.00 (1993) 62 28
Greece4 3.20 (1992) 93 0
Ireland5 1.85 (1995) 100 0
Italy2 26.0 (1997) 85 8
Luxembourg5 0.30 (1995) 24 48
Portugal5 3.60 (1995) 86 0
Spain6 15.20 (1997) 85 8
Sweden2 3.60 (1996) 31 39
The Netherlands2 14.20 (1997) 69 20
United Kingdom 40.00 (1997)7 858 88
European Union 133.55 (1996)9 71 18
Kosova 0.38471(2010) 90 0 A report prepared by IPTS , the incineration of ëaste in europe: issues and perspectives (1999)
1 Source: Austrian Environment Ministry, January 22, 1999 2 Source: Energy from waste plants: databook of European sites, Juniper Consultancy, November 1997; for NL, different statistics co-exist (e.g. 52% landfilled and 31% incinerated) 3 Source: Ministry of Environment and Energy, DK 4 Estimations adapted from Eurostat, 1997 5 Source: European Environmental Agency, Waste Topic Center, 1998
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 16
6 Source: Mr Martinez de Hurtado Gil, Spanish Ministry of the Environment, 20 January, 1999 7 Source: see footnote 2; estimated 25 Mt from household waste only 8 ENDS Daily, 1998 9 Data on MSW production from APME, 1998, not the sum of the column ( 193.23 Mt); % calculated from the table.
Tabela 3. Cene obrade, spaljivanja u pećima i skladištenja komunalnog otpada u nekim zemljama Evrope i Kosova.
Zemlja
Cena termičke obrade Cena skladištenja
€/t €/t
Austrija 100-250 60-130
Čekoslovačka 36-71 32
Danska 55-105 60-110
Italija 70-90 90-110
Mađarska 45 10-20
Holandija 80-150 110-130
Nemačka 50-400 15-200
Portugalija 26-98 125-386
Španija 34-59
Švedska 30-60 50-100
Švajcarska 127 20-60
Kosovo - 6-7
1.5 Upravljanje otpadom- vizija i prioriteti
Upravljanje otpadom u Republici Kosovo
posebnim prioritetom je fokusirano i na Strategiju
za zaštitu životne sredine. Vizija za urpavljanje otpadom u Republici Kosovo je po konceptu- stvaranje što manje otpada za skladištenje.
Za realizaciju ovog koncepta zasnovanog na hijerarhiji sistema upravljanja otpadom treba da se smanji stvaranje otpada na izvoru kao i rizik od njih, da se primeni reciklaža i tretman (mehanički, biološki, energetski) do ponovne upotrebe i korišćenja konačnog otpada. Za realizaciju ovoga, treba se neprekidno raditi na obrazovanju i priremi svakog učesnika do pune realizacije upravljanja otpadom.
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 17
Za sprovođenje i realizaciju strategije predviđaju se sledeći prioriteti:
Usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa EU-om i obezbeđenje njene implementacije;
Obrazovanje i tretman, podizanje svesti o zaštiti životne sredine i upravljanje otpadom;
Podizanje svesti, samoosvešćivanje javnosti o zaštiti životne sredine i za
upravljanje otpadom Smanjenje proizvodnje otpada na mestu izvora;
Podizanje nivoa stepena sakupljanja i kontrolisanog skladištenja otpada;
Rehabilitacija zagađenih mesta od otpada;
Prevencija bolesti i različitih epidemija od negativnog uticaja otpada na životnu sredinu,
Smanjenje emisije u vodu, vazduh i zemljište od aktivnosti sa otpadom
Korišćenje otpada za dobijenje energije,
Korišćenje otpada za reciklažu,
Izgradnja objekata i instalacija za tretman otpada
Aktuelno poboljšanje usluga za sakupljanje i proširenje područja odlaganja otpada
Poboljšanje funkcijonalnih deponija za otpad,
Monitoring sistema za upravljanje otpadom
Poboljšanje monitoringa aktivnosti za upavljanje otpadom;
Povećanje inkasacije finansijskih sredstava sakupljanja naplate od porodica, institucija za usluge odlaganja otpada.
2. SADAŠNJE STANJE 2.1 Procena stanja, problemi i poteškoće Upravljanje otpada na Kosovu suočava se sa očiglednim problemima. Kašnjenja u rešavanju poteškoća za upravljanje različitom vrstom otpada dovela je do sadašnje situacije koja je sa aspekta upravljanja nedostatak dok sa finansijskog aspekta je teška. Izuzetno veliki izazov je stvaranje sistema za upravljanje otpadom na lokalnom nivou, sa kojim će sistem organizovati sakupljanja i odlaganja otpada na njihovoj teritoriji. Jedan od do sadašnjih problema je i zakonodavstvo i podela kompeticija za upravljanje otpadom. U principu trenutna situacija sistema upravljanja otpadom na Kosovu je uznemiravajuća, zato ovo je razlog zašto se treba dati prioritet odgovarajućim rešenjima za sve probleme povezane sa upravljanjem otpada. Stvaranje otpada je u porastu, postojeća infrastruktura o količini stvorenog otpada je nedovoljna i ne ispunjava standarde EU-e. Uglavnom su prisutne ove poteškoće :
- Niska svest proizvođača otpada za pravilno upravljanje otpadom,
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 18
- Nedovoljno obrazovanje i vaspitanje zajednice koja proizvodi otpad javnosti i zaposlenim u preduzećima za upravljanje otpada;
- Nedovoljno znanje o praksi upravljanja otpadom i trendova koji se trenutno sprovode u EU;
- Ne vrši se sakupljanje i odlaganje otpada sa svih područja i naselja Republike Kosova,
- Nedostatak mašina i opreme za upravljanje otpadom; - Nedefinisanje odgovornosti i nadležnosti za upravljanje otpadom; - Nizak nivo inkasacije finansijskih sredstava za usluge sakupljanja i
odlaganja otpada; - Nedostatak finansijskih sredstava za realizaciju projekata za upravljanje
otpadom (tretman, reciklažu, naplata usluge skladištenja) - Stvaranje ilegalnih deponija komunalnog otpada; - Nedostatak organizacije za podizanje sistema za podelu i klasifikaciju
komunalnog otpada; - Ne sprovođenje zakonodavstva za životnu sredinu i otpad; - Nedostatak podataka za informativni sistem povezan sa upravljanjem
optada; - Nedostatak projektne i identifikacijone dokumentacije i utvrđivanje
vlasništva objekata i postojeće infrastrukture - Nepoštovanje “zagađivač plaća”; - Poteškoće za funkcijonisanje regionalnog sistema - Nefunkcijonisanje i teškoće u regionalnom sistemu za upravljanje otpada
Samoosvešćivanje javnosti u vezi sa potrebom izbegavanja stvaranja otpada, smatra se prioritet u svakom modernom sistemu upravljanja otpadom. Inicijative za reciklažu otpada nedostaju, i u ovom pravcu hitno se treba tražiti odgovarajući sistem za podelu i posebno sakupljanje otpada prema vrsti. Stare opštinske deponije uz podršku MSPP-a, EAR, Danida, GIZ i drugih donatora rehabilitovane su konačno zatvorene. Veliki problem predstavljaju i industrijske deponije, posebno deponije nastale u okviru radnih rudarskih, metalurških i hemijskih aktivnosti koji se protežu na značajnoj površini. Iznos ovog otpada računa se da samo u Trepči bude oko 60 milion tona. Ovaj otpad sadrži značajnu količinu teških metala i neprekidno su izvor zagađenja koji predstavljaju opasnost za vazduh, vodh i zemljište. Deponije pepela KEK-Obilič i deponija Feronikla- Glogovac, predstavljaju probleme životne sredine koji se procenjuju kao “Hot Spotovi”, znači crveni su signal za ljudsko zdravlje, floru i faunu. U skladištima gde se nalaze preostale hemikalije sa procea bivših fabrika koje sada ne rade, delimično oni su reabalažirane i privremeno se čuvaju u utvrđenim mestima na Kosovu. Oni predstavljaju stalnu opasnost po životnu sredinu i ljudsko zdravlje. Jedan od problema su i medicinski otpad za koje je Vlada Republike Kosova investirala na podizanju postrojenja za sterilizaciju medicinskog infektivnog otpada u sedam ( 7) regionalna bolnička centra.
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 19
Poseban otpad kao što su; baterije, korišćene gume, otpad životinjskog porekla, električna i elektronska oprema, otpadna vozila i upotrebljeno ulje, sve ovo nije našlo pogodan tretman. Komunalni otpad prema nadležnosti upravlja se od strane opštine, kao što je određeno u Zakonu o otpadu (Zakon 04/l-60). Oni se mogu organizovati i u regionalnim oblicima, u zavisnosti kako će se posmatrati pružanje usluga od strane odgovarajuće opštine.
Region/Opština Broj stanovnika prema Zavodu za
statistiku
Broj sela prema zakonu za administrativne granice
Region Prištine 469472
1. Glogova 58579 34
2. Kosovo Polje 34718 13
3. Lipljan 57474 58
4. Obilić 21548 17
5. Podujevo 87933 77
6. Priština 198214 40
7. Graćanica 11006 15
Region Peći 311822
8. Dečane 38984 28
9. Đakovica 94158 68
10. Istok 39294 45
11. Klina 37585 42
12. Peć 95723 69
13. Junik 6078 1
Region Mitrovice 209649
14. Mitrovica (južni deo) 71601 37
15. Leposavić - (16,850) 46
16. Srbica 51317 51
17. Vučitrn 69881 63
18. Zubin Potok - (14,800) 27
19. Zvečan - (16,850) 17
20. Mitrovica (severni deo) - 2
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 20
Region Prizrena 386628
21. Dragaš 33584 38
22. Orahovac 55053 33
23. Prizren 178112 71
24. Suva Reka 59702 41
25. Mališevo 54664 38
26. Mamuša 5513 0
Regijon Gnjilana 187417
27. Gnjilane 90015 41
28. Vitina 46959 38
29. Kamenica 35600 56
30. Novo Brdo 6720 23
31. Ranilug 3785 12
32. Parteš 1787 2
33. Klokot 2551 3
Regijon Uroševca 185734
34. Uroševac 108690 44
35. Kačanik 33454 29
36. Štimlje 27288 20
37. Štrpce 6913 14
38. Han Elezi 9389 10
UKUPAN BROJ 1.733.870
1.739.825
1263
Naplata takse za pružene usluge sakupljanja i odlaganja komunalnog otpada je na niskam je nivou, ne zadovoljava potrebe za uspostavljanje održivog finansijskog sistema upravljanja komunalnim otpadom. Takse usluga za sakupljanje i skladištenje komunalnog otpada naplaćuje se u rasponu od 30% do 65%. Ili za poređenje, sveža cifra 2011 godine, prema projektu JICA u regionu Prizrena, prosečna mesečna naplata je 46.7%. Dok u području Prizrena (koncentracija stanovništva 45%) ove usluge se vrše skoro 100% dok uplata je samo 45%.
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 21
Takođe, nedostatak ekološkog fonda i drugih finansijskih instrumenata i nedovoljno sprovođenje zakonodavstva za otpad, dovela je do stanja da sistem upravljanja otpadom bude nestabilan. 2.2 Učesnici u upravljanju otpadom Za upravljanje otpadom uključene su ove strukture: Skupština Republike Kosova, Vlada Republike Kosova, opštine, javne regionalne kompanije, privatni operateri, preduzeća kao i drugi učesnici. Struktura sistema za upravljanje otpada i pravna obaveza prikazani su kao: 2.2.1 Administrativna struktura Skupština Republike Kosova :
Donošenje zakona za životnu sredinu, otpad i drugih relevantnih odredbi;
Donošenje strategije za zaštitu životne sredine;
Davanje preporuka i praćenje sprovođenja zakona od komisija skupština itd.
Vlada Republike Kosova:
Usvajanje Strategije o upravljanju otpadom;
Donošenje vladinih administrativnih upustava; Ministarstvo sredine i prostornog planiranja (MSPP):
Izrada zakonodavstva;
Izrada Strategije o upravljanju otpadom i Akcijoni plan o upravljanje otpdom u Republici Kosovo;
Priprema programa za monitorin;
Priprema izveštaja o stanju otpada;
Izdavanje ekološke saglasnosti – delatnosti na osnovu procene uticaja na životnu sredinu;
Izdavanje licence za upravljanje otpadom;
Izdavanje dozvola za izvoz, uvoz i tranzit otpada;
Inspekcijski nadzor na sprovođenju zakona i podzakonskih akata;
Upravljanje opasnim otpadom; Lokalna vlast - Opštine:
Donošenje lokalnih planova za upravljanje otpadom
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 22
Određivanje lokacije prema potrebama upravljanja komunalnim otpadom itd, na osnovu prostornog plana;
Utvrđivanje tarifa za usluge odlaganja i skladišenja komunalnog otpada;
Sakupljanje i izveštavanje podataka.
Nadgledanje sprovođenja karte kupca;
Utvrđivanje i nadgledanje sprovođenja standarda usluga za ugovorna preduzeća za sakupljanje otpada;
Regulatorna kancelaria za vodu i otpad - RKVO
Licenciranje regionalnih javnih preduzeća za sakupljanje otpada;
Određivanje tarifa usluga za pružaoce licenciranih usluga od RKVO; Kosovska kompanija za upravljanje deponija - KKUD
Upravljanje sanitarnim deponijama komunalnog otpada. Regionalne kompanije
Vršenje usluga odlaganja, prenosa i skladištenja otpada iz naselja do sanitarnih deponija.
Privatni sektor- Licencirane kompanije
Bavi se pružanjem usluga za otpad određen od opštine;
Vrše odlaganje, tretman, reciklažu, transport i skladištenje različitih vrsta otpada.
2.3 Ciklus otpada
Promet otpada od mesta gde je nastao do konačnog procesa , što znači procedure koje uključuje sakupljanje, transport, ponovno korišćenje, tretman, spaljivanje i konačno uništavanje poznato je kao “ ciklus otpada.” Ciklus otpada zavisi od vlasništva otpada, mesta u kojem su proizvedeni, obaveze i odgovornosti odgovornih subjekata u upravljanju otpadom. Otpad se klasifikuje prema Evropskom državnom katalogu o otpadu (Evropski katalog u dodatku u okviru zakona o otpadu). Na osnovu karakteristika koje ima otpad, mogu se klasifikovati na:
Neopasan otpad,
opasan
i inertni. Otpad, na osnovu izvornog mesta dele se na:
komunalni otpad
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 23
industrijski otpad;
poseban otpad;
medicinski otpad. KAZS, objavila je Izveštaj o stanju otpada 2008/2009 od kojeg su predstavljeni sledeći podaci: Tabela 4: Dnevna i godišnja količina otpada po stanovniku
Vrste otpada Dnevni prosek u kg / stanovniku
Godišnja količina kg/ stanovniku
Godišnja količina u tonama
Otpad iz domaćinstva 0.277 101 232541
Komercijalni otpad 0.250 91.25 209875
Medicinski otpad 0.0024 0.876 2014.5
Otpad od pepela i šljake 0.907 331 761426.5
Građevinski otpad/ uništavanja građevinskih objekata
0.200 73 167900
Drugi otpad (pakovanja)od plastike, gume, pesticida, elektronike, drva itd.
0.360 131.4 302220
Otpad iz rudnika ? ? ?
Ukupno 2,0 729 1675977
Takođe, u interesu je za izradu strategije da se dobijeni podaci odraze iz analiza fizičkog sastava komunalnog otpada u opštini Prizren. Ova analiza je rađena od
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 24
strane eksperata JICA, u okviru projekta,, Povećanje kapaciteta za upravljanje otpadom pravo zdravog društva ,, Ukupna količina korišćenog otpada za proučavanje sastava otpada i onih namenjenih za analizu prikazani su u tabeli: 4-a Tab, 4-a-: Analiza ciljnog otpada.
Br.
Vrs
te
gen
eri
san
og
otp
ad
a
Leto
Zima (uključujući
pepeo)
-Zima(bez pepela)
Izab
ran
a
tačk
a
M
ešo
v
ita
tačk
a
perz
ier
Uk
up
.
An
ali
z
. Iz
ab
ran
a
tačk
a
M
ešo
v
ita
tačk
a
Uk
up
.
an
ali
z.
Izab
ra
na
tačk
a
Mešo
v
ita
tačk
a
Uk
up
no
an
ali
z.
An
ali
zu
ar
1. Dom. u urbanom području
54.2 103.0
157.3 128.3 98.3 226.6 96.1 98.3 194.4
2. Dom. u ruralnom području
96.3 20.9 117.2 79.1 0.0 79.1 59.4 0.0 59.4
3 Restoranti 276.6 40.4 317.0 245.1 0.0 245.1 245.1 0.0 245.1
4 Drugi lokali
362.4 0.0 362.4 57.4 0.0 57.4 31.3 0.0 31.3
5 Vočarstvo - - - 50.8 0.0 50.8 50.8 0.0 50.8
6 Trgovinski centri
- - - 298.5 111.8 410.4 298.5 111.8 410.4
7 Kancelarije 21. 6 0.0 21.6 12.8 0.0 12.8 8.2 0.0 8.2
8 Škole 93.3 2.8 96.1 1,679.3
0.0 1,679.3
31.3 0.0 31.3
9 Hoteli 7.5 0.0 7.5 9.2 0.0 9.2 9.2 0.0 9.2
10 Pijace 587.5 0.0 587.5 212.2 0.0 212.2 209.4 0.0 209.4
11 Putevi & trgovi
14.7
67.9
82.6
-
-
-
-
-
-
Ukupno 1514.2
234.9
1749.1
2,772.7
210.2 2,982.8
1,039.3
210.2
1,249.4
Sakupljeni deo u celini
66.2%
52.1% 31.6%
Za potrebe ove strategije, ovi podaci se smatraju aktuelnim i mogu se koristiti za poređenja tokom izračunavanja o komunalnom otpadu na teritoriji Kosova.
2.3.1 Komunalni otpad
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 25
U Republici Kosovo još nema kompletnih podataka o stvaranju, sakupljanju, tretmanu otpada. Usluge za odlaganje komunalnog otpada pruženo je od prilike 42% ( 2007 godina) odnosno 39 % ( 2008 )stanovništvu. U regionu Prištine veći je procenat stanovništva koji prima usluge sakupljanja sa 64 % (za 2007 godinu) odnosno 52 % (za n 2008), u međuvremenu u regionu Mitrovice procenat sakupljanja komunalnog otpada je manji sa samo 29 % (2007-2008). U urbanim područjima usluge sakupljanja otpada gotovo je 100 %, u međuvremenu ruralna područja aktuelno se obuhvataju uslugom od oko 35 %, ali sa tendecijom porasta. Na osnovu informacija projekta od strane JICA, u opštini Prizren trenutno se usluge sakupljanja otpada pruža 87.2% u urbanom području dok u ruralnom području 73.5%. Pružene usluge, uglavnom se sprovode ugovorom. Na osnovu popisa 2011 godine, grad Prizren sa 93,511 stanovnika i sa brojem domaćinstva od 16,970, od kojih 12,733 imaju ugovor sa kompanijom Ekoregion, što znači ugovorna stopa je 75,0%. Dok ugovorna stopa u ruralnim područjima je 88,0%(18 sela). Ovo znači da postoje domaćinstva koja još uvek odbijaju da sklope ugovor iako se usluge za nekolicinu i dalje vrši. Iz ovoga možemo konstantovati da u jednom delu područja, otpad se baca na ilegalni način kako u urbanom području tako i u ruralnom uključujući sela gde se ne pruža usluga. Upoređujući podatke za skladištenje otpada u sanitarnim deponijama za 2007, 2008 i 2009 godinu zapaža se da u svim regionalnim i komunalnim deponijama komunalnog otpada imalo je povećanja količine skladištenja otpada.
Slika- 1. Količina otpada u 3 protekle godine (prema KAZS) Iz grafikona se može zaključiti da je količina otpada u 2009, bila veća. Ovaj porast količine otpada proistekla je kao rezultat povećanja količine odloženog i skladištenog otpada, ali i zbog proširenja usluga. Usluge sakupljanja i odlaganja komunalnog otpada vrši se uz uobičajenu i jednaku učestalost, takoreći u svim opštinama. U gradovima usluge sakupljanja i odlaganja komunalnog otpada vrše se najmanje jednom dnevno, dok u prigradskim naseljima i ruralnim područjima po potrebi i sporazumu.
2007
2008
2009
180000
190000
200000
210000
220000
230000
240000
250000
Sasia
t (
ton
)
Vitet
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 26
Iz istraživanja koje je sprovela RKVO proizlazi da 61.2% ispitanika je izjavilo da su veoma zadovoljni ili zadovoljni sa uslugama prikupljanja otpada, dok 14.3% proizlazi da je nezadovoljno ili veoma nezadovoljno ovim uslugama Sl.2. Fig. 2. Zadovoljstvo korisnika uslugama prikupljanja otpada
Oko 90-95% urbanog stanovništva na Kosovu, su uključeni u sistem sakupljanja otpada. Sve usluge su niskog standarda zbog nedostatka adekvatnog objekata i opreme od strane javnih kompanija. Ruralna područja obuhvaćena su uslugama odprilke 20-35 %.
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 27
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 28
Takse za prikupljanje otpada u proseku su 4€/ po domaćinstvu/mesečno i uplata mesečnih faktura je 40-50%. Na osnovu informacija dobijenih od javnih kompania u vezi sa opremom i mašinama koje se koriste za sakupljanje i odlaganje komunalnog otpada, izačunato je da oko 80% vozila je starije od 10 godina. Tabela: 4-c. Količina generisanog i skladištenog otpada u kontrolisanim i ilegalnim deponijama tokom 2008, 2009 i 2010 godine. Tab,4-c.
Godina Ukupna količina
komunalnog otpada na
Kosovu, [ton]
Skladišteni otpad u kontrolisanim
deponijama
Otpad bačen u ilegalnim
deponijama
2008 384710 218402 t (56.77 %) 166.308 (43.23 %)
2009 384710 247206 t (64.26 %) 137504 (35.74 %)
2010 384710 255546 t (66.43 %) 129164 (33.57 %)
Iz gore datih vrednosti zapaža se da količina u % prikupljenog i skladištenog komunalnog otpada na nivou zemlje ide ka poboljšanju odnosno kroz povećanje količine generisanog otpada za skladištenje 2.3.2. Otpad od građevinarstva i demoliranja (C&D) U Republici Kosovo dešava se nagla izgradnja građevinskih objekata, tako da se sada suočavamo sa povećanjem količine otpada poreklom od zgrada i srušenih stambenih i drugih objekata. Bacanje i njihovo odlaganje na mestima koja nisu bila namenjena u ovu svrhu još više je pogoršalo stanje u ovom sektoru. Posebno zabrinjava izgled zauzetog obradivog zemljišta duž rečnih obala odlaganjem takvog otpada. Za otpad od konstrukcija i demoliranja treba se odrediti mesta za njhov tretman i odlaganje. Nakon što se inertni otpad odvoji od drugog otpada, može se koristiti za ispunjavanje i rehabilitaciju jama ili inžinjerskih prokopa. Ako se ovaj otpad odlaže kao mešavina sa ostalim otpadom onda pored oštećenja pejzaža, građevinski otpad ima štetan uticaj na životnu sredinu, ekosisteme, posebno u slučajevima
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 29
kada se odlaže pomešan sa drugim komunalnim otpadom. Vlada Kosova razmatra mogućnost da koristi otapd C&D za bonifikaciju zemljišta. Treba sarađivati sa MPŠRR o potrebama istraživanja izvodljivosti bonifikacije zemljišta u svakoj opštini. Vlada će angažovati da kroz opštine: - preduzme mere za izbegavanje stvaranja otpada od faze planiranja izgradnje; - razmotri načine kako se što bolje može produžiti vek trajanja korisnih zgrada i njenih delova; - obezbedi pomoć za korišćenje recikliranog materijala u izgradnji novih zgrada i - pruža savete o toksičnosti materijala i njihovog uticaja na ljudsko zdravlje nakon izgradnje ili demoliranja građevinskog objekta. Količina otpada C&D koja nastaje na Kosovu je otprilike 167,900 tona/god. Vlada Kosova razmatra mogućnosti dekomisije Termo centrale Kosovo- A, koja će prema Energetskoj strategiji Kosova 2009-2018, započeti negde oko 2017 godine. U ovo vreme od demoliranja objekata na području TC Kosovo -A stvorit će se velike količine otpada, koji će se tretirati i deponovati posebnim projektom. 2.3.3. Industrijski otpad Industrijski otpad obuhvata sav otpad koji nastaje razvojem aktivnosti koji su rezultat proizvodnje nekog industrijskog proizvoda. Republika Kosova je u prošlosti uglavnom imala razvijeno vađenje ruda i metalurgiju tako da vremenom većina industrijskog i tehnološkog kapaciteta je ostarela i prekinula sa aktivnošću, pretvarajući se u otpad. Industrijski otpad uključuje sve vrste otpada koje nastaju razvojem aktivnosti koje kao rezultat imaju proizvodnju bilo kojeg industrijskog proizvoda. Republika Kosovo u prošlosti je imala razvijenu eksploataciju ruda i metalurgiju koja sa vremenom većina industrijskog i tehnološkog kapaciteta je ostarela i prekinula sa aktivnošću pretvarajući se u otpad. Takođe i sada se stvara otpad procesom proizvodnje različitih proizvoda. Nema tačnih podataka o količini i vrsti industrijskog otpada. Industrijski otpad je uglavnom opasni otpad koji nastaje od industrije i od malih i srednjih preduzeća. Količina industrijskog otpada, znatno je smanjena od 1999 godine. Neke deponije industrijskog otpada do izvesne mere su rehabilitovane. Sav industrijski otpad nastao na Kosovu predstavlja ozbiljnu opasnost po životnu sredinu i ljudsko zdravlje, ako se ne upravlja i tretira na siguran način. Trenutno je jedan nekompletan inventar na raspolaganju, sa količinom industrijskog i opasnog industrijskog otpada koji je proizveden do 1999 godine. Otpad u Kosovskoj elektoenergetskoj korporaciji-KEK U procesu proizvodnje električne energije u termocentralama – KEK u Obiliću stvara se otpad pepela i drugo. Vrste otpada koji nastaje od davnina i koje se
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 30
neprekidno stvara su: sterili, pepeo, pepelni mulj, otpadna ulja, šljaka(zgura), pepeo peći, hemijske materije (fenoli, katrani itd.), otpad od boja, guma (traka, guma vozila i drugo), metali (metalni delovi), ulja sa PCB i oprema koja sadrži PCB –kao električni trafovi. Deponija pepela TC- A zajedno sa jalovinom i lagunom, čine površinu od oko 234 ha. TC-e i TC- B, zajedno proizvode više od 1 milion tona pepela godišnje. Od ove količine od prilike 700.000 tona, su skladištena u deponijama pepela, dok približno 300.000 tona, ispušta se u vazduh. Prema strategiji za energiju, u narednim godinama i do 2017 osim izgradnje termocentrale Novo Kosovo, planira se razvoj aktivnosti za dekomisiju TC –a Kosovo A, aktivnosti od koji se očekuje stvaranje velike količine otpada.
Otpad industrijskog kombinata - TREPČA U okviru rudarskih, metalurških i hemijskih aktivnosti industrijskog kombinata-“Trepča”, odnosno procesa eksploatacije, obogaćivanja i finalizacije sirovina stvara se otpad. Vredi napomenuti da sadržaj teških metala u ovom otpadu je relativno visok zbog niskog stepena korišćenja tokom ovih procesa. U tabeli 5, predstavljene su nastale deponije, skladišten materijal (otpad), status deponije, površina na kojoj se nalazi deponija i količina otpada. Tabela 5. Industrijske deponije Trepče
Mesto Deponovani materijal (otpad)
Status deponije
Površina deponije, [ha]
Količina, (t)
Mitrovica - IPM
Fosfogips Ne aktivan
10 4x105
Mitrovica- IPM
Pirit, pirotin Ne aktivan
9 5x105
Mitrovica- IPM
Talog iz procesa neutralnog isceđivanja
Ne aktivan
10 5X105
Mitrovica- IPM
Jaros Ne aktivan
5,4 1,2x105
Leposavić Talog Ne aktivan
6,5 2,6 x106
Leposavić Talog Aktivan 8-10 3,6x106
Zvečan Talog Ne aktivan
26 8,5x106
Zvečan Talog Ne aktivan
50 12x 106
Kelmend Talog Aktivan 8-10 3,6x106
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 31
Gračanica Talog Ne aktivan
40 11x106
Badovac Talog Aktivan 18 7,7x106
Novo Brdo Talog Ne aktivan
4 1,8x106
Zvečan Zgura Pb Ne aktivan
4-6 2,5x106
Zvečan Pepeo Ne aktivan
10-15 10x103
2.3.4. Otpad iz poljoprivrede i prehrambene industrije Otpad iz poljoprivrede i prehrambene industrije, uključuje nus- proizvode iz klanica, životinjskih kostiju i uginulih životinja, životinjski otpad. U proizvodnoj industriji i obradi mleka, mesa, brašna, različitih alkoholnih i bezalkoholnih pića itd. tokom odvijanja njihovih aktivnosti za dobijanje proizvoda stvara se otpad, ali optad se stvara i tokom i nakon konzumiranja prehrambenih proizvoda ili prelazi u otpad nakon isteka roka trajanja. Tokom uvoza prehrambenih proizvoda nakon isteka roka trajanja ili zbog lošeg pakovanja takođe jedan njihov deo postaje otpad. Ne postoje podaci o nastaloj količini otpada iz poljoprivrene grane ili prehrambene industrije. 2.3.5. Opasan otpad Kosovo ne poseduje adekvatnu infrastrukturu za tretman/uništavanje opasnog otpada. Do sada u Republici Kosovo još uvek nije podignut neki objekt za očuvanje ili skladištenje a postoji deponija za opasan otpad. Neke supstance i smeše u različitim agregatnim stanjima ostali su za duži vremenski period neupotrebljivi, oni se nalaze po postrojenjima, stavljeni u magacinima i različitim industrijskim pogonima. Neki od ovih supstanci ili hemijskih smeša u obliku otpada, istekao im je rok trajanja ili su degradirani menjajući njihov sastav, oni se smatraju kao jako opasan otpad po životnu sredinu i ljudsko zdravlje. Do sada, u nekim preduzećima koji poseduju ovu vrstu otpada razvijena je aktivnost za ponovnu ambalažu opasnog otpada u cilju smanjenja opasnosti od takvih supstanci. Smanjenje opasnosti urađeno je uglavnom oslanjajući se na donatore i aktivnosti KFOR-a i BSK-a. Ne postoje puni podaci o količini opasnog otpada.
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 32
Potreban je projekt pod nazivom "Inventar opasnog otpada na Kosovu ". Projekt će rezultirati u: - procenu trenutne situacije u vezi sa opasnim otpadom na Kosovu; - informisanje proizvođača, operatera i drugih učesnika u relevantnim obavezama u oblastima upravljanja opasnim otpadom; - registraciju opasnog otpada; - nacionalni inventar opasnog otpada na Kosovu; - predloge za preduzimanje politika zakonodavstva i administrativnih mera; Sva lica koja žele da prevoze ostatke opasnog otpada u druge zemlje trebaju se najpre prijaviti za dozvolu izvoza, kao oblika relevantnog rešenja. Nakon izdavanja dozvole, svi naredni pokreti ovlašćenog otpada na osnovu ove dozvole trebaju se obavestiti vlastima u dotičnim zemljama. Vlada ostaje angažovana unutar roka strategije radi stvaranja uslova za privremeno skladištenje. 2.3.6. Ambalaže i ambalažni otpad Republika Kosova uvoznik je mnoge robe i proizvoda koja su uglavnom ambalažirani u jedan ili više ambalaža koji stvaraju velike količine otpada od ambalaže i različitih pakovanja. Mere preduzete do sada su male i zakon na snazi nije primenjen u celini u rešavanju ovog problema. Ponovna upotreba i njihova reciklaža dešava se samoinicijativno od strane nekih privatnih kompanija koje još nisu dobro organizovane u sistem ciklusa otpada. Nedostaju podaci o stvorenoj količini otpada. 2.3.7. Bačena vozila i njihov otpad Prikupljanje bačenih vozila vrši se uglavnom od strane nekih privatnih kompanija. One, otpad tretiraju na dva načina: jedan je prikupljanje metalnog otpada za prodaju, koje se uglavnom prodaje u zemljama regiona kao i druga demontiranjem njihovih delova za ponovnu upotrebu. Količina i tačan broj se nezna.
2.3.8. Otpadna guma Korišćene gume vozila u našoj zemlji uvoze se ili prikupljaju u cilju ponovne upotrebe ili ponovnog tretmana putem ponovne presvlake. Gume vozila ne
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 33
kategorizuje se kao opasan otpad, ali neke specifične vrste mogu imati rastvorljiv i opasan sastav. Od nekontrolisanog spaljivanja guma mogu se osloboditi opasne supstance po životnu sredinu kao na pr. dioksini. Korišćene gume vozila u našoj zemlji uvoze se ili prikupljaju u cilju ponovne upotrebe ili ponovnog tretmana putem ponovne presvlake. One se uglavnom spaljivaju u primitivnim pećima za pećenje kreča. Količina otpadne gume i tačan broj uvezenih guma se nena. Ukupna količina otpada od automobilskih guma procenit će se približno. Registrovana vozila u Republici Kosovo u 2008 godini je bilo 206,352 vozila. Prosečan broj gume za vozila je -5 komada. Broj guma koji su trenutno u upotrebi je 1,031,760 komada. Pod pretpostavkom da prosečan vek gume je 5 godina što znači. 10.000 km/god. Imajući u vidu da automobilske gume koji izlaze iz upotrebe nakon 50.000 pređenih kilometara. Broj uvezenih guma godišnje kreće se odprilike: 1,031,760/5 = 206,352 gum./god. Prosečna težina novih guma je = 23 kg/gum; (automobila- 8 kg/gum, lakih kamiona uključujući one sa 4x4 točka-11kg/gum, mauna 52 kg/gum). Prosečna težina korišćenih guma je = 18.5 kg Gume vozila koji se bacaju godišnje: 18.5 X 206,352= 3,817.5 ton Gume van upotrebe iz starih vozila: 5,000 vozila/god. x 5 komada/god. = 25,000 guma Ukupna količina bačenih guma od vozila van upotrebe odprilike je Ukupno godišnje se proizvodi 4280 tona gume koji završavaju kao otpad.
Tab: 5-a, Sastav gume:
(% vaga ) Guma Čelik Tekstil
Guma automobila 86% 10% 4%
Guma mauna 85% 15% <0.5%
Količina otpada [ton] ˜ 3638 ˜ 535 ˜ 107
Ukupno [ton] 4280
Vrednosti su izačunate od osoblja DMK. Trenutno na Kosovu ne postoji kompanija koja je investirala na mašine za sečenje gume i za odvajanje gume, čelika i tekstila. 2.3.9. Električni i elektronski otpad Električna i elektronska oprema nakon njihove upotrebe pretvara se u otpad, koji u odsustvu ponovne upotrebe i reciklaže predstavlja priličan problem za životnu sredinu, jer sadrži neke opasne komponente. Nema podataka o
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 34
stvorenoj količini, ali je poznato da njihova količina je u neprekidnom porastu imajući u obzir uvoz nove i upotrebljene opreme.
2.3.10. Otpad od prerade otpadnih voda U Republici Kosovo još nije izgrađeno postrojenje velikog kapaciteta koji vrši tretman crnih i zagađenih voda.Uopšte od ovih voda biva veliko zagađenje reka i površinskih i podzemnih voda. Iz mase crnih voda smatra se da u njen sastav 25% je čvrsta materija, koju tr eba odvojiti i tretirati. Tokom 2012 godine u funkciji je stavljeno postrojenje za tretman crnih voda u Srbici. Na osnovu najbolje dostupnih podataka iz tab. 5-b, ukupna količina crnih voda u 2004-toj na Kosovu je bila oko 1,200 l/s, ili 110,000 m3/d. NBO i opterećenje čvrstih tela su 8,500 kg/d, odnosno 29,000 kg/d.
Tab. 5-b, Ispuštanje crnih voda na Kosovu
Opština Protok
(l/s) NBO (mg/l)
Čvrsta tela (mg/l)
Vitina Opština 4 130 190
Vučitrn Opština 25 130 190
Glogovac Opština 2 130 190
Gnjilane Opština 29 130 190
Dečane Opština 37 130 190
Dragaš Opština 19 130 190
Đakovica Opština /metalurgija 30 17 130 15 240 250
Istok Opština 8 130 190
Kačanik Opština /građevinski materijal 5 18 130 10 190 150
Klina Opština 10 130 190
Kamenica Opština Komuna/ ne-metali 4 16 130 15 190 1,000
Mitrovica Opština /metalurgija 65 363 120 15 290 275
Leposavić Opština /metalurgija 1 44 130 15 240 410
Lipljan Opština /ne-metali 4 48 130 20 190 1,000
Orahovac Opština 11 130 190
Peć Opština 116 170 190
Podujevo Opština 16 130 190
Prizren Opština /potrojenja energije 106 27 140 20 190 250
Priština Opština /postrojenja energije, metalurgija
186 140 20 190 275
Srbica Opština 3 130 190
Suva Reka Opština 11 130 240
Ukupno 110,000 m3/d
8,500 kg/d 29,000 kg/d
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 35
Studija o strategiji za tretman crnih voda 2.3.11. Otpadna ulja Otpadna i korišćena ulja predstavljaju veliko zagađenje za zemljište i vode, zato što se one ispuštaju na svakom mestu, gore u vidu vatre za grejanje i koriste se kao sirovina za proizvodnju pare u različitim industrijskim postrojenjima. U našoj zemlji korišćena ulja delimično se prikupljaju radi ponovne upotrebe ili sagorevanja za dobijanje toplotne energije i još ne postoji neki centar za reciklažu. 2.3.12. Korišćene baterije i akumulatori Na tržištu postoje mnoge vrste baterija koji se sastoje od različitih materija i ispunjena su elektrolitima. Neki njihovi sastojci imaju toksična i kancerogena svojstva. Korišćene baterije su otpad koji zahtevaju poseban tretman. Ne postoje tačni podaci o godišnjem uvozu i proizvodnji baterija na Kosovu, kao što nemamo tačne podatke o njihovom otpadu. U našoj zemlji postoje dovoljni kapaciteti za reciklažu baterija od olova kao na pr. u pogonu “Trepče” –Zvečan i u nekim nelicenciranim centrima, privatnim kompanijama širom Kosova.
2.3.13. Otpad od medicinskih proizvoda Otpad od medicinskog proizvoda je otpad koji može predstavljati opasnost tokom rukovanja ili u kontaktu sa njima, rizikuje se zdravlje čoveka i životne sredine. I ova vrsta otpada ne tretira se na ispravan način. Sa praćena na t erenu i na osnovu podataka kojim raspolažemo, ovaj otpad se ne upravlja kako treba, prevozi se i delimično tretira u skladu sa predviđenim normama i standardima EU-e. Za sterilizaciju infektivnog medicinskog otpada postavljena su sedam (7) postrojenja za sterilizaciju ovog otpada u glavnim bolničkim centrima Kosova. Dok za spaljivanje medicinskog otpada kao što su baterije sa isteklim rokom trajanja u našoj zemlji postoje četiri inicineratora koji delimično ispunjavaju
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 36
potrebne uslove. Na Kosovu približno se stvara 2014, 5 tona godišnje medicinskog otpada. 2.4 Procedure upravljanja otpadom Upravljanje otpadom je dosta složena aktivnost koja vrši veliki uticaj na sve privredne grane, proizvodnje i potrošnje. Uglavnom, za upavljanje otpada u Republici Kosovu na osnovu hijerarhijskog koncepta- smanjenje, tretman i deponovanje otpada značajni su sledeći koraci:
- Smanjenje stvaranja otpada i smanjenje opasnosti od otpada:
Obrazovanje i vaspitanje za samoosvešćivanje zajednice;
Podsticanje čiste proizvodnje;
Finansijske subvencije sektora za upravljanje otpadom;
Izrada planova upravljanja otpadom.
- Prikupljanje i transport otpada
Prikupljanje i podela na vrste;
- Tretman otpada
Riciklaža i upotreba;
Mehanički tretman;
Biološki tretman;
Termički tretman;
Fizičko-hemijski tretman - Završno skladištenje otpada
Skladištenje otpada u sanitarnim deponijama.
2.4.1 Deponovanje U okviru upravljanja otpadom, deponovanje je kranja ali neophodna opcija tretmana otpada na Kosovu, koji se treba uraditi primenjujući najviše tehničke standarde u cilju zaštite životne sredine.
Tabela 6: Sanitarne deponije u Republici Kosovo Sanitar.
deponije:
Region Vrsta deponije Pov
ha.
Stanovni
ka
Vreme
nski
period
Priština
Priština, Kosovo Polje
Kosovo, Lipljan, Obilić,
Glogovac,
Regionalno 40 724.251 15
Gnjilane Gnjilane, Kamenica,
Vitine, Uroševac, Novo Brdo
Regionalno 24 242.195 15
Prizren Prizren,Suva Reka, Mališevo,
Orahovac, Đakovica
Regionalno 24 316.728 15
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 37
Podujevo Podujevo Komunalno 5 131.300 15
Mitrovic
a
Mitrovica, Vučitrn, Srbica Regionalno 7 250.000 15
Peć Peć, Dečane, Klina, Istok Regionalno 3.6 250.000
Šar Šar Komunalno 1.2 27.000 16
Uroševac Uroševac, Štimlje, Kačanik,
Štrpce, Han Elezija
Traf. stanica
210.120
Zvečan Zvečan Komunalno 15
Ukupno 2.151.159
Izvor: Izveštaj stanja otpada 2008 KAZS, 2009
2.5 Objekti i prema za upravljanje otpadom Nema tačnih cifri u vezi broja, koliko kompanija ili objekata tretmana otpada postoji u Republici Kosovo. Na tržištu otpada dominira prikupljanje i izvoz različitih metala, plastike i njihov tretman, papir, akumulatori, uvoznika korišćenih guma i proizvođača ulja. Ukupno je evidentirano 36 kompanija koji se na različite načine bave upravljanjem otpada i njihovim izvozom van zemlje.
2.6 Sanacija deponija otpada 2.6.1 Deponije komunalnog otpada Tokom 2007, 2008 i 2009 godine investiranja su orjentisana na rehabilitaciji nekoliko deponija i potpuno zatvaranje starih komunalnih deponija. U okviru Plana Kosova za delovanje na životnu sredinu 2006-2010, Ministarstvo sredine i prostornog planiranja, tokom 2007 godine investirala je na rehabilitaciji tri deponije komunalnog otpada u: Kačanik, Prizren i Đakovicu, dok tokom 2008 godine su rehabilitovane deponije u: Lipljanu, Prizrenu i Gnjilanu. Nakon procene stanja starih komunalnih deponija, Kancelarija za veze Evroposke Komisije u saradnji sa Ministarstvom sredine i prostornog planiranja konačno je zatvorila osam starih komunalnih deponija otpada u: Prištini, Lipljanu, Kosovom Polju, Kačaniku, Đakovici, Klini, Podujevu i Uroševcu.
2.6.2 Skladištenje otpada iz ekstraktivne industrije, rudarstva i drugog industrijskog otpada
Ciljevi upravljanja komunalnim otpadom su da u Republici Kosovu operateri uvide zakonske odredbe AU za upravljanje otpadom koji je u vezi sa Direktivom deponija ES (99/31/EC), o načinu upravljanja deponijama komunalnog otpada. Naravno da rokove koje određuje Direktiva za deponije na Kosovu ne mogu sprovesti ali svaka inicijativa o smanjenju komunalnog biodegradivnog otpada na Kosovu smatrat će se uspehom vlade i lokalnih institucija.
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 38
I za industrijske deponije su date donacije od strane EAR i UNDP za njihovu rehabilitaciju kao što je deponija Novog Brda, deponija Kelemendija i deponija Graćanice. Unapređenje sistema za skladištenje industrijskog otpada treba podstaknuti aktivnosti za komercijonalnu eksploataciju skladištenog otpada koji mogu da variraju zbog visokog sadržaj metala u njima. Međutim, zemlje smatrane kao ,,hot spotovi” trebaju se tretirati i regulisati u cilju eliminisanja ili smanjenja opasnosti po životnu sredinu i ljudsko zdravlje. 3. CILJEVI I MERE 3.1 Ciljevi strategije Ciljevi ove strategije su u skladu sa osnovnim principom hijerarhije o upravljanju otpadom, kako bi se smanja količina i negativan uticaj otpada na životnu sredinu i ljudsko zdravlje stvarajući uslove za smanjenje količine otpada na mestu nastanka, smanjenje opasnosti koji se može pojaviti od otpada, ponovnu upotrebu, spaljivanje za proizvodnju energije i recikliranje kao i smanjenje količine otpada za skladištenje. 1. Smanjenje stvaranja otpada na mestu nastanka kao i smanjenje količine otpada za skladištenje.
a) Smanjenje stvaranja otpada na mestu nastanka, treba se postići kroz obrazovanje javnosti, korišćenjem ekonomskih instrumenata, izradom planova upravljanja otopadom, sprovodeći zakonodavstvo i ulaganjem u modernu tehnologiju itd.
b) Organizija sakupljanja otpada odvojenog u vrste (podela u vrste) na mestu nastanka.
c) Ponovna upotreba različitih vrsta otpada (ambalažnog, otpadnih vozila, električnih i elektronskih itd.).
2. Razvoj infrastrukture za podizanje integrisanog sistema upravljanja otpada:
a) Usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-e; b) Uspostavljanje sistema za informisanje i integrisanje u informativni sistem
EU-e; c) Izgradnja objekata i opreme (objekti za mehaničko- biološki tretman
otpada, objekti za spaljivanje i dobijanje energije, objekti za kompostiranje, deponije itd.);
d) Povečanje uslužnih kapaciteta za upravljanje komunalnim otpadom; e) Povećanje kapaciteta za upravljanje otpadom posebno u opštinama.
3. Smanjenje rizika od otpada
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 39
a) Upotreba najboljih praksi za upravljanje otpadom, b) Poboljšanje stanja postojećih deponija ili njihovo zatvaranje, c) Korišćenje postojećih industrijskih kapaciteta za uništavanje opasnog
otpada. 4. Porast zaposlenosti
a) Razvoj nacionalne industrije i biznisa, b) Poboljšanje trenutnog nivoa u lokalnoj industriji, c) Povećanje tehničkih kapaciteta za sakupljanje i tretman komunalnog
otpada. 5. Obuka osoblja Upravljanje otpadom je kompleksan proces koji zahteva harmonizovano delovanje državne administracije, regionalnih i lokalnih jedinica, istraživača, stručnjaka, udruženja, biznisa, medija i javnosti. Ovaj izazov lakše će proći ako se sve stranke podstaknu da učestvuju u procesima donošenja odluke u oblasti upravljanja otpadom, preduzimajući ove mere:
- da deluju po principu kontinuiranog učenje tokom celog života, - da se stvore uslovi za vaspitanje i obuku u oblasti upravljanja otpadom, - da se podigne svest i odgovornost za upravljanje otpadom, kako na
lokalnom tako i centralnom nivou, - da se shvate da problemi sa otpadom su naš problem, - da se obezbede tačne , potpune i blagovremene informacije, - da se promovišu principi i prioriteti u upravljanju otpadom, - da se promoviše partnerstvo sa svim zainteresovanim stranama za
upravljanje otpadom. 3.2 Ciljevi i vremenski rok za upravljanje otpadom Definisani ciljevi sa vremenskim rokom za realizaciju ciljeva ove strategije su prikazani u tabeli 7. Tabla 7. Ciljevi za realizaciju ciljeva ove strategije
Ciljevi
Procenta (%)/god.
2013 2015 2019 2022
Prikupljanje komunalnog otpada 50 70 80 90
Podela na vrste komunalnog otpada 0 20 30 50
Tretman optada 10 20 35 40
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 40
Količina odloženog otpada u deponiji 90 80 65 60
Količina biodegradiranog otpada odloženog u komunalni otpad
95 85 70 40
Do 2021 godine predviđa se da se 90% stanovništva u Republici Kosovo uključi u organizovano sakupljanje otpada, i takođe da se procenat komunalnog otpada namenjenog za daljni tretman i reciklažu poveća do 40 %. Tabela 8. Ciljevi za reciklažu i ponovnu upotrebu posebnog otpada
Otpad Krajnji rok
Proporcija (% mase)
Ponov. upotreba
Reciklaža
Otpad od ambalaže 2018 2022
40-65 40-55
Otpadna vozila 2018 2021
60-70 90-95
Električni i elektronski otpad
2018 2021
70-80 80-90
Gumeni otpad 2018 2022
30-70 20-30
Otpadna ulja 2018 2022
40-60 -
Jedan od ciljeva za upravljanje komunalnim otpadom je promovisanje reciklaže čvrstog komunalnog otpada u skladu sa projektom JICA u opštini Prizrena, koji treba pokazati da se mora podržati odvajanje reciklažnh stvari, da se počne sa kompostiranjem organskog otpada kao oblika reciklaže. U urbanim područjima da se odvoji za reciklažu 5.0% organskog otpada –do 2021(trenutno 0.0%).U ruralnim područjima da se za reciklažu odvoji 20.0% kuhinjskog otpada - do 2021 godine (renutno 1.0%) i otpad sa tržišta da se odvoji za reciklažu 50.0% - do 2021(trenutno 0.0%).. Isto tako je predviđeno da se od komunalnog otpada prikupi u cilju reciklaže otpad prema dinamici u tab. 8-a Tab 8-a. Podela materijala za reciklažu
Vrsta materijala za reciklažu
Stremljeno prikupljanje [%]
Trenutno prikupljeno [%]
Ciljna godina
Metal 80 62.1 2022
Papir 30 18.7 2022
Plastika 30 13.0 2022
Flaše/staklo 20 7.8 2022
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 41
Za poređenje se daje pregled Ciljeva iz zakonodavstva EU-e za tretman i reciklažu otpadaTab 8-b. Tab 8-b
Ciljevi u EU prema Direktivu za otpad
min
obradjivanje
min
reciklaza
Prikuplanje
Pakiranje 2008 60% 55%
Vozila 2015 95% 85% 100%
Electronske 2006 70% 50% min. 4kg po br. stanovnika
u godinu
Baterije
2011 50% to
75%
(efficiency)
2012 25%
2016 45%
Gume 2006 0 – odlaganje gume
Bio-otpad u
Deponije
2006 Reduciranje 75 % of the 1995 nivo
2009 Reduciranje 50 % of the 1995 nivo
2016 Reduciranje 35 % of the 1995 nivo
Komunalni
otpad
2015 Odvojeno prikuplanje: papir /metal/plastika/staklo
2020 50% reciklaza komunalnog otpada
Gradjevinski
Otpad
2020 70% reciklaza /obradjenog materiala od gragjevinskog
otpada
Za uspostavljanje ekonomskih odnosa, politike sa EU-om, težimo da se podrška EU-e za
Kosovo, rezultira realizacijom nekih projekata u obradi opasnog otpada, za koje ne
postoji materijalna i tehnička mogućnost za tretman na Kosovu.
3.3 Mere za realizaciju ciljeva Upravljanje otpada je jedan od pitanja od posebnog interesa za našu zemlju zato za postizanje ciljeva ove strategije utvrđene su opšte i posebne mere. 3.3.1 Opšte mere
a) Identifikacija zahteva i procena trenutne situacije u oblasti upravljanja otpadom
- Da se nastavi sa sistematskim istraživanjem stanja u cilju dobijanja opšteg
pregleda sadašnje situaciji u oblasti upravljanja otpadom, da se posveti posebna pažnja proučavanja vrsta i količine opasnog otpada i način kako
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 42
se ovaj otpad upravlja, da se identifkuje količina otpada koja nije uključena u postojeće stanje upravljanja otpadom.
- Da se priremi detaljan pregled objekata, opreme i njihovog kapaciteta koji je na raspolaganju za upravljanje otpadom, uključujući informacije o vrstama i mogućim kapacitetom tretmana otpada ( u fabrikama- cementa, opeke, termocentralama, itd..).
- Da se priremi izveštaj o opasnom otpadu koji je uskladišten i koji se čuva u utvrđenim mestima.
- Da se priremi izveštaj za praćenje stanja deponija, sa procenom uticaja na životnu sredinu,
- Nastavak identifikacije zahteva za poboljšanje stanja deponija uključujući mogućnost za ponovnu upotrebu otpada ili njihovo zatvaranje.
b) Poboljšanje informacionog sistema o otpadu:
- Pružanje svih potrebnih resursa za sakupljanje podataka i izveštavanje o
stanju otpada, uključujući obrazovanje, i tretman osoblja potrebnog za pružanje podataka,
- Nastavljanje stvaranja baze podataka kao što je definisano Zakonom o otpadu, baza podataka treba da pruži informacije prema potrebi radi ispunjavanja međunarodnih obaveza i značajne informacije u EU.,
- Razvoj savremenog informacionog sisteme koji će biti u stanju da pruži pouzdane i pravovremene podatke, na osnovu kojih će biti moguće redovno izveštavanje o stanju upravljanja otpadom ,
- Poboljšanje kvaliteta, količine i uporedljivosti podataka o otpadu.
c) Usklađivanje zakonodavstva o otpadu sa EU-om: - Priprema plana o usklađivanju zakonodavsta EU-e, (posebno kada se
odnosi na vremenski period za realizaciju zadataka). Plan treba da sadrži detaljne zdatke učesnika upravljanja otpadom,
- Obuka službenika u sprovođenju propisa EU-e o otpadu.
d) Razvoj sistema za obrazovanje, izveštavanje i komunikacije o upravljanju otpadom:
- Izrada programa u obrazovnom sistemu radi omogućavanja učešća u
sistemu upravljanja životnom sredinom i otpada kroz školske programe, putem medija ili različitih radionica.
- Razvoj specifičnih programa i metoda u obrazovanju, informisanju, komunikacijama i njihova primena;
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 43
- Promocija dijaloga i partnerstva sa zainteresovanim strankama (rad u grupama,) da se izradi poverenje i postizanja sporazuma u rešavanju pitanja upravljanja otpadom i održiv razvoj.
e) Doprinos u zapošljavanju: - Podsticanje i razvoj nacionalne industrije i biznisa u vezi sa korišćenjem
komunalnog otpada za ponovnu upotrebu, reciklažu i spaljivanje uz proizvodnju energije stimulišući stvaranje novih radnih mesta,
- Podrška privatnom sektoru za upravljanje otpadom, posebno njihovu reciklažu.
- Ponuda podrške za naučno-istraživački rad i podsticanje profesionalnih udruženja u obavljanju aktivnosti koji imaju za cilj poboljšanje sistema upravljanja otpadom.
3.3.2 Posebne mere Masa 1: Smanjenje količine otpada a) Obrazovanje zajednice, obuka službenika u institucijama za rešavanje
problema u upravljanju otpadom Prioritet i veliki značaj takođe će se dati o pitanju upravljanja otpadom u kurikulama i obrazovnim programima. Iako donekle subjekt zaštite životne sredine i životne sredine u celini su neka pitanja donetih u okviru postojećih kurikula, ali pitanje upravljanja otpadom ne posvećuje nijedan poseban naglasak ili ne skreće trenutno pažnju na socijalne probleme. Stavovi i ponašanjea u vezi sa upravljanjem otpada među današnjom omladinom, učenicima i studentima stvaraoci su budućih mišljenja i donošenja odluke. Iskustvo u drugim evropskim zemljama takođe pokazuju da učenici i studenti mogu značajno uticati na stavove i ponašanja njihovih roditelja i drugih članova društva. Programi i aktivnosti koji teže povećanju trenutnog nivoa svesti zasnovanog na pitanju koje uključuje razvoj, istraživanje i praktična iskustva o neprekidnom poboljšanju obrazovanja i obuke:
Pružanje osnovnih inforamacija kroz sredstva komuniciranja;
Da se obezbedi tačka kontakta javnosti za komunikaciju sa građanima na lokalnom nivou;
Da se otvorii web stranica od strane opštine u cilju obrazovanja i informisanja,
Da se objave informacije, poruke životne sredine i preporuke koje imaju za cilj obrazovanje građana kao i podsticanje primene najboljih praksi u upravljanju otpadom,
Stvaranje promotivnih i obrazovnih materijala;
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 44
Priprema i sprovođenje promotivnih kampanji za pojedine programe o vrstama otpada.
Saradnja sa javnošću, održavanje stalne komunikacije između učesnika.
Za osvešćivanje javnosti trebaju se razviti: 1. Aktivnosti kao:
članci u novinama
komunikacije za štampu
govori
Gostovanja opštinskih službenika u programima RTV
Saopštenja javnih službi 2. Održavanje predavanja javnosti pozivajući u:
škole,
univerzitete,
u klubove,
interesne grupe / NVO-e,
u javne događaje. 3. Jednostavane stranice interneta, 4. Takmičenja i izložbe, 5. Obuka za poboljšanje radne snage u fabrikoma i institucijama, 6. Kućne posete po kukama od strane dobrovoljaca-svesnih radnika, 7. Stvaranje saveta suseda o informaciji i izgradnji komunikacije povezane sa stanjem zdravstva, životne sredine i otpada. Sugestije dobijene od : Upustva Svetske banke za strateško planiranje o upravljanju čvrstim komunalnim otpadom.
b) Primena projekata i praksi za čistu proizvodnju
Podsticanje primene projekata i praksi koje uključuju čistu proizvodnju (smanjenje emisije iz otpada) u industriji i sektoru usluga nudeći stimulacije;
c) Početak podele otpada i recikalaža
Stvaranje funkcionalnih sistema za sakupljanje i reciklažu otpada po vrstama ( staklo, papir, plastika, otpad od vozila, električna i elektronska oprema, gume, metali, bašte i sl.), kako bi se smanjila količina komunalnog otpada odloženog u deponijama na osnovu objektiva u vremenskom roku za upravljanje otpadom, tačka 3.2.
d) Izrada programa i zakonodavstva u skladu da Direktivama EU-e
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 45
Izrada odgovarajućih programa i zakonodavstva koji će regulisati ponovnu upotrebu otpada od ambalaže, konstrukcija demoliranja, od električne i elektronike opreme, vozila i drugog posebnog otpada.
Sprovođenje Zakona o IPPC i izdavanje dozvola za objekte koji upravljaju otpadom.
e) Smanjenje uticaja otpada u zaštićenim područjima
Trebaju se sprovesti posebne mere u zaštićenim područjima Mera 2: Razvoj infrastrukture za integrisan sistem upravljanja otpadom ( smanjenje, ponovna upotreba, reciklaža, spaljivanje, deponovanje) a) Izrada programa i standarda za izgradnju objekata i opreme:
Na osnovu analize situacije i strateških ciljeva, izrada plana za poboljšanje postojeće mreže opreme i objekata za prikupljanje, skladištenje, ponovnu upotrebu, tretman, reciklažu, spaljivanje i deponovanje otpada, određivanje zemalja, prioritet, primenitelja, način finansiranja i vremenske rokove,
Za određivanje zemalja, daje se prednost najfavorizovanijim zemljama koji su deo sistema upravljanja otpadom,
Navođenje uslova i zahteva za izdavanje dozvola za objekte i opremu (deponije inertnog otpada, deponije komunalnog otpada, skladišta opasnog otpada, objekti za kompostiranje itd.) i da se obezbedi monitoring i kontrolisanje njihovog rada.
b) Upravljanje neopasnim otpadom
Planiranje, dizajniranje i izrada sistema za upravljanje otpadom na nivou zemlje, uglavnom za neopasni komunalni i industrijski otpad, na osnovu konsultacija između lokalnog i centralnog nivoa,
U kasnijoj fazi, da se prošire objekti za podelu otpada koji se mogu koristiti kao sirovina za kompostiranje, proizvodnju biogasa itd,
Izgradnja cenuara za podelu i klasifikaciju komunalnog otpada,
Proširenje ili izbor lokacija za izgradnju sanitarnih deponija za komunalni otpad,
Planiranje mesta ili lokacija za izgradnju deponija za otpad od konstrukcije-demoliranja,,
Funkcijonisanje zakona za javna preduzeća i primena zakonske osnove za upravljanje otpadom,
Kapitalne investicije za rehabilitaciju sanitarnih deponija komunalnog otpada,
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 46
Definisanje nadležnosti i odgovornosti za upravljanje komunalnim otpadom na centralnom i lokalnom nivou,
Nadzor i stalne kontrole sistema upravljanja komunalnim otpadom od strane opštinskih inspektora.
c) Upravljanje opasnim otpadom
Planiranje, dizajniranje i izrada centra za skladištenje i privremeno čuvanje opasnog otpada,
Planiranje nekih zemalja kao centara za prikupljanje/upravljanje sa mogućnošću za termički i fiziko-hemijski tretman na Kosovu. Zemlje će se odrediti nakon istraživanja i sveobuhvatnih analiza količine opasnog otpada, vrsta i načina upravljanja, i nakon pregleda svake od predloženih zemalja.
Mera 3: Smanjenje opasnosti od otpada a) Poboljšanje deponija i njihova rehabilitacija
Nastavljanje sa sistematskim aktivnostima koje imaju za cilj poboljšanje deponija i njihova rehabilitacija u skladu sa standardima EU-e,
Izrada zakonodavstva i upustava za rehabilitaciju, u funkciji korišćenja ili zatvaranja deponija.
4. RAZVOJA PRAVACA ZA UPRAVLJANJE OTPADA 4.1 Koncept upravljanja otpadom
Glavna ideja i cilj koncepta za upravljanje otpadom je smanjenje količine otpada namenjenog za trajno skladištenje. Realizacija takvog koncepta realizovat će se osnivanjem zdravog ekološkog sistema za upravljanje otpadom koji će; - održavati urbanu sredinu i javno zdravlje u svim opštinama, - Motivacija investicija gde će se promovisati ekonomski razvoj svake Kosovske opštine. . Jedan zdravi ekološki sistem upravljanja otpadom koji promoviše 3R otpada i rešavaju kao dole dati problemi:
o Minimizacija stvaranja otpada, što rezultira smanjenjem količine otpada i štetnih efekata na mestu nastanka otpada, tako da se ukupna količina otpada koji se upravlja bude što manji,
o Upotreba otpada koji se ne može minimizirati, u cilju njihove upotrebe za dobijanje energije, sekundarne sirovine u zavisnosti od tehničkih, ekoloških i ekonomskih mogućnosti, ova faza će započeti onda kada se ostvari sakupljanje otpada odvojene na vrste,
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 47
o Riciklaža otpada treba se konstantno podsticati u cilju postizanja predviđenih ciljeva za reciklažu i korišćenje otpada kao sekundarne sirovine.
o Termički tretman otpada-korišćenje otpada kao sirovine i spaljivanje u cilju dobijanje energije.
o Deponovanje otpada u kontrolisanim deponijama (u postojeće deponije) koje će biti samo nakon pokušaja za smanjenje, ponovnu upotrebu, reciklažu otpada, otpad se prikuplja pravilno, tretira koliko će biti prikladno i na kraju deponovati na odgovarajući način, bez uzrokovanja nekog štetnog efekta po životnu sredinu i ljudsko zdravlje.
Table xx provides a simplified overvieë of the advantages and draë-backs of the main
ëaste management options.
Table xx: Rough comparison of the relative merits of the various ëaste management
options
Opcija
Prednosti Nedostaci
Prevencija Čuvaju prirodni izvori.
Izbegava potreba za upravljanje otpadom sa dugoročnim trajanjem.
.
Poteškoće za postizanje/realizaciju.
Ponovna
upotreba i
reciklaža
Omogućava da se maksimalizuju beneficije sa aspekta upotrebe materijala od otpada,
,
Pomaže smanjenje potrebe za vađenje materijala.
Dugoročno, ponovno korišćen i recikliran materijal kao otpad, ,
Ponovna upotreba i reciklaža zahtevaju energiju i proizvodnju otpada. Treba biti trošak / korist sa procenom radi obezbeđenja bilansiranog dobitka(ostaje pozitiv).
Termički
tretman
Izbegava korišćenje drugih goriva,
Smanjuje količinu i obim materijala koji se deponuje.
Često se vrši niskom efikasnošću,
Mogu proizvesti opasne ostatke.
Završno
skladištenje
Ako se uradi kako treba, može smanjiti mogućnost da otpad uzrokuje štetu po ljudsko zdravlje i životnu sredinu..
Nikakav dobitak za održiv razvoj,
Ima jedan visok trošak.
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 48
Razvoj koncepta upravljanja otpadom postići će se korak po korak kao nakon vizije ove strategije. Ciljne godine za ovaj razvoj su 20013 do 2022. Ovaj vremenski period se deli u dve faze: Prva faza 2013-2017- Izgradnja i stabilizacija sistema za upravljanje otpadom. Druga faza 2018-2022- Razvoj sistema izgradnje za postizanje ciljeva. 4.2 Aktivnosti za upravljanje posebnog otpada Upravljanje specifičnim otpadom moguće je na osnovu pravnog propisa približnog standardima i upustvima uključenih u zakonodavstvo EU-e. Ovaj otpad uglavnom se može ponovo upotrebiti i reciklirati i kao takvim se može valorizovati na tržište. Uradit će se napori za regulisanje odgovornosti i obaveze u institucionalnom okviru, u cilju postizanja finansijske održivosti upravljanja otpadom. 4.2.1. Komunalni otpad Izradit će se komunalni planovi za stvaranje mreže centara za sakupljanje i klasifikaciju otpada na vrste. Ovo se treba uraditi, pošto u nekim opštinama količina otpada je mala zbog malog broja stanovnika, zato podizanje takvih velikih i sa opremom kompletnih centara neće biti opravdanje, ali, u takvim slučajevima mogu se podići samo transfer stanice za takav otpad koji vremenom može porasti i proširiti u zavisnosti od zahteva. U okviru ovih centara može se prikupiti i obimni otpad, (guma i vozila, pokućstva, električna i elektronska oprema domaćinstva), gde građani mogu svakog radnog dana dostaviti njihov otpad. Lokacije za centar odlaganja i klasifikaciju otpada kao i transfer stanice otpada treba obezbediti i odrediti odgovarajuća opština. Radi postizanja održljivijeg upravljanja, osim principa “zagađivač plaća”, takođe treba da se među glavnim zadacima minimizuje stvaranje otpada i vrši njihov tretman u skladu sa hijerarhijskim principom za upravljanje otpadom. Da bi se postigli ovi zadaci treba sprovesti prioritete kroz:
a) Jačanje institucija:
Izrada i usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-e,
Odobravanje Akcionog plana o upravljanju otpadom i Lokalnih planova za upravljanje otpadom u opštinama kao i za industrijske /ekonomike operatere,
Opštinski razvojni plan kojim se određuju mesta za objekte i opremu za upravljanje komunalnim otpadom.
Stvaranje godišnjih obrazovnih programa za uticajne grupe, u obliku sveobuhvatne kampanje,
Finansijska podrška za proširenje usluga za komunalni otpad,
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 49
Stimulaciju ponovne upotrebe i reciklaža otpada putem propisa i koncesija,
Definisanja određivanja taksi za davanje usluge u sakupljanju i skladištenju otpada,
Ekološko obrazovanje i povećanje obrazovanja o životnoj sredini.
b) Jačanje tehničkog sistema:
Za vršenje glavnih zadataka koji imaju za cilj opšte poboljšanje sistema upravljanja otpadom trebaju se preduzeti dole date aktivnosti:
Poboljšanje sistema prikupljanja komunalnog otpada,
Proširenje servisnih područja,
Organizaciju centara za upravljanje otpadom (prikupljanje, tretman, reciklaža, transport),
Organizovanje mreže transfero stanica,
Organizovanje mreže sabirnih tačaka za poseban i opasan otpad,
Zatvaranje ilegalnih deponija otpada na osnovu plana upravljanja otpadom,
Poboljšanje stanja postojećih deponija,
Čišćenje javnih prostora,
Čišćenje ilegalnih tačaka,
Izgradnju centara za kompostiranje biorazgradljivog otpada,
Promovisanje minimizacije otpada
Podsticanje korišćenja biomase i biomasa. 4.2.2. Otpad od građevine i demoliranja Poboljšanje upravljanja otpadom od građevine i demoliranja odredit će se na osnovu sledećih upustava:
Obrazovanja i informisanja učesnika u procesu upravljanja otpadom od građevina i demoliranja,
Zabrane deponovanja otpada od građevine i demoliranja u sanitarnim deponijama, radnom zemljištu, blizu naselja, u prirodi,
Uspostavljanje pune kontrole nad ciklusom otpada izgradnje, sa mesta nastanka otpada do mesta tretmana,
Ponovna upotreba građevniskog otpada u masi od 80% ukupne količine do 2021 godine,
Podsticajem korišćenja građevinskog materijala koji su bezopasni po životnu sredinu,
Inspekcijom deponija od građevinskog otpada i demoliranja,
Otvaranje deponija građevinskog otpada i demoliranja po pravnom konceptu opštine.
Određivanje mesta za skladištenje otpada proizvedenog od dekomisije TC-Kosovo A.
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 50
4.2.3 Otpad iz industrije i rudnika Poboljšanje sistema upravljanja industrijskog i rudarskog otpada odredit će se na osnovu sledećih upustava:
Procene količine otpada prema vrstama otpada,
Da se urade avansiranja u tehnološkim procesiam na način da se smanji količina i štetne osobine otpada,
Odvajanje otpada za reciklažu i ponovnu upotrebu,
Korišćenje različitog otapda od industrije,
Da se uradi rehabilitacija industrijskih deponija,
Tretman ili uništavanje otpada od hemijski opasnih supstanci,
Izgradnja deponija za skladištenje opasnog otpada,
Izvoz otpada u cilju upotrebe ili uništavanja. 4.2.4 Biorazgradivi otpad U cilju smanjenja otpada koji se dostavlja u deponije i korišćenja svog organskog biorazgradivog otpada kao što je otpad iz oblasti agroekonomije, prehrambene i industrije za preradu mesa na Kosovu treba podstaći za proizvodnju komposta i drugih načina za tretman biorazgradivog otpada radi dobijanja energjie u obliku gasa, briketa i gasovitih sirovina za sagorevanje. Zahtevi za kompost na Kosovu su veliki. Nadležni subjekti poćeće sa poboljšanjem sistema upravljanja biorazgradivog otpada na osnovu upustava:
Podsticanjem sprečavanja ili smanjenja biorazgradivog otpada,
Razvoj sistema za prikupljanje i tretman biorazgradivog otpada,
Izgradnju objekata i opreme za korišćenje i upotrebu biorazgradivog otpada,
Podsticanje operatera za proizvodnju komposta od kuhinjskog otpada i drugog biorazgradivog otpada.
4.2.5 Opasan otpad Dole navedena upustva određena su za poboljšanje sistema upravljanja opasnim otpadom:
Stvorena za organizaciju sistema sakupljanja, odlaganja i transporta opasnog otpada,
Izgradnju centra za upravljanje opasnog otpada,
Razvoja posebnog sistema informisanja sa bazom podataka o opasnom otpadu,
Osim poznate hijerarhije opštih principa (minimizacije stvaranja otpada, odgovornosti i zadataka), za upravljanje opasnim otpadom, potrebno je sprovođenje sledećih instrumenata:
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 51
Obrazovanje i tretman kao i pravo javnosti za pristup informacijama i učešće u donošenju odlka,
Minimizimi i sasisë së mbeturinave të rrezikshme në vend burim,
Izvoz veoma opasnog otpada za tretman i njihovo uništavanje,
Stimulacija kompanija da sprovode programe ponovne upotrebe i reciklaže. 4.2.6 Ambalaža i ambalažni otpad Navedena upustva određena su za poboljšanje sistema upravljanja ambalažnog otpada radi:
Smanjenja stvaranja ambalaže,
Uticaja na dizajn ambalaža u cilju smanjenja ambalažnog otpada.
Podsticanja kompanija za ponovnu upotrebu i reciklažu ambalažnog otpaa,
Sprecavanja odlaganja utvrđenog ambalažnogh otpada,
Određivanja taksi za otpad za proizvođače i uvoznike u cilju stvaranja fondova potrebnih za zaštitu životne sredine ( sakupljanje, klasifikovanje u vrste, pornovnu upotrebu i reciklažu ambalažnog otpada).
Jedan centara za sakupljanje i klasifikaciju otpada u vrste. 4.2.7 Bačena vozila i njihov otpad Dole data upustva su određena za poboljšanje sistema upravljanja otpadnog vozila za:
Određivanje taksi za uvoz i proizvodnju vozila radi pokrivanja troškova upravljanja /njihovog tretmana nakon što su postali otpad,
Potsticanje građana i vlasnika da istekom roka trajanja njihovih vozila, njih dostavljaju u tačke za prikupljanje ili demontiranje,
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 52
Organizaciju sistema za prikupljanje i transport otpadnog vozila do mesta za tretman,
Sistem upravljanja otpadnog vozila uključit će i otpad od železnice i aviona,
Podsticanje ponovne upotrebe funkcijonalnih delova otpadnih vozila.
4.2.8 Otpadna guma Dole data upustva su određena za poboljšanje sistema upravljanja otpadnom gumom radi:
Određivanja posebnih taksi za uvoz i proizvodnju guma radi pokrivanja troška upravljanja i njihovog tretmana, nakon što postoanu otpad,
Podsticanja ponovne upotrebe posebno korišćenih guma,
Omogućavanja kontrolisanog termičkog tretmana, kada se otpadna guma ne može tretirati na drugačiji način (proizvodnju energjie, pretvaranja u sintetički gas ili ulje).
Da bi se dao podstrek za reciklažu guma u Republici Kosovo, treba se dati doprinos za životnu sredinu (regulišući zakonsku odredbu) tako da korisnik plaća EKO- doprinos za svaku novu ili staru gumu koja se vozi. Trenutno ne postoji kompanija na Kosovu koja je investirala na mašine za sečenje gume i za odvajanje gume, čelika ili tekstila. Metal se može uvoziti za reciklažu. Guma sečena na komade ili u vidu praha koja se može izvoziti, ili obraditi u različite gumene proizvode kao punilo /dodatak za asfalt itd. Tekstil može ići u deponije komunalnog otpada ili spaliti u industrijskim pećima. Znači jedan takav projekt bi bilo rešenje potrebno za otpadnu gumu. Kapacitet fabrike se treba uskladitit sa kapacitetom recikliranja gume koja stvara otpad na Kosovu. Stvaranje sistema za prikupljanje i transport korišćenih guma treba se podržati od strane MSPP-a. 4.2.9 Otpad od električne i elektronske opreme Da se stvori održiv sistem upravljanja otpadom od elektronske i električne opreme koje će rezultirati na sakupljanje otpada od elektronske i električne opreme. Dole data upustva su određene za poboljšanje sistema upravljanja otpadom od elektronske i električne opreme:
Prikupljanje i transport otpada od elektronske i električne opreme u sabirnim i demontirajućim centrima za ovu vrstu otpada
Podsticanje operatera da urade podelu, ponovnu upotrebu i reciklažu otpada,
Izvozi otpad od elektronske i električne opreme u slučajevima kada se ne može tretirati na Kosovu.
Podsticanje za pražnjenje i očuvanje, kao i potreban tretman komponenti koji sadrže štetno održive substance.
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 53
4.2.10 Otpad od tretmana otpadnih voda Mulj od tretmana otpadnih voda upravljat će se u skladu sa praksom EU-e. Na Kosovu od 2012 godine nastat će se mulj od strane postrojenja za tretman crnih voda za grad Srbicu. Mulj nastao u postrojenju za tretman (25%) crnih voda može se koristiti u svrhe :
1. Poljoprivrede, 2. komposta, 3. spaljivanja u fabrikama cementa, termocentrala itd. 4. Pokrivanje deponija otpada.
Ukupna količina mulja koji se može stvoriti od crnih voda na Kosovu, na osnovu podataka (ukupne kolicine stvorene otpadne vode 2004 u Kosovu je oko 1200 l/s ili 110,000m3/d) je 25,700m3/d. 4.2.11 Otpad od životinja, prehrambene industrije i industrije za preradu mesa
Pošto ne postoje podaci za ovaj otpad potrebno je da se uradi jedna studija koja će
odrediti izvore takvog otpada, količine otpada, daju predlozi o načinu upravljanja i
predlog o mikrolokacijama za zakopavanje i uništavanje ovog otpada.
Da se povećaju tehnički kapaciteti za tretman životinjskog otpada iz klaonica i otpada
uginulih životinja.
Da se sarađuje sa MPŠRR,Kosovskom Agencijom za veterinu i hranu za realizaciju
projekta bratimljenja i izgradnje fabrike za preradu otpada iz klaonica životinja, živine,
uginulih životinja i otpad iz prehrambene industrije i prerade mesa. Sada je u realizaciji gore navedeni projekt o izgradnji postrojenja za tretman otpada od prerade mesa, projekt kojeg finansira Evropska Komisija kroz mehanizam bratimljenja. 4.2.12 Otpad od korišćenih ulja Dole data upustva su određena za poboljšanje sistema upravljanja otpadnog ulja:
Podsticanje za reciklažu otpadnog ulja (mineralog i prehrambenog),
Kontrolisan termički tretman otpadnog ulja u postojećim fabrikama,
Određivanje posebne takse za proizvodnju ulja i njihov uvoz, radi pokrivanja troška za tretman njihovog otpada,
Poboljšanje sistema za odvojeno sakupljanje korišćenog ulja u svakoj opštini,
Da se podstiču fabrike za sagorevanje otpadnog ulja u cilu proizvodnje energjie, ili na povećanje postojećih kapaciteta,
Sakupljanje otpada odvojeno prema vrstama u cilju ponovnog korišćenja i reciklaže.
4.2.13. Otpad od korišćenih baterija i akumulatora
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 54
Dole data upustva su određena za poboljšanje sistema upravljanja otpadom od korišćenih baterija i akumulatora radi:
Zaustavljanja prodaje baterija koji sadrže teške metale, živu i kadmium,
Promovisanje reciklaže olovnih akumulatora u opremama na Kosovu.
Određivanja posebnih taksi za uvoz i proizvodnju, radi pokrivanja troška za tretman njihovog otpada,
Stvaranja sistema upravljanja otpada od korišćenih baterija i akumulatora. U ovom aspektu potrebno je :
o Podsticanje korisnika da dostave korišćene baterije i akumulatore u sabirnim tačkama,
o Podsticanje za korišćenje baterija za ponovno punjenje putem finansijskih i poreskih politika.
o Podsticanje izvoza baterija, za koje ne postoje uslovi za njihov tretman na Kosovu.
4.2.16. Medicinski otpad Nije poznato da je urađeno neko merenje o stvorenoj količini bolničkog otpada. Na osnovu iskustava drugih zemalja, pretpostavlja se da dnevno javne bolničke institucije stvaraju otpad od prilike 2kg po krevetu (75 – 90%- inertni otpad) . U ovoj količini uključen je otpad sličan komunalnom (domaćinstava, čišćenja, i administracije) i čisti medicinski otpad (koji može biti opasan i bezopasan otpad). Opasan medicinski otpad može biti infektivni, anatomski, cistološki, toksični itd. Procena o stvaranju medicinskog otpada (10%-25%) zasniva se na ovim pretpostvkama:
Medicinski otpad 0.6 kg /krevet/dan .
Opasan medicinski otpad 0.2-0.8 kg/krevet/dan. Kapacitet kreveta u javnim bolnicama Kosova je 4065 kreveta. Pretpostavlja se da u privatnom sektoru postoji oko 10% broja kreveta javnog sektora. Tabela 11. Količina bolničkog proizvedenog otpada u Republici Kosovo
Vrsta otpada Br. ležaja
Količina otpada
kg/ležaj./dan
Količina otpada kg/dan t/godi
na
Materijal koji se može riciklirati
4,472 1,2 6,439 2,350
Medicinski otpad 4,472 0,6 2,683 979 Opasan medicinski otpad 4,472 0,2 894 326
Ukupno 10,016 3,655
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 55
Da se stvori sistem za upravljanje medicinskog otpada,
Da se obusi stručno medicinsko osoblje za primenu standarda EU-e za upravljanje otpadom,
Da se izgrade postrojenja za upravljanje posebnog ili infektivnog medicinskog otpada.
5. PROCENA INVESTIRANJA I IZVOR FINANSIJSKIH SREDSTAVA Procena finansijskih sredstava za sprovođenje Strategije, kao i finansijskih izvora za upravljanje otpadom biće uglavnom nakon principa, ’’zagađivač plaća’’. Osim taksi koje se naplaćuju za pružanje usluga za prikupljanje komunalnog otpada, finansijska sredstva za realizaciju različitih projekata koristit će se iz budeta Republike Kosovo, opštinskih buđeta, od različitih donacija kao i stavljanjem u funkciju ekonomskih instrumenata, kao što su takse na izvoz, na proizvode, takse za druge usluge. Horizont planiranja treba se uraditi u funkciji velikih promena i investiranja koji će biti potrebni za sprovođenje ove strategije, kao i za ispunjavanje nekih zahteva postojećeg nacionalnog i Evropskog zakonodavstva (posebno Direktive za deponije). Horizont planiranja za izgradnju i funkcijonisanje objekata za upravljanje otpada i pružanje usluga treba pokriti period kako je i određeno od 10 godina (2013-2022). Troškovi prikupljanja bačenog otpada iz domaćinstava, biznisa i institucija uglavnom se pokrivaju iz izračunatog troška za dobijanje /pružanje usluga za sakupljanje, prenos i deponovanje komunalnog otpada.
Sredstva potrebna za realizaciju Strategije uključuju finansijska sredstva za izgradnju
infrastrukture za sistem upravljanja otpadom i sredstava za pokrivanje troškova za rad.
Procena finansijskih sredstava potrebnih za realizaciju projekata na teritoriji Republike
Kosovo za period 2013 - 2022 prikazan je u sledećim specifikacijama : A) Procenjena vrednosti planiranih investicija 1. Opšte mere
Studija fizibiliteta za izradu i stvaranje ekonomskih instrumenata i povezano sa upravljanjem otpada i preporuka za održivo upravljanje otpadom (nivo Republike Kosova);
Izrada Opštinskih planova za upravljanje komunalnim otpadom;
Stvaranje programa za upravljanje utvrđenim vrstama otpada;
Uspostavljanje informativnog sistema za upravljanje otpadom;
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 56
Izrada i kompletiranje zakonodavsta o otpadu u skaldu sa acquis-om EU-e.
Izračunat trošak: € 2.0 mln 2. Smanjenje stvaranja otpada
Razvoj kurikula i programa obrazovanja o životnoj sredini u vezi sa otpadom za sve nivoe (bašte, kole, koleđi, univerziteti)
Podsticanje proizvodnje ekoloških proizvoda i njihovo korišćenje (uklanjanje kesa, proizvodnja i korišćenje razgradljivog materijala );
Smanjenje količine ambalaža ze pakovanje proizvedene robe. Izračunat trošak: € 3.0 mln
3. Mreža centara za upravljanje -Tretman biorazgradivog otpada
Biorazgradljivi otpad za proizvodnju komposta;
Izgradnja postrojenja za tretman otpada iz klaonica i prerade mesa;
Biorazgradljivi otpad za proizvodnju gasa;
Biorazgradljivi otpad za proizvodnju briketa; Izračunat trošak: € 8.2 mln 4. Mašine i prema za sakupljanje otpada
Kupovina kamiona za sakupljanje komunalnog otpada,
Kupovina različitih kontejnera za komunalni otpad,
Kupovina i postavljanje raznih sudova za stavljanje posebnog i opasnog otpada. Izračunat trošak: € 25.0 mln
5. Mreža centara za prikupljanje i klasifikaciju otpada na vrste
Izgradnja 20 -transfer stranica i cenuara za prijem i klasifikaciju otpada na vrste.
Izračunat trošak: € 10.0 mil
6. Izgradnja centra za tretman komunalnog otpada
Postrojenja za odvajanje i tretman komunalnog otpada(u lokacijama komunalnih deponija
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 57
Izračunat trošak: € 30.0 mil 7. Proširenje sanitarnih deponija i njihovo održavanje
Proširenje prostora deponije u deponiji Šar;
Izgradnja nove deponije ili proširenje postojeće u regionu Peći;
Studiranje i istraživanje stanja regionalne deponije u Mitrovici.
Izračunat trošak: € 4.15 mln
8. Poboljšanje stanja u deponiji
Poboljšanje tehničkog stanja u regionalnoj deponimi Priština- Obilić;
Poboljšanje upravljanja deponije komunalnog otpada i tretman zagađenih voda u deponimi -Landovica, Gnjilane, Podujevo, Priština.
Izračunat trošak: € 5,5 mln
Total 3-8 ( Komunalni otpad) € 87.85mil 9. Opasan otpad
Čišćenje otpada i hemijskih rastvora iz bivše metalske industrije- Peć;
Čišćenje reke Lepenca od azbestnog otpada –Han Elezija;
Čišćenje otpada od Industrije tekstila – bivše Šarteks- Šar;
Tretman razređenih pesticida – u deponiji otpada- Podujevo;
Čišćenje otpada od Industrije tekstila- bivš.Emin Durak- Đakovica;
Otpad Fabrike akumulatora- Peć;
Otpad iz bivše Fabrike za kožu cipela- Peć;
Otpad iz Fabrike baterija – Gnjilane;
Uništavanje otpada sa PCB/PCT. Izračunat trošak: € 7.0 mil 10. Mreža centara za sakupljanje otpada od konstukcija-demoliranja
građevniskog otpada
Izgradnja objekata i opreme za tretman otpada 12-centara za tretman otpada od konstrukcija i demoliranja građevinskih objekata.
Izračunat trošak: € 9.0 mln 11. Eliminisanje ilegalnih deponija i zagađenih mesta
Čišćenje mesta sa otpadom od ilegalnog bacanja u opštinama Kosova.
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 58
Izračunat trošak: € 10.0 mln
12. Rehabilitacija zagađenih mesta industrijskim i rudarskim otpadom
Čišćenje kontaminiranih mesta industrijskim i rudarskim hemikalijama. Izračunat trošak: € 20.0 mln
Total 9-12 € 46.0 mlnl Prema ovoj strategiji, procenjuje se da ukupna potrebna ulaganja od 133.85 milion evra, namenjena su prama gore navedenoj strukturi. B) Finansiranje strategije (2013 - 2022) Svi finansijski izvori trebaju se odrediti da omoguće efikasnu realizaciju planiranih projekata u okviru sistema upravljanja otpadom. Ne više od polovine ukupnih fondova obezbedit će se iz javnih prihoda, drugi deo obezbedit će se iz drugih izvora. Zbog relativno niskih cena taksi za usluge u oblasti upravljanja otpadom, biće veoma značajno za planiraju postepeni i kontinuirani porast radi pokrivanja realnih troškova u ovom sektoru. Glavne aktivnosti potrebne za sprovođenje Strategije i vodećih agencija uključenih u rokove za razvoj projekata, sakupljeni su u dole datoj tabeli 11. Oni čine osnovu Strategije, zajedno za Akcionim planom za upravljanje otpadom. Plan finansiranja za realizaciju Strategije zavisit će od sledećih izvora: • Vladini izvori - prihodi od centralne vlasti, izvora komunalnog upravljanja, uplate za jave usluge, drugih tarifa za životnu sredinu i takse za životnu sredinu; Podrška privatnom sektoru na pr. finansiranje iz industrije za troškove zagađenja, i javno- privatnog partnerstva za finansiranje infrastrukture životne sredine i usluga ; • Međunarodno finansiranje – zaduživanje od inostranih banaka, kredita i donacija od donatora međunarodnih VO i NVO-a . Bez obzira koliko je teško biće odlučujuća odluka, nema izlaza iz činjenice da se projekti iz područja kritičnih problema po životnu sredinu dobiti nekoliko miliona za investiranje. Poznato je da se takvi fondovi ograničeni za svaku zemlju u tranziciji kao što je Republika Kosovo. Iako ovo u prvi pogled može izgledati zastrašujuće za finansijske izvore, treba se pamtiti da su ove kritične investicije /neophodne i treba se uraditi u jednoj fazi, dok Kosovo ispuni propise EU-e i međunarodne standarde životne sredine. Ne više od polovine ukupnih sondova obezbedit će se iz javnih prihoda, drugi deo obezbedit će se iz drugih izvora.
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 59
Zbog relativno niskih cena taksi za usluge u oblasti upravljanja otpadom, biće veoma značajno da se planira njihov postepeni i neprekidni porast za pokrivanje realne trokove u ovom sektoru. Procena troškova vrši se radi osiguranja pokazivača velićine investiranja potrebne u srednjoročnom i dugoročnom periodu. Ova strategija nije uzela u obzir kriterijume za “spremnost plaćanja” takođe i “sposobnost plaćanja ", ovo će odlučiti Vlada Republike Kosovo. Realizacija projekata prema ovoj strategji je sažeto u nekoliko ciljeva: Cilj 1: Opšte mere za jačanje sistema upravljanja i praćenja otpada ; Cilj 2: Investiranje u područja sa kritičnim problemima i na infrastrukturu za otpad; Cilj 3: Porast nivoa samoosvešćivanja, savesnosti i informisanja.
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 60
Tabela: 11- Realizacija projekata investiranje projekata prema investicijama i vodećim agencijama za implementaciju i trošku projekata
Objektiv 1: Opšte mere za jačanje sistema za upravljanje i monitoring otpada Objektiv 2: Investiranje na područja sa kritičnim problemima i na infrastrukturu Objektiv 3: Porast stepena samoosvešćivanja, svesti i informisanja
Br. / Mere Cilj investiranja (prema A) -Aktivnosti Vodeća agencija
Vremenski period
Procenjen trošak [€]
Predloženi izvori
1. Tretman - Infrastruktura
Mreža centara za sakupljanje i tretman otpada od konstrukcija i demoliranja, (10)
Vlada MSPP Opštine
2014-2017 2018-2022
4,5mln 4,5mln 9,0 mln €
40%,Donator 30% BK 30% Opštine
2. Skladištenje infrastruktura
Proširenje sanitarnih deponija i njihovo održavanje(7)
Vlada MSPP Opštine
2014-2016 2017-2020
€ 3.5mil 0.65mil 4.15 mln
30% Donator 70% BK
3. Tretman i Infrastruktura
Mreža centara za upavaljanje – tretman biorazgradivog otpada(3)
Vlada AVUK MSPP
2013-2017 2017-2022
€ 3.5mln 4.7 mln 8.2 mln
80% Donator 20% BK
4. Upravljanje i infrastruktura
Poboljšanje stanja deponija komunalnog otpada(8)
MER MSPP KMDK
2014-2017 2018-2019
€ 4,0 mln 1.5 mln 5,5mln
70% Donator 30% BK
5. Sakupljanje- Infrastruktura
Snabdevanje mašinama i opremom za sakupljanje komunalnog otpada (4 )
Vlada MPL Opštine
2012- 2017 2017-2021
€ 6.5mln 18.5 mln 25.0mil
50% Donator 30% Opština 20% BK
6. Upravljanje smanjenje otpada
Eliminisanje ilegalnih deponija i zagađenih mesta čišćenje mesta sa otpadom od ilegalnog bacanja u opštinama Kosova (11)
Vlada MLV Opštine
2012-2016 2017-2021
€ 5.0 mln 5.0 mln 10.0 mln
80%Opština 20%BK
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 61
7. Tretman i infrastruktura
Izgradnja centra za tretman otpada (6) Vlada Opština MLV
2018-2022 30.0 mln 70% Donator 30% BK
8. Sakupljanje- infrastruktura
Mreža cenatara (TS) za prikupljanje i klasifikaciju otapda u vrste (5)
Vlada Opština MLV
2013-2016 2017 -2021
€2.0 mln 8.0 mln 10.0 mln
40% Donator 30% BK 30% Opština
9 . Obrazovanje, samoosvešćivanje, svestnost
Smanjenje stvaranja otpada (2) Opština MSPP MONT
2012- 2018 3,0mln 80% BK 20% Opština
10. Stvaranje sistema planiranja, zakonodavstvo
Opšte mere (1) MSPP Opština
2013- 2016 2,0 mln 50% BK 50% Opština
11. Upravljanje, čišćenje, tretman
Upravljanje opasnim otpadom (9) Vlada APK MER MSPP
2014-2021 7.0 mln 20% BK 80% APK
12. Upravljanje, čišćenje, rehabilitacija
Rehabilitacija zagađenih mesta industrijskim i rudarskim otpadoim (12)
Vlada APK MER MSPP)
2014- 2018 20.0 mln 10% BK 20% Donator 70% APK
Ukupni troškovi €.133.85 mln
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 62
Tabela: 12- Podela investiciaj za 10 godina i 2 perioda
Period I
Period II
Red. broj Pog.5A kg/period I+II
Predloženi finansijski izvor
BK [kg
Opš./APK [kg]
Donat. [kg]
Godina 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022
Investir. [€]
0.50 0.50 0.50 0.50 - - - - - 1- 2.0 1.0 1.0/- -
0.30 0.50 0.50 0.50 0.50 0.20 0.50 - - - 2- 3.0 2.4 0.6/- -
0.70 0.70 0.70 0.70 0.70 0.94 0.94 0.94 0.94 0.94 3- 3.5+4.7 1.64 -/- 6.57
1.30 1.30 1.30 1.30 1.30 3.70 3.70 3.70 3.70 3.70 4- 6.5+18.5 5.0 7.5/- 12.5
- 0.50 0.50 0.50 0.50 1.60 1.60 1.60 1.60 1.60 5- 2.0+8 3.0 3.0/- 4.0
- - - - - 6.0 6.0 6.0 6.0 6.0 6- 30 9.0 -/- 21.0
- 1.1666 1.1666 1.1666 0.1625 0.1625 0.1625 0.1625 - - 7-3.4998+0.65
2.905 -/- 1.245
- 1.0 1.0 1.0 1.0 0.75 0.75 - - - 8- 4.0+1.5 1.65 -/- 3.85
- - 0.875 0.875 0.875 0.875 0.875 0.875 0.875 0.875 9- 7.0 1.4 -/5.6 -
- 1.125 1.125 1.125 1.125 0.90 0.90 0.90 0.90 0.90 10- 4.5+4.5 2.7 2.7/- 3.6
1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 1.0 11- 10.0 2.0 8.0/- -
- - 2.50 2.50 2.50 2.50 2.50 2.50 2.50 2.50 12- 20.0 2.0 -/14 4.0
Investir./ godina [€]
3.30
7,7916
11.1666
11.1666
10.1625
18.6275
18.92275
17.6775
17.515
17.515
Ukupn.
34.695
22.80/19.60
56.765
Investir./ period I/II [€]
43.5873 mln. (32.56%)
90.25775 mln. (67.44%)
Ukupn.
133.85 mln.
Ukupno [€] ~133.85 mln. 25.92%
(17.20/14.64) %
42.24%
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 63
6. ZAKLJUČCI Strategija upravljanja otpada u Republici Kosovo zasnovano je na opštim principima upravljanja otpadom u EU, i okvir je za sprovođenje najboljih praksi u upravljanju otpadom. Na osnovu ciljeva i mera predložen je koncept za; smanjenje, korišćenje, reciklažu i deponovanje otpada. Neki programi su predloženi i za opasan otpad, posebno za poseban otpad. Vizija za upravljanje otpadom na Kosovu, zasnovana je na:
Integrisani pristup upravljanju otpadom;
Organizaciji centara za upravljanje otpadom, izgradnji postojenja za tretman otpada i upravljanje postojećim deponijama,
Bezbednom uništavanju ostataka moji se ne mogu upravljati drugačije,
Porastu reciklaže i kompostiranja;
Smanjenju količine opasnog otpada,
Zaštiti površinskih i podzemnih voda od otpada,
Praćenju i kontroli sistema upravljanja otpadom,
Angažovanju kapitala iz stranih država za upravljanje otpadom,
Obrazovanju javnosti, obusi službenika u cilu povećanja nivoa znanja z upravljanje otpadom,
Većem učešću javnosti u procesu donošenja odluke.
Potrebna finansijska sredstva za realizaciju Strategije tokom 10 narednih godina procenjena je na 133 milion evra. Glavni izvori planiranog finansiranja u ovom cilju su: Buđet Republike Kosovo 25.92%, opštinski buđeti 17.20%, kao i strane donacije 42.24%, i drugi izvori 14.64% pr. KAP. U skladu sa članom 9, Zakona o otpadu i na osnovu praksi EU-e, Vlada Republike Kosova usvojit će Plan uprvljanja otpadom u Republici Kosovo. Usvajanje Strategije i Plana upravljanja otpadom u Republici Kosovo od posebnog je značaja pošto će ovi dokumenti uticati na neprekidno rešavanja aktuelnih problema i poboljšanju postojećeg sistema, u pravcu održivog upravljanja otpadom. Sprovođenje ove strategije vrši se od strane Vlade Republike Kosovo..
Strategija Republike Kosova o upravljanju otpadom 2013-2022
Ministarstvo sredine i prostornog planiranja 64
Lista stručnjaka
1. Agron Veliu, New Co Feronikla
2. Ahmet Ahmeti, MSPP 3. Albana Hajrizi, DZS-MSPP 4. Bajram Kadriu, DZS-MSPP 5. Avni Ramadani, KMDK 6. Asllan Vitaku,Rudarsko
metalurški fak. -Mitrovica 7. Bajram Isufi, KRM “Higijena” 8. Driton Vatovci, GIZ 9. Enver Tahiri, DZS-MSPP 10. Florije Tahiri , DZS-MSPP 11. Fatlum Berisha, Carina
Kosova 12. Hazir Çadraku, MSPP 13. Halil Berisha, Sharrcem 14. Ibrahim Balaj, DZS-MSPP 15. Idriz Gashi, MPŠRR 16. Ilir Morina, KAZS 17. Isuf Zeneli, MLSU 18. Ismajl Shurdhaj, KAZS 19. Lindit Sopaj, DZS-MSPP 20. Leonora Durmishi, MSPP 21. Mejreme Cernobregu, RKVO 22. Milaim Sadiku, Trepča 23. Mimoza Hyseni KAZS 24. Musa Riza, RMF- Mitrovica
25. Naser Afizi, MSPP 26. Nexhat Abdullahu, KRM
“Ambient” 27. Osman Leci, FPMN 28. Ramadan Uka, OJQ “Eko-
Trepča” 29. Ramadan Tafallari, KK
Prizren 30. Remzi Sylejmani, MEF 31. Rrustem Abiti, KRM
“Jedinstvo 32. Safet Osmani, MUP, 33. Sami Hasani, ZRRUM 34. Sabri Kadriu, KRM “Čišćenje” 35. Selvetë Gashi, NVO
“Lulebora” 36. Shaban Veseli, KRM
“Ekoregion” 37. Shaqir Ukshini, SO Gnjilane 38. Shqipe Arifaj, KAK 39. Tafë Veselaj, KAZS 40. Valmira Gashi, MSPP 41. Xhemajl Sejdiu, KEK 42. Zeqir Veselaj, REC 43. Zeqirjahja Hyseni, KEK