Relatoriou Final ba - Timor-Leste

18

Transcript of Relatoriou Final ba - Timor-Leste

Relatoriou Final ba Auditoria Sosial Seitor Agrikultura

“ IMPLEMENTASAUN PROGRAMA HASA'E PRODUSAUN

NO PRODUTIVIDADE SUSTENTAVEL”

I. Introdusaun

1.Objetivu

Objetivu Jeral

Identifika oinsa prosesu halo planu, aproximasaun, involvimentu agrikultor alvu sira, no paritisipasaun komunidade nian hodi tau matan ba lala'ok implementasaun programa/atividade iha area targetu. Ho partisipasaun komunidade nian, bele hatene sedu no foti medidas adekuadu ba naksalak ne'ebe la la'o tuir planu no indikador sira.

Objetivu Spesifiku

Halo auditoria sosial konaba politika fornesementu fini hare no batar nian hosi periodu

2016 -2017;

Avalia ba implementasaun politika fini hare no batar;

Analisa impaktu sira fornesementu fini no produsaun hare no batar nomos impaktu husi

asistensia tekniku husi MAP ba Agrikultor iha area targeto;

Rekomenda reforma politika fornesementu fini hare no batar.

2. Area Survei

Implementasaun atividades Survei ne'e, hala'o iha Munisipio Bobonaro no munisipio Ainaro,

Munisipio Bobonaro kobre Postu Maliana Villa ne’ebe detakadu iha suco Ritabou no suco Memo

nomos Postu Atabae iha suco Atabae, Aidabalete no Rairobo. Area targeto seluk mak munisipio

Ainaro ne’ebe kobre postu administrativu Ainaro Villa ne’ebe fokus liu iha suco Casa no suco Ainaro

Villa nomos postu Maubisse maka iha suco Edi.

3. Durasaun Tempu

Survei ne'e hala'o ho durasaun tempu fulan 5,hahu hosi Setembro 2017 to’o Janeiro 2018.

4. Metodologia Survei

1. Survey

Realijasaun atividades survey ne’e halao liu hosi observasaun no intervista direita ba

pesoa grupo alvu hirak ne’ebe identifika husi equipa tuir lista ne’ebe hetan husi

parte ministerio agrikultura parte dirasaun munisipiu no nasional. Atividades ne’e

halao hodi bele hetan informasaun detalhadu sira konaba apoiu tekniku saida deit

mak durante ne’e grupo alvu sira hetan husi parte ministeriu nomos rekursu saida

deit mak sira iha no oinsa komunidade sira utilija iha atividades produtivu ne’ebe

halao hela.

2. FGD

Objetivu husi realijasaun atividades fokus grupo diskusaun ne’e maka hodi bele

tulun equipa sira iha kampo atu bele halibur tan informasaun detalhu husi grupo

benefisiariu sira ho formulasuan ideia,reflesaun no sujestaun sira tuir perguntas

hirak ne’ebe equipa sira prepara ona, liu – liu konaba oinsa sira nia hare konaba

mekanismo apoiu sira,saida mak sai responcabilidade grupo hodi garantia

sustentabilidade, dezaviu sa mak sira infrenta no atu hadiak liu tan ba oin saida deit

mak grupo alvu rekomenda

5. Planu Aktividade Survei

Tabela 1.2. Planu Aktividade Survei iha Munisipiu Bobonaro

No

Tempu

Aktividade

Fatin

1.

Septembro 2017

Treinamentu metodologia/tekniku interview no intrusaun uza tablet

Treinamento konaba Gestaun Financa

Asina MOU

Renovasaun ba indikador iha proposta ho reprejentante TAF

TAF Office Dili

Sekretariadu Rede

Rekrutamento ba Equipa tekniku ba implementa iha terenu

Halibur dadus husi MAP dirasaun Munisipio Ainaro no Bobonaro

Halo koordenasaun ho konsultor hodi hare fali informasaun husi dadus ne’ebe hetan husi MAP

Koordena ho Konsultor ba prepara material ba eqipa Auditoria Sosial

Realija trainamento iha sekretariado no brifing ba eqipa servisu

Asina lista no intrega tablet

Asina kontratu entre sekretariadu Rede Hasatil ho eqipa auditoria social ne’ebe kompostu husi ( koordenador equipa nain rua ba munisipio 2, asisten 2 ba munisipio 2 no enumerador 4 hodi koloka nain 2 ba munisipio idak idak husi munisipio Ainaro no Bobonaro) iha sekretariado

Sekretariadu

2. Outobro 2017 - Novembro

Preparasaun no realijasaun Prelimenary Meeting Munisipio Bobonaro (Postu Maliana Villa no Postu Atabae) Munisipio Ainaro (Postu Ainaro Villa no Postu Maubisse)

Surevey iha Postu Atabae

Surevey iha Postu Maliana

Fokus Group Discution Atabae

Focus Group Discution Maliana

3. Marsu 2018

Realijasaun VALIDASAUN Munisipo Ainaro no Bobonaro

II. REZULTADU SURVEI

Aprezentasaun dadus no diskrisaun rezultadu survei auditoria sosial ne’e sei fahe ba parte rua. Parte

dauluk aprezenta konaba fini no produsaun batar, no informasaun relevante ne’ebe kontribui ba

rezultadu produsaun batar iha Munisipiu Ainaro no Bobonaro. Parte daruak aprezenta konaba fini no

produsaun hare, no informasaun relevante ne’ebe kontribui ba rezultadu produsaun hare iha

Munisipiu Ainaro no Bobonaro.

2.1. Fini no Produsaun Batar

Informasaun jeral konaba respondente sira

Survei auditoria sosial konaba fini no produsaun batar ne’e involve respondente hamutuk 150, na’in

80 hosi Munisipiu Ainaro no na’in 70 hosi Munisipiu Bobonaro. Respondente hosi Munisipiu Ainaro,

mai hosi Postu Administrativu Ainaro (suco 2, aldeia 6) no Postu Administrativu Maubisse (suco 4,

aldeia 13). Respondente hosi

Munisipiu Bobonaro, mai hosi

Postu Administrativu Atabae

(suco 3, aldeia 6) no Postu Administrativu Maliana (suco 2, aldeia 7).

Identidade respondente sira nian bazeia ba kategoria sexu, idade, no nivel edukasaun hosi area

munisipiu rua nian, maka hanesan iha tabela no grafik tuir mai ne'e. Bazeia ba kategoria sexu, hosi

total respondente 150, iha feto na’in 57 (38%) no mane na’in 93 (62%). Numeru respondente no

persentajen bazeia ba sexu iha Postu Administrativu Ainaro, Maubisse, Atabae, no Maliana hanesan

hatudu iha Grafik 1 no Tabel 1.

Feto Mane

Numeru 13 21 34

Persentajen 38,2% 61,8% 100,0%

Numeru 21 25 46

Persentajen 45,7% 54,3% 100,0%

Numeru 34 46 80

Persentajen 42,5% 57,5% 100,0%

Numeru 5 33 38

Persentajen 13,2% 86,8% 100,0%

Numeru 18 14 32

Persentajen 56,3% 43,8% 100,0%

Numeru 23 47 70

Persentajen 32,9% 67,1% 100,0%

Postu Administrativu Ainaro

Maubisse

Total

Bobonaro Postu Administrativu Atabae

Maliana

Total

Tabel 1. Numeru respondente no persentajen bazeia ba sexu

Munisipiu

Sexu

Total

Ainaro

Bazeia ba kompozisaun idade respondente sira nian hanesan iha Tabela 2, hatudu katak

respondente sira hosi

munisipiu rua ne’e

barak liu ho idade

entre tinan 24 to'o 53

(boot liu 60%).

Bazeia ba nivel

edukasaun, hanesan

iha Grafik 2, hatudu

katak respondente

sira barak liu (52%)

mak la asesu ba

edukasaun formal (la

eskola), no sira

ne’ebe eskola barak liu ho nivel edukasaun primaria.

Medida to’os, kolleta, no produsaun batar

Hanesan hatudu iha Tabel 3, medida to’os hosi agrikultor sira iha Munisipiu Ainaro barak liu (55%)

maka ho medida 0.5 to’o 1 ha, tuir fali 42.5% la to’o 0.5 ha, no 2.5% de’it maka boot liu 1 ha. Iha

Munisipiu Bobonaro, barak liu (37.1%) maka ho medida la to’o 0.5 ha, tuir fali 32.9% boot liu 1 ha,

no 30% maka ho medida entre 0.5 to’o 1 ha.

Agrikultor sira hosi munisipiu rua ne’e, barak liu maka halo to’os hodi kuda batar tinan ida dala ida

de’it (haree Tabel 4). Maibe iha Postu Administrativu Ainaro no Maubisse, hatudu kondisaun la

hanesan. Iha Postu Administrativu Ainaro barak liu (79.4%) maka kuda batar dala rua, maibe iha

Postu Administrativu Maubisse 100% kuda batar dala ida de’it.

Konaba produsaun batar kada epoka iha munisipiu rua ne’e, ita bele haree iha Tabel 5 ne’ebe

hatudu rezultadu produsaun batar hosi to’os na’in sira ho kuantidade tonelada ida maka barak liu.

Ida ne’e bele akontese tanba to’os ne’ebe sira iha barak liu ho medida hektar ida ba karaik, no mós

fatór aplikasaun teknolojia no sistema kuda batar ne’ebe sira hala’o ikus-ikus ne’e.

Fini batar

Varieadade batar

ne'ebe agrikultor

sira uza hodi kuda

iha sira-nia to’os

durante tinan

2015 to'o 2017

hanesan iha

Grafik 3, ne’ebe

hatudu katak

maioria agrikultor

sira uza ona fini

ne’ebe Ministeriu

Agrikultura no Peska distribui ba sira. Variedade batar ne’ebe sira uza maka Sele no Noi Mutin, no

sei iha agrikultor balu maka nafatin uza batar lokal. Detalla konaba utilizasaun variedade batar iha

postu administrativu sira hosi Munisipiu Ainaro no Bobonaro ne’e bele haree iha Tabel 6.

Fini batar ne'ebe temi iha leten, iha Grafik 4 hatudu katak agrikultor sira hetan apoiu gratuita hosi

MAP (67%) no sosa hosi agrikultor sira seluk (33%). Batar ne'ebe agrikultor sira produs, sira uza ba

han, fa'an, no rai nu'udar fini hodi kuda fali iha tempu tuir mai. Maioria respondente (72%), hatete

katak sira rai batar ba

fini. Fini ne'e sira rai

uza ka'ut (1.9%), karon

(13%), bidon (37%),

saka simenti fatin

(0.9%), masa jergen

(13%), rai iha hadak

leten (7.4%), tara iha

ai leten (4.6%), no tara

iha toden (22.2%).

Respondente 28% ne'ebe la rai fini hato'o sira-nia razaun katak batar ne’ebe sira produs la sufisiente

ba konsumu familia nian, hetan gratuita hosi MAP, no fuhuk lalais de’it.

Preparasaun rai hodi kuda batar

Pratika hamoos to’os molok kuda batar iha Munisipiu Ainaro no Bobonaro la hanesan (Grafik 5). Iha

Munisipiu Bobonaro pratika sunu fo’er ka aitahan sira iha to’os laran aas liu kompara ho Munisipiu

Ainaro. Maioria agrikultor sira (77%) iha munisipiu rua ne’e mos hala’o atividade fila rai molok kuda

batar. Atividade fila rai ne’e 100% akontese iha Munisipiu Ainaro (haree iha Tabel 7). Agrikultor sira

uza ensada (7%) no traktor (ki’ik 14%, no boot 79%) hodi fila rai.

Traktor ne'ebe agrikultor sira uza hodi fila rai ne’e mai hosi na’in rasik (2.8%), ema seluk nian

(10.2%), no barak liu (87%) mak uza traktor hosi Ministeriu Agrikultura no Peska (MAP). Traktor ema

seluk nian ne'e, agrikultor sira aluga ho folin diferente hosi minimu $10.00 to'o maximu $100.00

depende ba to’os nia luan.

Respondente na’in 94 ne'ebe uza traktor hosi MAP hodi fila sira-nia rai, 81.9% informa katak sira uza

gratuita, sosa mina de'it (6.4%), selu operador de'it (7.4%), no 4.3% maka sosa mina no selu

operador. Montante osan ne'ebe sira hasai hodi sosa mina ka selu operador entre $10.00 to'o

$50.00. Iha Munisipiu Ainaro nian, respondente hotu (100%) dehan sira uza traktor MAP ho gratuita.

Sistema kuda batar

Sistema kuda batar iha Munisipiu Ainaro no Bobonaro, balu kuda batar tuir linha ona maibe iha

balun kuda la tuir linha. Hosi total respondente, 64% maka kuda batar tuir linha. Maibe tuir

munisipiu ida-idak, Munisipiu Ainaro iha 73.8% no Munisipiu Bobonaro iha 52.9% maka kuda batar

tuir linha (Tabel 8).

Utilizasaun adubu no pestisida

Konaba utilizasaun adubu, hosi respondente 150, iha respondente 14 (9.3%) de’it maka dehan uza

adubu, no 136 (90.7%) la uza. Hosi respondente 14 ne'e, iha na'in 7 (50%) uza adubu organik (karau

ten no fabrik nian) no na’in 7 (50%) mak uza adubu kimia (100% uza urea).

Agrikultor sira mos uza pestisida hodi prevene batar hosi moras, maibe foin uitoan de’it mak uza

(7.3%). Sira ne'ebe uza pestisida, barak liu (73%) mak uza pestisida kimia, no 27% de'it mak uza

pestisida organik.

2.2. Fini no Produsaun Hare

Informasaun jeral konaba respondente sira

Survei auditoria sosial konaba fini no produsaun hare ne’e involve respondente hamutuk 190, na’in

77 hosi Munisipiu Ainaro no na’in 113 hosi Munisipiu Bobonaro. Respondente hosi Munisipiu

Ainaro, mai hosi Postu Administrativu Ainaro (Suco Casa, aldeia lima). Respondente hosi Munisipiu

Bobonaro mai hosi Postu Administrativu Atabae (Suco Aidabaleten, aldeia rua) hamutuk na’in 35, no

hosi Postu Administrativu Maliana (Suco Ritabou no Tapo Memo, aldeia 10) hamutuk na’in 78.

Identidade respondente sira nian bazeia ba kategoria sexu, idade, no nivel edukasaun hosi area

munisipiu rua nian, maka hanesan iha tabel no grafik tuir mai ne'e. Bazeia ba kategoria sexu, hosi

total respondente 190, iha feto na’in 38 (20%) no mane na’in 152 (80%). Numeru respondente no

persentajen bazeia ba sexu iha Postu Administrativu Ainaro, Atabae, no Maliana hanesan hatudu iha

Tabel 9.

Respondente sira sira ne’e ho idade minimu tinan 18 no maximu 73. Bazeia ba kompozisaun idade

respondente sira nian hanesan iha Tabel 10, hatudu katak respondente sira hosi munisipiu rua ne’e

barak liu ho idade entre tinan 34 to'o 41.

Bazeia ba nivel edukasaun, hanesan iha Grafik 6, hatudu katak respondente sira barak liu (47%) mak

la asesu ba edukasaun formal (la eskola), no sira ne’ebe eskola barak liu ho nivel edukasaun

primaria.

Medida natar, kolleta, no produsaun hare

Medida natar hosi agrikultor sira-nian iha Munisipiu Ainaro no Bobonaro, barak liu mak iha natar ho

luan 0,5 to'o 1 hektar (ha). Bazeia ba dadus iha Tabel 11, hatudu mai ita katak agrikultor sira iha

munisipiu rua ne’e barak liu mak iha natar ho luan 1 ha ba karaik.

Agrikultor sira mós barak liu (91%) maka halo natar no kolleta dala ida de'it durante tinan ida nia

laran. Ida ne'e akontese, tanba natar balu bele halo iha tempu udan de'it (uza udan been), no sira

seluk halo iha tempu bailoron de'it (uza bee hosi mota).

Produsaun hare kada epoka iha munisipiu rua ne’e minimu 0.5 tonelada no maximu 10 tonelada.

Maioria agrikultor sira (73.7%) kada epoka hetan hare 1 to’o 2 tonelada, 5.8% la to’o 1 tonelada (iha

Postu Administrativu Ainaro), no 19.5% liu hosi 2 tonelada.

Fini hare

Varieadade hare ne'ebe agrikultor sira uza hodi kuda iha sira-nia natar durante tinan 2015 to'o 2017

hanesan iha Grafik 7. Variedade hare ne’ebe sira uza maka Ciherang (iha Maliana de’it),

Mamberamo, IR64 no Nakroma. Variedade Nakroma maka maioria agrikultor sira uza nu’udar iha

munisipiu rua ne’e.

Fini hare ne'e, respondente

sira hatete katak sira simu

gratuita hosi MAP (80%), sosa

hosi agrikultor sira seluk

(17.9%), no simu gratuita hosi

ONG (2.1%).

Hare ne'ebe agrikultor sira

produs, sira uza ba han, fa'an,

no rai nu'udar fini hodi kuda

fali iha tempu tuir mai. Maioria

respondente sira (95.3%),

hatete katak sira sempre rai

hare ba fini. Fini hare ne'e sira rai uza ka'ut (38.1%), karon (36.5%), bidon (22.7%), masa jergen

(1.7%), no silo (1.1%).

Respondente sira ne'ebe la rai fini tanba la sufisiente ba konsume iha sira-nia familia, no sira bele

asesu ba fini ne’ebe konserva hosi assosiasaun agrikultor. Iha Postu Administrativu Maliana, iha ona

asosiasaun agrikultor rua maka produs ka habarak fini hare variedade Nakroma no hetan asistensia

hosi MAP nian. Fini hosi asosiasaun ne'e maka sei fahe ka fa'an ba agrikultor sira.

Preparasaun rai hodi kuda hare

Iha Munisipiu Ainaro no Bobonaro, atividade preparasaun natar hodi kuda hare barak liu maka fila

rai uza traktor (96% uza traktor boot). Hosi respondente 190, iha respondente ida de’it maka hatete

sei uza karau hodi halai natar.

Traktor ne'ebe agrikultor sira uza hodi fila rai

(Grafik 8) mai hosi grupu nian, ema seluk

nian, hosi Ministeriu Agrikultura no Peska.

Traktor ema seluk nian ne'e, agrikultor sira

aluga ho folin diferente hosi minimu $10.00

to'o maximu $200.00 depende ba natar nia

luan.

Agrikultor sira ne'ebe uza traktor grupu nian,

selu ho folin menus hosi $20.00 (48.5%), $20.00 - $40.00 (25.8%), no liu hosi $40.00 (25.8%). Osan

ne'e hodi sosa mina (42.4%), selu operador (6.1%), sosa mina no mselu operador (52.5%).

Agrikultor sira ne'ebe uza traktor MAP nian, informa katak traktor ne’e uza gratuita (58.6%), sosa

mina de'it (17.2%), selu operador de'it (3.4%), sosa mina no selu operador (20.7%). Montante osan

ne'ebe sira hasai hodi sosa mina ka selu operador ne’e entre $10.00 to'o $100.00.

Lala’ok kuda hare

Introdusaun pratika kuda hare tuir linha ne’e

akontese iha tempu okupasaun Indonesia,

maibe to’o agora agrikultor sira halo tuir ho

di’ak. Dadus ne’ebe aprezenta iha Grafik 9

hatudu indikasaun katak agrikultor sira-nia nivel

adoptasaun teknolojia kuda hare tuir linha sei

ki'ik . Ida ne'e presiza servisu maka'as hosi MAP,

liu-liu extensionista sira hodi fahe konhesimentu

no informasaun ba agrikultor sira konaba lala'ok no vantajen hosi pratika agrikultura di'ak inklui

aplikasaun kuda hare tuir linha ne’e.

Bee no kanal irigasaun

Bee ne'ebe agrikultor sira uza hodi halo natar, maihosi udan been no bee mota (Tabel 12). Agrikultor

hosi munisipiu rua ne’e balun halo natar iha tempu udan de’it, ho nune’e sira depende de’it ba udan

been. Agrikultor balun halo natar iha tempu bailoron de’it. Sira bele halo natar depende ba volume

bee hosi mota. Agrikultor sira ne’ebe halo natar dala rua kada tinan uza udan been no bee hosi

mota.

Tipu kanal irigasaun ne'ebe existe iha Munisipiu Ainaro no Bobonaro, balu uza simenti no seluk

seidauk uza simenti.

Adubu no pestisida

Konaba utilizasaun adubu, hosi respondente 190, iha respondente 30 (16%) maka dehan uza adubu,

no sira seluk la uza adubu (Grafik 10). Respondente sira ne'ebe uza adubu ne’e, iha na'in hitu

(23.3%) mak uza adubu organik (karau teen, kompos, no adubu organik hosi fabrik) no na’in 23

(76.7%) mak uza adubu kimia (urea, NPK, no TSP).

Agrikultor sira mos uza pestisida hodi

prevene hare hosi moras. Hosi

respondente 190, iha na'in 121

(63.7%) mak uza pestisida, no na'in 69

(36.3%) maka la uza. Sira ne'ebe uza

pestisida, barak liu (87.6%) mak uza

pestisida kimia, no 12.4% de'it mak

uza pestisida organik.

III. Konkluzaun no Rekomendasaun

3.1. Konkluzaun

Bazeia ba rezultadu analiza dadus ne'ebe aprezenta ona iha tabel, grafik, no interpretasaun sira, lori

ita ba konkluzaun sira hanesan tuir mai ne'e:

1) Membro Asosiasaun no membru grupo agrikultor sira iha Munisipiu Ainaro no Bobonaro

Barak maka la eskola, no sira ne’ebe eskola barak ho nivel edukasaun primaria de’it.

2) Rai potensia ba natar iha munisipiu ne'e sei barak maibe seidauk utiliza ho maximu, tanba

seidauk iha kanal irigasaun adekuadu ne'ebe bele fornese bee hodi halo natar no hasa’e

produsaun.

3) Agrikultor sira-nia rai ba to’os no natar barak liu ho luan hektar ida ba karaik .

4) Adoptasaun variedade hare Nakroma hosi agrikultor a’as ona, maibe variedade Mamberamo

sei ki’ik tebes.

5) Adoptasaun variedade batar Sele no Noi Mutin aas ona, no komunidade balun nafatin uza

batar lokal.

6) Lala’ok kuda batar no hare tuir linha seidauk maximu.

7) Agrikultor barak liu maka fila rai uza traktor.

8) Utilizasaun adubu sei minimu tebes, no sira ne’ebe uza ona adubu barak liu mak uza adubu

kimia.

9) Agrikultor barak mak la uza pestisida, maibe sira ne’ebe uza ona pestisida barak liu uza

pestisida kimia.

3.2. Rekomendasaun

Atu bele garante seguransa aihan rai laran, liuliu atu redus importasaun fos hosi rai liur tuir

Planu Stratejiku Nasional 2011 - 2030, governu Timor-Leste liuhosi Ministeriu Agrikultura no

Peska presiza kria politika no sistema ne'ebe di'ak hodi hatan ba frakeza no dezafiu ne'ebe

seitor ne'e hasoru. Politika no programa ne'ebe MAP presiza halo hodi hasa'e produsaun

hare no batar maka hanesan:

1) Promove nafatin fini hare Nakroma no Mamberamo, no fahe ba agrikultor sira. Hare ne'ebe

existe ona liu-liu IR64 presiza mantein no halo rejenerasaun (hafoun fali);

2) Promove pratika agrikultura di'ak liuhosi aplikasaun tekniku SRI (System of Rice

Intensification) no ICM (Integrated Crops Management);

3) Konstrui irigasaun iha fatin hirak ne'ebe MAP idendifika tiha ona, ho nune'e rai potensia

ne'ebe iha bele utiliza ho maximu;

4) Promove produsaun batar no hare organik liu hosi utilizasaun adubu organik no pestisida

organik;

5) MAP presiza fasilita promove fini rai laran no adaptadu nomos maximija apoiu asistensia

tekniku hodi haforsa ba hasae produsaun agrikula, ho nune'e bele motiva komunidade

agrikultor sira hodi badinas liutan halo to’os no natar;

6) MAP Presiza fo apoiu tekniku no finanseiru ba extensionista ho mekanismu ne'ebe di'ak,

nune'e la difikulta sira-nia servisu hodi fo asistensia ba agrikultor iha suco ida-idak.

7) Apoiu Extensionista sira hodi hamosu pilotu ba fatin studu agrikula entre agrikultor sira

8) Presija tau atensaun no hadia mekanismu koordenasaun entre asosiasaun produsaun fini liu

hosi ANAPROFIKO TL ho MAP hodi garantia sustentabilidade asosiasaun iha kompra,

produsaun no distribuisaun fini iha futuru;

9) Presija hametin koordenasaun hodi prevene utilijasaun pestisida kimiku iha atividades

produsaun;