Relatoriou Final ba - Timor-Leste
Transcript of Relatoriou Final ba - Timor-Leste
Relatoriou Final ba Auditoria Sosial Seitor Agrikultura
“ IMPLEMENTASAUN PROGRAMA HASA'E PRODUSAUN
NO PRODUTIVIDADE SUSTENTAVEL”
I. Introdusaun
1.Objetivu
Objetivu Jeral
Identifika oinsa prosesu halo planu, aproximasaun, involvimentu agrikultor alvu sira, no paritisipasaun komunidade nian hodi tau matan ba lala'ok implementasaun programa/atividade iha area targetu. Ho partisipasaun komunidade nian, bele hatene sedu no foti medidas adekuadu ba naksalak ne'ebe la la'o tuir planu no indikador sira.
Objetivu Spesifiku
Halo auditoria sosial konaba politika fornesementu fini hare no batar nian hosi periodu
2016 -2017;
Avalia ba implementasaun politika fini hare no batar;
Analisa impaktu sira fornesementu fini no produsaun hare no batar nomos impaktu husi
asistensia tekniku husi MAP ba Agrikultor iha area targeto;
Rekomenda reforma politika fornesementu fini hare no batar.
2. Area Survei
Implementasaun atividades Survei ne'e, hala'o iha Munisipio Bobonaro no munisipio Ainaro,
Munisipio Bobonaro kobre Postu Maliana Villa ne’ebe detakadu iha suco Ritabou no suco Memo
nomos Postu Atabae iha suco Atabae, Aidabalete no Rairobo. Area targeto seluk mak munisipio
Ainaro ne’ebe kobre postu administrativu Ainaro Villa ne’ebe fokus liu iha suco Casa no suco Ainaro
Villa nomos postu Maubisse maka iha suco Edi.
3. Durasaun Tempu
Survei ne'e hala'o ho durasaun tempu fulan 5,hahu hosi Setembro 2017 to’o Janeiro 2018.
4. Metodologia Survei
1. Survey
Realijasaun atividades survey ne’e halao liu hosi observasaun no intervista direita ba
pesoa grupo alvu hirak ne’ebe identifika husi equipa tuir lista ne’ebe hetan husi
parte ministerio agrikultura parte dirasaun munisipiu no nasional. Atividades ne’e
halao hodi bele hetan informasaun detalhadu sira konaba apoiu tekniku saida deit
mak durante ne’e grupo alvu sira hetan husi parte ministeriu nomos rekursu saida
deit mak sira iha no oinsa komunidade sira utilija iha atividades produtivu ne’ebe
halao hela.
2. FGD
Objetivu husi realijasaun atividades fokus grupo diskusaun ne’e maka hodi bele
tulun equipa sira iha kampo atu bele halibur tan informasaun detalhu husi grupo
benefisiariu sira ho formulasuan ideia,reflesaun no sujestaun sira tuir perguntas
hirak ne’ebe equipa sira prepara ona, liu – liu konaba oinsa sira nia hare konaba
mekanismo apoiu sira,saida mak sai responcabilidade grupo hodi garantia
sustentabilidade, dezaviu sa mak sira infrenta no atu hadiak liu tan ba oin saida deit
mak grupo alvu rekomenda
5. Planu Aktividade Survei
Tabela 1.2. Planu Aktividade Survei iha Munisipiu Bobonaro
No
Tempu
Aktividade
Fatin
1.
Septembro 2017
Treinamentu metodologia/tekniku interview no intrusaun uza tablet
Treinamento konaba Gestaun Financa
Asina MOU
Renovasaun ba indikador iha proposta ho reprejentante TAF
TAF Office Dili
Sekretariadu Rede
Rekrutamento ba Equipa tekniku ba implementa iha terenu
Halibur dadus husi MAP dirasaun Munisipio Ainaro no Bobonaro
Halo koordenasaun ho konsultor hodi hare fali informasaun husi dadus ne’ebe hetan husi MAP
Koordena ho Konsultor ba prepara material ba eqipa Auditoria Sosial
Realija trainamento iha sekretariado no brifing ba eqipa servisu
Asina lista no intrega tablet
Asina kontratu entre sekretariadu Rede Hasatil ho eqipa auditoria social ne’ebe kompostu husi ( koordenador equipa nain rua ba munisipio 2, asisten 2 ba munisipio 2 no enumerador 4 hodi koloka nain 2 ba munisipio idak idak husi munisipio Ainaro no Bobonaro) iha sekretariado
Sekretariadu
2. Outobro 2017 - Novembro
Preparasaun no realijasaun Prelimenary Meeting Munisipio Bobonaro (Postu Maliana Villa no Postu Atabae) Munisipio Ainaro (Postu Ainaro Villa no Postu Maubisse)
Surevey iha Postu Atabae
Surevey iha Postu Maliana
Fokus Group Discution Atabae
Focus Group Discution Maliana
3. Marsu 2018
Realijasaun VALIDASAUN Munisipo Ainaro no Bobonaro
II. REZULTADU SURVEI
Aprezentasaun dadus no diskrisaun rezultadu survei auditoria sosial ne’e sei fahe ba parte rua. Parte
dauluk aprezenta konaba fini no produsaun batar, no informasaun relevante ne’ebe kontribui ba
rezultadu produsaun batar iha Munisipiu Ainaro no Bobonaro. Parte daruak aprezenta konaba fini no
produsaun hare, no informasaun relevante ne’ebe kontribui ba rezultadu produsaun hare iha
Munisipiu Ainaro no Bobonaro.
2.1. Fini no Produsaun Batar
Informasaun jeral konaba respondente sira
Survei auditoria sosial konaba fini no produsaun batar ne’e involve respondente hamutuk 150, na’in
80 hosi Munisipiu Ainaro no na’in 70 hosi Munisipiu Bobonaro. Respondente hosi Munisipiu Ainaro,
mai hosi Postu Administrativu Ainaro (suco 2, aldeia 6) no Postu Administrativu Maubisse (suco 4,
aldeia 13). Respondente hosi
Munisipiu Bobonaro, mai hosi
Postu Administrativu Atabae
(suco 3, aldeia 6) no Postu Administrativu Maliana (suco 2, aldeia 7).
Identidade respondente sira nian bazeia ba kategoria sexu, idade, no nivel edukasaun hosi area
munisipiu rua nian, maka hanesan iha tabela no grafik tuir mai ne'e. Bazeia ba kategoria sexu, hosi
total respondente 150, iha feto na’in 57 (38%) no mane na’in 93 (62%). Numeru respondente no
persentajen bazeia ba sexu iha Postu Administrativu Ainaro, Maubisse, Atabae, no Maliana hanesan
hatudu iha Grafik 1 no Tabel 1.
Feto Mane
Numeru 13 21 34
Persentajen 38,2% 61,8% 100,0%
Numeru 21 25 46
Persentajen 45,7% 54,3% 100,0%
Numeru 34 46 80
Persentajen 42,5% 57,5% 100,0%
Numeru 5 33 38
Persentajen 13,2% 86,8% 100,0%
Numeru 18 14 32
Persentajen 56,3% 43,8% 100,0%
Numeru 23 47 70
Persentajen 32,9% 67,1% 100,0%
Postu Administrativu Ainaro
Maubisse
Total
Bobonaro Postu Administrativu Atabae
Maliana
Total
Tabel 1. Numeru respondente no persentajen bazeia ba sexu
Munisipiu
Sexu
Total
Ainaro
Bazeia ba kompozisaun idade respondente sira nian hanesan iha Tabela 2, hatudu katak
respondente sira hosi
munisipiu rua ne’e
barak liu ho idade
entre tinan 24 to'o 53
(boot liu 60%).
Bazeia ba nivel
edukasaun, hanesan
iha Grafik 2, hatudu
katak respondente
sira barak liu (52%)
mak la asesu ba
edukasaun formal (la
eskola), no sira
ne’ebe eskola barak liu ho nivel edukasaun primaria.
Medida to’os, kolleta, no produsaun batar
Hanesan hatudu iha Tabel 3, medida to’os hosi agrikultor sira iha Munisipiu Ainaro barak liu (55%)
maka ho medida 0.5 to’o 1 ha, tuir fali 42.5% la to’o 0.5 ha, no 2.5% de’it maka boot liu 1 ha. Iha
Munisipiu Bobonaro, barak liu (37.1%) maka ho medida la to’o 0.5 ha, tuir fali 32.9% boot liu 1 ha,
no 30% maka ho medida entre 0.5 to’o 1 ha.
Agrikultor sira hosi munisipiu rua ne’e, barak liu maka halo to’os hodi kuda batar tinan ida dala ida
de’it (haree Tabel 4). Maibe iha Postu Administrativu Ainaro no Maubisse, hatudu kondisaun la
hanesan. Iha Postu Administrativu Ainaro barak liu (79.4%) maka kuda batar dala rua, maibe iha
Postu Administrativu Maubisse 100% kuda batar dala ida de’it.
Konaba produsaun batar kada epoka iha munisipiu rua ne’e, ita bele haree iha Tabel 5 ne’ebe
hatudu rezultadu produsaun batar hosi to’os na’in sira ho kuantidade tonelada ida maka barak liu.
Ida ne’e bele akontese tanba to’os ne’ebe sira iha barak liu ho medida hektar ida ba karaik, no mós
fatór aplikasaun teknolojia no sistema kuda batar ne’ebe sira hala’o ikus-ikus ne’e.
Fini batar
Varieadade batar
ne'ebe agrikultor
sira uza hodi kuda
iha sira-nia to’os
durante tinan
2015 to'o 2017
hanesan iha
Grafik 3, ne’ebe
hatudu katak
maioria agrikultor
sira uza ona fini
ne’ebe Ministeriu
Agrikultura no Peska distribui ba sira. Variedade batar ne’ebe sira uza maka Sele no Noi Mutin, no
sei iha agrikultor balu maka nafatin uza batar lokal. Detalla konaba utilizasaun variedade batar iha
postu administrativu sira hosi Munisipiu Ainaro no Bobonaro ne’e bele haree iha Tabel 6.
Fini batar ne'ebe temi iha leten, iha Grafik 4 hatudu katak agrikultor sira hetan apoiu gratuita hosi
MAP (67%) no sosa hosi agrikultor sira seluk (33%). Batar ne'ebe agrikultor sira produs, sira uza ba
han, fa'an, no rai nu'udar fini hodi kuda fali iha tempu tuir mai. Maioria respondente (72%), hatete
katak sira rai batar ba
fini. Fini ne'e sira rai
uza ka'ut (1.9%), karon
(13%), bidon (37%),
saka simenti fatin
(0.9%), masa jergen
(13%), rai iha hadak
leten (7.4%), tara iha
ai leten (4.6%), no tara
iha toden (22.2%).
Respondente 28% ne'ebe la rai fini hato'o sira-nia razaun katak batar ne’ebe sira produs la sufisiente
ba konsumu familia nian, hetan gratuita hosi MAP, no fuhuk lalais de’it.
Preparasaun rai hodi kuda batar
Pratika hamoos to’os molok kuda batar iha Munisipiu Ainaro no Bobonaro la hanesan (Grafik 5). Iha
Munisipiu Bobonaro pratika sunu fo’er ka aitahan sira iha to’os laran aas liu kompara ho Munisipiu
Ainaro. Maioria agrikultor sira (77%) iha munisipiu rua ne’e mos hala’o atividade fila rai molok kuda
batar. Atividade fila rai ne’e 100% akontese iha Munisipiu Ainaro (haree iha Tabel 7). Agrikultor sira
uza ensada (7%) no traktor (ki’ik 14%, no boot 79%) hodi fila rai.
Traktor ne'ebe agrikultor sira uza hodi fila rai ne’e mai hosi na’in rasik (2.8%), ema seluk nian
(10.2%), no barak liu (87%) mak uza traktor hosi Ministeriu Agrikultura no Peska (MAP). Traktor ema
seluk nian ne'e, agrikultor sira aluga ho folin diferente hosi minimu $10.00 to'o maximu $100.00
depende ba to’os nia luan.
Respondente na’in 94 ne'ebe uza traktor hosi MAP hodi fila sira-nia rai, 81.9% informa katak sira uza
gratuita, sosa mina de'it (6.4%), selu operador de'it (7.4%), no 4.3% maka sosa mina no selu
operador. Montante osan ne'ebe sira hasai hodi sosa mina ka selu operador entre $10.00 to'o
$50.00. Iha Munisipiu Ainaro nian, respondente hotu (100%) dehan sira uza traktor MAP ho gratuita.
Sistema kuda batar
Sistema kuda batar iha Munisipiu Ainaro no Bobonaro, balu kuda batar tuir linha ona maibe iha
balun kuda la tuir linha. Hosi total respondente, 64% maka kuda batar tuir linha. Maibe tuir
munisipiu ida-idak, Munisipiu Ainaro iha 73.8% no Munisipiu Bobonaro iha 52.9% maka kuda batar
tuir linha (Tabel 8).
Utilizasaun adubu no pestisida
Konaba utilizasaun adubu, hosi respondente 150, iha respondente 14 (9.3%) de’it maka dehan uza
adubu, no 136 (90.7%) la uza. Hosi respondente 14 ne'e, iha na'in 7 (50%) uza adubu organik (karau
ten no fabrik nian) no na’in 7 (50%) mak uza adubu kimia (100% uza urea).
Agrikultor sira mos uza pestisida hodi prevene batar hosi moras, maibe foin uitoan de’it mak uza
(7.3%). Sira ne'ebe uza pestisida, barak liu (73%) mak uza pestisida kimia, no 27% de'it mak uza
pestisida organik.
2.2. Fini no Produsaun Hare
Informasaun jeral konaba respondente sira
Survei auditoria sosial konaba fini no produsaun hare ne’e involve respondente hamutuk 190, na’in
77 hosi Munisipiu Ainaro no na’in 113 hosi Munisipiu Bobonaro. Respondente hosi Munisipiu
Ainaro, mai hosi Postu Administrativu Ainaro (Suco Casa, aldeia lima). Respondente hosi Munisipiu
Bobonaro mai hosi Postu Administrativu Atabae (Suco Aidabaleten, aldeia rua) hamutuk na’in 35, no
hosi Postu Administrativu Maliana (Suco Ritabou no Tapo Memo, aldeia 10) hamutuk na’in 78.
Identidade respondente sira nian bazeia ba kategoria sexu, idade, no nivel edukasaun hosi area
munisipiu rua nian, maka hanesan iha tabel no grafik tuir mai ne'e. Bazeia ba kategoria sexu, hosi
total respondente 190, iha feto na’in 38 (20%) no mane na’in 152 (80%). Numeru respondente no
persentajen bazeia ba sexu iha Postu Administrativu Ainaro, Atabae, no Maliana hanesan hatudu iha
Tabel 9.
Respondente sira sira ne’e ho idade minimu tinan 18 no maximu 73. Bazeia ba kompozisaun idade
respondente sira nian hanesan iha Tabel 10, hatudu katak respondente sira hosi munisipiu rua ne’e
barak liu ho idade entre tinan 34 to'o 41.
Bazeia ba nivel edukasaun, hanesan iha Grafik 6, hatudu katak respondente sira barak liu (47%) mak
la asesu ba edukasaun formal (la eskola), no sira ne’ebe eskola barak liu ho nivel edukasaun
primaria.
Medida natar, kolleta, no produsaun hare
Medida natar hosi agrikultor sira-nian iha Munisipiu Ainaro no Bobonaro, barak liu mak iha natar ho
luan 0,5 to'o 1 hektar (ha). Bazeia ba dadus iha Tabel 11, hatudu mai ita katak agrikultor sira iha
munisipiu rua ne’e barak liu mak iha natar ho luan 1 ha ba karaik.
Agrikultor sira mós barak liu (91%) maka halo natar no kolleta dala ida de'it durante tinan ida nia
laran. Ida ne'e akontese, tanba natar balu bele halo iha tempu udan de'it (uza udan been), no sira
seluk halo iha tempu bailoron de'it (uza bee hosi mota).
Produsaun hare kada epoka iha munisipiu rua ne’e minimu 0.5 tonelada no maximu 10 tonelada.
Maioria agrikultor sira (73.7%) kada epoka hetan hare 1 to’o 2 tonelada, 5.8% la to’o 1 tonelada (iha
Postu Administrativu Ainaro), no 19.5% liu hosi 2 tonelada.
Fini hare
Varieadade hare ne'ebe agrikultor sira uza hodi kuda iha sira-nia natar durante tinan 2015 to'o 2017
hanesan iha Grafik 7. Variedade hare ne’ebe sira uza maka Ciherang (iha Maliana de’it),
Mamberamo, IR64 no Nakroma. Variedade Nakroma maka maioria agrikultor sira uza nu’udar iha
munisipiu rua ne’e.
Fini hare ne'e, respondente
sira hatete katak sira simu
gratuita hosi MAP (80%), sosa
hosi agrikultor sira seluk
(17.9%), no simu gratuita hosi
ONG (2.1%).
Hare ne'ebe agrikultor sira
produs, sira uza ba han, fa'an,
no rai nu'udar fini hodi kuda
fali iha tempu tuir mai. Maioria
respondente sira (95.3%),
hatete katak sira sempre rai
hare ba fini. Fini hare ne'e sira rai uza ka'ut (38.1%), karon (36.5%), bidon (22.7%), masa jergen
(1.7%), no silo (1.1%).
Respondente sira ne'ebe la rai fini tanba la sufisiente ba konsume iha sira-nia familia, no sira bele
asesu ba fini ne’ebe konserva hosi assosiasaun agrikultor. Iha Postu Administrativu Maliana, iha ona
asosiasaun agrikultor rua maka produs ka habarak fini hare variedade Nakroma no hetan asistensia
hosi MAP nian. Fini hosi asosiasaun ne'e maka sei fahe ka fa'an ba agrikultor sira.
Preparasaun rai hodi kuda hare
Iha Munisipiu Ainaro no Bobonaro, atividade preparasaun natar hodi kuda hare barak liu maka fila
rai uza traktor (96% uza traktor boot). Hosi respondente 190, iha respondente ida de’it maka hatete
sei uza karau hodi halai natar.
Traktor ne'ebe agrikultor sira uza hodi fila rai
(Grafik 8) mai hosi grupu nian, ema seluk
nian, hosi Ministeriu Agrikultura no Peska.
Traktor ema seluk nian ne'e, agrikultor sira
aluga ho folin diferente hosi minimu $10.00
to'o maximu $200.00 depende ba natar nia
luan.
Agrikultor sira ne'ebe uza traktor grupu nian,
selu ho folin menus hosi $20.00 (48.5%), $20.00 - $40.00 (25.8%), no liu hosi $40.00 (25.8%). Osan
ne'e hodi sosa mina (42.4%), selu operador (6.1%), sosa mina no mselu operador (52.5%).
Agrikultor sira ne'ebe uza traktor MAP nian, informa katak traktor ne’e uza gratuita (58.6%), sosa
mina de'it (17.2%), selu operador de'it (3.4%), sosa mina no selu operador (20.7%). Montante osan
ne'ebe sira hasai hodi sosa mina ka selu operador ne’e entre $10.00 to'o $100.00.
Lala’ok kuda hare
Introdusaun pratika kuda hare tuir linha ne’e
akontese iha tempu okupasaun Indonesia,
maibe to’o agora agrikultor sira halo tuir ho
di’ak. Dadus ne’ebe aprezenta iha Grafik 9
hatudu indikasaun katak agrikultor sira-nia nivel
adoptasaun teknolojia kuda hare tuir linha sei
ki'ik . Ida ne'e presiza servisu maka'as hosi MAP,
liu-liu extensionista sira hodi fahe konhesimentu
no informasaun ba agrikultor sira konaba lala'ok no vantajen hosi pratika agrikultura di'ak inklui
aplikasaun kuda hare tuir linha ne’e.
Bee no kanal irigasaun
Bee ne'ebe agrikultor sira uza hodi halo natar, maihosi udan been no bee mota (Tabel 12). Agrikultor
hosi munisipiu rua ne’e balun halo natar iha tempu udan de’it, ho nune’e sira depende de’it ba udan
been. Agrikultor balun halo natar iha tempu bailoron de’it. Sira bele halo natar depende ba volume
bee hosi mota. Agrikultor sira ne’ebe halo natar dala rua kada tinan uza udan been no bee hosi
mota.
Tipu kanal irigasaun ne'ebe existe iha Munisipiu Ainaro no Bobonaro, balu uza simenti no seluk
seidauk uza simenti.
Adubu no pestisida
Konaba utilizasaun adubu, hosi respondente 190, iha respondente 30 (16%) maka dehan uza adubu,
no sira seluk la uza adubu (Grafik 10). Respondente sira ne'ebe uza adubu ne’e, iha na'in hitu
(23.3%) mak uza adubu organik (karau teen, kompos, no adubu organik hosi fabrik) no na’in 23
(76.7%) mak uza adubu kimia (urea, NPK, no TSP).
Agrikultor sira mos uza pestisida hodi
prevene hare hosi moras. Hosi
respondente 190, iha na'in 121
(63.7%) mak uza pestisida, no na'in 69
(36.3%) maka la uza. Sira ne'ebe uza
pestisida, barak liu (87.6%) mak uza
pestisida kimia, no 12.4% de'it mak
uza pestisida organik.
III. Konkluzaun no Rekomendasaun
3.1. Konkluzaun
Bazeia ba rezultadu analiza dadus ne'ebe aprezenta ona iha tabel, grafik, no interpretasaun sira, lori
ita ba konkluzaun sira hanesan tuir mai ne'e:
1) Membro Asosiasaun no membru grupo agrikultor sira iha Munisipiu Ainaro no Bobonaro
Barak maka la eskola, no sira ne’ebe eskola barak ho nivel edukasaun primaria de’it.
2) Rai potensia ba natar iha munisipiu ne'e sei barak maibe seidauk utiliza ho maximu, tanba
seidauk iha kanal irigasaun adekuadu ne'ebe bele fornese bee hodi halo natar no hasa’e
produsaun.
3) Agrikultor sira-nia rai ba to’os no natar barak liu ho luan hektar ida ba karaik .
4) Adoptasaun variedade hare Nakroma hosi agrikultor a’as ona, maibe variedade Mamberamo
sei ki’ik tebes.
5) Adoptasaun variedade batar Sele no Noi Mutin aas ona, no komunidade balun nafatin uza
batar lokal.
6) Lala’ok kuda batar no hare tuir linha seidauk maximu.
7) Agrikultor barak liu maka fila rai uza traktor.
8) Utilizasaun adubu sei minimu tebes, no sira ne’ebe uza ona adubu barak liu mak uza adubu
kimia.
9) Agrikultor barak mak la uza pestisida, maibe sira ne’ebe uza ona pestisida barak liu uza
pestisida kimia.
3.2. Rekomendasaun
Atu bele garante seguransa aihan rai laran, liuliu atu redus importasaun fos hosi rai liur tuir
Planu Stratejiku Nasional 2011 - 2030, governu Timor-Leste liuhosi Ministeriu Agrikultura no
Peska presiza kria politika no sistema ne'ebe di'ak hodi hatan ba frakeza no dezafiu ne'ebe
seitor ne'e hasoru. Politika no programa ne'ebe MAP presiza halo hodi hasa'e produsaun
hare no batar maka hanesan:
1) Promove nafatin fini hare Nakroma no Mamberamo, no fahe ba agrikultor sira. Hare ne'ebe
existe ona liu-liu IR64 presiza mantein no halo rejenerasaun (hafoun fali);
2) Promove pratika agrikultura di'ak liuhosi aplikasaun tekniku SRI (System of Rice
Intensification) no ICM (Integrated Crops Management);
3) Konstrui irigasaun iha fatin hirak ne'ebe MAP idendifika tiha ona, ho nune'e rai potensia
ne'ebe iha bele utiliza ho maximu;
4) Promove produsaun batar no hare organik liu hosi utilizasaun adubu organik no pestisida
organik;
5) MAP presiza fasilita promove fini rai laran no adaptadu nomos maximija apoiu asistensia
tekniku hodi haforsa ba hasae produsaun agrikula, ho nune'e bele motiva komunidade
agrikultor sira hodi badinas liutan halo to’os no natar;
6) MAP Presiza fo apoiu tekniku no finanseiru ba extensionista ho mekanismu ne'ebe di'ak,
nune'e la difikulta sira-nia servisu hodi fo asistensia ba agrikultor iha suco ida-idak.
7) Apoiu Extensionista sira hodi hamosu pilotu ba fatin studu agrikula entre agrikultor sira
8) Presija tau atensaun no hadia mekanismu koordenasaun entre asosiasaun produsaun fini liu
hosi ANAPROFIKO TL ho MAP hodi garantia sustentabilidade asosiasaun iha kompra,
produsaun no distribuisaun fini iha futuru;
9) Presija hametin koordenasaun hodi prevene utilijasaun pestisida kimiku iha atividades
produsaun;