Purchase from to remove the watermark ...bib.irb.hr/datoteka/1046159.Rogale_PIFT_2019.pdfDr. sc....

A-PDF Merger DEMO : Purchase from www.A-PDF.com to remove the watermark

http://www.a-pdf.com

�vonko Benčić, urednik

POVIJEST I FILOZOFIJA TEHNIKE 8. simpozij PIFT 2019.

Urednik:

prof. dr. sc. Zvonko Benčić

Recenzenti:

prof. dr. sc. Zvonko Benčić dr. sc. Branko Han�ek

Grafičke ilustracije:

emer. prof. dr. sc. Vilko Žiljak

Lektura:

GRAPA d.o.o., Zagreb

Grafička priprema:

GRAPA d.o.o., Zagreb

Nakladnik:

KIKLOS – KRUG KNJIGE d.o.o.

ISBN: 978-953-7992-17-0

CIP �apis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knji�nice u Zagrebu

pod brojem 001048118.

Tisak:

Denona d.o.o., Zagreb, 2019.

Zvonko Benčić urednik

POVIJEST I FILOZOFIJA TEHNIKE

8. simpozij PIFT 2019.

KIKLOS – KRUG KNJIGE Zagreb, 2019.

IV Povijest i filozofija tehnike 2019.

Organi�atori

HRO CIGRÉ

Pokrovitelji

FER

Hrvatska sekcija IEEE

Interesna skupina do�ivotnih članova Hrvatske sekcije IEEE

Programski odbor

Doc. dr. sc. Ivan Bahun Končar � Električna vo�ila

Prof. dr. sc. Zvonko Benčić FER, HRO CIGR�

Izv. prof. dr. sc. Gordan Gledec (pred.) FER

Dr. sc. Marijana Borić HAZU

Akad. prof. dr. sc. Leo Budin FER, HAZU

Prof. dr. sc. Franjo Jović ETFOS

Dr. sc. Iva Kurelac HAZU

Josip Moser, dipl. ing. EDZ

Prof. dr. sc. Alfredo Višković FER, Energy Platform Living Lab

Doc. dr. sc. Mladen Zeljko Energetski institut Hrvoje Po�ar

Organi�acijski odbor

Prof. dr. sc. Zvonko Benčić (pred.) FER, HRO CIGR�

Dr. sc. Bo�idar Filipović-Grčić HRO CIGR�

Dr. sc. Branko Han�ek HAZU

Mr. sc. Ernst Mihalek EDZ

Prof. dr. sc. Viktor Šunde FER, HRO CIGRÉ

Mr. sc. Želimir Volf EDZ

Tumač kratica

EDZ Elektrotehničko društvo Zagreb

EI HP Energetski institut Hrvoje Po�ar

FER Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva

FERIT Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek

HAZU Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

HRO CIGR� Hrvatski ogranak Me�unarodnog vijeća �a velike elektroenergetske sustave

IEEE Institute of Electrical and Electronics Engineers

Sadr�aj

Predgovor .................................................................................................XIII

1. Priroda, tehnika i društvo

Ekonomija i tehnika (uvodno predavanje) (Ljubo Jurčić) .................1

Fizika i tehnika (uvodno predavanje) (Krunoslav Pisk) ..................37

Etički i�a�ovi umjetne inteligencije i robotike (uvodno predavanje) (Tomislav Bracanović) ...........................................................59

Nuklearna energija fisije za zaustavljanje globalnog zatopljenjav (pozvano predavanje) (Vladimir Knapp) .......................................79

In�enjerstvo i filo�ofija in�enjerstva (Krešimir Cerovac) ........................89

Znaci vremena (Miroslav Matasović) ...................................................... 111

Antagonizam Marcuseva razumijevanja tehnike (Damir Sekulić, Martina Volarević) ............................................129

Kognitivna kibernetika za novu povijest i filozofiju tehnike (Zdenko Bala�, Marino Marijan Ninčević) ................................. 151

Tehnologija s primjerima i modelom koji sadr�i tri determini�ma (Davorin Brkić) ............................................................................ 171

Utjecaj spo�naja o elektricitetu na društvo 19. stoljeća (Miroslav K�epela) .......................................................................207

2. �nanost i nastava

Nastava fi�ike na Kraljevskoj tehničkoj visokoj školi / Tehničkom fakultetu / Elektrotehničkom fakultetu / Fakultetu elektrotehnike i računarstva od 1919. do 2004. godine (Lahorija Bistričić, Višnja Henč-Bartolić) ..................................249

Uloga matematičkih modela u projektiranju električkih ure�aja (Ivan Flegar).................................................................................269

X Povijest i filozofija tehnike 2019.

Entropija, proces i informacija (Franjo Jović) ........................................293

Trisekcije i polisekcije gonusa šestarom i ravnalom (Zoran Bobič Šonc) ...................................................................... 317

Otkriće periodnog sustava elemenata i njegov utjecaj na hrvatsku kemiju (Klara Bošković, Vanja Flegar, Su�ana Inić) ................ 341

Visokoškolski ud�benici matematike Marija Kiseljaka (Ivica Vuković, An�a Valent, Branko Han�ek, Željko Hanjš)..... 357

Iskustva s matematičkom tipografijom na Zavodu �a primijenjenu matematiku Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (Darko Žubrinić) .....................................383

Ra�voj i implementacija višeg i visokog obra�ovanja u gradu Bihaću − Bosna i Hercegovina (Isak Karabegović, Husein Pašagić) ....407

Stota obljetnica tehničkog obra�ovanja u Hrvatskoj (Josip Moser) .......445

Stručna ekskur�ija apsolvenata elektrotehnike 1964. godine (Želimir Volf ) .......................................................................457

3. �nanost i proi�vodnja

Projekt Rekonstrukcija − amjena redoslijeda fa�a i otočni rad hrvatskog i BiH elektroenergetskog sustava – neočekivani preduvjeti �a pove�ivanje dvaju europskih elektroenergetskih sustava (uvodno predavanje) (Ivica Toljan) ........................................................................479

Znanost i gospodarstvo � kako i�aći i� “slijepe ulice” (Marijan O�anić) .......................................................................... 513

Inovacijski centar Nikola Tesla � Budućnost početka (Nedjeljko Perić) .......................................................................... 531

Uvod u povijest i politike energetskih tranzicija (Alfredo Višković) ...... 615

Transformacije elektroenergetskog sektora − novi poslovni model (Alfredo Višković, Damir Crnković) ...................................629

Područje elektromagnetske kompatibilnosti u Elektrotehničkom institutu Rade Končar (1972. – 1900.) (Jandro Šimić, Zvonko Benčić) ...641

Povijest automatskih ure�aja � automata, preteče robota (Gojko Nikolić) .............................................................................667

Sadr�aj XI

Proi�vodnja računskih pomagala u Hrvatskoj (Boris Halas�) ................687

Ra�voj primjene računala u istočnoj Hrvatskoj (Darko Fischer) ..........735

Povijest proi�vodnje gramofonskih ploča u Hrvatskoj

(Veljko Lipovšćak) ........................................................................ 751

Prikaz nekoliko revitalizacija elektromotornih pogona dizalica

od 2006. do 2017. godine (Josip Zdenković) ...............................795

Uspjesi i nedopustive nedaće kutinske “Petrokemije”

(Tomislav Jerala) .......................................................................... 817

Jugoturbina Karlovac od 1949. do 1992. gopdine

(Mirko Butković, Petar Fleković, Simo Lončar,

Tomislav Kuhar) ...........................................................................841

Moj rad u podu�eću Merkantile od 1970. do 1973. godine

(Želimir Volf) ...............................................................................857

4. Životopisne bilješke o �nanstvenicima

Stogodišnjica ro�enja profesora Radenka Wolfa

(Višnja Wolf Kmetić) ....................................................................881

Profesor geometrije Dominik Palman (Senj, 1924. – Zagreb, 2006.)

(Darko Veljan:) .............................................................................923

Profesor Mladen Dokmanić i njegov doprinos i�boru naponskih

razina te razvitku hrvatskog elektroenegetskog sustava

(Ernst Mihalek) .............................................................................941

Više o Zagrebu i matematici (Darko Veljan) ..........................................951

Kako je Émilie du Châtelet dopunila Isaaca Newtona

(Darko Iveković) ..........................................................................961

5. Stručna i �nanstvena društva

Hrvatska in�enjerska baština u časopisu Journal of Energy (Energija)

(Goran Slipac) ..............................................................................973

Anali�a va�nosti časopisa Zemlja i svemir (1956. − 1970.)

za hrvatsku astronomiju (Tatjana Kren) ....................................1003

Glasnik Hrvatskog društva �a sustave � Sustavsko mišljenje

(Marijan Andrašec) .................................................................... 1039

6. Očuvanje hrvatske tehničke baštine

Hrvatska tehnička enciklopedija � Portal hrvatske tehničke baštine (Zdenko Jecić) ............................................................................ 1057

Povijest industrije � što je to, �ašto nam treba i kako je proučavati (Marijan O�anić) ........................................................................ 1079

Bliska infracrvena spektroskopija sivih bojila �a sigurnost računalske grafike (Jana Žiljak Gršić, Denis Jurečić, Vilko Žiljak) .......... 1101

Zbirka niskofrekvencijskih izvora signala (Siniša Fajt, Željko Kne�ić, Darko Lukša, Dubravko Rogale) ....1115

Osnivanje �birke električnih i optičkih sprava u Hrvatskoj (Branko Han�ek) ........................................................................ 1135

Ispravak – Zbornika PIFT 2018. ............................................................ 1149

Dubravko Rogale, Darko Lukša, Siniša Fajt, Željko Kne�ić

�birka niskofrekvencijskih i�vora signala

Sa�etak: Prika�ana je �birka i tehnički podaci 48 niskofrekvencijskih i�vo-ra signala pohranjenih u Prvoj hrvatskoj zbirci mjerne i komunikacijske opreme. Opisano je 17 generatora sinusnih frekvencija i generatora funkci-ja i�vedenih u cijevnoj i poluvodičkoj tehnici po�nate slovenske tvrtke Iskra, čiji su ure�aji dominirali u srednjoškolskom obra�ovanju i servisima. Nadalje, opisana su tri i�vora signala i�ra�ena u Hrvatskoj u tvornicama Elektronika i Bagat (Zadar) te šest često korištenih i�vora tt. Philips. Tako-�er je opisano 12 profesionalnih niskofrekvencijskih i�vora signala koji su se koristili u istra�ivačkim institucijama te laboratorijima tehničkih fakul-teta u Hrvatskoj te deset jednostavnijih izvora namijenjenih servisima, sred-njoškolskoj uporabi i osobnoj amaterskoj uporabi.

Ključne riječi: artefakti mjerne i komunikacijske tehnike, generatori funk-cija, Hrvatska tehnička baština, niskofrekvencijski i�vori signala, tongeneratori

Uvod

Niskofrekvencijski i�vori signala va�an su dio hrvatske tehničke baštine s ob�irom na to da su se u Hrvatskoj počeli koristiti još prije Drugog svjetskog rata, pri čemu se koristila cijevna tehnika �a generiranje signala. Poslije se prešlo na poluvodičku tran�istorsku tehniku, nakon koje je uslijedila primjena analognih integriranih sklopova za generiranje sinusoidalnih, trokutnih i pravokutnih signa-la te digitalne elektronike �a rad u digitalnim i računalnim sustavima. U radu je prikazano 48 niskofrekvencijskih izvora signala, koji su pohranjeni u Prvoj hrvat-skoj zbirci mjerne i komunikacijske opreme. Zbirka je prvi put javnosti prikazana na 7. simpoziju Povijest i filozofija tehnike 2018. godine [1].

1116 Povijest i filozofija tehnike 2019.

Zbirka je najvećim dijelom nastajala donacijama brojnih �aljubljenika i po-štovatelja tehničkog stvaralaštva i ingenio�nosti, ali i otkupom i�lo�aka na ra-�ličitim sajmovima i putem oglasnika kad je trebalo tematski kompletirati po-jedine cjeline. Mnogi ure�aji donirani su u tehnički neispravnom stanju, električni, elektronički i mehanički nefunkcionalni, nekompletni i fi�ički ošte-ćeni, be� ikakve tehničke popratne dokumentacije. Stoga je ulagan velik napor u njihov popravak i obnovu, barem do razine koja osigurava daljnju dugotrajnu pohranu.

Zbirka je još uvijek u nastajanju. U ovom trenutku ula�u se veliki napori da se na adekvatan način i�lošci poprave, restauriraju, pohrane, katalogi�iraju i predstave javnosti. Spomenuta �birka mo�e se pogledati na web-stranici http://web.hamradio.hr/9a9dr/museum.html [2]. Podijeljena je u dvije glavne skupine, u skupinu komunikacijske i u skupinu mjerne opreme. U dijelu mjerne opreme mo�e se pogledati poglavlje generatora frekvencije, koje je podijeljeno na ge-neratore niskih frekvencija s 48 i�lo�aka i na generatore visokih frekvencija s 38 i�lo�aka. U članku su prika�ani niskofrekvencijski generatori koji su se ko-ristili u hrvatskim istra�ivačkim laboratorijima, sveučilišnim i srednjoškolskim ustanovama, tvornicama, servisima i privatnoj amaterskoj uporabi.

1. Niskofrekvencijski i�vori signala

Spomenutih 48 i�lo�aka svrstano je u nekoliko skupina. U prvoj je skupini 17 i�vora niskofrekvencijskih signala po�nate slovenske tvornice Iskra − Kranj, koja je dominirala u proi�vodnji elektroničkih mjernih ure�aja u Jugoslaviji. Na�alost, u Hrvatskoj nije postojala proi�vodnja niskofrekvencijskih i�vora si-gnala pa su prika�ana samo tri dostupna artefakta. Nadalje su prika�ani ure�aji tvornica Philips, Hewlett Packard, Rohde & Schwarz, Orion, Krohn-Hite, He-athit, Grundig i nekih manje po�natih proi�vo�ača.

1.1. Niskofrekvencijski i�vori signala tvornice Iskra, Slovenija

Slovenska tvornica Iskra proi�vodila je široku paletu niskofrekvencijskih i visokofrekvencijskih i�vora signala. Ure�aji su nosili o�naku MA (najvjerojat-nije pokratu od merilni aparat) i četvero�namenkastu brojčanu o�naku. Brojča-na o�naka serije niskofrekvencijskih i�vora signala počela je o�nakom 3600, visokofrekvencijskih izvora signala oznakom 3700, a generatora funkcija ozna-kom 3730.

Na slici 1. prikazan je niskofrekvencijski MA 3601 RC GENERATOR. Generator je i�ra�en u cijevnoj tehnici i predstavlja prvi Iskrin

D. Rogale i dr.: Zbirka niskofrekvencijskih izvora signala 1117

niskofrekvencijski i�vor. Imao je tri frekvencijska područja s kojima su pokri-vene frekvencije od 20 H� do 20 kH� (audio frekvencijsko područje). Za svako područje na�načene su frekvencije na kru�noj skali, a i�la�na amplituda mogla se grubo namjestiti s pomoću preklopnika od praktički 0,5 mV do 10 V. I�la� je bio i�veden s pomoću koaksijalnog priključka amphenol.

Poslije je Iskra, prema istoj električnoj shemi, i�radila novi model MA 3602 RC GENERATOR, prika�an na slici 2. Očito je bila riječ o dobro pogo-�enoj električnoj shemi pa je tvornica ostavila jednake vanjske preklopnike i potenciometre s istim vrijednostima područja frekvencija i i�la�nih napona, samo je osuvremenjen di�ajn ure�aja, a kru�na skala �amijenjena linearnom.

Tvornica očito nije povećavala redni broj o�nake prema kronološkom re-doslijedu nastanka ure�aja, tako da je pod o�nakom MA 3604 RC GENERA-TOR na tr�ište plasiran poluvodički RC-generator prika�an na slici 3. Genera-tor proi�vodi sinusne valne oblike u četirima frekvencijskim područjima: od 17 H� do 200 kH�, a amplituda se mo�e podešavati u rasponu od 1 mV do 1 V u četirima amplitudnim područjima.

Na slici 4. prikazan je RC-generator oznake MA 3605 RC GENERATOR, koji više nema analognu skalu, nego je ona �amijenjena digitalnim �aslonom na kojem se prika�uje frekvencija. Podešavanje frekvencije obavlja se helikoidnim potenciometrom s deset okretaja. Ostale tehničke karakteristike jednake su pret-hodnom RC-generatoru.

Na slici 5. prikazan je cijevni RC-generator pod oznakom MA 3615 RC GENERATOR. Prema di�ajnu ure�aja moglo bi se �aključiti da je nastao u ra�doblju nakon pojave generatora MA 3601. Za njega je karakteristično da ima četiri frekvencijska područja od 20 H� do 200 kH�, ali samo jednu polukru�nu skalu �a sva četiri frekvencijska područja. I�la�na amplituda podešava se sko-kovito s pomoću preklopnika s devet polo�aja, a fino podešavanje i�vodi se potenciometrom. I�la�na amplituda mo�e biti u području od 1 mV do 10 V.

U cijevnoj tehnici tvornica je poslije plasirala na tr�ište pojednostavnjen niskofrekvencijski generator pod oznakom MA 3616E AUDIO OSCILLA-TOR, slika 6., s polukru�nom skalom i četirima frekvencijskim područjima od 18 Hz do 200 kHz i samo jednim potenciometrom za amplitudu izlaznog signa-la. Ure�aj je bio namijenjen i�vo�u, s ob�irom na to da su o�nake na njemu pisane na engleskom je�iku. Di�ajnom gotovo jednak ure�aj plasiran je i sa slovenskim oznakama MA 3616S RC GENERATOR, slika 7.

Na slici 8. prika�an je tako�er cijevni ure�aj starije generacije o�nake MA 3621 RC GENERATOR, koji konstrukcijski i di�ajnom podsjeća na nasljedni-ka ure�aja MA 3601. Za njega je karakteristično da radi u frekvencijskom po-dručju od 50 H� do 500 kH�, što je ra�mjerno visoka frekvencija �a dotadašnji Iskrin ra�voj. Za ure�aj je karakteristično i to da je imao ugra�en cijevni elek-tronski voltmetar pa se izlazna amplituda signala mogla vrlo precizno podesiti.


Sl. 1.: MA 3601 RC GENERATOR Sl. 2.: MA 3602 RC GENERATOR

Sl. 3.: MA 3604 RC GENERATOR Sl. 4.: MA 3605 RC GENERATOR

Sl. 6.: MA 3616E AUDIO OSCILATORSl. 5.: MA 3615 RC GENERATOR


Sl. 7.: MA 3616S RC GENERATOR Sl. 8.: MA 3621 RC GENERATOR

Sl. 9.: MA 3640 SINE WAVE GENERATOR

Sl. 10.: MA 3651 GENERATOR AND LEVEL METER

Sl. 11.: MA 3680 DVOTONSKI GENERATOR

Sl. 12.: MA 3730 FUNCTION GENERATOR


Jedan od modernijih poluvodičkih ure�aja, o�nake MA 3640 SINE WAVE GENERATOR, prika�an je na slici 9. Načelno, ure�aj se sastoji od dvaju ne-zavisnih mjernih instrumenata: digitalnog mjerila frekvencije i generatora sinu-snog signala koji mogu raditi neovisno jedan o drugom ili �ajedno, čime se omogućava vrlo preci�no podešavanje frekvencije. Ure�aj mo�e generirati sinu-sni valni oblik frekvencija od 10 H� do 1 MH� u pet frekvencijskih područja, a i�la�ni napon u rasponu od 1 mV do 1 V u četirima amplitudnim područjima.

Na slici 10. prika�an je Iskrin ure�aj MA 3651 GENERATOR AND LE-VEL METER. Za ure�aj ne postoji nikakva tehnička dokumentacija niti mu je po�nata točna namjena. Mo�e se samo �aključiti da mu je vjerojatno uporaba bila u telefoniji s ob�irom na ula�e i i�la�e od 600 � i u rasponu govornih frekvencija.

Ra�mjerno suvremen ure�aj �a vojnu uporabu ispitivanja SSB primopredaj-nika (engl. single side band), Iskra je razvila pod oznakom MA 3680 DVO-TONSKI GENERATOR, slika 11. Ure�aj mo�e raditi s i�la�nim tonom od 1500 H� i dvama tonovima od 700 H� i 1700 H�. I�la�na amplituda mo�e mu se podesiti od 0,1 mV do 300 mV kontinuirano u sedam područja, što odgova-ra ra�inama mikrofonskih signala. Ure�aj se koristi u mjernom kompletu s is-pravljačem, mjerilima visokofrekvencijske snage s mogućnošću mjerenja SWR odnosa (reflektirane snage i� antene radioure�aja), mjerilom niskofrekvencijske snage i digitalnog mjerila frekvencije. Spomenuti mjerni komplet tako�er se nalazi u postavu zbirke.

Nakon spomenute skupine niskofrekvencijskih izvora sinusnih signala Iskra je počela proi�vodnju t�v. generatora funkcija, koji su mogli generirati signale sinusnog, trokutnog i pravokutnog oblika. Na slici 12. prikazan je prvi takav generator oznake MA 3730 FUNCTION GENERATOR, koji je mogao raditi u frekvencijskom području od 0,1 H� do 0,1 MH�. Frekvencija se grubo pode-šavala tipkama u šest područja, a unutar područja namještala se s pomoću kru�-ne skale. Ure�aj je imao i mogućnost offseta izlaznog napona.

Nakon spomenutog ure�aja ubr�o se na tr�ištu pojavio novi generator, oznake MA 3731 FUNCTION GENERATOR, prikazan na slici 13., s neznat-nom razlikom da se offset uključivao prekidačem, a ne tipkom, te da je ugra�en i dodatni prekidač �a podešavanje slabljenja i�la�nog signala od 0 dB i −20 dB. Osim koaksijalne i�la�ne impedancije od 50 �, ugra�ene su i uobičajene kabel-ske priključnice i�la�ne impedancije od 600 �.

Ure�aj o�nake MA 3732 FUNCTION GENERATOR prikazan na slici 14. po svim tehničkim karakteristikama odgovara ure�aju o�nake MA 3731, ali nema 600 �-skih i�la�nih priključnica.

Na slici 15. prika�an je ure�aj o�nake MA 3733 FUNCTION GENERA-TOR, koji ima praktički jednake tehničke karakteristike kao i prethodno opisan model, ali tipke kojima su se uključivala frekvencijska područja i i�vor valnog


Sl. 14.: MA 3732 FUNCTION GENERATORSl. 13.: MA 3731 FUNCTION GENERATOR

Sl. 15.: MA 3733 FUNCTION GENERATOR Sl. 16.: MA 3733S FUNKCIJSKI GENERATOR

Sl. 18.: RIZ-ovi tranzistori u generatoru funk-cija MA 3735

Sl. 17.: MA 3735 FUNCTION GENERATOR


oblika izlaznog signala zamijenjene su 6-polnim i 3-polnim preklopnicima. Sa-mom ure�aju poboljšan je i�gled te je ugra�en u kućište prepo�natljiva Iskrina di�ajna, koji je bio u funkciji neposredno prije gašenja te tvornice kao vodećeg jugoslavenskog proi�vo�ača mjerne elektroničke opreme. Natpisi na ure�aju su na engleskom, dok su na onom oznake Iskra MA 3733S FUNKCIJSKI GE-NERATOR, slika 16., na slovenskom je�iku, i� čega je očigledno da je riječ o jednakom ure�aju, ali namijenjenu slovenskom tr�ištu.

Na slici 17. prikazan je jedan od posljednjih visokosofisticiranih generato-ra niskofrekvencijskih signala, oznake MA 3735 FUNCTION GENERATOR. Frekvencija se mogla namjestiti digitalno u rasponu od 1 mHz do 1 MHz, izla-zni signal mogao je poprimiti sinusni, trokutni i pravokutni oblik, a mogla se podešavati i simetrija signala. Osim konvencionalnog i�la�nog signala pro-mjenjive amplitude, ure�aj je mogao davati i digitalne signale prema TTL normi. Imao je naponski upravljan oscilator, a dopuštao je i vanjsku amplitud-nu ili frekvencijsku modulaciju i�la�nog signala. U ure�aj je bio ugra�en po-�nati mikroprocesor Z80A, a posebna je �animljivost da su poluvodičke kom-ponente najvećim dijelom bile i� po�nate tvornice poluvodiča RIZ − Zagreb, slika 18.

2.2. Niskofrekvencijski i�vori signala i�ra�eni u Hrvatskoj

U Prvoj hrvatskoj zbirci mjerne i komunikacijske opreme samo su tri izvo-ra niskofrekvencijskih signala. Očito je da se u Hrvatskoj nisu proi�vodili ni-skofrekvencijski i�vori signala, nego je oslonac bio na korištenju Iskrinih ure-�aja, kojih je proi�veden impresivan broj. S ob�irom na plansku privredu ondašnje Jugoslavije to i nije i�nena�ujuća pojava.

Izvori niskofrekvencijskih signala proizvedenih u Hrvatskoj bili su poseb-nih namjena. Na slici 19. prika�an je tonski generator i�ra�en u tvornici Elek-tronika − Zadar, o�nake OPGK-163. Spomenuti ure�aj slu�io je u sklopu pro-fesionalnog mjerila otpora u�emljenja te se mogao napajati i� mre�e ili akumulatora. Imao je mogućnost podešavanja i�la�ne impedancije, a i�ra�en je u cijevnoj tehnici.

Na slici 20. prikazan je DVOKANALNI PULS GENERATOR Tip GI-2, tvornice Bagat − Zadar. Očito je da je bio i�ra�en �a interne potrebe tvornice s ob�irom na to da je Bagat − Zadar proi�vodio strojeve s i�nimno preci�nom mehanikom (kućanski i industrijski šivaći strojevi, alatni strojevi), te mu je trebao namjenski generator ciljanih funkcija. Generator je i�veden tako�er u cijevnoj tehnici, a krasi ga i�ra�ito visoka stručna ra�ina i�rade i estetike. Na prednjoj ploči nala�e se brojni preklopnici s opisom i �nakovljem koji omogu-ćuju intuitivnu uporabu. U� ure�aj ne postoje sheme ni tehnička uputstva.


Zadarska tvrtka Elektronika izradila je dvotonski generator oznake DG-1 �a ispitivanje SSB primopredajnika u svojoj kasnijoj fa�i, slika 21. Ure�aj ima sličnu namjenu kao opisani Iskrin ure�aj MA 3680 prika�an na slici 11. Valja istaknuti da je dvotonski generator DG-1 izveden neusporedivo profesional-nije i da ima puno više mogućnosti i ugra�enih dodatnih ure�aja u usporedbi s Iskrinim modelom. Generator DG-1 ima dva nezavisna izvora niskofrekven-cijskih signala s grubim i finim podešavanjem u rasponu frekvencija od 20 H� do 20 kH� i u trima frekvencijskim područjima. Amplituda signala mo�e se �asebno podesiti �a svaki i�vor odvojeno. Ure�aj je opremljen elektronskim voltmetrom koji mo�e mjeriti napone od 0,5 mV do 5 V u devet mjernih pod-ručja kao i ra�inu signala u dBm. Postoje nesimetrični i�la� s koaksijalnom priključnicom i simetrični naponski i�la�i s konvencionalnim priključnicama, oba impedancije 600 �. U� sve navedeno, ure�aj ima digitalno mjerilo frekven-cije s pet �namenki tako da se i�la�na frekvencija mo�e preci�no namjestiti. Generator predstavlja sjajan primjer hrvatskog in�enjerstva pred raspad Jugo-slavije.

Sl. 19.: Elektronika − Zadar: OPGK-163 TON GENERATOR

Sl. 20.: Bagat: Tip GI-2 DVOKANALNI PULS GENERATOR

Sl. 21.: Elektronika − Zadar: DVOTONSKI GENERATOR DG-1


2.3. Niskofrekvencijski i�vori signala tvrtke Philips

Prema brojnim tehničkim artefaktima prikupljenim u Prvoj hrvatskoj �birci mjerne i komunikacijske opreme (osciloskopi, elektronski voltmetri, niskofre-kvencijski i visokofrekvencijski i�vori signala, mjerni mostovi i drugo), mo�e se �aključiti da je tvrtka Philips bila �načajno �astupljena u ra�vojnim ustanovama, na fakultetima, u srednjim školama i kvalitetnim servisima. To se odnosi na ra�-doblje od prije i nakon Drugog svjetskog rata, a prote�e se sve do danas. Svi su Philipsovi instrumenti kvalitetno i�ra�eni. Bili su vrlo pou�dani i točni, a mnogi su i nakon dugog ni�a godina praktične uporabe i dalje u ispravnom radnom sta-nju. Na slici 22. prikazan je niskofrekvencijski generator oznake GM 2307. Za njega je �animljivo do ima dvije polukru�ne skale �a namještanje i�la�ne frekven-cije na način da se lijevom skalom grubo namješta frekvencija na ra�ini kiloherca u cijelom frekvencijskom rasponu, a desnom skalom frekvencija unutra jednog kiloherca. Instrument ima sve potrebne atenuatore �a podešavanje amplitude, si-metričnosti i impedancije i�la�nog signala. Slična je poboljšana varijanta plasira-na na tr�ište pod o�nakom GM 2308 prika�ana na slici 23., a �natno usavršena i bitno poboljšana varijanta pod o�nakom GM 2314, slika 24.

Znatno jednostavnija varijanta sinusnog izvora niskofrekvencijskog signala proizvedena je pod oznakom GM 2316 R-C GENERATOR, slika 25. Ure�aj je uobičajene i�vedbe i frekvencijskog područja od 30 H� do 30 kH� u trima frekven-cijskim područjima, a mogao je davati signale amplitude od 0,1 mV do 10 V.

Za njega je i�ra�en i generator signala kontinuirano promjenjive frekvenci-je (vobler) o�nake GM 2886, u kutiji jednakih dimen�ija i vrlo sličnog di�aj-nerskog rješenja, slika 26., pa je očito da su ta dva ure�aja radila u paru. Vobler je imao frekvencijski pomak od �25 kH�, što je bilo dovoljno �a snimanje ka-rakteristika ondašnjih niskofrekvencijskih pojačala.

Na slici 27. prikazan je Philipsov izvor niskofrekvencijskih signala oznake PM 5164 SWEEP GENERATOR i� 70-ih godina prošlog stoljeća. I�ra�en je u poluvodičkoj tehnici i pokrivao je frekvencijsko područje od 0,1 H� do 100 kHz. Davao je sinusne, trokutne i pravokutne izlazne impulse kojima se mogla mijenjati amplituda i omjer impuls / pau�a. Tako�er se moglo podesiti područje i brzina prebrisavanja frekvencija, a mogao je raditi u kontinuiranom modu i s okidanjem jednog impulsa.

2.4. Profesionalni i�vori niskofrekvencijskih signala

Opisani niskofrekvencijski i�vori signala bili su skromnijih tehničkih ka-rakteristika i koristili su se češće u nastavne i servisne svrhe, a rje�e �a jedno-stavnije ra�vojne poslove. U ra�vojnim institutima Hrvatske, kao i na tehničkim fakultetima, koristili su se izvori niskofrekvencijskih signala eminentnijih proi-�vo�ača, poput tvrtki Hewlett Packard, Rohde � Schwar� i drugih.


Sl. 22.: GM 2307 L. F. FREQUENCY GENE-RATOR

Sl. 23.: GM 2308 LOW FREQUENCY OSCI-LLATOR

Sl. 24.: GM 2314 LOW FREQUENCY OSCI-LLATOR

Sl. 25.: R-C GENERATOR PHILIPS GM 2316

Sl. 27.: PM 5164 SWEEP GENERATORSl. 26.: GM 2886 WOBLER 0 � �25kH�


Na slici 28. prikazan je sinusni izvor niskofrekvencijskih signala tvrtke Hewlett Packard oznake 206A AUDIO SIGNAL GENERATOR. Ure�aj po-kriva frekvencijsko područje od 20 H� do 20 kH� te ima ugra�en elektronski voltmetar u� mogućnost podešavanja amplitude i i�la�ne impedancije. I�ra�en je u cijevnoj tehnici, vrlo je robustan i karakterizira ga iznimna stabilnost i malo i�obličenje i�la�nog signala.

U poluvodičkoj tran�istorskoj tehnici i�ra�en je ure�aj s o�nakom 209A OSCILLATOR, prika�an na slici 29., koji pokriva frekvencijsko područje od 4 Hz do 2 MHz sa sinusnim i pravokutnim naponskim impulsima na izlazu. Ure�aj osigurava vrlo visoku vjernost, odnosno mala i�obličenja i�la�nih signa-la. Ra�mjerno je malih dimen�ija te se često koristio u laboratorijskoj visokoš-kolskoj nastavi.

Na slici 30. prikazan je generator pravokutnih signala oznake 211A SQU-ARE WAVE GENERATOR. Radio je u frekvencijskom području od 1 H� do 1 MH�, a slu�io je �a mjerenje i�obličenja niskofrekvencijskih pojačala te �a podešavanje frekvencijskih karakteristika, npr. ula�nih atenuatora oscilo skopa.

Znatno manji ure�aj sličnih karakteristika, ali u poluvodičkoj tehnici, pro-izveden je pod oznakom 217A SQUARE WAVE GENERATOR, slika 31.

Na slici 32. prikazan je generator funkcija oznake 3300A FUNCTION GENERATOR. Radio je u frekvencijskom području od 0,01 H� do 1 MH�, a generirao je sinusne, trokutne i pravokutne izlazne impulse nezavisno na dvama kanalima. Imao je mogućnost uključivanja vanjskih modula, a u �birci su dos-tupna dva takva modula (engl. plug-in) oznake 3302A TRIGGER/PHASE LOCK i s oznakom 3304A SWEEP/OFFSET PLUG-IN, slika 32.

U zbirci je i stari generator sinusnih frekvencija tvrtke Rohde & Schwarz, oznake BN 4085 RC-GENERATOR, slika 33. Pokriva frekvencijsko područje od 30 H� do 300 kH� u pet frekvencijskih područja i s mogućnošću podešava-nja amplitude izlaznog signala.

Na slici 34. prikazan je izvor signala tvrtke Orion, oznake 1113/B, koji radi u području frekvencija od 20 H� do 20 kH� te ima ugra�en elektronski voltmetar i mogućnost podešavanja amplitude i�la�nog signala. I�ra�en je u cijevnoj tehnici.

Tvrtka Krohn-Hite proizvela je generator sinusnog i pravokutnog valnog oblika u poluvodičkoj tehnici, o�nake 4300 A, slika 35. Radio je u frekvencij-skom području od 10 H� do 1 MH� i imao mogućnost podešavanja amplitude izlaznog signala od 1 mV do 10 V. Mogao je raditi uz primjenu frekvencijskog filtra oznake 3700, slika 36.

Na slikama 37., 38. i 39. prikazani su niskofrekvencijski digitalni izvori si-gnala tvrtki Systron Donner, Philips i Grass. Ure�aji su namijenjeni �a pobu-du digitalnih sklopova te im se mo�e mijenjati amplituda, frekvencija i omjer impuls / pau�a. Slu�ili su �a ispitivanje digitalnih sklopova i računalnih sustava.


Sl. 29.: Hewlett Packard: 209A LOW FREQUENCY OSCILLATOR

Sl. 28.: Hewlett Packard: 206A AUDIO SIGNAL GENE-RATOR

Sl. 30.: Hewlett Packard: 211A SQUA-RE WAVE GENERATOR

Sl. 31.: Hewlett Packard: 217A SQUARE VAWE GE-NERATOR

Sl. 32.: Hewlett Packard: 3300A FUNCTION GENERATOR

Sl. 33.: Rohde & Schwarz: SRM BN 4085 RC-GENERATOR


Sl. 34.: ORION EMG TYPE 1113/B AUDIO- FREQUENCY R.C. OSCILLATOR

Sl. 35.: FUNCTION GENERATOR KROHN-HITE Mod. 4300A

Sl. 37.: PULSE GENERATOR SYSTRON DONNER 100B

Sl. 36.: FREQUENCY FILTER KROHN-HI-TE Mod. 3700

Sl. 38.: PULSE GENERATOR PHILIPS PM 5786

Sl. 39.: FUNCTION STIMULATOR GRASS S88


2.5. Jednostavniji i�vori niskofrekvencijskih signala

Jednostavniji izvori niskofrekvencijskih signala koristili su se posebno u

servisima i srednjoškolskoj nastavi u Hrvatskoj, kao i u osobnoj amaterskoj

uporabi pojedinaca koji su se bavili elektronikom. Jednostavniji izvori signala bili su financijski dostupni, ili su kupljeni u kitu1 ili su bili samogradnje ure�a-

ja. Na slikama 40., 41. i 42. prika�ani su ure�aji s područja DR Njemačke. To

su generatori sinusnog signala oznake WF SSU-2 i RWG 2 te RC-generator

tvrtke Clamann � Grahnert. Ure�aji su i�ra�eni u cijevnoj tehnici i konstruk-cijski su razmjerno jednostavni. Na slikama 43. i 44. prikazani su popularni i

često korišteni i�vori niskofrekvencijskih signala tvrtke Heathkit, o�nake AG-

1A i AG-8. Spomenuti ure�aji nabavljali su se u kitu, a kupac ih je naknadno

sastavljao monta�om mehaničkih elemenata i lemljenjem elektroničkih kompo-

nenata. U� ure�aj se dobivala bogato ilustrirana knji�ica sa svim postupcima i�gradnje ure�aja. Takvim pristupom ure�aji su cjenovno bili prihvatljivi širem

krugu �ainteresiranih, a sam tijek sastavljanja i puštanja u pogon bio je koristan

za stjecanje novih znanja i iskustava.

Na slikama 45., 46., 47. i 48. prika�ani su nešto kvalitetniji, a još uvijek

razmjerno jednostavniji izvori niskofrekvencijskih signala francuskih, japanskih

i njemačkih proi�vo�ača, namijenjeni u prvom redu �a rad u servisima �a po-

pravak radioaparata, televi�ora i niskofrekvencijskih pojačala. Prika�ani i�vori

ra�mjerno su jednostavni, malih dimen�ija, robusni, i�dr�ljivi i pou�dani te u pravilu generiraju sinusni oblik signala, a rje�e i pravokutni valni oblik u au-

diofrekvencijskom području.

Mnogi su u Hrvatskoj i�ra�ivali vlastite ure�aje, koristeći prilično bogatu

domaću literaturu poput časopisa Elektrotehničar i knjiga za samograditelje koje su i�davale Tehnička knjiga i� Zagreba i Save� radioamatera Hrvatske. U�

domaću literaturu koristili su se često i ino�emni popularni časopisi i knjige. Na

slici 49. prika�ana je uspješna samogradnja ure�aja �a generiranje niskofrekven-

cijskih signala u frekvencijskom području od 10 H� do 100 kH� s mogućnošću kontinuirane regulacije amplitude i�la�nog signala. Ure�aj je generirao sinusni,

pravokutni i trokutni signal promjenjive amplitude, kao i signal konstantne am-

plitude prema TTL normi za pobudu digitalnih sklopova, a prema kvaliteti izla-

�nog signala ni u čemu nije �aostajao �a mnogim tvorničkim ure�ajima. Samo-

gradnjama su pribjegavali pojedinci skromnijeg imovinskog statusa, a bogati �nanjem, pri čemu su postojeći kvantum �nanja �načajno proširivali na osobnu

dobrobit te dobrobit okru�enja.

1�engl. electronic kit, paket komponenata �a sastavljanje elektroničkog ure�aja, obično se sastoji elektroničkih komponenata, sheme spajanja, uputa �a sastavljanje, a često i tiskane pločice.


Sl. 41.: WF RWG 2 L. F. FREQUENCY SQUARE VAWE GENERATOR

Sl. 40.: WF SSU-2 LOW FREQUENCY OSCILLATOR

Sl. 43.: HEATHKIT Model AG-1A AUDIO GENERATOR

Sl. 42.: CLAMANN & GRAHNERT RC GENERATOR

Sl. 45.: AUDIO GENERATOR CENTRAD BEM 004

Sl. 44.: HEATHKIT AG-8 AUDIO GENERATOR


�aključak

Na primjeru prika�anih 48 niskofrekvencijskih i�vora signala s područja

Hrvatske, koji su pohranjeni u Prvoj hrvatskoj zbirci mjerne i komunikacijske

opreme, ra�vidna je bogata tehnička kultura i baština Hrvatske u ra�doblju ne-

posredno prije Drugog svjetskog rata pa do početka hrvatske samostalnosti. Na

temelju sačuvanih ure�aja vidljiv je ra�mjer korištenja spomenutih ure�aja u

visokoškolskoj i fakultetskoj nastavi, u istra�ivačkim ustanovama, u srednjoš-

kolskoj nastavi, servisima i �a osobne potrebe pojedinaca. I� toga se mo�e �a-

ključiti da je obra�ovanje i ra�voj u Hrvatskoj u cijelom spomenutom ra�doblju

bilo vrlo kvalitetno i da su se koristila ondašnja najsuvremenija tehnička dosti-

gnuća primjerena tadašnjem vremenu, te da smo po svemu bili u ra�ini s teh-

nički najra�vijenijim �emljama svijeta.

Sl. 47.: AUDIO OSCILLATOR CTR SWG-26

Sl. 46.: AUDIO OSCILLATOR BELCO MODELL TE-22

Sl. 49.: L. F. FREQUENCY FUNCTION GENERATOR

Sl. 48.: GRUNDIG TG 40 RC-GENERATOR


Upravo takve �birke ure�aja postaju fi�ički svjedok i�rečenih tvrdnji te su stoga ne�aobila�an čimbenik hrvatske tehničke baštine i kulture. Stoga i cjelo-kupna �birka ima dva osnovna sadr�aja: skupljanje, popravljanje i pohranjivanje tehničkih artefakata koji su se proi�vodili u Hrvatskoj i onih koji su se uvo�ili i koristili u Hrvatskoj u nastavne, �nanstvenoistra�ivačke, inovacijske i ra�vojne svrhe te �a odr�avanje, popravak i uga�anje elektroničkih sklopova, ure�aja i sustava. Sve to pridonijelo je primjeni i napretku tehnike i tehničke kulture u Hrvatskoj, koja je bila na svjetskoj razini.

Literatura

�1� D. Rogale, S. Fajt, Ž. Kne�ić, D. Lukša: Prva hrvatska �birka mjerne i komunika-cijske opreme, Zbornik radova, Povijest i filozofija tehnike, 7. simpozij PIFT 2018., Zagreb, Hrvatska, lipanj 2018, str. 355-364.

[2] http://web.hamradio.hr/9a9dr/museum.html


A Collection of Low-Frequency Signal Sources

Dubravko Rogale, Darko Lukša, Siniša Fajt and Željko Kne�ić

Abstract: The collection and technical data of 48 low-frequency signal sources stored in the First Croatian Collection of Measurement and Com-munication Equipment is presented. The 17 generators of sinusoidal fre-quencies and generators of functions made in the electron tube and semi-conductor technology of the famous Slovenian company Iskra are described. The Iskra�s devices were used mostly in secondary education and services. Furthermore, three signal sources made in Croatia at the Elektronika and Bagat company from Zadar and six frequently used sources of the Philips company are also described. Twelve professional low-frequency signal sources were used in research institutes and laboratories of faculties in Cro-atia and 10 simpler sources intended for services, secondary education and personal amateur use were also described.

Keywords: artefact of measurement and communication techniques, Croa-tian technical heritage, function generators, low frequency si-gnal sources, tone-generators

Purchase from to remove the watermark ...bib.irb.hr/datoteka/1046159.Rogale_PIFT_2019.pdfDr. sc....

Documents

Transcript of Purchase from to remove the watermark ...bib.irb.hr/datoteka/1046159.Rogale_PIFT_2019.pdfDr. sc....