PROVEDBA DIREKTIVA

EUROPSKE UNIJE

Zagreb, 28.09.2015

Workshop on Regional EU Cross-support in the Water Sector

načelo proporcionalnosti, zahtjeva uvođenje određenih europskih prava/standarda,

načelo supsidijarnosti, zahtjeva da se odluke na nacionalnoj razini donose u svjetlu mogućnosti dostupnih na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, uz zadovoljenje cilja EU,

raspodjela ovlasti (između EU i zemlje članica)

EU

ZAKONODAVSTVO

(

):

Na razini Europske unije brojni su primjeri analiza provedbenih politika kao i istraživanja interakcije nacionalnih upravnih tradicija i europske provedbene politike.

Generalni zaključak takvih istraživanja je da učinkovitost provedbe u manjoj mjeri ovisi o troškovima (ili nedostatku troškova) a u većoj mjeri o uklapanju provedbe u postojeće upravljačke strukture.

Takva situacija dodatno komplicira i onako osjetljivo pitanje financiranja i priuštivosti buduće cijene vode. Bez sumnje, direktive su „prenijete“ u nacionalna zakonodavstva ali nisu „ugrađene“ u institucionalni okvir koji bi osiguravao uspješnu provedbu.

PROVEDBENE

POLITIKE

DIREKTIVA VIJEĆA O PROČIŠĆAVANJU KOMUNALNIH OTPADNIH VODA

DIREKTIVA VIJEĆA O KAKVOĆI VODA NAMIJENJENIH ZA LJUDSKU POTROŠNJU

Vodno-komunalne direktive su transponirane u

zakonodavstvo Republike Hrvatske. Zakon o vodama, Zakon o vodi za ljudsku potrošnju i Pravilnik o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju.

Nadalje, Zakon o vodama, Uredba o standardu kakvoće voda i Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda usuglašeni su s s odredbama Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda

VODNO-

KOMUNALNE

DIREKTIVE EU:

Značajan utjecaj na provedbu vodno-komunalnih direktiva EU svakako ima i Okvirna direktiva o vodama, koja zahtijeva vođenje politike cijena vode prema načelu povrata troškova od vodnih usluga (Preduvjet za odgovornu i efikasnu upotrebu vode je štednja vode i prikupljanje sredstava za održavanje i obnavljanje infrastrukture).

S obzirom na visoko procijenjene investicijske troškove i potrebu uvođenja cijene vode po načelu povrata troškova (uključujući troškove investiranja, rada i održavanja, amortizacije...), analiza priuštivosti predstavlja najzahtjevniji, ujedno i najutjecajniji dio organiziranja provedbe vodno-komunalnih direktiva EU.

Ekonomski institut je u 2011.g. izradio studiju Ekonomsko-financijski aspekti provedbe vodno-komunalnih direktiva, koja je doprinijela sagledavanju utjecaja i dala smjernice za daljnje analize.

Već nekoliko godina u Republici Hrvatskoj se provodi niz aktivnosti na implementaciji vodno-komunalnih direktiva EU, a prati ih izrada planskih dokumenata kojima se utvrđuje okvir za ulaganja u izgradnju komunalnih vodnih građevina.

Riječ je o nizu međusobno povezanih planskih dokumenata različite razine složenosti, a koji utvrđuju (i provode) vodnu politiku (Strategija

utvrđuje ciljeve i odrednice. Plan upravljanja VP utvrđuje stanje voda, analizira opterećenja i utjecaje, te propisuje program mjera.

OKVIR

Strategija upravljanja vodama

Planovi vodnih područja

Višegodišnji program gradnje komunalnih

vodnih građevina

Višegodišnji program gradnje regulacijskih i

zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije

Program usklađenja monitoringa

Godišnji programi radova održavanja u području

zaštite od štetnog djelovanja voda

Plan upravljanja vodnim područjima– Program

mjera

Plan upravljanja poplavnim rizicima–

Program mjera

Strateška procjena utjecaj na okoliš

Strateška procjena

utjecaja na okoliš

Informiranje i sudjelovanje zainteresirane javnosti u pripremi i novelaciji planova i programa se provodi kroz javne rasprave temeljem zahtjeva iz: • Okvirne direktive o vodama • Direktive o poplavama • SEI Direktive

PLANSKI

DOKUMENTI

UPRAVLJANJA

VODAMA –

Implementacija programa mjera

VIŠEGODIŠNJI PROGRAM GRADNJE KOMUNALNIH

VODNIH GRAĐEVINA (PROGRAM)

Temelji se na Planu provedbe vodno-komunalnih direktiva (Pristup utvrđen kroz pregovore Republike Hrvatske i Europske komisije u okviru poglavlja 27, Okoliš koji su vođeni u razdoblju od 2006. do 2010. godine).

Ujedno predstavlja obvezni dio programa mjera u sklopu Plana upravljanja vodnim područjima.

Polazište su mu prihvaćene i dogovorene aktivnosti i rokovi vezani uz provedbu vodno-komunalnih direktiva EU, sastavni dio Ugovora o pristupanju.

Slijed na planove su Operativni programi putem kojih se povlače/osiguravaju financijski instrumenti (Europski fondovi) koji podupiru provedbu pojedine politike Europske unije (sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda te Kohezijskog fonda).

Inventarizacija stanja vodoopskrbe i

odvodnje: •infrastruktura - imovina

•stupanj priključenosti, razina kvalitete usluge

•poslovanje

Utvrđivanje metodologije za financijsku procjenu pothvata:

•za razlčite razine agregiranosti (projekt aglomeracija, zona, JIVU, uslužno područje, županija, RH)

•po dionicima u procesu (ministarstva, komunalna društva, projektanti, izvođači)

Odabir metoda za ocjenu prihvatljivosti projekta/pothvata: •odabir metoda za ocjenu učinkovitosti na različitim

razinama agregiranosti, i

•prema različitim dionicima (EU, država, JLS, komunalno društvo, ...)

Uspostavljanje sustava informiranja i praćenja stanja vodno-komunalnog sektora (HV, VVU, JIVU)

AKTIVNOSTI KOJE SU PRATILE IZRADU PROGRAMA

TEHNIČKI ASPEKTI Sagledavanje vodno-komunalnog

sektora u okviru Plana provedbe vodno-komunalnih direktiva (2010) bitno je doprinijelo vodno-gospodarskom planiranju i sagledavanju provedbe na državnoj razini.

Ugovorom o pristupanju utvrđeni su uvjeti za primanje u članstvo, kao i prilagodbe propisa EU-a.

Tako su još tijekom pregovora identificirale područja na kojima bi trebalo izvršiti prioritetna. U skladu s tim se realizira niz Projekata. Među značajnijim Projektima su:

(i) Projekt Unutarnje vode, završen 2013., koristio sredstva zajma IBRD-a, (ii) Projekt zaštite od onečišćenja voda na priobalnom području, u realizaciji 2005-2015., koristi sredstva zajma IBRD-a, (iii) ISPA projekti, završen, koristio sredstva ISPA fondova EU, (iv) IPA projekti, u realizaciji 2013-2016., koristi sredstva IPA fondova EU, (v) Projekt CEB-EIB, u realizaciji 2013-2016., koristi zajmove EIB-a i CEB-a.

Karakteristike uslužnog područja (2014.)

broj naselja 302

broj naselja < 50 stanovnika

15

broj stanovnika < 50 stanovnika

420

broj stanovnika 175.951

broj stanovnika priključenih na javni vodoopskrbni sustav

143.572

broj stanovnika na području s priključenošću na javni vodoopskrbni sustav ispod 80%

23.875

broj stanovnika priključenih na javni sustav odvodnje

49.088

broj stanovnika priključenih na lokalne vodoopskrbne sustave

18.440

broj stanovnika na lokalnim vodoopskrbnim sustavima

45.180

kemijski pokazatelji ne odgovaraju

2.500

mikrobiološki pokazatelji ne odgovaraju

6.550

ne-ogovaraju obje skupine pokazatelja

660

ukupno ne odgovara 9.710

ukupno odgovara 35.470

Utjecaj na cijenu vode

Javn

a vo

do

op

skrb

a

HZ

JZ

Javn

a o

dvo

dn

ja

AGREGACIJA % NRD >2,5% >3% >3,5% >4% >4,5%

Komunalna poduzeća 4.437.460 2.576.506 1.715.623 1.149.535 160.576 82.846

Vodoopskrbne zone 4.437.460 2.864.587 1.845.830 900.887 163.966 97.355

RH 4.437.460 4.437.460 4.437.460 - - -

preko 150.000 ES

50.000 -150.000 ES

15.000 – 50.000 ES

10.000 – 15.000 ES

2.000 – 10.000 ES

UKUPNO

Osjetljivo opterećenje [ES] 1.143.009 772.409 708.851 159.638 555.026 3.338.933

Normalno opterećenje [ES] 404.172 451.544 387.027 196.715 290.769 1.730.227

Ukupno opterećenje [ES] 1.547.181 1.223.953 1.095.878 356.353 845.795 5.069.160

Odnos opterećenja (ES) i veličine aglomeracije

Vodoopskrba - karakteristike Vodoopskrbno područje

Vodoopskrbni sustav Isporučitelj vodne usluge Predviđen uređaj za

kondicioniranje

Broj stanovnika

(popis 2011.)

broj.stan na LVS

broj lokalnih

vodovoda

VZ BJELOVAR Vodoopskrbni sustav grada Bjelovara

Kapelakom d.o.o., Kapela 2.984 50 1

N14 (Općina Zrinski Topolovac) 890 0

Vodne usluge d.o.o., Bjelovar da 43.709 0

Komunalac Rovišće d.o.o., Rovišće

4.822 0

Ukupno

EU 2007-2013.

EU 2014-2020.

EU 2021-2027.

Zajam EIB-CEB

IBRD DP HV JIVU

Ukupno 28.170 1.500 8.000 8.030 810 150 3.663 3.627 2.390

Izvori financiranje

JAVNA VODOOPSKRBA I ODVODNJA

Riječ je o sustavima s međusobno ovisnom izračunu količina isporučenih usluga što upućuje na zajedničku analizu. Provedba vodno-komunalnih direktiva najveći utjecaj ima na cijenu vodnih usluga, koja prije svega mora ovisiti o socijalnoj prihvatljivosti iznosa koji plaćaju građani.

Aktivnosti, sastavni dio Ugovora o pristupanju, usmjerene su na 70 (pr. 68) vodoopskrbnih područja, ex. VZ (do 2018, odnosno 2022, ili 2023).

Aktivnosti, sastavni dio Ugovora o pristupanju, usmjerene su na 281 (pr. 294) aglomeraciju preko 2.000 ES (do 2023. uz međurazdoblja do 2018. ili 2020.), odnosno dodatno (UWWTD) na sve aglomeracije koje utječu na stanje voda.

EKONOMIJA

(ČLANAK 9.

ODV) Uvodi načelo povrata troškova od

vodnih usluga u skladu sa principom „zagađivač plača“, te dodatno promovira proces usvajanja normi/standarda vezanih za okolišne troškove i troškove resursa koje su proistekli iz postojećih korisnika vodnih resursa i vodnih ekosustava.

Povrat troškova od vodnih usluga i E&R troškova

Izvješćivanje o povratu troškova

Analiza priuštivosti najzahtjevniji, ujedno i najutjecajniji dio organiziranja provedbe Programa (vodno-komunalnih direktiva EU)

POČETNE ANALIZE TROŠKOVA KOJE PRATE PROVEDBU

VODNO-KOMUNALNIH DIREKTIVA (2010.)

Provedba složena radi atomiziranosti JIVU i ograničene priuštivosti buduće cijene vode.

Osim što se kroz programske dokumente provodi nacionalna politika upravljanja vodama, oni ujedno mora pratiti tematske ciljeve i prioritete u investiranju na razini Europske unije čime se (pod uvjetom zadovoljenja specifičnih uvjeta) osigurava financijska potpora za njegovu provedbu.

Tehnološko-tehničko, organizacijsko i financijsko okrupnjavanje JIVU, opravdano zadana mjera (u cilju osiguranja povrata troškova i socijalno priuštive cijene vodnih usluga, razvijanja sposobnosti JIVU za razvoj/izgradnju i održavanje vodnih građevina, osiguranja provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju, kao i stjecanja poslovne samoodrživosti, te financijske stabilnosti i učinkovitosti).

PROVEDBENI

ASPEKTI

Obveza provedbe vodno-komunalnih direktiva „VS”

financijska mogućnost).

0,0%

0,5%

1,0%

1,5%

2,0%

2,5%

3,0%

3,5%

4,0%

4,5%

UP 1 UP 2 UP 3 UP 4 UP 5 UP 6 UP 7 UP 8 UP 9 UP 10 UP 11 UP 12 UP 13 UP 14 UP 15 UP 16 UP 17 UP 18 UP 19UP 20

udio buduće cijene vode s lokalnim učešćem u investiranju u NRD-u (jedinstvena cijena vode na uslužnom području - osnovnaprocjena)podizanje troškova koje utječu na cijenu za 20%

podizanje troškova koje utječu na cijenu za 30%

PRIUŠTIVOST

BUDUĆE CIJENE

VODE SAGLEDANA

NA RAZINI

USLUŽNIH

PODRUČJA

Analiza osjetljivosti cijene vode na povećanja troškova (jedinstvena cijena na uslužnom području)

Prostorni raspored udjela procijenjene buduće cijene vode s troškovima lokalnog učešća u NRD-u (jedinstvena cijena vode na uslužnom području)

2015-2018 2019-2020 2021-2023 2024

Javna vodoopskrba uređaji 350 100 180 20

mreža 1.620 2.000 2.100

Javna odvodnja uređaji 3.642 1.132 1.670 180

mreža 8.579 1.791 4.806 Ukupno Program: 28.170 14.191 5.023 8.756 200

Projekt EIB-CEB 900 900

Projekt Jadran 300 300

EU Projekt (100%) 26.970 12.991 5.023 8.756 200

nacionalna komponenta EU Projekta (35%) 9.440 9.440

EU sredstva: (65%) 17.530 17.530

Operativni program 2007-2013. 1.500 1.500

Operativni program 2014-2020. 8.500 8.500

Operativni program 2021-2027. 7.530 7.530

Izraženo u milijunima kuna

Opearativni program

2007-2013. 5%

Opearativni

program 2014-2020. 30%

Opearativni

program 2021-2027. 27%

Zajam EIB-CEB 2,5%

Zajam WB 0,5%

Hrvatske vode 13%

Državni Proračun

13%

Isporučitelji vodnih usluga

9%

FINANCIJSKI

ASPEKTI

2.015 2.016 2.017 2.018 2.019 2.020 2.021 2.022 2.023 2.024

Godišnje (kuna) 710.000.002.130.000. 4.970.000. 6.390.000. 2.510.000. 2.510.000. 2.630.000. 3.060.000. 3.060.000.197.000.00

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

Mili

juna

kun

a

Ukupno procijenjena ulaganja u projekte vodno-komunalne infrastrukture u razdoblju 2014. - 2023. iznose 28.264 milijuna kuna (3,8 milijuna eura), od kojih su 23% ulaganja u javnu vodoopskrbu a 77% u javnu odvodnju.

Tehničke karakteristike ulaganja, stručni kapaciteti i predanosti svih sudionika u provedbi i zainteresiranih osigurava održivost projekata.

Održivost je učvršćena i izradom programskih dokumenata a uz to dugoročni je cilj podržan na nacionalnoj razini s obzirom na potrebu usklađenja sa zahtjevima EU-a sadržanim u Pristupnom ugovoru.

Uspješnost provedbe Programa u velikoj mjeri ovisi o: (i) inicijativi jedinica lokalne samouprave nadležnih za organiziranje vodnih usluga, te (ii) organizacijskim i stručnim kapacitetima isporučitelja vodnih usluga, investitori. To ih zajedno čini nadležnim i odgovornim za ispunjenje obveza iz vodno-komunalnih direktiva.

Provedba Programa zahtjeva jačanje kapaciteta isporučitelja vodnih usluga te ujedno stimulira njihovu tehničku i organizacijsku specijalizaciju, s ciljem unaprjeđenja njihove ekonomske i okolišne učinkovitosti i održivosti.

RIZICI I PRIJEPORNI ASPEKTI

Provedba vodno-komunalnih direktiva je institucionalna obveza, ali i poticaj, ne samo za institucionalno i institucijsko prilagođavanje, nego i za tehnološko-tehničko, organizacijsko, kadrovsko i financijsko restrukturiranje hrvatskog vodno-komunalnog gospodarstva.

Specijalizacija i restrukturiranje isporučitelja vodnih usluga strateška je odrednica Republike Hrvatske, a očekivani učinci su povećanje razine usluga (pokrivenost uslugom i kvaliteta usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje), racionalizacija troškova rada i održavanja javnih sustava (održivost i razvoj) te s tim u vezi i racionalizacija cijene vode koju građani plaćaju.

ZAKLJUČAK

(PROVEDBA

PROGRAMA

I/ILI

EU DIREKTIVA)

VESNA GRIZELJ ŠIMIĆ, HRVATSKE VODE

Vesna.GrizeljSimic@voda.hr