Infoteh 1/2008

INFOTEH-JAHORINA Vol. 7, Ref. D-14, p. 364-367, March 2008.

NEKI ASPEKTI PRIMJENE PROGRAMA AUTOCAD-A I EXCEL-A PRI PROJEKTOVANJU ELEKTRINIH INSTALACIJA SOME ASPECTS OF USING AUTOCAD AND EXCEL PROGRAMS IN ELECTRICAL INSTALLATION DESIGN

Nada Cincar, Elektrotehniki fakultet, Istono SarajevoRadmilo Mitri, Elektrodistribucija, Pale

Bojana Novakovi, Elektrotehniki fakultet, Istono Sarajevo Aleksandar Simovi, Elektrotehniki fakultet, Istono SarajevoSadraj - U radu su prikazani detalji softverskog alata za projektovanje elektrinih instalacija. Ilustrovan je primjer koritenja univerzalnih programa, AutoCAD-a i Excel-a za olakanje projektovanja elektrinih instalacija. AutoCAD se koristi za grafiko crtanje instalacija u stambenom objektu, dok se Excel koristi za izvoenje prorauna. Mogunosti primjene ovih softverskih alata pri raunanju predmjera i predrauna radova i materijala prikazane su na primjeru konkretnog stambenog objekta.

Kljune rijei elektrine instalacije, projekt, AutoCAD, ExcelAbstract - This paper shows some details of software tools intended for electrical installations design. It is illustrated one example which describes how to use universal programs, AutoCAD and Excel for simplifying use in electrical installation design. AutoCAD is used for graphic drawing of installation in living space, while Excel is used for calculation. Possibility of application of this software tools during calculation of measures and calculation of labor and material are shown on the example of particular living space.Key word electrical installation, project, AutoCAD, Excel1. UVODPod projektom elektrinih instalacija objekta, kao i djelom tehnike dokumentacije, podrazumjeva se pisani rad kojim se odreuju podaci potrebni za pripremu, izvoenje i odravanje elektrinih instalacija. Ovi podaci se daju tako da razrjeavaju zadatke i ciljeve, koji se za svaki projekat unaprijed postavljaju, i mogu se grupisati u etiri kategorije:

- Tehniko-tehnoloki (da se sagleda nain izvoenja i odravanja i primjenjenih tehnikih mjera zatite na radu i dr.),

- Ekonomski (da se sagledaju trokovi),

- Organizacioni (da se izvri nabavka materijala, da se okupi radna snaga za izvoenje i odravanje, da se definie kvalifikaciona struktura radne snage, da se predvide etape izgradnje i sl.), i

- Zakonsko-regulativni (energetske saglasnosti, urbanistike i komunalne saglasnosti, graevinske dozvole i sl.).

Tehniki projekat uopte, pa i projekat elektrinih instalacija, moe biti:

Idejni,

Generalni,

Glavni (ili detaljni),

Izvoaki, i

Projekat izvedenog stanja

Ovoj grupi projekata treba dodati i tzv. nauno-istraivake i investicijske projekte.

Svaki projekat organizuje se kao trajno ukoriena knjiga u vie primjeraka koja se sastoji iz tri dijela. Poslije naslovne strane i sadraja slijede dijelovi projekta oznaeni kao:1. Opti tekstualni dio

2. Tekstualno- tehniki dio, i

3. Grafiko-tehniki dio.

Naslovna strana projekta sadri podatke o objektu koji se gradi, kao to su: naziv objekta i mjesto gradnje, naziv samog projekta, datumi izrade projekta i objekta, investiciona vrijednost objekta, podaci o investitoru, podaci o projektantskoj organizaciji, ime odgovornog i /ili glavnog projektanta i sl.

Opti tekstualni dio projekta

Ovaj prvi dio projekta sadri vei broj priloga opteg karaktera kao to su: Kopija registracije organizacije kod nadlenog suda za vrenje djelatnosti projektovanja i izrade tehnike dokumentacije,

Razna rjeenja o odreivanju odgovornog, glavnog i drugih projektanata,

Potvrde o strunosti lica koja su odreena za izradu tehnike dokumentacije,

Razne izjave odgovornih lica vezane za izradu predmetnog projekta, itd. Tekstualno-tehniki dio projektaSadri vie dijelova (poglavlja) iji je uobiajeni redoslijed slijedei:

Projektni zadatak, Tehniki opis,

Tehniki uslovi,

Proraun sistema,

Prilog o primjenjenim mjerama zatite na radu,

Prilog o primjenjenim mjerama zatite od poara,

Specifikacija materijala i opreme,

Predmjer i predraun radova (PPR),

Rekapitulacija.

Grafiko-tehnika dokumentacija

ini je skup crtea planova elektrine instalacije kao i skup drugih crtea i ema, koji u utvrenom redoslijedu treba da prate tehniki opis i da sadre elemente izvrenih prorauna i odluka projektanta o pojedinim djelovima elektrine instalacije .

2. PROGRAMSKI PAKETI AUTOCAD i EXCELAutoCAD se svrstava u grupu programskih paketa namjenjenih crtanju, projektovanju i slinim vidovima primjene raunara u inenjerskoj praksi, ali i u mnogim drugim oblastima ljudskog djelovanja. Prva verzija ovog programa, pojavila se 1982. godine i do danas je Autodesk, kompanija koja proizvodi softver za CAD (Computer Aided Design-projektovanje pomou raunara) trite, izdala 17 punih verzija AutoCAD-a i mnotvo programa u kojima je AutoCAD osnova. Najvei napredak AutoCAD-a je izlazak iz ravni, odnosno mogunost projektovanja i modeliranja u prostoru, kao i prelazak na Microsoft Windows operativni sistem. Najvei dio grafiko-tehnike dokumentacije projekata elektrinih instalacija radi se u AutoCAD-u. Postupak izrade specifikacije elektroenergetske opreme zahtjeva formiranje bloka sa atributima. Blokovi su grupe elemenata povezane u jedinstvenu cjelinu. Njihova je uloga da crtanje tipskih elemenata ili elemenata koji se esto ponavljaju ubrza i svede na jednostavan unos iz predhodno pripremljene baze, odnosno biblioteke simbola.

Atributi omoguavaju da se informacije sauvaju u obliku teksta i da se kasnije koriste u programima za obradu baza podataka (Database managers), za tabelarno izraunavanje i za obradu teksta. Na taj nain u crteu se uvaju podaci praktino o svakom objektu. Atributi se dodaju blokovima i sadre podatke koji blok dodatno opisuju.

Atributi se mogu koristiti umjesto tekstualnih objekata kada se isti tekst sa manjim izmjenama unosi na vie mjesta u crteu. Ovim se pojednostavljuje postupak upisivanja podataka.

Program Microsoft Excel predstavlja integrisani softver koji objedinjuje: izradu radnih tabela, rad sa bazama podataka u tabelarnom obliku, izradu dijagrama zasnovanih na podacima iz radnih tabela, rjeavanje problema iz oblasti poslovnih, naunih i inenjerskih aplikacija.

Atribute koji su dodjeljeni bloku mogue je izvesti u neki drugi program i njima dalje raspolagati nezavisno od izvornog crtea. Ovdje je dat primjer izvoza atributa u program Microsoft Excel, gdje se vri tabelarni proraun.

3. PRIMJER PRORAUNA NA KONKRETNOM STAMBENOM OBJEKTU

Definisanje blokova sa atributima je ilustrovano na primjeru razvoda elektrinih instalacija jednog stambenog objekta.

Na primjeru simbola za utinicu je ilustrovan postupak formiranja bloka sa atributima. Definisanje atributa utinice se vri komandom ATTDEF (Attribute Definition), slika 3.1.

Slika 3.1. Okvir za dijalog definisanja atributa utinice (attribute definition)

Sa slike 3.1. se moe zakljuiti da su u odjeljku Attribute unijete slijedee vrijednosti:

-Tag: UTICNICA

-Prompt: UTICNICA?

-Value: UTICNICA

Ponavljanjem komande ATTDEF i unoenjem podataka za oznaku, broj strujnog kruga, snagu, fazu, kao i korienjem komande Make Block sa palete Draw, formira se blok sa atributima, kao na slici 3.2.

Slika 3.2. Blok sa atributima utinice Unos blokova sa atributima se vri komandom Insert Block. Za atribute definisane na slici 3.2 unose se odgovarajui podaci (slika 3.3). Slika 3.3 Okvir za dijalog Edit Attributes

Za prelaz sa opteg bloka na blok sa konkretnim parametrima utinice potrebno je u okviru za dijalog Block Definition potvrditi simbol utinice i pet atributa. Nakon zatvaranja ovog okvira, blok stie definisane atribute prikazane na slici 3.4.

Ponavljanjem prikazanog postupka mogu se definisati atributi svih ostalih utinica koje imamo u datom stambenom objektu.

Na isti nain se mogu definisati i ostali elementi tog stambenog objekta, kao to su: sijalice, prekidai, razvodne table, bojleri itd. Na slici 3.5. je prikazan izgled jednopolne eme sprata jednog stambenog objekta nakon unosa svih njegovih elemenata sa definisanim atributima.

Slika 3.4. Blok utinice sa definisanim atributima

Slika 3.5 Izgled jednopolne eme sprata stambenog objekta sa svim elementima i definisanim atributima.

Izdvajanjem podataka iz tako definisanih atributa formiraju se odgovarajue baze podataka. U svim naprednijim verzijama AutoCAD-a mogue je raditi sa arobnjakom Attribute Extraction, pomou koga se izdvajaju i izvoze informacije koje sadre atribute.

Kao to je napomenuto, atribute koji su dodjeljeni bloku mogue je izvesti u neki drugi program i njima dalje raspolagati nezavisno od izvornog crtea. Ovdje je dat primjer izvoza atributa u program za tabelarne proraune, Microsoft Excel. Izvoz atributa vri se korienjem opcije Tools-Attribute Ekstraction... ,poslije ega se startuje Wizard, kao na slici 3.6.

Slika 3.6. Izvoz atributa selektovanje crteaU prvom koraku potrebno je izabrati crte sa koga se uzimaju atributi. Ali ako je opcija pokrenuta upravo sa tog crtea, bie izabrana opcija Current Drawing. U sljedeem koraku Select Attributes vri se izbor atributa koji e se izvesti. U ovom sluaju su od interesa svi atributi i svi blokovi (slika 3.7).

Slika 3.7. Izvoz atributa selektovanje atributaNakon to se atributi izaberu, u sljedeem koraku je mogue podeavati opcije vezane za nain predstavljanja izvezenih atributa i izbor tipa i imena datoteke koja e biti kreirana (slika 3.8).

Slika3.8. Izvoz atributa Finalize outputOdabiranjem dugmeta Finish, proces podeavanja opcija vezanih za izvoz atributa se zavrava, nakon ega e AutoCAD kreirati Microsoft Excel datoteku, na mjestu na disku koje je navedeno u posljednjem koraku. Samu datoteku je mogue vidjeti pozivom iz programa Excel (slika 3.9).

Slika 3.9. Lista izvezenih atributaDalji proraun je mogue raditi u Excel-u. U navedenom primjeru je pokazana automatizacija izrade predmjera i predrauna radova i materijala. Pri eksportovanju podataka iz AutoCAD-a automatski su dobijeni podaci o kolicini potrebnih elemenata, to je prikazano u prvoj koloni slike 3.10. Primjenom mogunosti Excel-a automatizovani su procesi prorauna zbirne instalisane snage, struje, broja potrebnih osiguraa po tipovima, potrebne duine kablova po tipovima. Kod prorauna potrebne duine kablova koristiteni su iskustveni koeficijenti koji povezuju broj elemenata za koji je potreban dati tip kabla i duinu tog kabla. Atribute broj ila, presjek kabla i tip osiguraa smo unijeli u Excel-u. Primjer prorauna prikazan je na slici 3.10.

Slika 3.10. Primjer prorauna uraenih u Excelu

5. ZAKLJUAKAutoCAD se s pravom smatra najmonijim softverskim alatom u projektovanju elektrinih instalacija. Primjena AutoCAD-a i EXCEL-a doprinosi automatizaciji izrade predmjera i predrauna radova i materijala, to znatno skrauje vrijeme izrade projekta.

6. LITERATURA[1] Zlatan Stojkovi, Jovan Mikulovi, Zoran Stojanovi, Praktikum iz softverskih alata u elektroenergetici, Elektrotehniki fakultat, Akedemska misao, Beograd 2006.

[2] Zlatan Stojkovi, Primena programskih alata u elektroenergetici, Elektrotehniki fakultat, Univerziteta u Beogradu, Katedra za elektroenergetske sistema, Poslediplomske studije[3] Elektrine instalacije niskog napona, Univerzitet u Niu, Elektronski fakultet, Katedra za energetiku, Ni, januar 2001. [4] Zlatan Stojkovi, Medan Dejan, Nikoli Maja, Stanki ivko, Oparnica Saa, Neki aspekti primene programa AutoCAD u raunarskom projektovanju, Elektroprivreda Br. 4, 2003, str. 18-26.PAGE 364