PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj...

36

Transcript of PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj...

Page 1: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod
Page 2: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

PRIRODA I DIVLJAÈStrane vrste i lovstvo

NATURE AND WILDLIFEAlien Species and Wildlife Management

Veleuèilište u KarlovcuKarlovac University of Applied Sciences

Page 3: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

ZNANSTVENO-STRUÈNI SKUP S MEÐUNARODNIM SUDJELOVANJEMSCIENTIFIC AND PROFESSIONAL CONFERENCE WITH INTERNATIONAL PARTICIPATIONKarlovac, 1. o�ujak/mart 2018.

ORGANIZATORI SKUPA / ORGANIZED BYVeleuèilište u Karlovcu / Karlovac University of Applied SciencesUdruga diplomiranih studenata Veleuèilišta u Karlovcu – „Alumni Vuka“ / KarlovacUniversity of Applied Sciences Alumni Association – „Alumni Vuka“

POKROVITELJI SKUPA / UNDER PATRONAGE OFMinistarstvo poljoprivrede / Ministry of AgricultureMinistarstvo zaštite okoliša i energetike / Ministry of Environment and Energy

SUORGANIZATORI SKUPA / COORGANIZED BYHrvatski veterinarski institut / Croatian Veterinary InstituteHrvatski šumarski institut / Croatian Forest Resarch InstituteHrvatski lovaèki savez / Croatian Hunting AssociationVeterinarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu / Faculty of Veterinary MedicineUniversity of ZagrebForst Eibenstein HR hunting & forest d.o.o.Oikon d.o.o.

SKUP SU FINANCIJSKI POMOGLI / CONFERENCE FINANCIALLY SUPPORTED BYHrvatska komora in�enjera šumarstva i drvne tehnologije / Croatian Chamber of Forestryand Wood TechnologyStudentski centar Karlovac / Student Center Karlovac

ORGANIZACIJSKI ODBOR / ORGANIZING COMMITTEEdr. sc. Krunoslav Pintur (predsjednik), dr. sc. Aljoša Dupliæ, prof. dr. sc. Boris Habrun, prof.dr. sc. Dean Konjeviæ, mr. sc. Ivica Budor, dr. sc. Dijana Vuletiæ, dr. sc. Jürgen Donhauser,Tomislav Dumiæ, mag. ing. agr. (tajnik), Vedran Slijepèeviæ, dr. vet. med., Dina Botta, mag.oec., Marko O�ura, dipl. ing., Marko Augustinoviæ, dipl. ing.

PROGRAMSKI ODBOR / EDITORIAL COMMITTEEdr. sc. Krunoslav Pintur, prof. v. š. (Hrvatska/Croatia), prof. dr. sc. Tihomir Florijanèiæ(Hrvatska/Croatia), prof. dr. sc. Boštjan Pokorny (Slovenija/Slovenia), prof. dr. sc. DraganGaèiæ (Srbija/Serbia), dr. sc. Nina Popoviæ (Hrvatska/Croatia), dr. sc. Aljoša Dupliæ(Hrvatska/Croatia)

Prevela / Translated: Nela Erdeljac, mag. educ. hist. et. philol. angl.

ISBN 978-953-7343-98-9978-953-7343-99-6 (on line)

Izdavaè / Published by: Veleuèilište u Karlovcu / Karlovac University of Applied SciencesGlavni urednik / Editor in Chief: Krunoslav PinturOblikovanje / Design by: D.POINT kreativna agencijaFotografije / Photos: Vedran Slijepèeviæ (siva vjeverica), Luka Katušiæ (signalni rak), BiljanaJaèmenica, Udruga BIOM (mungos), Igor Boršiæ (nutrija), Marko Æaleta (rotan)Grafièki urednik / Graphics editor: Miroslav KodriæTisak / Printed by: Tiskara GaloviæNaklada / Edition: 100Objavljivanje ove publikacije odobrilo je Povjerenstvo za izdavaèku djelatnost Veleuèilištau Karlovcu Odlukom o izdavanju publikacije br. 7.5-13-2018-2CIP zapis dostupan u raèunalnom katalogu Nacionalne i sveuèilišne knji�nice u Zagrebupod brojem 000987459

Page 4: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

Zbornik sa�etaka

PRIRODA I DIVLJAÈStrane vrste i lovstvo

Book of Abstracts

NATURE AND WILDLIFEAlien Species and Wildlife Management

Karlovac, 2018.

Page 5: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

Sadr�ajContent

Sonja Desnica, Igor Boršiæ, Petra Kutleša, Ana Ješovnik, Tanja Mihinjaè,Sandra Slivar, Martina Cigrovski-Mustafiæ

Strane i invazivne strane vrste u Hrvatskoj: što su i što nam je èiniti? 7

Alien and Invasive Alien Species in Croatia: What are they and Whatcan we do? 8

Biljana Janev Hutinec, Lana Jeliæ

Invazivne strane vrste u urbanim podruèjima – primjer Grada Zagreba 9

Invasive Alien Species in Urban Areas: the Example of the City of Zagreb 10

Nenad Novak, Maja Novak

Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj 11

Invasive Alien Weed Species in Croatia 12

Jasnica Medak

Invazivne biljne vrste u šumskim ekosustavima: stanje i problematika 13

Invasive Plant Species in Forest Ecosystems: State and Issues 14

Ivan Budinski, Ivana Selanec, Ante Kod�oman

Mo�emo li zaustaviti širenje malog indijskog mungosa u Europi? 15

Can we prevent the spread of the Small Indian Mongoose in Europe? 16

Boštjan Pokorny, Ivan Kos, Hubert Potoènik, Katarina Flajšman

Status i upravljanje stranim vrstama divljaèi u Sloveniji 17

Status and Management of Non-native Mammalian Game Speciesin Slovenia 18

Dragan Gaèiæ, Branislav Stankov, Arsenije Simiæ

Strane vrste divljaèi u Srbiji – stanje i problemi 19

Allochthonous Game Species in Serbia – Current State and Problems 20

Pavao Ganèeviæ, Klemen Jerina, Toni Safner, Nikica Šprem

Prostorno korištenje, kretanje i aktivnost grivastog skakaèa naplanini Mosor 21

Space Use, Movemant and Activity Patterns of Barbary Sheepin Mosor Mountain 23

Page 6: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

Tomislav Dumiæ, Krunoslav Pintur, Nera FabijaniæAutohtone i alohtone vrste divljih parnoprstaša i njihovakoegzistencija u Europi 25Non-native and Native Species of Wild Even-toed Ungulatesand their Coexistence in Europe 26

Relja BeckZnaèaj endoparazita, ektoparazita i uzroènika prenosivih vektorimau divljih �ivotinja – postoji li stvarna prijetnja? 27The Significance of Endoparasites, Ectoparasites, and Vector-BorneDiseases in Wild Animals: Does a Real Threat Exist? 29

Zdravko JanickiF. magna – skriveni potencijali 31F. magna - Hidden Potentials 32

Aljoša DupliæOdgovornost lovstva i strane vrste 33The Responsibility of Game Management and Alien Species 34

Neven ŠloparProgram LIFE i invazivne strane vrste 35LIFE Programme and Invasive Alien Species 36

Page 7: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

Strane i invazivne strane vrste uHrvatskoj: što su i što nam je èiniti?

Sonja Desnica1, Igor Boršiæ2, Petra Kutleša3, Ana Ješovnik4,Tanja Mihinjaè5, Sandra Slivar6, Martina Cigrovski-Mustafiæ7

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Radnièka cesta 80/7, 10000 Zagreb, Hrvatska([email protected], [email protected], [email protected],[email protected], [email protected], [email protected],[email protected])

Sa�etak

Kontrola invazivnih stranih vrsta i smanjivanje njihova utjecaja nazavièajne vrste i cjelokupne ekosustave je jedan od najveæih izazovazaštite prirode u Europi danas. No, što je toèno strana vrsta, a štoinvazivna strana vrsta? Zašto su invazivne strane vrste prijetnja zabioraznolikost i koje još štetne uèinke mogu imati? Ovo izlaganjeodgovara na postavljena pitanja i definira kljuène pojmove inva-zivne biologije. Nadalje, navodi najva�nije nacionalne i meðuna-rodne strateško-planske dokumente i propise te iznosi pravila inaèine djelovanja za sprjeèavanje uvoðenja, kontrolu i iskorjenji-vanje invazivnih stranih vrsta. Spomenuta djelovanja ukljuèuju pre-ventivno djelovanje kroz ogranièenja, uspostavu sustava nadzora zarano otkrivanje, uspostavu mjera upravljanja za široko rasprostra-njene invazivne strane vrste i drugo. Trgovina, prijevoz, spontanoširenje iz susjednih zemalja i drugi faktori poveæavaju rizik unošenja iširenja invazivnih stranih vrsta. Buduæi da se radi o slo�enoj proble-matici, uz propise iz podruèja zaštite prirode, odredbe koje spo-minju strane i invazivne strane vrste nalaze se i u propisima veza-nima uz druge sektore (primjerice lovstvo, morsko i slatkovodnoribarstvo, šumarstvo, biljno zdravstvo i dr.). Za uspješnu borbu pro-tiv invazivnih stranih vrsta, kako bi se sprijeèio ili ubla�io njihovštetni utjecaj, potrebna je suradnja i usklaðeno djelovanje svihukljuèenih sektora.

Kljuène rijeèi: štetni utjecaj, prevencija, sustav nadzora, mjereupravljanja, putovi unosa

Zbornik sa�etaka 7

PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo

Page 8: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

Alien and Invasive Alien Species inCroatia: What are they and Whatcan we do?

Sonja Desnica1, Igor Boršiæ2, Petra Kutleša3, Ana Ješovnik4,Tanja Mihinjaè5, Sandra Slivar6, Martina Cigrovski-Mustafiæ7

Croatian Agency for Enviromental and Nature, Radnièka cesta 80/7, 10000 Zagreb,Croatia ([email protected], [email protected], [email protected],[email protected], [email protected], [email protected],[email protected])

AbstractThe control of invasive alien species and limiting their impact onnative species and overall ecosystems presents one of the greatestchallenges of environment protection in Europe today. But, whatexactly are invasive alien species and what are invasive alien spe-cies? Why do invasive alien species present a threat to biodiversityand what other harmful effects can they have? This presentationanswers the presented questions and defines key terms of invasionbiology. Furthermore, it examines the most important national andinternational strategic plan documents and regulations, and listsrules and modes of operations for the prevention of their intro-duction and eradication of invasive alien species. Such actions inclu-de preventive measures to limit their movement, the establishmentof the system of control for early detection, the establishment ofmeasures of control for widespread invasive species, and others.Trade, transportation, spontaneous spread from neighboring coun-tries and other factors amplify the risk of introduction and spread ofinvasive species. Since this is a complex issue, with regulations fromthe nature protection zones, provisions referring to foreign andinvasive alien species are also present in regulations related to othersectors (for example, game hunting, freshwater and sea fishery,forestry, plant health and etc.). For a successful battle against inva-sive alien species, or to ease their harmful effect, cooperation andconcerted practices of all involved sectors are necessary.

Key words: negative impact, prevention, monitoring system, mana-gement measures, pathways

8 Book of Abstracts

NATURE AND WILDLIFE Alien Species and Wildlife Management

Page 9: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

Invazivne strane vrste u urbanimpodruèjima – primjer Grada Zagreba

Biljana Janev Hutinec, Lana Jeliæ

Javna ustanova – Maksimir, Maksimirski perivoj 1, Zagreb, Hrvatska([email protected]; [email protected])

Sa�etak

Urbana podruèja su prepoznata kao jedan od glavnih putova unosa iširenja invazivnih stranih vrsta, a ekosustavi u gradskim sredinamakao �arišne toèke biološke invazije. Razlog tome su mnoge ljudskeaktivnosti kao što su sadnja u vrtovima i hortikulturnim nasadima,postojanje botanièkih i zooloških vrtova, prodaja kuænih ljubimaca,intenzivni transport i promet te mnoge druge. Osim utjecaja naurbanu bioraznolikost znaèajan je i utjecaj invazivnih stranih vrstana ljudsko zdravlje. Meðu više od 30 invazivnih stranih vrsta koje suprisutne u Republici Hrvatskoj ili se njihova invazija oèekuje, a imajunegativan utjecaj na ljudsko zdravlje, veæina je zabilje�ena u gra-dovima ili njihovoj neposrednoj blizini.

Zaštiæena podruèja u urbanim sredinama imaju va�nu ulogu u podi-zanju razine svijesti javnosti o znaèaju bioraznolikosti, prijetnjama skojima se ona susreæe te promociji odabranih aktivnosti i mjera zakontrolu invazivnih stranih vrsta. Kako 70,4 % hrvatskog stanov-ništva �ivi u gradovima, a èak èetvrtina u Zagrebu, putem ciljanihedukativnih i interpretativnih programa o invazivnim stranim vrsta-ma u zaštiæenim podruèjima Grada Zagreba moguæe je utjecati naveliki dio šire populacije. Ovdje je prikazan pregled najznaèajnijihinvazivnih stranih vrsta od oko 70 poznatih u Gradu Zagrebu teaktivnosti koje se poduzimaju ili planiraju u svrhu praæenja stanja iupravljanja njima.

Kljuène rijeèi: invazivne strane vrste, urbana podruèja, utjecaj, edu-kacija

Zbornik sa�etaka 9

PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo

Page 10: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

Invasive Alien Species in UrbanAreas: the Example of the City ofZagreb

Biljana Janev Hutinec, Lana Jeliæ

Public Institution – Maksimir, Maksimirski perivoj 1, Zagreb, Croatia([email protected]; [email protected])

Abstract

Urban areas are recognized as one of the key points of entry andspread of invasive alien species, and urban ecosystems are hotspotsfor biological invasion. The underlying reason is many human activi-ties such as planting in gardens and horticultural areas, theexistence of botanical and zoological activities, pet trade, intensivetransport, traffic and others. Besides having an impact on urbanbiological diversity, invasive alien species have significant impact onhuman health. More than 30 invasive species already present inCroatia or whose invasion is expected, and have a negative impacton human health, most are already documented in cities or theirimmediate surroundings.

Protected areas in cities have an important role in raising publicawareness of biodiversity importance, threats it is faced, and thepromotion of selected activities and control measures for invasivealien species. Since 70,4% of the Croatian inhabitants live in cities, aquarter of them in Zagreb, through aimed educational and inter-pretative programs on invasive alien species in the protected areasof the city of Zagreb, it is possible to impact wide population. Herewe present a selected number of 70 invasive species known in thecity of Zagreb and implemented or planned monitoring and controlmeasures.

Key words: invasive alien species, urban area, impact, education

10 Book of Abstracts

NATURE AND WILDLIFE Alien Species and Wildlife Management

Page 11: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

Invazivne strane korovne vrsteu Hrvatskoj

Nenad Novak1, Maja Novak2

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za zaštitu bilja, Gorice 68b,10 000 Zagreb, Hrvatska ([email protected], [email protected])

Sa�etak

Na globalnoj razini, nakon izravnog uništavanja prirodnih staništa,invazivne strane vrste su druga najveæa prijetnja bioraznolikosti.One mijenjaju okoliš, narušavaju stabilnost ekosustava, štete poljo-privrednim, šumskim i vodenim biljnim sastojinama, ireverzibilnoutjeèu na sastav prirodnih staništa te uzrokuju socio-ekonomskeštete u poljoprivredi, šumarstvu, turizmu, stoèarstvu, lovstvu, zdrav-stvu i dr. Problem je uzrokovan globalnim promjenama kao što sumeðunarodna trgovina, dobra prometna povezanost izmeðu dr�avai kontinenata te klimatskim promjenama.

U sklopu osmogodišnjeg Programa posebnog nadzora, bilje�ena jeprisutnost i proširenost vrsta navedenih na EPPO Listi invazivnihstranih korovnih vrsta u Gradu Zagrebu i svih 20 hrvatskih �upanija.Utvrðena je prisutnost 13 vrsta s EPPO Liste. Zabilje�ene su vrsteAilanthus altissima (Mill) Sw., Amorpha fruticosa L., Bidens frondosa

L., Buddleja davidii Franch., Carpobrotus acinaciformis (L.) L. Bolus,Carpobrotus edulis (L.) N. E. Br. in Phillips, Cortaderia selloana

(Schult & Schult f.) Asch. & Graebn., Helianthus tuberosus L.,Impatiens glandulifera Royal., Lupinus polyphyllus Lindl., Fallopia

japonica (Houtt.) Ronse Decr., Solidago canadensis L., Solidago

gigantea Aiton.

U izlaganju æe biti iznesene najva�nije karakteristike vrsta, lokalitetina kojima su zabilje�ene, najèešæa staništa i proširenost. Ukazat æese i na razloge daljnjeg širenja invazivnih stranih korovnih vrsta.

Kljuène rijeèi: invazivne strane vrste, bioraznolikost, staništa, EPPOLista

Zbornik sa�etaka 11

PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo

Page 12: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

Invasive Alien Weed Speciesin Croatia

Nenad Novak1, Maja Novak2

Croatian Center for Agriculture, Food and Rural Affairs - Institute for PlantProtection, Gorice 68b, 10 000 Zagreb, Croatia ([email protected],[email protected])

Abstract

On the global level, after direct destruction of natural habitats,invasive alien species are the second greatest threat to biodiversity.They change the environment, disturb the stability of ecosystems,damage the agricultural, forest and aquatic plants, have an irre-versible impact on the composition of natural habitats and causesocio-economic damage in agriculture, forestry, tourism, farming,hunting, health care etc. This problem is caused by global changessuch as international trade, good transportation connectionsbetween countries and continents and climate changes.

During the eight-year project, the presence and spread of the spe-cies listed on the EPPO List of invasive alien weed species have beendetected in the city of Zagreb and all 20 Croatian counties. Overall,13 species from the EPPO list have been detected. Detected specieswere: Ailanthus altissima (Mill) Sw., Amorpha fruticosa L., Bidens

frondosa L., Buddleja davidii Franch., Carpobrotus acinaciformis (L.)L. Bolus, Carpobrotus edulis (L.) N. E. Br. in Phillips, Cortaderia

selloana (Schult & Schult f.) Asch. & Graebn., Helianthus tuberosus

L., Impatiens glandulifera Royal., Lupinus polyphyllus Lindl., Fallopia

japonica (Houtt.) Ronse Decr., Solidago canadensis L., Solidago

gigantea Aiton.

During the presentation, the main characteristics of those species,the localities where they were detected, the most common habitatsand prevalence will be presented. The reasons for the furtherspread of invasive alien weed species will also be indicated.

Key words: invasive alien species, biodiversity, habitats, EPPO List

12 Book of Abstracts

NATURE AND WILDLIFE Alien Species and Wildlife Management

Page 13: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

Invazivne biljne vrste u šumskimekosustavima: stanje i problematika

Jasnica MedakHrvatski šumarski institut, Cvjetno naselje 45, 10450 Jastrebarsko, Hrvatska([email protected])

Sa�etakStrane biljne vrste su se u europske šume poèele unositi još krajem19. stoljeæa, a u Hrvatsku izmeðu dva svjetska rata. Intenzivnijepošumljavanje stranim vrstama odvijalo se nakon drugog svjetskograta. Problematika širenja stranih vrsta u prirodne šumske eko-sustave uoèena je brzo po tome, nakon što je napuštene vinogradeili brdske poljoprivredne površine obilno poèeo zarastati bagrem(Robinia pseudoaccacia). Znaèajno širenje invazivnih biljnih vrstapoput amorfe (Amorfa fruticosa) pokazalo se kao jedan od veæihproblema u obnovi nizinskih šuma, posebno poplavnih šuma hrastalu�njaka (as. Genisto elatae-Quercetum roboris). U poplavnimšumama vrba i topola znaèajan je udio negundovca (Acer negundo) iamerièkog jasena (Fraxinus americana), a u brdskom i submedi-teranskom podruèju pajasena (Ailanthus altissima). Niz zeljastihbiljnih vrsta i povijuša, takoðer, u za njih povoljnim okolnostima,predstavljaju prijetnju prirodnim šumskim ekosustavima.Brz rast, velika kolièina sjemena koje se širi vodom i vjetrom teizostanak prirodnih regulatora brojnosti, glavne su karakteristikeinvazivnih biljnih vrsta. Širenje „novih“ invazivnih vrsta u šumamaHrvatske bilje�i se i u ovoj godini, upravo na podruèju UŠP Karlovac,gdje je registrirana amerièka višnja (Prunus serotina). Kao invazivnasmatra se u nekim zemljama zapadne Europe (Francuska, Belgija,Nizozemska), a u susjednoj Sloveniji smatra se potencijalno inva-zivnom.Regulacija širenja novih i veæ prisutnih invazivnih biljnih vrsta naj-znaèajnije se posti�e oèuvanjem stabilnog šumskog pokrova. Moni-toring invazivnih biljnih vrsta u sastojinama koje se nalaze u faziobnove, prva je neophodna aktivnost za spreèavanje, odnosno kon-trolu nad širenjem invazivnih biljnih vrsta.

Kljuène rijeèi: šumski ekosustavi, invazivne biljne vrste, Prunus sero-

tina, monitoring

Zbornik sa�etaka 13

PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo

Page 14: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

Invasive Plant Species in ForestEcosystems: State and Issues

Jasnica Medak

Croatian Forest Research Institute, Cvjetno naselje 45, 10450 Jastrebarsko,Croatia ([email protected])

AbstractAlien plant species were brought into European forests at the end ofthe 19th century and into Croatia between the two world wars.More intense afforestation began after the Second World War. Theproblem of alien species spreading into natural forest ecosystemswas realized soon after reforestation of abandoned vineyards or hillfarming areas with black locust occured (Robinia pseudoaccacia).Intense spread of invasive alien species such as indigobush (Amorfa

fruticosa) has proven to be one of the bigger concerns in rege-nerating lowland forests, especially floodplain forests of pedun-culate oak (Genisto elatae-Quercetum roboris). In the floodplainforrests of willows and poplar, there is a significant portion ofash-leaved maple (Acer negundo) and American ash, while in themountainous and submediterranean areas tree of heaven is found.(Ailanthus altissima). In favourable circumstances, some herbace-ous plants and vines, can also present a threat to natural forestecosystems.The main characteristics of invasive alien species are fast growth, ahigh degree of seed spread by water and wind and the absence ofnatural regulators of species abundance. The spread of ‘’new’’invasive species has been documented in Croatian forests in thisyear as well, especially on the territory of FD Karlovac where blackcherry (Prunus serotina) has been registered. In West Europeancountries, it is considered an invasive species, while in neighbouringSlovenia, it is considered potentially invasive.The control of spread of new and already present invasive alienspecies is done by maintaining a stable forest cover. Monitoringinvasive plant species in stands in their phase of regeneration is thefirst essential activity for prevention, and respectively, control ofthe spread of invasive plant species.

Key words: forest ecosystems, invasive plant species, Prunus sero-

tina, monitoring

14 Book of Abstracts

NATURE AND WILDLIFE Alien Species and Wildlife Management

Page 15: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

Mo�emo li zaustaviti širenje malogindijskog mungosa u Europi?

Ivan Budinski1, Ivana Selanec2, Ante Kod�oman3

Udruga Biom, Preradoviæeva 34, 10 000 Zagreb, Hrvatska ([email protected],[email protected], [email protected])

Sa�etak

Mali indijski mungos (Herpestes auropunctatus (Hodgson, 1836)) jeju�noazijska vrsta koja je unesena 1910. na otok Mljet radi kontrolebrojnosti poskoka. Na Mljetu se vrsta brzo raširila i naknadno jeprenošena na veæi broj istoènojadranskih otoka i poluotok Pelješac.S Pelješca se brzo proširio i na kopno, naroèito u smjeru jugoistokagdje je dosegao krajnji sjever Albanije uz Skadarsko jezero dok seprema sjeverozapadu širi sporije i tek u 2016. i 2017. zabilje�eno daje prešao i rijeku Neretvu. Za vrstu je dokazan izraziti negativniutjecaj na više vrsta gmazova i vodozemaca ali i iznenaðujuæi pozi-tivan utjecaj na brojnost štakora Rattus rattus. Tijekom zimskograzdoblja je dokazana izra�ena predacija na ptice koje se hrane natlu. Utjecaj na divljaè nije kvantificiran ali su brojni anegdotalniprimjeri predacije, naroèito na mlade i jaja. Od 2016. se ova vrstanalazi na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost uEU te je samim time Hrvatska obvezna provesti mjere kontrolepopulacije, a naroèito pokušati sprijeèiti širenje mungosa na europ-skom kopnu. Buduæi da je vrsta veæ prisutna na podruèju 4 dr�ave(Hr, BiH, CG, Albanija) tako je i kontrola širenja izuzetno kompleksnai njena dugoroèna uspješnost je upitna.

Kljuène rijeèi: invazivne vrste, mali indijski mungos, biološka kon-trola, iskorjenjivanje

Zbornik sa�etaka 15

PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo

Page 16: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

Can we prevent the spread of theSmall Indian Mongoose in Europe?

Ivan Budinski1, Ivana Selanec2, Ante Kod�oman3

Association Biom, Preradoviæeva 34, 10 000 Zagreb, Hrvatska([email protected], [email protected], [email protected])

Abstract

The Small Indian Mongoose (Herpestes auropunctatus (Hodgson,1836)) is a South Asian species introduced to the island of Mljet in1910 to control the abundance of horned vipers. The species spreadrapidly on Mljet and subsequently it was introduced to a largenumber of east Adriatic islands and the Pelješac Peninsula. FromPelješac, it spread rapidly to the mainland, especially in the south-east where it made its way to the north of Albania along LakeSkadar. While the spread in the northwest is going slower, it wasdocumented in 2016 and 2017 that it passed the Neretva river. Thenegative effect of this species has been reported on a large numberof reptiles and amphibians, but a suprisingly positive effect has beendocumented on the abundance of rats Rattus rattus. During thewinter period, a predation by the mongoose on birds that feed onthe ground has been proven. The impact on game animals has notbeen quantified but there are a number of anecdotal examples ofpredation, especially on the young and eggs. Since 2016, this specieshas been listed as an invasive alien species that raises concern in theEU, thus making Croatia obligatory to implement measures of popu-lation control and, especially try and prevent the spread of themongoose on European soil. Since this species is already present inthe territory of 4 countries (Croatia, Bosnia and Herzegovina, Mon-tenegro, Albania) the control of its spread is extremely complex andits long term effectiveness brought into question.

Key words: invasive species, Small Indian Moongoose, biologicalcontrol, eradication

16 Book of Abstracts

NATURE AND WILDLIFE Alien Species and Wildlife Management

Page 17: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

Status i upravljanje stranimvrstama divljaèi u Sloveniji

Boštjan Pokorny1,3, Ivan Kos2, Hubert Potoènik2, Katarina Flajšman3

1Visoka škola za zaštitu okoliša, Trg mladosti 7, 3320 Velenje, Slovenija([email protected])

2Sveuèilište u Ljubljani, Biotehnièki fakultet, Odjel za biologiju, Department ofBiology, Veèna pot 111, 1000 Ljubljana, Slovenija ([email protected];[email protected])

3Slovenski šumarski institut, Veèna pot 2, 1000 Ljubljana, Slovenija([email protected])

Sa�etakU Sloveniji, sedam od 18 vrsta divljaèi su (ili se smatraju) strane,odnosno, prisutne su u faunistièkoj zajednici zahvaljujuæi ljudskomprijenosu: jelen lopatar (Dama dama), europski muflon (Ovis aries

musimon), alpski kozorog (Capra ibex), nutrija (Myocastor coypus),bizamski štakor (Ondatra zibethicus), aplski svizac (Marmota mar-

mota) i kunopas (Nyctereutes procyonoides). Èagalj (Canis aureus),kao invanzivna vrsta, je nedavno spontano kolonizirao nekolikoregija.Podrijetlo ovih vrsta u Sloveniji je raznoliko: (i) kunopas (njegova jeprisutnost dokumentirana sporadièno od 1981.), bizamski štakor(nakon prvog pojavljivanja 1934., ova je vrsta naselila nekoliko jeze-ra i rijeka, ali im se populacija znatno smanjila od 1990.), èagalj (prvopojavljivanje zabilje�eno 1952.; uz nedavno znatno poveæanje popu-lacije) su disperzirali u Sloveniju iz susjednih zemalja; (ii) nutrija jepobjegla s farme krznaša na sjeveroistoku (1937), a u primorskoj isredišnjoj Sloveniji (1989) stvorila je nekoliko šireæih populacija; (iii)jelen lopatar, muflon, kozorog i svizac uvedeni su na brojne lokacijeu Sloveniji u periodu 1950. – 1970., primarno s ciljem poveæavanjalovnih resursa/prihoda.U ovom æe radu biti prezentirani statusi i upravljanje stranim vrsta-ma divljaèi u Sloveniji. Bit æe naglašeni i najnoviji znanstveni dopri-nosi u biologiji egzotiènih (stranih) dvopapkara (primjerice prostor-no-vremenska varijabilnost mase tijela; reproduktivna ulogamu�jaka).

Kljuène rijeèi: strana divljaè, jelen lopatar, muflon, kozorog, lovaèkebaze podataka

Zbornik sa�etaka 17

PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo

Page 18: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

Status and Management ofNon-native Mammalian GameSpecies in SloveniaBoštjan Pokorny1,3, Ivan Kos2, Hubert Potoènik2, Katarina Flajšman3

1Environmental Protection College, Trg mladosti 7, 3320 Velenje, Slovenia([email protected])

2University of Ljubljana, Biotechnical Faculty, Department of Biology, Veèna pot111, 1000 Ljubljana, Slovenia ([email protected]; [email protected])

3Slovenian Forestry Institute, Veèna pot 2, 1000 Ljubljana, Slovenia([email protected])

AbstractIn Slovenia, seven out of 18 mammalian game species are (consi-dered to be) non-native, i.e. they are present in the recent faunisticcommunity due to human translocations: fallow deer (Dama dama),European mouflon (Ovis aries musimon), Alpine ibex (Capra ibex),coypu (Myocastor coypus), muskrat (Ondatra zibethicus), alpinemarmot (Marmota marmota), and raccoon dog (Nyctereutesprocyonoides). Besides, golden jackal (Canis aureus) as an invadingspecies has recently spontaneously colonized several regions.The origin of these species in Slovenia is diverse: (i) raccoon dog (itspresence has been documented only occasionally since 1981), mus-krat (after first appearance in 1934 the species inhabited severallakes and rivers, but the population has dramatically decreasedsince 1990) and jackal (first appearance in 1952; recently, the popu-lation has been markedly increasing) have dispersed in Sloveniafrom neighbouring countries; (ii) coypus escaped from fur farms innorth-eastern (in 1937), coastal and central Slovenia (in 1989), andhave established several expanding populations; (iii) fallow deer,mouflon, ibex, and marmot were introduced at many locationsthroughout Slovenia in 1950s–1970s, primarily with the aim toincrease hunting resources/revenue.Status and management of non-native game species in Slovenia willbe presented in the contribution. Moreover, some latest scientificfindings on the biology of exotic ungulates (e.g. spatiotemporalvariability in body masses; reproductive investment of males) willbe emphasised.

Key words: alien game species, fallow deer, mouflon, coypu, hun-ting-related databases

18 Book of Abstracts

NATURE AND WILDLIFE Alien Species and Wildlife Management

Page 19: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

Strane vrste divljaèi u Srbiji –stanje i problemi

Dragan Gaèiæ1, Branislav Stankov2, Arsenije Simiæ1

1Sveuèilište u Beogradu, Šumarski fakultet, Kneza Višeslava 1, 11030 Beograd,Srbija ([email protected])

2PE “Vojvodinašume”, Preradoviæeva 2, 21131 Petrovaradin, Srbija([email protected])

Sa�etak

U lovištima Srbije trenutno obitava nekoliko vrsta divljaèi stranog(alohtonog) porijekla, koje su u prošlosti naseljavane na razne naèi-ne. Najrasprostranjenija i najbrojnija strana vrsta je fazan (Phasia-

nus spp.), slièno kao i u mnogim zemljama Evrope, koji se uzgajasvake godine u suvremenim uzgajalištima (fazanerijama), prven-stveno u cilju unošenja fazanskog pomlatka (starost do 10 tjedana) ulovišta ili odraslih fazana na poligone za lov (starost 6 i više mjeseci).Plan i obim godišnje proizvodnje fazana zavisi od realnih (sma-njenih) potreba tr�išta Srbije, tj. potra�nje lovaèkih organizacija.Slu�beni statistièki podaci ukazuju da procijenjena proljetna broj-nost fazana iznosi oko 333.000 jedinki u 2015., dok je iste godineuneseno u lovišta preko 250.000 jedinki, uglavnom fazanskogpomlatka. Ukupno korištenje fazana iznosi oko 282.000 jedinki, štoukljuèuje odstrel (127.000) i registrirane gubitke (155.000). U budu-ænosti posebnu pa�nju treba posvetiti zaštiti fazana od bolesti inegativnih utjecaja intenzivne poljoprivrede, kao i genetskim istra�i-vanjima postojeæih populacija fazana.

Ostale strane vrste divljaèi od lovnog znaèaja su jelen lopatar imuflon, koje se uglavnom uzgajaju zajedno u manjim ograðenimprostorima kojima gospodare javna poduzeæa (“Vojvodinašume”,“Srbijašume” i “Nacionalni park Fruška gora”), Vojska Srbije i lovaè-ke organizacije. Procijenjena proljetna brojnost u 2015. iznosi oko1.100 jedinki jelena lopatara i 380 jedinki muflona, dok odstrjeliznosi manje od 100 jedinki (99, odnosno 17).

Kljuène rijeèi: gospodarenje, lovište, proljetna brojnost, odstrjel

Zbornik sa�etaka 19

PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo

Page 20: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

Allochthonous Game Species inSerbia - Current State and Problems

Dragan Gaèiæ1, Branislav Stankov2, Arsenije Simiæ1

1University of Belgrade, Faculty of Forestry, Kneza Višeslava 1, 11030 Belgrade,Serbia ([email protected])

2PE “Vojvodinašume”, Preradoviæeva 2, 21131 Petrovaradin, Serbia([email protected])

Abstract

In the hunting grounds of Serbia,- there are currently several wild-life species of allochthonous origin, which have been inhabited invarious ways in the past. The most widespread species with thelargest population is pheasant (Phasianus spp.), which is similar inmany European countries. Each year, this species is produced inmodern pheasant farms, primarily for the introduction of pheasantoffspring (up to 10 weeks old) into hunting grounds, or adult phea-sants (aged 6 and more months) into hunting polygons. The planand scope of annual production of pheasants depend on the real(reduced) needs of the Serbian market, i.e. the demand of huntingorganizations. Official statistical data indicate that the estimatedspring count of pheasants amounted to about 333,000 individuals in2015, while in the same year more than 250,000 individuals ofmainly pheasant offspring were introduced into hunting grounds.The total use of pheasants amounts to about 282,000 individuals,which includes culling (127,000) and registered losses (155,000). Inthe future, special attention should be paid to the protection ofpheasants against diseases and adverse effects of intensive agri-culture, as well as the genetic research of the existing pheasantpopulations.Other allochthonous game species that have certain hunting signi-ficance are fallow deer and mouflon, which are mostly bred toge-ther in small enclosed spaces run by public companies (Vojvodi-našume, Srbijašume and Fruška Gora National Park), the SerbianArmy, and hunting organizations. The estimated spring count in2015 was about 1,100 individuals for fallow deer and 380 individualsfor mouflon, while culling amounted to less than 100 individuals (99and 17 respectively).

Key words: management, hunting, spring count, culling

20 Book of Abstracts

NATURE AND WILDLIFE Alien Species and Wildlife Management

Page 21: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

Prostorno korištenje, kretanje iaktivnost grivastog skakaèa naplanini Mosor

Pavao Ganèeviæ 1, Klemen Jerina 2, Toni Safner3, Nikica Šprem3

1Postdiplomski studij, Agronomski fakultet, Sveuèilište u Zagrebu,Svetošimunskacesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska

2Odjel za šumarstvo, Biotehnièki fakultet, Sveuèilište u Ljubljani, Veèna pot 83,1000 Ljubljana, Slovenija

3Agronomski fakultet, Sveuèilište u Zagrebu, Svetošimunskacesta 25, 10000Zagreb, Hrvatska ([email protected])

Sa�etak

Grivasti skakaè (Ammotragus lervia) je vrsta divlje koze (kozolikaantilopa), koja potjeèe iz gorja Atlas u Sjevernoj Africi, od Mauri-tanije na zapad do Crvenog mora na istok. Tijekom 2002. godine, petgrivastih skakaèa (tri �enke i dva mu�jaka) nepoznatog podrijetla,ilegalno su ispušteni na prostor sjeverne dinarske regije (planinaMosor; 1.339 m nadmorske visine) u Hrvatskoj. Kako bismo boljeshvatili ekologiju grivastog skakaèa, posebice njegov obrazac aktiv-nosti, izbor staništa i potencijalno daljnje prostorno širenje, uhvatilismo i pratili devet �ivotinja (pet �enki i èetiri mu�jaka) s GPS-GSMogrlicama. �ivotinje su se kumulativno kretale 1.63 km po danu injihova je cirkadijurna aktivnost imala dva naglašena intervala,ujutro i naveèer. Vrhunac se promijenio u skladu sa sezonskomdinamikom fotoperioda. Praæene �ivotinje uglavnom su kretanjeogranièile na prostor uz planinski greben, a nekoliko puta i cijeliopseg (25 km) planine Mosor i to u relativno kratkom vremenskomperiodu (2-4 dana). Okomita kretanja prema glavnoj planini su bilakratka i èesto ogranièena na podruèje planinskog podno�ja s višimvegetacijskim pokrovom i manje ekstremnim terenom.

Mjeseèna aktivnost se kretala izmeðu 0.6 do 17.00 km2. Za jednusmo �ivotinju uspjeli predvidjeti njenu godišnju aktivnost: 26.0 km2.Snimanje senzornom kamerom je ostvareno kroz dvogodišnji peri-od, koristeæi deset kamera, nasumice postavljenih na staništu.Sveukupno je sabrano 2,755 JPEG slika, a snimljeno je 8 vrsta:grivasti skakaè, divlja svinja, smeði medvjed, vuk, lisica, divlja maèka

Zbornik sa�etaka 21

PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo

Page 22: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

i jazavac. Trenutni podaci sugeriraju da je grivasti skakaè u podruèjuistra�ivanja ogranièen na planinu Mosor i ne postoji vjerojatnost daæe se njihov areal proširiti.

Kljuène rijeèi: Ammotragus lervia, alohtoni papkari, GPS ogrlica,senzorne kamere, Dinaridi

22 Zbornik sa�etaka

PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo

Page 23: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

Space Use, Movemant and ActivityPatterns of Barbary Sheep in MosorMountain

Pavao Ganèeviæ1, Klemen Jerina2, Toni Safner3, Nikica Šprem3

1Postgraduate study, Faculty of Agriculture, University of Zagreb,Svetošimunskacesta 25, 10000 Zagreb, Croatia

2Department of Forestry, Biotechnical Faculty, University of Ljubljana, Veèna pot83, 1000 Ljubljana, Slovenia

3University of Zagreb Faculty of Agriculture, Svetošimunskacesta 25, 10000Zagreb, Croatia, [email protected]

Abstract

The Barbary sheep (Ammotragus lervia) is a species of caprid (goat-antelope) native to Atlas Mountains of North Africa from Mauri-tania in the west to the Red Sea in the east. During 2002, fiveBarbary sheep (three females and two males) of unknown originhave been illegally released in the southern Dinaric region (MosorMountain; 1.339 m a.s.l.) of Croatia. In order to better understandthe ecology of the Barbary sheep, especially its general activitypattern, habitat selection, and potential for further spatial expan-sion, we captured and tracked nine animals (five females and fourmales) with the use of GPS-GSM collars. Animals cumulativelymoved 1.63 km per day and their circadian activity had twopronounced peaks in the morning and in the evening. Peak activitychanged in accordance to seasonal dynamics of the photoperiod.Generally, the tracked animals moved mainly along the mountainridges of Mosor Mt. and several times moved along the entire range(approx. 25 km) in relatively short time (2-4 days). On the otherhand, movements perpendicular to the main mountain range wereshort and usually stopped at the mountain foothills with highervegetation cover and less extreme terrain. Monthly home-rangesize ranged from 0.6 to 17.0 km2. For one animal we were also ableto estimate its annual home-range size: 26.0 km2. Also, camera-trapping was conducted over a two year period, using 10 camerasrandomly distributed over the study area. A total of 2,755 JPEGimages were collected and eight species were recorded: Barbary

Book of Abstracts 23

NATURE AND WILDLIFE Alien Species and Wildlife Management

Page 24: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

sheep, wild boar, brown bear, grey wolf, red fox, wild cat andbadger. Current data suggest that Barbary sheep in the study areaare limited to the Mosor Mt. range and are unlikely to expand theirrange.

Key words: Ammotragus lervia, nonnative ungulate, GPS collars,camera trapping, Dinarides

24 Book of Abstracts

NATURE AND WILDLIFE Alien Species and Wildlife Management

Page 25: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

Autohtone i alohtone vrste divljihparnoprstaša i njihova koegzistencijau Europi

Tomislav Dumiæ1, Krunoslav Pintur2, Nera Fabijaniæ3

1Veleuèilište u Karlovcu, Odjel lovstva i zaštite prirode, Trg J. J. Strossmayera 9,Karlovac, Hrvatska ([email protected], [email protected])

3Udruga Divljina Velebita, Pavlinska 18, Senj, Hrvatska ([email protected])

Sa�etak

Alohtone vrste ili podvrste su one koje se pojavljuju izvan njihovogprirodnog podruèja rasprostranjenosti i moguænosti širenja kao pos-ljedica namjernog ili sluèajnog unošenja od strane èovjeka. Aloh-tone vrste se smatraju invazivnim kada postanu uèestale u eko-sustavu u kojem do tada nisu obitavale, a pritom su uzrok promjenei prijetnja izvornoj biološkoj raznolikosti. U Europi trenutno obitavadvadeset i jedna vrsta divljih parnoprstaša od kojih je deset vrstaalohtono. Èetiri europske autohtone vrste parnoprstaša unesene suna podruèje dr�ava u kojima do tada nisu obitavale. Rusija je vodeæadr�ava po broju alohtonih vrsta divljih parnoprstaša (sedam vrsta),druga je Njemaèka (šest vrsta), dok su Hrvatska, Èeška i VelikaBritanija na treæem mjestu sa po pet unesenih alohtonih vrsta divljihparnoprstaša. Alohtone vrste divljih parnoprstaša su u Europi pri-sutne na podruèju trideset i dvije dr�ave iz èega proizlazi da pred-stavljaju potencijalni globalni problem za autohtone ekosustave. Uodreðenim podruèjima evidentan je njihov negativan utjecaj navegetaciju i stanište. Nadalje, alohtoni divlji parnoprstaša prijetnjasu onim autohtonim zbog meðuvrsne kompeticije (prostorno iprehrambeno preklapanje, poveæanje populacije alohtonih na štetuautohtonih itd.) i moguæe hibridizacije koja mo�e imati sna�an utje-caj na genetsku strukturu ali i konzervacijski status autohtonihpopulacija.

Kljuène rijeèi: alohton, autohton, divlji parnoprstaši, Europa

Zbornik sa�etaka 25

PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo

Page 26: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

Non-native and Native Species ofWild Even-toed Ungulates and theirCoexistence in Europe

Tomislav Dumiæ1, Krunoslav Pintur2, Nera Fabijaniæ3

1Karlovac University of Applied Sciences, J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac,Croatia ([email protected], [email protected])

3The Association Wilderness of the Velebit, Pavlinska 18, Senj, Croatia([email protected])

Abstract

Non-native species or subspecies are species which occur outsidetheir natural range and dispersal potential as a result of intentionalor accidental human introduction. Non-native species are conside-red invasive when they become established in natural ecosystemsin which they did not occur, and by that, they act as an agent ofchange and pose threat to native biological diversity. There arecurrently twenty-one species of wild even-toed ungulates inEurope, of which ten are non-native species. Four even-toed un-gulates native to Europe have been introduced to European coun-tries in which they are considered non-native. Russia is the countrywith the greatest number of non-native even-toed ungulates (sevenspecies), followed by Germany (six species), while Croatia, CzechRepublic and UK share the third place with five introducednon-native even-toed ungulates species. Non-native species of wildeven-toed ungulates are present in 32 European countries resultingin a potential global problem for autochthonous ecosystems. Incertain areas, their negative impact on vegetation and habitat isevident. Thus, non-native wild even-toed ungulates could threatennative ones through interspecific competition (spatial and diet over-lap, increase of non-native population density etc.) and possiblehybridisation, which could have a strong effect on the geneticstructure and conservation status of native populations.

Key words: non-native, native, wild even-toed ungulates, Europe

26 Book of Abstracts

NATURE AND WILDLIFE Alien Species and Wildlife Management

Page 27: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

Znaèaj endoparazita, ektoparazita iuzroènika prenosivih vektorima udivljih �ivotinja – postoji li stvarnaprijetnja?

Relja Beck

Hrvatski veterinarski institut, Savska cesta 143, 10 000 Zagreb, Hrvatska([email protected])

Sa�etak

Evolucijska prilagodba divljih �ivotinja je kljuèna za njihovo uspješnopre�ivljavanje. Prilagodba predstavlja i razvoj otpornosti na brojnepatogene ukljuèujuæi i parazite te uzroènike bolesti koje parazitimogu prenijeti. Poznato je divlje �ivotinje dobro podnose invazije„svojim“ populacijama parazita i najèešæe ne uzrokuju vidljive zna-kove bolesti stoga se èesto smatra da su „zdrave“. Izostanak „bo-lesti“ omoguæuje unutarnjim i vanjskim parazitima vrlo uèinkovito ijednostavno širenje te uz nove prijemljive nositelje uspješno nase-ljavanje podruèja gdje ih do tada nije bilo. Za „naivnu“ populaciju�ivotinja invazije mogu biti pogubne uslijed neprilagoðenosti para-zita na svoje nove nositelje. Na ovaj naèin je metilj Fasciolodes

magna, inaèe odlièno prilagoðen bjelorepom jelenu, izazvao dra-matiène patološke promjene na domaæim cervidima. Ne predstavljaopasnost samo unos „novih“ vrsta veæ i širenje vrsta na podruèjagdje se inaèe nisu uobièajene vrste te svojom populacijom parazitate ih se takoðer mo�e smatrati novim/invazivinim vrstama.

Trgovina i transport �ivotinja a samim time i njihovih patogena udanašnjem svijetu globalizacije je izuzetno brz. Tako su u karantenuna Brijune dovezene oriks antilope (Oryx leucoryx) iz Omana, prijeodlaska u Veliku Britaniju, bile inficirane virusom bolesti plavogjezika kojeg prenose vektori Culicoides, prisutni u svim dijelovimaRH. Samo premještanje divljih �ivotinja predstavlja stres koji mo�edovesti do ekspresije bolesti. Poznato je da psi ugibaju od piro-plazmoze/babezioze uzrokovane pra�ivotinjom Babesia canis, no udivljih sivih vukova isti uzroènik ne uzrokuje bolest, odnosno oni su

Zbornik sa�etaka 27

PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo

Page 28: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

asimptomatski nositelji kojima se babezije vrlo jednostavno moguprenijeti na nova podruèja.

Na kraju, unos „novih“ vrsta i njihovih prilagoðenih patogena mo�epredstavljati znaèajnu opasnost za populaciju prijemljivih, ali ujednoi neotpornih autohtonih vrsta.

Kljuène rijeèi: endoparaziti, ektoparaziti, uzroènici prenosivi vekto-rima, divlje �ivotinje

28 Zbornik sa�etaka

PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo

Page 29: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

The Significance of Endoparasites,Ectoparasites, and Vector-BorneDiseases in Wild Animals: Does aReal Threat Exist?

Relja Beck

Croatian Veterinary Insitute, Savska cesta 143, 10 000 Zagreb, Croatia([email protected])

Abstract

Evolutionary adjustment of wild animals is crucial for their succes-sful survival. This adjustment entails the development of immunityto a number of pathogens including parasites and agents of diseasetransferrable by parasites. Wild animals are known to deal well withthe invasion of ‘’their’’ population of parasites and most commonlydon’t exhibit visible signs of disease, thus giving the impression thatthey are ‘’healthy’’. The absence of ‘’disease’’ allows internal andexternal parasites to spread effectively and easily to new responsiverecipients and appear in territories where they previously weren’tfound. For the ‘’naive’’ population of species invasions can beleathal if the parasites are not compatible with new recipients. Thiswas the way the fluke Fasciolodes magna, exceptionally adjusted towhite-tailed deer, brought dramatic pathological changes on do-mestic cervids. The threat is not only limited to the introduction of‘’new’’ species but the spread into territories in which they werepreviously not found with their population of parasites and they canbe though of as new/invasive species.

Trade and transportion of animals, and with that their pathogens aswell, in today’s globalizing world is very quick. This was the case withthe introduction of the Arabian Oryx to Brioni from Oman that, priorto departing for Great Britain, were infected with the bluetonguevirus transmitted by the Culicoide vectors, present in all parts of theRepublic of Croatia. Transportation of wild animals brings stressthat can cause the disease to become visible. Dogs are known to diefrom piroplasm/babesia infections caused by the parasite Babesia

Book of Abstracts 29

NATURE AND WILDLIFE Alien Species and Wildlife Management

Page 30: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

canis, while in wild grey wolves the same agent does not causedisease, but they are asymptomatic carriers through which babesiacan easily be transferred to new areas.

In the end, the introduction of ‘’new’’ species and their accustomedpathogens can present a significant threat to the receptive popu-lation, as well as compliant indigenous species.

Key words: endoparasites, ectoparasites, vector-borne diseases,wild animals

30 Book of Abstracts

NATURE AND WILDLIFE Alien Species and Wildlife Management

Page 31: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

F. magna – skriveni potencijali

Zdravko Janicki

Sveuèilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet, Heinzelova 55, 10000 Zagreb,Hrvatska ([email protected])

Sa�etak

Veliki amerièki (jetreni) metilj Fascioloides magna (Bassi, 1875) jetzv. ‘parazit novog svijeta’ odnosno trematod sjevernoamerièkogkontinenta koji ima globalni ekonomski znaèaj za domaæe i divljepre�ivaèe. Na europsko tlo je prvi puta uvezen u 19. stoljeæu s wapiti(Cervus canadensis) jelenima. U našim staništima ugro�ene su svejelenske vrste u prirodnom i ograðenom uzgoju. Obzirom na slo�enirazvojni ciklus, predstavlja zahvalan supstrat za prouèavanje inter-akcija domaæin/parazit u svjetlu temeljnih evolucijskih i ekološkihistra�ivanja. Unatoè poznavanju patoloških uèinaka fascioloidoze narazlièite vrste konaènih domaæina manje je poznat po svojoj biologijii ekologiji u odnosu na filogenetiku i rasprostranjenost pogodnihposrednika (napose familije Lymnaeidae). Takoðer nije poznat epi-zotiološki potencijal atipiènih i aberantnih domaæina. Èinjenica je daje F. magna savladao niz ekoloških i evolucijskih prepreka kako biuspostavio �arišta u dijelovima srednje Europe. Po osnovi dugo-godišnjeg iskustva u suzbijanju, pojavnost invazija razlièito se oèitujeobzirom na epizootiologiju, morfologiju parazita, patomorfološkepromjene kako u konaènih tako domaæinskih vrsta. Jedan od mo-guæih razloga le�i u èinjenici da je broj vrsta prikladnih posrednikakao i konaènih domaæina relativno ogranièen za ovog parazita èak i unjegovu izvornom staništu. Iz toga slijedi da je invazijski potencijalovog parazita rezultanta velike parazitarne specijalizacije i kompe-titivnosti.

Kljuène rijeèi: fascioloidoza, trematod, Lymnaeidae, atipièni doma-æin, aberantni domaæin

Zbornik sa�etaka 31

PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo

Page 32: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

F. magna - Hidden Potentials

Zdravko Janicki

University of Zagreb, Faculty of Veterinary Medicine, Heinzelova 55, 10000Zagreb, Croatia ([email protected])

Abstract

The Giant American liver fluke Fascioloides magna (Bassi, 1875) isthe so-called ‘parasite of the new world’’, respectively, a trematodeof the North American continent that has global economic signifi-cance for domestic and wild ruminants. It was first introduced toEuropean soil in the 19th century with the wapiti (Cervus cana-

densis). In our habitats all deer species in natural and closed rearingsare in danger. With its complex developmental cycle it presents agrateful substrate for the research on the interaction of host/para-site in light of basic evolutionary and ecological research. Despitealready known pathological effects of fascioloidosis on differentspecies of definite hosts, less is known about its biology and ecologyin relation to the phylogeny and distribution of intermediate hosts(especially the family Lymnaeidae). The epizoolotiological potentialof atypical and abberant hosts is also not known. The fact remainsthat F. magna had to overcome a number of ecological and evolu-tionary obstacles to become established in parts of Central Europe.From experience in countermeasures, the manifestations of inva-sions are differently scaled if analzed from the view of epizoology,morphology of the parasite, and the patomorphological change indefinite and native species. One possible explanation can be foundin the fact that the number of suitable intermediate and definitivehosts are limited for this parasite, even in its natural habitat. Fromthat a conclusion can be made that the potential for the invasion ofthis parasite comes as a result of great parasite specialization andcompetitiveness.

Key words: fascioloidosis, trematode, Lymnaeidae, atypical host,abberrant host

32 Book of Abstracts

NATURE AND WILDLIFE Alien Species and Wildlife Management

Page 33: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

Odgovornost lovstva i strane vrste

Aljoša Dupliæ

Veleuèilište u Karlovcu, J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac, Hrvatska([email protected])

Sa�etak

Lov je prepoznat jednim od glavnih razloga uvoðenja stranih vrstaptica i sisavaca u prirodi Europe. Trend uvoðenja novih vrsta kaodivljaèi bio je osobito izra�en tijekom 19. i 20. stoljeæa, ali je zbogpromjena zakonskih odredbi i poveæanja fonda divljaèi znaèajnosmanjen posljednjih nekoliko desetljeæa. Kako bi se uèinkovito zaus-tavio gubitak bioraznolikosti i promjena ekosistemskih usluga, pok-renut je niz mjera i aktivnosti za smanjivanje ugroza meðu kojima iutjecaja invazivnih stranih vrsta. To ukljuèuje i izrade kodeksa pona-šanja kao temeljnih dobrovoljnih provedbenih alata baziranih naprimjerima dobre prakse. Europski kodeks ponašanja o lovstvu i

invazivnim stranim vrstama zasniva se na naèelima dobrovoljnogodgovornog ponašanja za spreèavanje uvoðenja i daljnjeg širenjastranih vrsta, kao i suradnje u aktivnostima praæenja, kontrole iiskorjenjivanja.

Kljuène rijeèi: invazivne strane vrste, lovstvo, kodeks ponašanja

Zbornik sa�etaka 33

PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo

Page 34: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

The Responsibility of GameManagement and Alien Species

Aljoša Dupliæ

Karlovac University of Applied Sciences, J. J. Strossmayera 9, 47000 Karlovac,Croatia ([email protected])

Abstract

Release of non-native birds and mammals into nature for hunting isone of the most frequent reasons of their introductions in Europe.The trend of introducing new species as a game was especiallypronounced during the 19th and 20th century. However, due tochanges in the legal framework and the increase of the game fund,this practice has been significantly reduced over the last few deca-des. In order to effectively stop the loss of biodiversity and change inecosystem services, numerous measures and activities have beenlaunched to reduce threats, including the effects of invasive alienspecies. This includes the development of a code of conduct as afundamental voluntary implementation tool based on examples ofthe best practice. The European Code of Conduct on Hunting and

Invasive Alien Species is based on the principles of voluntary respon-sible behaviour to prevent the introduction and further spread ofnon-native species as well as cooperation in monitoring, control anderadication activities.

Key words: invasive alien species, hunting, code of conduct

34 Book of Abstracts

NATURE AND WILDLIFE Alien Species and Wildlife Management

Page 35: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

Program LIFE i invazivne strane vrste

Neven Šlopar

Projekt LIFE „Jaèanje kapaciteta za Nacionalnu kontakt toèku“, Ministarstvozaštite okoliša i energetike, Radnièka cesta 80, 10 000 Zagreb, Hrvatska([email protected])

Sa�etak

Program LIFE je financijski instrument EU za okoliš i klimatske aktiv-nosti. Cilj Programa LIFE je doprinijeti implementaciji, a�uriranju irazvoju EU politike i zakonodavstva iz podruèja okoliša i klime krozsu-financiranje projekata koji imaju europsku dodanu vrijednost. EUkroz Program LIFE sufinancira pilot, demonstracijske, informacijske iprojekte najbolje prakse koji imaju EU dodanu vrijednost, ali neinfrastrukturne niti istra�ivaèke projekte.

Program LIFE podijeljen je na dva potprograma – Okoliš i Klimatskeaktivnosti – koji se dalje dijele na prioritetna podruèja. Najviša stopaEU sufinanciranja projekata je 60% prihvatljivih troškova, osim zaprioritetno podruèje „Priroda i bioraznolikost“ gdje je moguæe i do75% za projekte koji se bave prioritetnim staništima ili vrstama usvrhu provedbe Direktiva o pticama i staništima.

U sklopu prioritetnog podruèja „Priroda i bioraznolikost“ moguæe jeprijaviti i provesti projekte kojima se provode aktivnosti usmjerenena invazivne strane vrste ako se u sklopu projekta testiraju i provedusljedeæa tri koraka:

• sprjeèavanje uvoðenja invazivnih stranih vrsta, posebnouklanjanjem putova nenamjernog uvoðenja,

• uspostava sustava ranog upozoravanja i brzog odgovora, i• iskorjenjivanje ili kontrola uvedenih invazivnih stranih vrsta u

odgovarajuæem prostornom opsegu.

Kljuène rijeèi: Program LIFE, „Priroda i bioraznolikost“, invazivnestrane vrste

Zbornik sa�etaka 35

PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo

Page 36: PRIRODA I DIVLJAÈ Strane vrste i lovstvo - vuka.hr · Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj Nenad Novak1, Maja Novak2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod

LIFE Programme and InvasiveAlien Species

Neven Šlopar

LIFE Project "Capacity building for the National contact point",Ministry ofEnvironment and Energy, Radnièka cesta 80, 10000 Zagreb, Croatia([email protected])

Abstract

The LIFE programme is the EU’s funding instrument for the envi-roment and climate action. The general objective of Life is to contri-bute to the implementation, updating and development of EU envi-romental and climate policy and legislation by co-financing projectswith European added value. The EU co-finances the pilot, demon-stration, information and best practice projects with Europeanadded value but excludes infrastructural or research projects.

LIFE programme is divided into two subprogrammes - Enviromentand Climate Action - that are further divided into priority areas. Thehighest rate of EU co-financing is 60% of eligible projects costs,except for the priority area ‘’Nature and Biodiversity’’ where it ispossible to obtain 75% for projects dealing with priority habitats orspecies in order to ensure the implementation of the Birds andHabitats Directives.

Within the priority area ‘’Nature and Biodiversity’’ it is possible toapply and conduct projects whose activities deal with invasive alienspecies if three steps are tested and implemented within theprojects:

• prevention of introduction of invasive alien species, especiallyby removing pathaways of unintentional introcution

• the establishment of the system of early warning and rapidresponse

• eradication or control of introduced invasive foreign species inthe appropriate territorial area

Key words: Life Programme, „Nature and Biodiversity“, invasiveforeign species

36 Book of Abstracts

NATURE AND WILDLIFE Alien Species and Wildlife Management