Primarni Izvori Prava Multimodalnoga Prometa - Prof. Dr. Sc. Ratko Zelenika, Mr. Sc. Helga Pavlic...

8/8/2019 Primarni Izvori Prava Multimodalnoga Prometa - Prof. Dr. Sc. Ratko Zelenika, Mr. Sc. Helga Pavlic Skender i Mr. Sc.

1/44

PRIMARNI IZVORI PRAVAMULTIMODALNOGA PROMETA

Prof. dr. sc. Ratko Zelenika * UDK 347.763.9Mr. sc. Helga Pavli Skender** Izvorni znanstveni radMr. sc. Sabina Kamnik Zebec *** Primljeno: lipanj 2007.

Jedna je od specifinosti multimodalnoga transporta i prometa da se operatorimultimodalnoga prometa i primatelji robe nalaze u razliitim dravama, a da se

prijevoz robe obavlja s najmanje dva razliita prijevozna sredstva, odnosno da utakvome transportnom procesu sudjeluju najmanje dvije razliite grane prometa.Operator multimodalnoga transporta, kao najvanija karika u organizacijitakvoga pothvata, mora dobro poznavati mnogobrojne pravne izvore koji ureuju

odnose izmeu pravnih subjekata u svakoj grani prometa odnosno pravna pravilavana za reguliranje odnosa izmeu aktivnih sudionika prometnih sustava nanacionalnoj i meunarodnoj razini. Svi se pravni izvori multimodalnoga pro-

meta mogu podijeliti u dvije osnove skupine: primarne i sekundarne izvore pravamultimodalnoga prometa. Predmet istraivanja autora u ovoj raspravi upravosu primarni izvori prava multimodalnoga prometa odnosno multilateralni izvoriprava multimodalnoga prometa.

Kljune rijei:pravo, prometno pravo, multimodalni promet, multilateralniizvori, pravo multimodalnoga prometa

1. UVOD

Obiljeje je suvremenih transportnih lanaca i transportnih mrea da su tomultimodalni transportni lanci i mree, u kojima aktivno sudjeluju mnogobrojnipravni subjekti, primjerice: prijevoznici, pediteri, agenti, skladitari, stivadori

* Dr. sc. Ratko Zelenika, profesor Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Rijeci, I. Filipovia4, Rijeka

** Mr. sc. Helga Pavli Skender, asistentica Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Rijeci, I.Filipovia 4, Rijeka

*** Mr. sc. Sabina Kamnik Zebec, asistentica Graevinskog fakulteta Sveuilita u Mari-boru, Smetanova 17, Maribor, Slovenija


2/44

Ratko Zelenika, Helga Pavli Skender, Sabina Kamnik Zebec: Primarni izvori prava multimodalnoga prometa220

(...). Razlozi tome su mnogi: dislokacija proizvodnje u podruja niih proizvodnihtrokova, disperzirano trite potroaa, segmentacija trita potronje, globali-

zacija trita, udaljenosti i specifinosti mjesta proizvodnje i potronje, trokovitransporta (), to onemoguuje primjenu samo jedne grane prometa. Primjenamultimodalnoga prometa iziskuje poznavanje svih pravnih izvora kojima se re-gulira nesmetano odvijanje organizacije otpreme, dopreme i provoza robe. Onisu brojni i specifini, a njihovo poznavanje i primjena odreuju problem istrai-

vanja ove rasprave:premda je multimodalni promet u suvremenim uvjetima poslovanjapretpostavka efikasne organizacije transportnih pothvata, znanja o primarnim izvorima,

odnosno multilateralnim izvorima prava multimodalnoga prometa jo uvijek su nedovoljno

poznata za mnogobrojne aktivne sudionike procesa multimodalnoga prometa.

Tako definiran znanstveni problem istraivanja determinira i predmet istra-ivanja: istraiti i znanstveno utemeljeno predstaviti sve vanije spoznaje o pravu,prometnome i transportnome pravu, a posebice o pravu multimodalnoga transporta i

prometa kao i o multilateralnim izvorima koji ureuju odnose izmeu pravnih subjekata

u multimodalnom prometu.

Znanstveni problem i predmet znanstvenoga istraivanja odnose se na dvaprimarna objekta istraivanja:na pravo i multilateralne izvore prava multimodal-noga prometa.

Imajui na umu bitne znaajke problema, predmeta i objekta istraivanja

postavljena je radna hipoteza:primarni izvori prava multimodalnoga prometa pravnasu paradigma za primjereno ureivanje odnosa (tj. obveza, prava, a iz njih proizlaze iodgovornosti) izmeu aktivnih pravnih subjekata u industriji multimodalnoga transporta

i prometa.

Tako formulirana radna hipoteza nametnula je i strukturu ove rasprave.Nakon uvoda,u drugome dijelu obrauju se pojmovi: prava, prometnoga pra-

va, tranportnoga prava, pediterova prava i prava multimodalnoga transportai prometa. Prezentirana znanja i spoznaje omoguuju bolje razumijevanjepredmeta istraivanja u treem dijelu rasprave s naslovom Multilateralni izvoriprava multimodalnoga prometa. Na kraju je zakljuak koji predstavlja sintezurezultata istraivanja kojima se dokazivala postavljena hipoteza.

2. POJMOVI: PRAVA, PROMETNOGA PRAVA, TRANSPORTNOGAPRAVA, PEDITEROVA PRAVA I PRAVA MULTIMODALNOGATRANSPORTA I PROMETA

Razumijevanje primarnih izvora prava multimodalnoga prometa nameepotrebu za prethodnim elaboriranjem temeljnih pojmova, kao to su: 1) pojam i


3/44

Zbornik PFZ, 58, (1-2) 219-262 (2008) 221

bitne znaajke prava, 2) meuodnos pojmova prometnoga prava i transportnogaprava, 3) pojam i razvoj pediterova prava i 4) pojam prava multimodalnoga

transporta i prometa.

2.1. Pojam i bitne znaajke prava

Ne ulazei dublje u elaboriranje pojma prava openito, pojednostavnjeno seodgovara na pitanje: to je pravo? Respektirajui i drukije odgovore, odnosnodefinicije prava, moglo bi se rei da je pravo sustav djelotvornih drutvenihpravila koje je donijela ili priznala drava, a njihovu primjenu osigurava mono-

polom sile. Temeljni je cilj tih pravila da ureuju odreene drutvene odnose ida utjeu na ponaanje ljudi radi odravanja odreenoga drutvenog ureenjakoje je u interesu vladajue drutvene skupine, ali i svih ljudi koji ive u doti-noj dravi. To, zapravo, znai da je pravo tijesno povezano s dravom, jer ononastaje, razvija se, mijenja i nestaje paralelno s dravom. Drava i pravo suinstrumenti odreenoga sustava vladanja u drutvu, kojim se na odreenomstupnju drutvenoga razvoja stvara takav sustav vladanja, radi reguliranjadrutvenih odnosa, kojima se ne mogu povrijediti opedrutveni i zajednikiinteresi svih lanova drutva.

Najvanije znaajke prava jesu: Nebitno je za pojam prava utvruje li pravila o ponaanju ljudi drava ili

netko drugi, nego je bitna injenica da drava svojim autoritetom osiguravanjihovu primjenu.

Svojim odredbama pravo regulira samo one drutvene odnose iz kojih nastajuili mogu nastati klasni sukobi.

Vladajua drutvena skupina putem drave i njezina aparata prisilom pri-morava podinjenu skupinu da se pridrava pravnih pravila, jer dobrovoljnoona to ne bi uinila.

Pravo je instrument koji omoguuje vladajuoj drutvenoj skupini da odra- va postojei nain reprodukcije (tj. proizvodnju, razmjenu, raspodjelu ipotronju) koja joj osigurava ne samo vlast nego i raspolaganje raspoloivimresursima.Sustav odreenoga prava ine mnogobrojni i razliiti meusobno povezani

podsustavi pravnih pravila koji ureuju sloene drutvene odnose u suvremenojdravi. To znai da je sustav prava skup svih pravnih pravila sistematiziranihu vie manjih ili veih interakcijski povezanih podsustava.


4/44


U svijetu prevladavaju dva pravna sustava: demokratski sustav prava i so-cijalistiki sustav prava. U demokratskom sustavu prava, koji je znakovit za

visokorazvijene drave, znaajna su dva podsustava: europskokontinentalnisustav prava (za njega je svojstveno preteito pisano pravo) i anglosaksonskisustav prava (za njega je svojstveno preteito sudska praksa i obiajno pravo- u Velikoj Britaniji i Americi). Socijalistiki pravni sustav postoji u socijalis-tikim dravama, koje se nalaze u prijelaznom razdoblju izmeu kapitalizmai razvijenoga socijalistikog drutva, kod kojih postoje takvi drutveni odnosikoji uvjetuju postojanje drave u pravu.

Obino sustav prava ini vie pravnih podsustava:1 1) ustavno pravo, 2)upravno pravo, 3) sudsko pravo, 4) graansko (imovinsko) pravo, 5) obiteljsko

pravo, 6) radno i socijalno pravo, 7) privredno, gospodarsko odnosno trgovakopravo, prometno pravo, 8) kazneno pravo, 9) meunarodno pravo.

2.2. Meuodnos pojmova prometnoga prava i transportnoga prava

Moderna prometna infrastruktura i prometna suprastruktura, suvremenetehnologije transporta, posebice kontejnerizacija, efikasni opskrbni lanci,efektivni modeli fizike distribucije, logistike distribucije, nove informacijske

tehnologije (...) bitno su ubrzali tokove i protoke robe (ali i drugih predmetaprometovanja) i poveali obrtaj prijevoznih kapaciteta. Proizvodnja promet-nih usluga bitno se racionalizirala. Posljedica takvoga stanja je usloavanje,specijalizacija i diferencijacija pravnih pravila u svim podsustavima sustavaprava. Takvi su procesi oigledni vie od stotinu godina u sustavu privrednogaodnosno gospodarskoga ili trgovakoga prava.

U takvoj konstelaciji drutvenih odnosa, posebice odnosa u gospodarskomesustavu, pa prema tome i gospodarskome pravu, usloavanje odnosa izmeuaktivnih sudionika u prometnome sustavu, posebice u meunarodnome promet-nome sustavu, nametnuli su potrebu postupnoga osamostaljivanja prometnoga,a u okviru njega i transportnoga prava.

Osamostaljivanje i afirmacija prometnoga i transportnoga prava, u pravomei pravnome smislu rijei posebnoga prava, zapoelo je prije vie od stotinugodina donoenjem i ratificiranjem prvih meunarodnih konvencija koje suregulirale pravne odnose izmeu stranaka u meunarodnome prometu. Budui

1 Peri, B.:Drava i pravni sustav, Informator, Zagreb, 1994., str. 138-182.


5/44

Zbornik PFZ, 58, (1-2) 219-262 (2008) 223

da su pravna pravila vrijedeih meunarodnih konvencija nadreena granskimnacionalnim pravnim pravilima, to je i u nacionalnim pravnim sustavima poelo

ostvarivanje osamostaljivanja prometnoga i transportnoga prava. Ti su procesibili razliitoga intenziteta u pojedinim granama prometa. Najprije su zapoeliu pomorskome prometu.2

Prvi multilateralni prometnopravni akti doneseni su u pomorskome prome-tu. Spominju se samo oni najznaajniji: 1) Meunarodna konvencija o izjed-naavanju nekih pravila o teretnici iz 1924. s protokolima o izmjeni iz 1968.i 1979. godine, 2) Konvencija UN o prijevozu robe morem iz 1978. godine,3) Meunarodna konvencija o zatiti ljudskoga ivota na moru iz 1974. s Pro-tokolom iz 1978. godine, 4) Meunarodni pomorski kodeks opasnih stvari iz

1977. godine (...).U podruju zranoga prometa znaajni su ovi multilateralni pravni akti: 1)

Konvencija o izjednaavanju nekih pravila u meunarodnome zranom prije-vozu (Varavska konvencija) iz 1929. godine, 2) Konvencija o meunarodnomecivilnom zrakoplovstvu (ikaka konvencija) iz 1944. godine, 3) Konvencijao teti koju prouzrokuju strani zrakoplovi treim osobama na zemlji (Rimskakonvencija) iz 1952. godine (...).

Za cestovni promet vani su bili ovi meunarodni pravni akti: 1) Konven-cija o cestovnom prometu (KSP) iz 1949. godine, 2) Konvencija o ugovoru omeunarodnom prijevozu robe cestom (CMR) iz 1956. godine, 3) Europskisporazum o meunarodnom prijevozu opasnih stvari cestom (ADR), 4) Ca-

2 To dokazuju prva pravna pravila u ureivanju odnosa u morskome brodarstvu i poe-cima primjene brodske teretnice. Brodska teretnica vue tragove jo iz grko-rimskogaprava (3. stoljee). Konkretni se podaci nalaze u statutarnim propisima srednjovjekovnihgradova Sredozemnoga mora. U Dubrovakom statutu (knj. VII., l. 67., iz 1272.) spo-minje se izvod iz brodske knjige (quaternus) o opisu tereta cum signis. U statutima Ve-

necije (1255.) i Ancone (1397.) nalaze se odgovarajue odredbe o brodskoj teretnici.Jedan od najstarijih oblika teretnice potjee iz Pise (1390.). U Krkome statutu (1512.)odreuje se (knj. III., l. 67.) da zapovjednik broda (patronus) mora per scripturm cum in-tegritate, tj. u cijelosti uz pismenu ispravu predati krcateljima robu. Opirnije odredniceo teretnici sadrane su u francuskoj Ordonanci iz 1681., odakle su ih preuzeli zakonskitekstovi 19. stoljea. U sjevernoj Europi prvi tragovi teretnice mogu se pronai u Vi-sbyjskim pravilima, koja su - ini se - bila podlogom vedskome Pomorskom zakonu Kar-la XI. (1667.), najstarijem zakonskom tekstu koji je donio formalne propise o teretnici- o tome detaljnije cf. Zelenika, R. et al.: Elektronika brodska teretnica za 21. stoljee,Nae more, Veleuilite u Dubrovniku, Dubrovnik, 47, 2000., 3-4, str. 122-133.


6/44


rinska konvencija o meunarodnom prijevozu robe na osnovi Karneta TIR(TIR-konvencija) iz 1959. godine (...).

Vaniji meunarodni pravni akti u eljeznikome prometu jesu: 1) Meu-narodna konvencija o prijevozu robe eljeznicom iz 1890. godine - CIM (stu-pila je na snagu 1.1.1893.). Revidirana je 1896., 1905., 1923., 1933., 1952.,1961., 1970. i 1980. (posljednje godine CIM postaje dodatak COTIF-u), 2)Konvencija i Statut o slobodi tranzita iz 1921. godine, 3) Konvencija i Statuto meunarodnom reimu eljeznica iz 1923. godine (...), 4) Konvencija omeunarodnom eljeznikom prijevozu (COTIF) iz 1980. godine (...).

U drugoj polovini 20. stoljea,3 nakon vie od stotine godina primjene broj-nih meunarodnih i nacionalnih pravnih akata i pravnih pravila u podruju

prometa (i transporta), prometno (i transportno) pravo odvaja se iz privrednogaodnosno trgovakoga prava u posebnu cjelovitu granu prava.

Odvajanje prometnoga (i transportnoga) prava u posebnu granu pravaomoguilo je stvaranje posebnih pravnih pravila koja reguliraju pravni poloajaktivnih sudionika prometnoga (i transportnoga) sustava. Prometno (i tran-sportno) pravo poseban je sustav normiranja prometnih (i transportnih) usluga(djelatnosti, poslova) u kojima razni subjekti stupaju u razliite pravne odnoseu svim granama prometa. U tim odnosima obveze i prava svih sudionika regu-lirani su pravnim pravilima prometnoga (i transportnoga) prava.

Prometno (i transportno) pravo samostalna je grana prava ija su pravilaposebna i specifina i kao takva bitno se razlikuju od ostalih pravnih pravila udrugim granama prava. Naime, pravilima prometnoga (i transportnoga) pravautvruju se: pravni poloaj i uzajamni odnosi izmeu davatelja i korisnikaprometnih (i transportnih) usluga te odnosi subjekata u prometu (i transportu)i izvan njega.

U strukturi prometnoga (i transportnoga) prava prevladavaju pravila pomor-skoga i eljeznikoga prava. Pravila pomorskoga prava odlikuje dispozitivnost ineformalnost, a pravila eljeznikoga prava kongentnost i formalnost. Praviladrugih prometnih grana nalaze se izmeu pravila pomorskoga i eljeznikogaprava. Primjerice: rijeno pravo najblie je pomorskome pravu (a u nekim jedravama ono izjednaeno s pomorskim pravom); cestovno pravo najblie je

3 Pravna pravila razvijala su se paralelno s razvojem prometa i transporta. Najprije su serazvijala kao obiajno pravo. Meutim, pisani dokumenti dokazuju da u cestovnomeprometu pravna pravila datiraju iz 2000. godine pr. Kr. a koja su poznata kao Hamurabi-jev zakonik.


7/44

Zbornik PFZ, 58, (1-2) 219-262 (2008) 225

eljeznikome pravu, ali u okviru njega nije prisutna kongentnost i formalnost;zrano pravo, potansko pravo i telekomunikacijsko pravo nalaze se u sredini

izmeu pomorskoga i eljeznikoga prava.Predmet prometnoga (i transportnoga) prava zapravo su obveze i prava ak-

tivnih sudionika u prometu (i transportu), koji nastaju i koji se uspostavljaju uprocesu proizvodnje prometne (i transportne) usluge, a regulirani su odreenimpravnim aktima.

Imajui na umu pojmove transporta4 odnosno prijevoza kao ue pojmove odprometa (u vezi s transportom),5 moglo bi se ustvrditi da je pojam transportnogaprava ui od pojma prometnoga prava (u vezi s transportom). Ako se prihvati

takva tvrdnja, moglo bi se rei da je transportno (ili prijevozno) pravo sustavsvih pravnih pravila kojima se ureuju pravni odnosi (tj. obveze i prava, a iznjih proizlaze i odgovornosti) izmeu aktivnih pravnih subjekata u transpor-tu (prijevozu), prijenosu, premjetanju (...) stvari, tvari, materijalnih dobara,putnika, ivih ivotinja, energije (...) s jednog na drugo mjesto u nacionalnim imeunarodnim okvirima. Nepobitno je da transportno pravo ine pravna pravilakoja ureuju odnose izmeu stranaka iz ugovora o prijevozu stvari, odnosnoodnose izmeu poiljatelja (ili krcatelja) i prijevoznika (vozara).

Budui da transportni (prijevozni) sustav ine transportne grane, kao pod-

sustavi toga sustava, sa svim svojim tehnikim, tehnolokim, organizacijskim,ekonomskim i pravnim specifinostima, razumljivo je da svaka transportnagrana ima, osim onih zajednikih, i specifina pravna pravila. Sukladno tome,moe se govoriti o posebnim, granskim transportnim pravima, primjerice:cestovno (transportno) pravo, eljezniko (transportno) pravo, zrano (tran-sportno) pravo (...).

Kako je transportni sustav samo najvaniji dio prometnoga sustava, inje-nica je da je i transportno pravo samo najvaniji dio prometnoga prava. Ako

se prihvati ta tvrdnja, postavlja se pitanje: to je prometno pravo kao sustav i

4 Transport je specijalizirana djelatnost koja pomou prometne suprastrukture i prometneinfrastrukture omoguuje proizvodnju prometne usluge. Prevozei robu (stvari, tvari),putnike, ive ivotinje, energiju (...) s jednoga mjesta na drugo, transport organiziranosvladava prostorne i vremenske udaljenosti i razlike. Transport i prijevoz su sinoni-mi.

5 Prometu vezi s transportom iri je pojam od transporta, a obuhvaa transport ili pri-jevoz, operacije u vezi s prijevozom predmeta prometovanja te komunikacije.


8/44


koji su njegovi najvaniji podsustavi? Evo i moguega odgovora, pri emu trebarespektirati i drukija stajalita.6

Prometno pravo je sustav svih pravnih pravila kojima se ureuju odnosi (tj.obveze i prava, a iz njih proizlaze i odgovornosti) izmeu aktivnih sudionika (tj.pravnih subjekata) u prometnome sustavu, a to znai i njegovim podsustavima,odnosno prometnim granama. Ono se bavi i utvrivanjem pravnih mehanizamaproizvodnje prometne usluge. To, zapravo, znai da prometno pravo u najiremsmislu rijei obuhvaa pravna pravila koja ureuju odnose izmeu subjekata ukonvencionalnome, kombiniranome i multimodalnome transportu, odnosnoprometu.7 Ta se pravila ne tiu samo odnosa stranaka iz ugovora o prijevozustvari, tvari, putnika, ivih ivotinja (...), nego se tiu i odnosa mnogih sudio-nika u prometnome sustavu, bez kojih takav sloeni, stohastini i dinaminisustav ne bi mogao sigurno, uspjeno i racionalno funkcionirati.

Sukladno tome moe se ustvrditi da u nacionalnome i meunarodnomeprometnom sustavu aktivno sudjeluju: 1) prijevoznici (vozari, subjekti) svih pro-metnih grana (a to su pomorski, eljezniki, cestovni, zrani, rijeno-kanalsko-jezerski, cjevovodni, potanski, telekomunikacijski i iarski transport, odnosnopromet), 2) pediteri, 3) agenti (prometni), 4) operatori (u multimodalnometransportu), 5) skladitari, 6) osiguratelji, 7) ambalaeri (specijalisti za pakiranje

robe u prijevozu), 8) terminali, 9) robnotransportni centri, 10) robnotrgovinskicentri, 11) logistiki centri, 12) slobodne zone, (...). U funkcioniranju promet-noga sustava sudjeluju i drugi subjekti, primjerice: carina, izvoznici i uvoznici(esto se javljaju kao poiljatelji i primatelji stvari), veterinarski, fitosanitarni isanitarni inspektorati, izvritelji ugovorne kontrole, kontrolori ukrcaja (utova-ra), iskrcaja (istovara), prekrcaja (pretovara), opskrbljivai brodova (...).

Ako se imaju na umu sve vane znaajke i svi bitni podsustavi (i njihovielementi) prometnoga sustava, moglo bi se rei da je u irem smislu prometnopravo sustav upravnopravnih i imovinskopravnih pravila kojima se ureujudrutveni odnosi svih sudionika odnosno pravnih subjekata dotinoga pro-metnoga sustava. Sustav prometnoga prava, osim pravila kojima se ureuju

6 Cf.: 1) Horvat, L.: Osnove cestovnog prava, Fakultet prometnih znanosti Sveuilita uZagrebu, Zagreb, 1998., p. 35-39 i 2) Kostadinovi, S.: Transportno pravo, Grafo-ig,Beograd, 1997., str. 28.

7 Zelenika, R.: Prometni sustavi. Tehnologija - Organizacija - Ekonomika - Logistika -Menadment, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2001., str. 53-63.


9/44

Zbornik PFZ, 58, (1-2) 219-262 (2008) 227

odnosi prethodno navedenih aktivnih sudionika prometnoga sustava (i njegovihpodsustava), obuhvaa i pravna pravila kojima se, primjerice, ureuje sigurnost

prometa (i transporta), zatita okolia, izgradnja, eksploatacija i odravanjeprometne infrastrukture i prometne suprastrukture, osnivanje i djelovanjenacionalnih i meunarodnih organizacija, udruenja i saveza (...).

Upravnopravna pravila ine propisi o obavljanju javnoga i privatnogaprijevoza (i prometa), o organizaciji i djelatnosti terminala, kolodvora, (...),o koritenju prometne infrastrukture, o pediterskoj djelatnosti, o agencijskojdjelatnosti (...).

Imovinskopravna pravila ine propisi o ugovorima o prijevozu stvari, tvari,putnika, prtljage, ivih ivotinja, o kombiniranom i multimodalnom transportu,o odgovornosti prijevoznika, organizatora i operatora prijevoza, o ispunjenjutrabina iz ugovora, zastari trabina i slino.

injenica je da su aktivnosti svakoga sudionika u prometnome sustavu veo-ma specifine i impliciraju i specifina pravna pravila koja izmeu odreenihsubjekata ureuju specifine drutvene odnose. Iz toga bi se mogao izvestiutemeljeni zakljuak da sustav prometnoga prava ini vie ili manje samostal-nih, posebnih, specifinih pravnih podsustava, kao to su: 1) pomorsko pravo,2) eljezniko pravo, 3) cestovno pravo, 4) zrano pravo, 5) rijeno pravo (ili

rijeno-kanalsko-jezersko pravo), 6) potansko pravo, 7) telekomunikacijskopravo, 8) cjevovodno pravo, 9) iarsko pravo, 10) pediterovo pravo, 11)agencijsko pravo (u vezi s transportom, odnosno prometom), 12) pravo mul-timodalnoga transporta, 13) skladino pravo, 14) osigurateljno pravo (...), 15)pravo robnotransportnih centara, 16) logistiko pravo (u vezi s transportomi fizikom distribucijom) - (...).

Pojedina granska prava, u okviru sustava prometnoga prava, funkcioniraju iteorijski i praktino, ide iure ide facto, vie desetljea potpuno samostalno; onasu se afirmirala, u funkciji su suvremenih transportnih tehnologija, suvremenoga

multimodalnoga transporta (i prometa). To se, prije svega, odnosi na pomorskopravo, ali i na neka druga granska prava: eljezniko pravo, cestovno pravo (...).

Ali, ima i onih granskih prava koja tek trae svoje mjesto u sustavu prometnogaprava, kao to su cjevovodno pravo, iarsko pravo, pravo multimodalnogatransporta (...), a u malo su boljem poloaju potansko i telekomunikacijskopravo (...).

Budui da su etimoloki, semantiki i sadrajno pojmovi: transport (iliprijevoz), transportna usluga, transportni sustav, transportno pravo


10/44


(...) ui pojmovi od pojmova: promet, prometna usluga, prometni sustav,prometno pravo (...) te da bez konzistentno ureenih drutvenih odnosa

izmeu mnogobrojnih sudionika u prometnome sustavu, ali i prometnogasustava i odreenih subjekata iz okruja (nacionalnoga i meunarodnoga)ne mogu uspjeno, sigurno i racionalno funkcionirati gospodarski i drutvenisustavi, ini se ispravnije rabiti pojam prometnoga prava nego transportnogaprava (kao njegova podsustava), u najiremu smislu toga pojma.

Kako je sustav prometnoga prava iznimno sloen, dinamian i stohastiansustav, kojega ine mnogi podsustavi sa svim svojim zajednikim, a i specifinimznaajkama, primjerenije je izuavati, afirmirati i u praksi primjenjivati pojedi-na, samostalna granska prava prometnoga prava, o emu je bilo prethodnorijei.

2.3. Pojam i razvoj pediterova prava

Modernizacija i ubrzani razvoj meunarodnoga prometa (i transporta)openito, a posebice suvremenih tehnologija transporta, ukljuujui i afirmacijukombiniranoga i multimodalnoga transporta, ubrzani razvoj vanjske trgovine,

usloavanje drutvenih i gospodarskih odnosa, specijalizacija i diferencijacijapravnih pravila u svim podsustavima sustava prava, posebice meunarodnogatrgovakoga prava i prometnoga (i transportnoga) prava, nametnuli su potrebupostupnoga osamostaljivanja pediterova prava.

Proces osamostaljivanja i afirmacije pediterova prava, u pravnome smislurijei posebnoga prava, zapoeo je prije vie od stotinu godina donoenjem iratificiranjem prvih meunarodnih konvencija koje su ureivale pravne odnoseizmeu stranaka u vanjskoj trgovini i meunarodnome prometu (i transportu).U drugoj polovini 20. stoljea, nakon vie od stotine godina primjene brojnih

meunarodnih i nacionalnih pravnih akata i pravnih pravila u podruju prometa(i transporta) i vanjske trgovine, pediterovo pravo odvaja se iz trgovakoga iprometnoga prava u posebnu, autonomnu granu odnosno ogranak prava.

Odvajanje pediterova prava u posebnu granu odnosno ogranak pravaomoguilo je stvaranje posebnih pravnih pravila koja reguliraju pravni poloajpeditera, odnosno njegov pravni status, ali i njegove pravne odnose s njegovimnalogodavateljima (tj. izvoznicima i uvoznicima) te odnose peditera i treihosoba s pomou kojih organizira otpremu, dopremu i provoz nalogodava-


11/44

Zbornik PFZ, 58, (1-2) 219-262 (2008) 229

teljeve robe. Sukladno tome pediterovo pravo poseban je sustav normiranjaproizvodnje pediterskih usluga koje omoguuju proizvodnju prometnih

usluga i vanjskotrgovinskih usluga. Prema tome, pediterovo pravo u vrstojje interakcijskoj sprezi s pravom meunarodne trgovine i s prometnim (i tran-sportnim) pravom.

pediterovo pravo samostalna je grana odnosno ogranak prava kojeg supravila posebna i specifina, pa se kao takva bitno razlikuju od pravila drugihgrana prometa, pa ak i prometnoga prava i prava meunarodne trgovine.Naime, pravilima pediterova prava u najirem smislu rijei ureuju se odnosiizmeu peditera i njegovih nalogodavatelja te peditera i mnogih sudionikau prometnome, skladinome, carinskome, logistikome (...) sustavu. Primje-na pravila pediterova prava ima posebnu vanost u racionalnoj proizvodnjiprometnih usluga i vanjskotrgovinskih usluga, posebice pri izvozu, uvozu itranzitu robe.

Uvaavajui i drukija promiljanja o tome, moe se rei da je pediterovopravo sustav svih pravnih pravila (prisilnopravnih i autonomnopravnih) koji-ma se ureuju pravni odnosi izmeu peditera i njihovih nalogodavatelja (tj.izvoznika i uvoznika), ali i izmeu peditera i treih osoba, odnosno pravnihsubjekata koje pediteri angairaju u procesima otpreme, dopreme i provoza

nalogodavateljevih poiljaka.To, zapravo, znai da je pediterovo pravo u uem smislu rijei sustav pra-vnih pravila kojima se ureuju odnosi (tj. obveze i prava, a iz njih proizlaze iodgovornosti) izmeu peditera i njegovih nalogodavatelja.

U irem smislu rijei pediterovo je pravo sustav pravnih pravila kojima seureuju odnosi (tj. obveze i prava, a iz njih proizlaze i odgovornosti) izmeupeditera i treih osoba odnosno pravnih subjekata koje pediter, sukladnoprisilnopravnim i autonomnopravnim aktima i pravilima, na osnovi ugovorao pediciji, angaira radi organiziranja otpreme, dopreme i provoza (tranzita)

nalogodavateljeve robe.pediterovo pravo u irem smislu rijei je, dakle, sustav pravnih pravila koji-

ma se ureuju obveze i prava izmeu peditera i nalogodavatelja te peditera itreih osoba odnosno pravnih subjekata koje on angaira u izvravanju propi-sanih i/ili ugovorenih s nalogodavateljem veoma znaajnih funkcija i poslova izorganizacije proizvodnje prometnih usluga, ali i meunarodne trgovine. Naime,pediter, kao organizator otpreme, dopreme i provoza nalogodavateljeve robeu meunarodnome prometu, bilo da on pediterske poslove obavlja u statusu


12/44


komisionara, statusu agenta ili statusu samostalnoga gospodarstvenika, duanje stupati u ugovorne odnose s treim osobama koje izvravaju odreene poslove

oko otpreme, dopreme i provoza nalogadavateljeve robe. Namee se pitanje:S kojim treim osobama pediter najee stupa u pravne odnose? pediter,ovisno o brojnosti propisanih ili preuzetih zadataka i zahtjevnosti transportnihprocesa, stupa u pravne odnose s mnogim subjektima, a najee s prijevoz-nicima (vozarima) svih prometnih grana, sa skladitarima, sa stivadorima (tj.slagaima), s prometnim agentima, s osigurateljima, s izvriteljima ugovornekontrole, s upravnim tijelima: carinom, veterinarskim inspektoratom, sanitar-nim inspektoratom, fitosanitarnim inspektoratom (...), s lizing-kompanijama,s ambalaerima (...).

Kad se pediter javlja u funkciji operatora cjelokupnoga pothvata umeunarodnome multimodalnome transportu, on stupa u pravne odnose s vieod dvadesetak treih osoba odnosno pravnih subjekta, pri emu izlazi iz okvirapediterova prava u uem i irem smislu rijei, jer on istodobno objedinjuje ifunkciju peditera (kao organizatora proizvodnje prometne usluge) i funkcijuprijevoznika odnosno vozara (tonije vie prijevoznika koji e obaviti vie putaprijevoz odreene robe iz jednoga u drugo mjesto u sloenim transportnimlancima).

Pravna pravila koja pediter primjenjuje, ili koja se na njega primjenjuju,kad se javlja u funkciji operatora meunarodnoga multimodalnog transporta,osim onih u sklopu pediterova prava u uem i irem smislu toga pojma, ulazeu vie pravnih grana, posebno u pravo meunarodne trgovine, prometno pravo(vie granskih prometnih prava: pomorsko, cestovno, eljezniko... pravo),pra-

vo multimodalnoga transporta, pravo osiguranja, carinsko pravo (...). Naime,pediter kao multimodalni transportni operator odnosno operator multimodal-noga transporta (skr. MTO) ima status samostalnoga gospodarstvenika, pa kaotakav obavlja poslove operatora u svoje ime i za svoj raun, odnosno u vlastito

ime i za vlastiti raun, tono prema pravilima Konvencije UN o meunarodnommultimodalnom transportu robe iz 1980. godine i pravilima ugovora o poslumultimodalnoga transporta. Sukladno tome, pediter kao MTO stupa u odnoses mnogim sudionicima pediterskoga, prometnoga, vanjskotrgovinskoga, carin-skoga, osigurateljnoga, skladinoga (...) sustava. Na te se odnose primjenjujumnogobrojna nacionalna i meunarodna prisilna i autonomna pravna pravila.pediter se nalazi u fokusu sustava tih odnosa. Mnoga pravila pediter izravno i/ilineizravno primjenjuje, ali se isto tako mnoga pravila primjenjuju na njega. Moglo


13/44

Zbornik PFZ, 58, (1-2) 219-262 (2008) 231

bi se rei da je u takvom spletu pravnih odnosa i pravnih pravila pediterovopravo sustav pravnih pravila, odnosno sustav prava u najirem smislu.

2.4. Pojam prava multimodalnoga transporta i prometa

Pri definiranju pojma prava multimodalnoga transporta, odnosno pojmaprava multimodalnoga prijevoza, treba imati na umu bitne znaajke pojmova:transport (prijevoz), multimodalni transport (multimodalni prijevoz) i tran-sportno (prijevozno) pravo.

Uvaavajui i drukija promiljanja pojma prava multimodalnoga transporta,moe se taj pojam definirati ovako: Pravo multimodalnoga transporta, odnosnomultimodalnoga prijevoza jest sustav pravnih pravila i pravnih instituta kojimase ureuju pravni odnosi (tj. obveze i prava, a iz njih proizlaze i odgovornosti)izmeu aktivnih pravnih subjekata u multimodalnom transportu u nacionalnimi meunarodnim okvirima. Neprijeporno je da pravo multimodalnoga transportaine pravna pravila i pravni instituti koji ureuju odnose izmeu stranaka u po-slu multimodalnoga transporta stvari, tvari, materijalnih dobara, ivih ivotinja() odnosno pravne odnose izmeu poiljatelja i operatora multimodalnoga

transporta. Kako, meutim, u multimodalnom transportu operator takvogatransporta, sukladno ugovoru o poslu multimodalnoga transporta, redovito umultimodalnom pothvatu angaira vie specijaliziranih prijevoznika (npr. ce-stovnih prijevoznika, morskih brodara, eljeznica), logino je da pojam pravamultimodalnoga transporta obuhvaa i pravna pravila i pravne institute kojiureuju odnose izmeu operatora multimodalnoga transporta i prijevoznika skojima sklapa posebne ugovore o prijevozu predmeta transportiranja ().

Budui da je multimodalni transport najvanija sastavnica multimodalno-ga prometa, kao to je i multimodalni transportni sustav temeljni podsustav

multimodalnoga prometnoga sustava, pravo multimodalnoga transporta ui jepojam od pojma prava multimodalnoga prometa.

Pravo multimodalnoga prometa jest sustav pravnih pravila i pravnih insti-tuta kojima se ureuju pravni odnosi (tj. obveze i prava, a iz njih proizlaze iodgovornosti) izmeu aktivnih pravnih subjekata u multimodalnom prometuu nacionalnim i meunarodnim okvirima.

Budui da je multimodalni promet sloen, dinamian i stohastian sustavto ga tvori vie relativno autonomnih (pod)sustava, kao to su: (pod)sustavi


14/44


pomorskoga transporta i prometa, (pod)sustavi cestovnoga transporta i pro-meta, (pod)sustavi eljeznikoga transporta i prometa, (pod)sustavi rijenoga

transporta i prometa, (pod)sustavi zranoga transporta i prometa, (pod)sustavitelekomunikacijskoga prometa () te mnogi drugi logistiki sustavi, primjerice:(pod)sustavi peditera, (pod)sustavi agenata, (pod)sustavi operatora multi-modalnoga transporta i prometa, (pod)sustavi skladita, terminala, slobodnihzona, ambalaera (), (pod)sustavi robnotransportnih centara, robnotrgo-

vinskih centara, robnodistribucijskih centara, logistikih centara, osiguratelja(), pravo multimodalnoga prometa u nacionalnim i meunarodnim okvirimamoe se izuavati u uem, objektivnijem, primjerenijem smislu, ali i u iremteorijskom smislu.

Sukladno tome, pravo multimodalnoga transporta u uem smislu obuhvaapravna pravila i pravne institute koji ureuju pravne odnose ne samo izmeupoiljatelja i operatora multimodalnoga prometa nego i izmeu operatoramultimodalnoga transporta i prometa i svih pravnih subjekata koji svojimaktivnostima i inima sudjeluju u multimodalnim transportnim i prometnimpothvatima, a to su najee ovi pravni subjekti: prijevoznici veine granatransporta i prometa, meunarodni klasini i logistiki pediteri, operatorimultimodalnoga transporta i prometa, logistiki mega i nia operatori, prometniagenti, osiguratelji, skladitari, ambalaeri (tj. specijalisti za pakiranje robe,

tereta, predmeta transportiranja i prometovanja), univerzalni i specijaliziraniterminali, morske luke, rijena pristanita, stivadori, robnotransportni centri,robnotrgovinski centri, robnodistribucijski centri, logistiki centri, slobodnezone (), proizvoai, preraivai, prodavatelji, kupci, carinske slube, ve-terinarski, fitosanitarni, sanitarni i trini inspektorati, izvritelji ugovornekontrole, kontrolori ukrcaja (utovara), iskrcaja (istovara), prekrcaja (pretovara),opskrbljivai brodova ().

injenica je da su pravni odnosi u jednostavnijim multimodalnim tran-sportnim i prometnim pothvatima i sustavima manje zamreni, jer se procesimultimodalne transportne i prometne industrije obavljaju u kraim i jednostav-nijim transportnim lancima i transportnim mreama te kraim i jednostavnijimlogistikim lancima i logistikim mreama. Takvi su primjeri znakoviti za mikroi makromultimodalne transportne i prometne sustave ().

Meutim, u globalnim i megamultimodalnim transportnim i prometnimsustavima pravni su odnosi, u pravilu, veoma zamreni. Zato? Zato to se utakvim multimodalnim sustavima oblikuju i operacionaliziraju veoma dugakitransportni i logistiki lanci, odnosno veoma zamrene transportne i logistike


15/44

Zbornik PFZ, 58, (1-2) 219-262 (2008) 233

mree s velikim brojem pravnih subjekata iz heterogenih pravnih i gospodar-skih sustava.

Ako se imaju na umu sve vanije znaajke i svi bitniji (podsustavi) i elementiprava multimodalnoga prometa, moglo bi se rei da je u irem smislu pravomultimodalnoga prometa sustav upravnopravnih i imovinskopravnih pravilai instituta kojima se ureuju drutveni odnosi pravnih subjekata odreenogamultimodalnoga pravnoga sustava.

Sustav prava multimodalnoga prometa, osim pravila i instituta kojima seureuju odnosi prethodno navedenih aktivnih sudionika multimodalnoga pro-metnoga sustava (i njegovih podsustava), obuhvaa i pravna pravila kojima se,primjerice, ureuje sigurnost prometa (i transporta), zatita okolia, izgradnja,eksploatacija i odravanje prometne infrastrukture i prometne suprastrukture,osnivanje i djelovanje nacionalnih i meunarodnih organizacija, udruenja isaveza ().

Upravnopravna pravila obuhvaena su pravnim aktima koji se odnose naobavljanje javnoga i privatnoga prijevoza (i prometa), o organizaciji i djelat-nostima terminala, skladita, morskih kolodvora, (...), o koritenju prometneinfrastrukture, o pediterskim djelatnostima, o agencijskim djelatnostima, dje-latnostima logistikih operatora (...), bez kojih ne mogu optimalno funkcionirati

multimodalni prometni sustavi.Imovinskopravna pravila obuhvaena su pravnim aktima koji se odnose naugovore o prijevozu stvari, tvari, ivih ivotinja (...) te odgovornost prijevoz-nika, organizatora i operatora procesa multimodalne prometne industrije, alii ispunjenje trabina iz ugovora, zastaru trabina i slino. I bez takvih pravilane bi mogli optimalno funkcionirati multimodalni prometni sustavi (...).

injenica je da su aktivnosti svakoga pravnoga subjekta u multimodalnomeprometnome sustavu veoma specifine i da impliciraju posebna pravna pravi-la koja izmeu odreenih subjekata ureuju specifine odnose. Iz toga bi se

mogao izvesti utemeljeni zakljuak da sustav prava multimodalnoga prometaini vie ili manje samostalnih, ali kompatibilnih i komplementarnih, posebnihpravnih (pod)sustava, kao to su: 1) pomorsko pravo, 2) eljezniko pravo,3) cestovno pravo, 4) zrano pravo, 5) rijeno pravo, 6) telekomunikacijskopravo, 7) pediterovo pravo, 8) skladino pravo, 9) osigurateljno pravo, 10)pravo logistikih centara (...).

Budui da jo uvijek ne postoji i djelotvorno ne funkcionira pravo multimo-dalnoga transporta i prometa kao pravni sustav, osim primarnih pravnih pravila


16/44


i instituta takvoga prava, treba pratiti, poznavati i primjereno primjenjivatipravila pojedinih transportnih i prometnih prava, pediterskoga prava (...).

3. MULTILATERALNI IZVORI PRAVA MULTIMODALNOGA

PROMETA

U skupinu multilateralnih izvora prava multimodalnoga prometa odnosnoprimarnih izvora prava multimodalnoga transporta i prometa primjereno jeubrojiti najvanije meunarodne konvencije odnosno multilateralne pravne aktekoji sadravaju pravna pravila i pravne institute za ureivanje pravnih odnosa

u meunarodnom konvencionalnome, kombiniranome i multimodalnometransportu, kao to su:8 1) Konvencija Ujedinjenih naroda o meunarodnommultimodalnom transportu robe (1980.), 2) Meunarodna konvencija zaujednaavanje nekih pravila o teretnici (1924.), 3) Konvencija Ujedinjenihnaroda o prijevozu robe morem (1978.), 4) Meunarodni pomorski kodeks oprijevozu opasne robe morem (IMDG - 1977.), 5) Meunarodna konvencijao zatiti ljudskog ivota na moru (SOLAS - 1974.), 6) York-antwerpenskapravila (1974.), 7) Konvencija o meunarodnom eljeznikom prijevozu (CO-TIF - 1980. i 1999.), 8) Konvencija o ugovoru za meunarodni prijevoz robe

cestom (CMR - 1956.), 9) Europski sporazum o prijevozu opasne robe cestom(ADR - 1957.), 10) Carinska konvencija o meunarodnom prijevozu robe naosnovi Karneta - TIR (TIR - 1959.), 11) Konvencija o ujednaavanju nekihpravila o meunarodnom zranom prijevozu (Varavska konvencija - 1929.) i12) Konvencija o meunarodnom civilnom zrakoplovstvu (1944.).

3.1. Konvencija Ujedinjenih naroda o meunarodnom multimodalnomtransportu robe (1980.)

Konferencija Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD) 24. svi-

bnja 1980. u enevi konsenzusom je usvojila Konvenciju Ujedinjenih narodao meunarodnom multimodalnom transportu robe.

8 Cf. Zelenika, R.: Pravo multimodalnoga prometa, Ekonomski fakultet Sveuilita u Ri-jeci, Rijeka, 2007., str. 69-104.


17/44

Zbornik PFZ, 58, (1-2) 219-262 (2008) 235

Konvencija UN o meunarodnom multimodalnom transportu robeusvojena je konsenzusom 24. svibnja 1980.u enevi od 78 drava, koje su

potpisale zavrni akt Konvencije. Konvenciju je u meuvremenu ratificiralosamo jedanaest drava, i to: ile (1982.), Meksiko (1982.), Malavi (1984.),Senegal (1984.), Ruanda (1987.) Zambija (1991.),Maroko (1993.), Gruzija(1996.), Burundi (1998.), Libanon (2001.) i Liberija (2005.), a da bi stupilana snagu, potrebno je da je ratificira 30 ugovornih lanica. to je osnovnirazlog sporog ratificiranja? Ta je Konvencija, prije svega, u vezi s Hamburkimpravilima na kojima se uglavnom temelji, a koja su tek stupila na snagu 1992.godine. Stupanje na snagu Konvencije UN o meunarodnom multimodalnomtransportu pretpostavlja rjeavanje mnogih vitalnih pitanja multimodalnog

transporta, a od kojih su najvanija ova: 1) pitanje jedinstvene prijevozneisprave, 2) pitanje operatora, 3) pitanje visokoobrazovanih i iskusnih ka-drova, 4) pitanje primjene multimodalnog transporta odnosno suvremenihtransportnih tehnologija u tranzicijskim dravama i dravama u razvoju, 5)pitanje stvaranja multimodalnoga prava, odnosno stvaranja logistikoga pra-

va, 6) pitanje visokorazvijene multimodalne infrastrukture i multimodalnesuprastrukture, 7) pitanje dizajniranja globalnih logistikih lanaca, globalnihlogistikih mrea ().

Pravna pravila i instituti u Konvenciji UN o meunarodnom multimodal-

nom transportu robe iz 1980. godine predoeni su u 40 lanaka:definicije, poljeprimjene, obvezna primjena, reguliranje i nadzor multimodalnoga transporta, izdavanje

isprave o multimodalnom transportu, utriva isprava o multimodalnom transportu,

neutriva isprava o multimodalnom transportu, sadraj isprave o multimodalnom

transportu, primjedbe u ispravi o multimodalnom transportu, dokazni uinak isprave o

multimodalnom transportu, odgovornost za namjerne krive podatke ili propuste, jamstvo

poiljatelja, ostale isprave, trajanje odgovornosti, odgovornost operatora multimodalnoga

transporta za svoje slubenike, agente i ostale osobe, temelj odgovornosti, istodobni razlozi,

ogranienje odgovornosti, lokalizirana teta, izvanugovorna odgovornost, gubitak prava

na ogranienje odgovornosti, ope pravilo odgovornosti poiljatelja, posebna pravila o

opasnoj robi, prosvjedi zbog gubitka, oteenja ili zakanjenja, zastara tubi, sudbenost,

arbitraa, ugovorna ogranienja, zajednika havarija, ostale konvencije, obraunska

jedinica ili novana jedinica i preraunavanje, carinski provoz, depozitar; potpisivanje,

ratifikacija, prihvaanje, odobrenje i pristupanje; rezerve, stupanje na snagu, datum

primjene, prava i obveze postojeim konvencijama, revizija i izmjene i otkazivanje.

Konvenciji su dodane Odredbe o carinskim pitanjima pri meunarodnom multi-modalnom transportu robe (est lanaka).


18/44


Iz analize pravnih pravila i instituta Konvencije UN o meunarodnom mul-timodalnom transportu robe moe se ustvrditi da su oni primjeren i suvremen

pravni okvir za ureivanje pravnih odnosa izmeu operatora multimodalnogatransporta i poiljatelja te operatora multimodalnoga transporta i treih osobakoje angaira u multimodalnim transportnim pothvatima. Oni su, takoer,solidan okvir za kreiranje, dizajniranje i operacionaliziranje procesa industrijemultimodalnoga transporta i prometa.

Tekstu Konvencije UN o meunarodnom multimodalnom transportu robekoji je kreiran i pisan prije 25 godina, mogu se utvrditi i odreeni nedostaci,kao to su: 1) pravila i instituti Konvencije nisu utemeljeni na logistikim nae-lima (...), 2) pravila i instituti Konvencije nisu usklaeni s pravilima i institu-

tima Incotermsa 2000. kao ni s nekim najnovijim opim uvjetima poslovanjameunarodnih peditera kao mega i nia logistikih operatora (...), 3) pravilai instituti Konvencije nisu usklaeni s pravilima i institutima elektronikogaposlovanja (...), 4) pravila i instituti Konvencije nisu utemeljeni na naelimainteligentnih transportnih i prometnih sustava (...). Sukladno tome, realno jeoekivati da e UNCTAD (tj. Konferencija UN za trgovinu i razvoj), ICC (tj.Meunarodna trgovaka komora), FIATA (tj. Meunarodni savez pediterskihudruenja), BIMCO (tj. Baltika i meunarodna pomorska konferencija: or-ganizacija brodara i pomorskih agenata), IMO (tj. Meunarodna pomorska

organizacija) - (...)., pokrenuti inicijativu za izmjenom i dopunom odnosnorevidiranjem Konvencije UN o meunarodnom multimodalnom transporturobe iz 1980. godine (...).

3.2. Meunarodna konvencija za ujednaavanje nekih pravila oteretnici (1924.)

Meunarodna konvencija za ujednaavanje nekih pravila o teretnici iz 1924.godine (donesena u Bruxellesu 25. kolovoza 1924.) s Protokolom o izmjeniiz 1968. (donesenom u Bruxellesu 23. veljae 1968.) i onim iz 1979. godine(donesenom u Bruxellesu 21. prosinca 1979.).9 Ta je Konvencija izraena premapravilima koje je Udruenje za meunarodno pravo (engl. International lawassociation - ILA) sastavilo 1921. godine u Hagu pa je po tome poznata pod

9 Podrobnije o tome cf.: Grabovac, I.: Hrvatsko pomorsko pravo i meunarodne konven-cije, Knjievni krug, Split, 1995., str. 250-256, 313-317, 394-397.


19/44

Zbornik PFZ, 58, (1-2) 219-262 (2008) 237

nazivom Haka pravila. Budui da je donesena u Bruxellesu, naziva se i Bruxel-leska konvencija. Tu je Konvenciju ratificiralo vie od stotinu drava. Njezina

se pravila temelje na kompromisnim naelima brodara i korisnika prijevoza, paje u vrijeme donoenja bila moderan pravni akt u pomorskom pravu.

Meunarodni pomorski odbor (franc. Comit Maritime International -CMI) pripremio je izmjene te Konvencije na Bekoj (1959.) i Stockholmskojkonferenciji (1963.). Tako je 23. veljae 1968. godine u Bruxellesu potpisanProtokol o izmjeni Meunarodne konvencije za ujednaavanje nekih pravila oteretnici (1924.), poznat pod nazivom Visbyjska pravila.

Ubrzani razvoj transportnih tehnologija, kombiniranoga i multimodalnogatransporta i prometa te prometnoga prava, nametnuli su potrebu druge revizije

Konvencije. Naime, 21. prosinca 1979. u Bruxellesu je sastavljen Protokol oizmjenama Meunarodne konvencije za ujednaavanje nekih pravila o teretniciod 25. kolovoza 1924., kako je izmijenjena Protokolom od 23. veljae 1968.

Sve drave koje su ratificirale tu Konvenciju svoje su pravne sustaveprilagoavale pravilima Hake, Visbyjske, odnosno Bruxelleske konvencije.10Tako su, primjerice, pravila hrvatskoga pomorskoga prava, odnosno pravilabiveg Zakona o pomorskoj i unutranjoj plovidbi (1977.) i Pomorskog zakonika(1994. i 2005.), utemeljena na naelima navedene Konvencije.

Meunarodna konvencija za ujednaavanje nekih pravila o teretnici (1924.)

s protokolima o izmjeni (1968. i 1979.) svojim pravilima i institutima stvarajuprimjeren pravni okvir za ureivanje pravnih odnosa izmeu brodara i krcatelja,odnosno vozara i imatelja teretnice ili sline isprave, prije svega, u konvencio-nalnom pomorskom transportu. I ne samo u konvencionalnom prijevozu robemorem. Pravila i instituti te Konvencije mogu posluiti u ureivanju odnosaoperatora i poiljatelja u kombiniranom i multimodalnom transportu robe, u

10 U izuavanju tematike predmetne Konvencije treba imati na umu: 1) Meunarodna

konvencija za ujednaavanje nekih pravila o teretnici (biva Jugoslavija ratificirala jeKonvenciju 17. travnja 1959.), 1924., stupila je na snagu 2. lipnja 1931., 2) godine1968. izglasan je Protokol o izmjeni Meunarodne konvencije za ujednaavanje nekihpravila o teretnici (tzv. Visbyjska pravila), koji sadrava neka nova naela, a stupio jena snagu 23. lipnja 1977., 3) godine 1978. donosi se Konvencija UN o prijevozu robemorem (tzv. Hamburka pravila), kojoj je svrha da zamijeni Hako/Visbyjska/Bruxelleskapravila, 4) Protokol o izmjenama Meunarodne konvencije za ujednaavanje nekih pra-

vila o teretnici, 1924., kako je izmijenjen Protokolom iz 1968. i s onim iz 1979. stupioje na snagu 14. veljae 1984., 5) Hrvatska je ratificirala Protokol iz 1968. i iz 1979.,Narodne novine - Meunarodni ugovori, 1995., 3.


20/44


kojem na odreenim dionicama puta robu prevoze morski brodari (). To,zapravo, znai da na osnovi pravila i instituta Konvencije stranke iz ugovora o

prijevozu robe morem mogu na primjeren nain odrediti svoje obveze i prava,a iz njih proizlaze i njihove odgovornosti ().

Meunarodna konvencija za ujednaavanje nekih pravila o teretnici(1924.)s protokolima o izmjeni (1968. i 1979.)zapravo je zamijenjena modernijomKonvencijom Ujedinjenih naroda o prijevozu robe morem iz 1978. godine.

3.3. Konvencija Ujedinjenih naroda o prijevozu robe morem (1978.)

Konvencija Ujedinjenih naroda o prijevozu robe morem donesena je uHamburgu 31. oujka 1978. pa je poznata kao Hamburka pravila.

Prema informaciji Transportnoga odjela UNCTAD-a (tj. Konvencije UN zatrgovinu i razvoj - engl. United Nations Conference on Trade and Development),Hamburka pravila (tj. Konvencija UN o prijevozu robe morem, 1978.) stupilasu na snagu 1. veljae 1992. Naime, do 1. veljae 1992. Konvenciju je ratifici-ralo dvadeset ugovornih lanica, i to: Barbados, Bocvana, Burkina Faso, ile,Egipat, Gvineja, Kenija, Libanon, Lesoto, Maarska, Malavi, Maroko, Nigerija,

Rumunjska, Senegal, Sijera Leone, Tunis, Uganda, Tanzanija i Zambija.Pravila i instituti Konvencije UN o prijevozu robe morem (1978.) predoenisu u trideset i etiri lanka, a najvaniji su ovi: definicije vozara/prijevoznika,stvarnog vozara, krcatelja, primatelja, robe, ugovora o prijevozu mo-rem, teretnica; polje primjene; trajanje odgovornosti; temelj odgovornosti;granice odgovornosti; primjena na izvanugovorne zahtjeve; gubitak prava naogranienje odgovornosti; teret na palubi; odgovornost vozara i stvarnog voza-ra; direktni (izravni) prijevoz; ope pravilo o odgovornosti krcatelja; posebnapravila o opasnoj robi; izdavanje teretnice; sadraj teretnice; teretnice: rezerve

(primjedbe, napomene) i dokazni uinak; jamstvo krcatelja; isprave razliiteod teretnice; obavijest o gubitku, oteenju ili zakanjenju; zastara tube;sudbenost, arbitraa; ugovorni uglavci; zajednika havarija, druge konvencije;obraunska jedinica (posebna prava vuenja); izmjena svota ogranienja iobraunske ili monetarne (novane) jedinice ().

Premda je Konvencija UN o prijevozu robe morem (1978.) donesena prijevie od 25 godina te je stupila na snagu prije 13 godina, svojim pravilima iinstitutima stvara primjeren pravni okvir za ureivanje suvremenih pravnih


21/44

Zbornik PFZ, 58, (1-2) 219-262 (2008) 239

odnosa izmeu krcatelja i vozara (brodara) iz ugovora o prijevozu robe morem.Pravila i instituti Konvencije prije svega su namijenjeni reguliranju odnosa

izmeu stranaka koje sklapaju ugovor o konvencionalnom pomorskom tran-sportu robe. Ali, mogu posluiti i za ureivanje odnosa operatora i poiljateljau kombiniranom i multimodalnom transportu robe, u kojima na odreenimdionicama puta robu prevoze morski brodovi ().

Da je Konvencija UN o prijevozu robe morem, koja je donesena prije vieod 25 godina, suvremen meunarodni pravni akt te da je anticipirala sloe-ne odnose i razvojne tendencije u transportnoj i prometnoj industriji za 21.stoljee, potvruje i pravilo o izdavanju teretnice: Potpis na teretnici moe biti

vlastoruan, tiskan kao faksimil, perforiran, utisnut, u simbolima, ili nainjensvakim drugim mehanikim ili elektronskim sredstvom,11 ako nije u suprotnostisa zakonom drave gdje je teretnica izdana.

3.4. Meunarodni pomorski kodeks o prijevozu opasne robe morem(IMDG - 1977.)

Meunarodni pomorski kodeks o prijevozu opasne robe morem iz 1977.

godine12

izraen je sukladno pravilima i institutima Meunarodne konvencijeo zatiti ljudskog ivota na moru iz 1974. godine.Meunarodni propisi o prijevozu opasne robe morem, odnosno Meunarodni

pomorski kodeks o prijevozu opasne robe morem (engl. International Mariti-me Dangerous Goods Code - IMDG/IMO), sadrava sva relevantna pravila iinstitute o manipuliranju i prijevozu opasne robe morskim brodovima.

Premda se pravila Meunarodnoga pomorskog kodeksa o prijevozu opa-sne robe morem primjenjuju pri prijevozu opasnih stvari u konvencionalnompomorskom transportu, mogu se primjenjivati i pri prijevozu opasnih tvari u

kombiniranom i multimodalnom transportu, u kojima (na odreenim dionicamaputa) opasne stvari prevoze morski brodovi ().

11 O tome podrobnije cf. Zelenika, R.: Elektronika teretnica za 21. stoljee, op. cit., str.22-133.

12 Podrobnije o tome cf. International Maritime Dangerous Goods Code, Inter-Govern-mental Maritime Consultive Organization, London, Vol. I-IV, 1977.


22/44


Budui da su temeljne misije Meunarodnoga pomorskog kodeksa o prije-vozu opasne robe morem (IMDG), Europskog sporazuma o prijevozu opasne

robe cestom (ADR) i Meunarodnoga pravilnika o prijevozu opasne robeeljeznicom (RID) gotovo identine te da su s pravilima tih meunarodnihakata usklaena pravila nacionalnih pravnih akata o prijevozu opasnih stvari(npr. zakona o prijevozu opasnih stvari), posebna e se pozornost posvetitiobiljejima opasnih stvari u predstavljanju Zakona o prijevozu opasnih tvari.

3.5. Meunarodna konvencija o zatiti ljudskog ivota na moru(SOLAS - 1974.)

Meunarodna konvencija o zatiti ljudskog ivota na moru (engl. Interna-tional Convention on the Safety of Life at Sea - SOLAS, 1974.) zamijenilaje konvenciju istoga naslova potpisanu u Londonu 17. lipnja 1960.13 PravilaKonvencije vie su puta mijenjana i dopunjavana protokolima i rezolucijama.Konvencija sadrava mnogobrojna relevantna naela i pravila kojih je temeljnamisija zatita ljudskih ivota na moru. Ako nije izriito drukije odreeno,pravila Konvencije primjenjuju se samo na brodove koji prevoze teret i putnike

u meunarodnom pomorskom prometu.Pravila i naela koje sadrava Meunarodna konvencija o zatiti ljudskogivota na moru (SOLAS - 1974.) klasificirana su u trinaest meusobno pove-zanih poglavlja, i to:

Prvo poglavlje - ope odredbe (primjena, definicije, pregledi i svjedo-dbe, nezgode).

Drugo poglavlje - 1) konstrukcija - struktura, pregraivanje, stabilitet,strojni i elektrini ureaji; 2) konstrukcija - protupoarna zatita, otkrivanjei gaenje poara; Meunarodni kodeks o sustavima protupoarne zatite;

Meunarodni kodeks o nainima protupoarnog ispitivanja (). Tree poglavlje - sredstva i ureaji za spaavanje: openito, putniki

brodovi, teretni brodovi, zahtjevi za sredstva i ureaje za spaavanje, dodatak(splavi za spaavanje, ispitivanje sredstava za spaavanje, upute za uvjeba-

13 O Meunarodnoj konvenciji o zatiti ljudskog ivota na moru (SOLAS - 1974.) pod-robnije cf. Capar, R. et al.: Biblioteka pomorskog asnika, knjige 9, 10, 11, 12, 13 i 14,Pomorski fakultet, Sveuilite u Rijeci, Rijeka, 2000.-2006.


23/44

Zbornik PFZ, 58, (1-2) 219-262 (2008) 241

vanje i preivljavanje, ostalo), Meunarodni kodeks o sredstvima za spaavanje(openito, osobna sredstva za spaavanje, vizualni signali, plovila za preivlja-

vanje, brodice za prikupljanje, sredstva za sputanje i ukrcaj, ostala sredstvaza spaavanje).

etvrto poglavlje - radioveza - openito, obveza vlada ugovornica, dodatak(mjere sigurnosti i pogibelji, Meunarodni signalni kodeks, Standardi izvedberadioopreme, VHF, ostalo).

Peto poglavlje - sigurnost plovidbe. Uz odreivanje minimalne nautikeopreme ovisno o veliini i vrsti broda, ovdje se nalaze odredbe o emitiranju iprijenosu obavijesti o opasnosti, o minimalnom broju lanova posade, o sig-nalima, postupcima i drugom. U Pravilu 2 utvruje se obveza zapovjednika

broda da obavijest o svim zapaenim opasnostima prenese brodovima i obalnimradijskim postajama u svojoj blizini, a u Pravilu 10 - da prui nunu pomosvakom brodu i zrakoplovu koji se nae u opasnosti na moru.

esto poglavlje - prijevoz tereta. Ovo se poglavlje primjenjuje na prijevoztereta (osim tekuina u razlivenom stanju, plinova u razlivenom stanju i prije-

voza na koje se primjenjuju druga poglavlja) koji, zbog posebnih opasnostina brodu ili osobe na brodu, moe zahtijevati posebne zatitne mjere na svimbrodovima na kojima se primjenjuju pravila i na teretne brodove manje od500 BRT. Najvanija pravila ovoga poglavlja jesu: podaci o teretu, oprema za

ispitivanje sadraja kisika i otkrivanje plinova, uporaba pesticida na brodovima,slaganje i uvrivanje, prihvatljivost za prijevoz tereta u rasutom stanju (kojinisu itarice), ukrcaj, iskrcaj i slaganje rasutih tereta, definicije itarica, zahtjeviza teretne brodove koji prevoze itarice ().

Sedmo poglavlje - prijevoz opasne robe: prijevoz upakirane robe ili kruteopasne robe u rasutom stanju, izgradnja i opremanje brodova koji prevozetekue opasne kemikalije u razlivenom stanju, izgradnja i opremanje brodovakoji prevoze tekue plinove u razlivenom stanju, posebni zahtjevi za prijevozupakiranog nuklearnog goriva koje zrai, plutonija i otpadaka visoke radioak-tivnosti, dodatak (opasan teret).

Osmo poglavlje - nuklearni brodovi (primjena, odstupanje, odobrenjeza reaktor, pogodnost reaktora za uporabu na brodu, zatita od zraenja, zbirpodataka o sigurnosti, prirunik za rukovanje, pregledi, poseban nadzor, nez-gode).

Deveto poglavlje - upravljanje u svrhu sigurnosti brodova. Temeljna jemisija pravila ovoga poglavlja upravljanje radi sigurnog rada brodova i sprjea-

vanje oneienja. Najvanija pravila ovoga poglavlja jesu: primjena pravila na


24/44


putnike brodove, tankere za ulje, tankere za kemikalije, brodove za prijevozplina, brodove za prijevoz rasutih tereta i plovila za teret velikih brzina; zahtjevi

u svrhu sigurnog upravljanja brodovima, izdavanje svjedodaba, odravanjeuvjeta, provjera i nadzor djelovanja brodskih upravljanja radi sigurnosti, po-litika sigurnosti i zatite okolia, odgovornosti i ovlasti zapovjednika broda,pripravnost za sluaj opasnosti, izvjea i ralamba izvanrednih, nepredvidivihi opasnih dogaa, odravanje broda i opreme ().

Deseto poglavlje - mjere sigurnosti za plovila velikih brzina. Pravila ovogapoglavlja primjenjuju se na plovila velikih brzina, i to: putnika plovila kojatijekom putovanja ne provode vie od etiri sata radnom brzinom od mjestasvog zaklonita gdje su potpuno nakrcana; teretna plovila od 500 bruto tona, ili

vea, koja tijekom putovanja ne provode vie od osam sati radnom brzinom odmjesta svog zaklonita gdje su potpuno ukrcana; kao i zahtjevi koji se odnosena plovila velikih brzina ().

Jedanaesto poglavlje - posebne mjere za unapreenje pomorske sigurnostibrodova. Najvanija pravila ovoga poglavlja jesu: pootravanje pregleda brodovaza prijevoz rasutog tereta i tankera za ulje; identifikacijski broj brodova; nadzorradnih zahtjeva drave luke ().

Dvanaesto poglavlje - dodatne mjere sigurnosti na brodovima za prijevozrasutog tereta. Vanija pravila ovoga poglavlja jesu: tumaenja pojmova u vezi

s brodovima za prijevoz rasutog tereta, redoslijed udovoljivanja uvjetima bro-dova za prijevoz rasutog tereta; zahtjevi koji se odnose na stabilitet za oteenibrod, a primjenjuju se na brodove za prijevoz rasutog tereta; struktura vrstoebrodova za prijevoz rasutog tereta; strukturni i drugi zahtjevi koji se odnosena brodove za prijevoz rasutog tereta; pregled strukture skladita za teret nabrodovima za prijevoz rasutog tereta; podaci o udovoljivanju zahtjevima kojise odnose na brodove za prijevoz rasutog tereta; zahtjevi koji se odnose nabrodove za prijevoz rasutog tereta; izjava o gustoi krutog rasutog tereta.

Ovo poglavlje sadrava i pravila Kodeksa o sigurnom ukrcaju i iskrcajubrodova za prijevoz rasutog tereta, kao to su: tumaenje pojmova, prikladnostbroda i terminala; postupci izmeu broda i obale prije prispijea broda; po-stupci izmeu broda i terminala prije poetka rukovanja teretom; ukrcaj teretai rukovanje balastom; iskrcaj tereta i rukovanje balastom ().

Premda naela, pravila i instituti Meunarodne konvencije o zatiti ljudskogivota na moru (SOLAS - 1974.) imaju temeljnu misiju zatitu ljudskih ivotana moru, prije svega, u meunarodnom konvencionalnom pomorskom tran-sportu i prometu oni se mogu primjenjivati i u meunarodnom kombiniranom


25/44

Zbornik PFZ, 58, (1-2) 219-262 (2008) 243

i multimodalnom transportu i prometu, u kojima na odreenim dionicamaputa predmete prometovanja prevoze morski brodovi (). Isto tako, naela,

pravila i instituti koje sadrava ta Konvencija imaju i mnogobrojne drugepreventivne i trajne misije i funkcije, kao to su: gradnja sigurnih brodova sbrojnih motrita - prijevoza putnika, posade i svih vrsta tereta (); maksimalnosigurna plovidba; maksimalna stabilnost brodova prilikom ukrcaja, iskrcaja,prekrcaja tereta i plovidbenih pothvata; maksimalna protupoarna zatitana brodovima; primjerena oprema brodova za spaavanje posade i putnika;maksimalna zatita ljudi, flore, faune, okolia () te odrivi rast i razvoj svihpomorskih aktivnosti ().

3.6. York-antwerpenska pravila (1974.)

York-antwerpenska pravila (1974.) jedinstvena su autonomna meunarodnapravila o zajednikim havarijama.14 Meunarodni pomorski odbor (franc.Comit Maritime International - CMI) jo od 1924. godine permanentnoradi na razvoju York-antwerpenskih pravila. Njegovom su zaslugom ta pravilamijenjana: 1950., 1974., 1990., 1994. i 2004. godine.

Primjena York-antwerpenskih pravila temelji se na ugovornim dispozicijama

stranaka. U meunarodnom pomorskom transportu i prometu uobiajena jepraksa da unificirani ugovori o prijevozu stvari i obrasci (formulari) teretnicasadravaju odredbu o zajednikim havarijama te primjeni York-antwerpenskihpravila.

Na Konferenciji Meunarodnog pomorskog odbora (CMI), odranoj u lipnju2004. godine u Vancouveru, usvojene su izmjene York-antwerpenskih pravila, pasu nazvana York-Antwerp Rules 2004. Najnovije izmjene tih pravila donesenesu na prijedlog Meunarodne udruge za pomorsko osiguranje (engl. Internatio-nal Union of Marine Insurance - IUMI), koja je iznijela mnoge argumentiraneprimjedbe na verziju York-antwerpenskih pravila iz 1994. godine. Zanimljivoje podsjetiti da se argumentirane primjedbe na sam institut zajednike havarije

14 O York-antwerpenskim pravilima poblie cf.: 1) Stankovi, P.: Pomorske havarije, kol-ska knjiga, Zagreb, 1995., str. 95-208, 2) Pavi, D.: Pomorsko pravo, knjiga trea, Visokapomorska kola Sveuilita u Splitu, Split, 2000., str. 197-205, 3) Pavi, D.: Pomorskehavarije i osiguranje, Pomorski fakultet Sveuilita u Splitu, Split, 2003., str. 235-244,i 4) Marin, J.: York- antwerpenska pravila, 2004., Poredbeno pomorsko pravo, HAZU- Jadranski zavod, Zagreb, 44, 2005., 159, str. 83-129.


26/44


i njegovu svrsishodnost u praksi vie desetljea susreu u pomorskoj literaturi,pomorskim organizacijama i pomorskompravu. Nekim se primjedbama ospo-

rava potreba postojanja instituta zajednike havarije, a drugim se primjedbamataj institut svodi samo na pomorske nezgode ().

U konstelaciji takvih odnosa prevladava stajalite da York-antwerpenskapravila (ponajprije verzije do 1994. godine) vie ne odgovaraju stvarnim po-trebama suvremenih odnosa aktivnih pravnih subjekata u pomorskoj odnosnoprekomorskoj trgovini te da u zajedniku havariju treba priznati samo tete- rtve zajednike havarije (general average sacrifices), a trokove (general averageexpenditure) samo za vrijeme dok traje stvarna opasnost. To bi, zapravo, znailoiskljuenje iz generalne havarije veine tzv.common benefit trokova koji se priz-

naju u skloninoj luci (kao npr.: luke trokove za siguran nastavak putovanja,trokove iskrcaja, uskladitenja i ponovnog ukrcaja tereta, plae i trokoveuzdravanja lanova posade, trokove goriva, privremenih popravaka te drugetrokove potrebne za nastavak putovanja).

Budui da mnoga brodska udruenja nisu bila suglasna s radikalnim promje-nama York-antwerpenskih pravila iz 1974. i 1994. godine, u mnogim obrascimaugovora o prijevozu tereta, kao i brodskim teretnicama, i dalje e se primjenjivati

verzije York-antwerpenskih pravila iz 1974. i 1994. godine.Najznaajnije promjene u najnovijoj verziji York-antwerpenskih pravila

(2004.) uinjena su u pravilu VI.: Nagrade za spaavanje, u pravilu XI.: Zaradei trokovi uzdravanja posade, u pravilu XIV.: Privremeni popravci, u pravilu

XX.: Pribavljanje sredstava, u pravilu XXI.: Kamate na gubitke koji se priznajuu zajedniku havariju, u pravilu XXIII.: Zastara trabina za isplatu doprinosaiz zajednike havarije ().

York-antwerpenska pravila iz 2004. godine,15 osim pravila za tumaenje,vrhovnoga pravila, pravila A, B, C, D, E, F i G, imaju 23 pravila, i to: I. Izbaci-vanje tereta, II. Gubitak ili teta od rtvovanja za zajedniki spas, III. Gaenjepoara na brodu, IV. Rezanja podrtine, V. Namjereno nasukavanje, VI. Nagradaza spaavanje, VII. teta na strojevima i kotlovima, VIII. Trokovi olakanjanasukanog broda i tete s time u vezi, IX. Teret brodske stvari i zalihe upotrije-bljene za gorivo, X. Trokovi u skloninoj luci i drugo, XI. Plae i uzdravanjeposade te drugi trokovi uplovljivanja i boravka u luci zaklonita, XII. tetena teretu prilikom iskrcavanja i drugo, XIII. Odbici od trokova popravka,

XIV. Privremeni popravci, XV. Gubitak vozarine, XVI. Iznos koji se priznaje

15 Podrobnije o tome cf. Marin, J.: op.cit., str. 83-121.


27/44

Zbornik PFZ, 58, (1-2) 219-262 (2008) 245

za teret izgubljen ili oteen rtvovanjem, XVII. Vrijednosti koje pridonose,XVIII. Oteenje broda, XIX. Neprijavljeni ili netono prijavljeni teret, XX.

Pribavljanje sredstava, XXI. Kamate na gubitke koji se priznaju u zajednikuhavariju, XXII. Postupak s polozima u gotovini i XXIII. Zastara trabina naisplatu doprinosa iz zajednike havarije.

Premda se York-antwerpenska pravila odnose na zajednike havarije kojesu imanentne samo u pomorskoj plovidbi, ona su vana i u kombiniranom imultimodalnom transportu i prometu, u kojima na odreenim dionicama putapredmete prometovanja prevoze morski brodovi (). To, zapravo, znai da ope-ratori meunarodnoga multimodalnoga transporta i prometa moraju poznavatisva York-antwerpenska pravila i sve njihove pravne i ekonomske eksplikacije

jer se oni redovito javljaju kao aktivni sudionici u transportnom osiguranju,pa, prema tome, i u postupku likvidacije zajednike havarije ().

3.7. Konvencija o meunarodnom eljeznikom prijevozu (COTIF- 1980. i 1999.)

Gotovo da nije mogue zamisliti kreiranje, dizajniranje i operacionaliziranjeprocesa multimodalne transportne i prometne industrije bez aktivnoga sudje-

lovanja eljeznice, odnosno eljeznikoga transporta i prometa - nacionalnogai meunarodnoga. Zato? Zato to je eljeznica odnosno eljezniki transporti promet nervni sustav svakoga prometnoga i gospodarskoga organizma bezobzira na prostorne i vremenske dimenzije prometnih i gospodarskih sustava:mikro, makro i globalnih sustava. Isto tako nije mogue zamisliti funkcioni-ranje meunarodnoga eljeznikoga transporta i prometa bez pravnih pravila iinstituta, odnosno pravnih akata, kojima se mogu primjereno regulirati pravniodnosi izmeu aktivnih pravnih subjekata u sloenim i dinaminim sustavimatakvoga transporta i prometa.

Sukladno navedenim konstatacijama treba podsjetiti na injenicu da semeunarodni prijevoz robe na eljeznicama regulira meunarodnim pravilima

vie od 110 godina. Naime, prva Meunarodna konvencija o prijevozu robeeljeznicom (CIM) donesena je u Bernu 14.10.1890. a stupila je na snagu1.1.1893. Dinamian razvoj meunarodnoga robnog prometa, stalna moder-nizacija eljeznike infrastrukture i eljeznike suprastrukture, razvoj i afirma-cija suvremenih tehnologija transporta te sve sloeniji odnosi izmeu pravnihsubjekata u meunarodnom eljeznikom transportu i prometu, nametnuli su


28/44


potrebu da se Konvencija vie puta mijenja i dopunjuje, tako da je bila revidirana1896., 1905., 1923., 1933., 1952., 1961., 1970., 1980. i 1999. godine.

Budui da jo uvijek vrijediKonvencija o meunarodnom eljeznikomprijevozu (COTIF) iz 1980. godine te da e uskoro tu Konvenciju zamijenitinova Konvencija o meunarodnom eljeznikom prijevozu (COTIF) iz 1999.godine, ini se opravdanim svakoj verziji Konvencije posvetiti posebnu tematskujedinicu: 1) Konvencija o meunarodnom eljeznikom prijevozu (COTIF) iz1980. godine i 2) Konvencija o meunarodnom eljeznikom prijevozu (CO-TIF) iz 1999. godine.

3.7.1. Konvencija o meunarodnom eljeznikom prijevozu (COTIF - 1980.)

Godine 1980. u Bernu je donesena nova Konvencija o meunarodnomeljeznikom prijevozu (franc. Convention relative aux transports internatio-naux ferroviaires - COTIF).16Temeljna je misija donoenja Konvencije da sepravno-ekonomski odnosi aktivnih pravnih subjekata u sustavu meunarodnogaeljeznikoga prometa sustavno i konzistentno reguliraju samo jednim, zajed-nikim i jedinstvenim meunarodnim pravnim aktom.

Konvenciju o meunarodnom eljeznikom prijevozu (COTIF) iz 1980.

godine ine njezina etiri dijela, i to: Prvim se dijelom regulira ustrojstvo Meuvladine organizacije za

meunarodni eljezniki prijevoz (OTIF).17 Temeljna je misija Organizacijeuspostavljanje jedinstvenoga pravnoga sustava u eljeznikom prijevozu robe,putnika i prtljage izmeu sudionika - lanica Organizacije. Tijela OTIF-a jesu:generalna (opa) skuptina, upravni odbor (sastavljen od predstavnika drava- lanica), komisije strunjaka za prijevoz opasnih stvari, revizijske komisije iCentralni ured za meunarodni eljezniki promet (franc. Office Central desTransport Internationaux par chemins de fer - OCTI). OCTI obavlja poslove

tajnitva OTIF-a i predstavlja Organizaciju u drugim meunarodnim organi-zacijama, institucijama i tijelima. OTIFima i posebnu arbitrau za rjeavanje

16 Biva Jugoslavija cjelokupni je tekst COTIF-a ratificirala jo 1984. godine, a Konvencijuje poela primjenjivati 1.5.1985. Notifikacijama o sukcesiji Republika Hrvatska postalaje stranka brojnih mnogostranih meunarodnih ugovora, pa i COTIF-a - cf. Narodnenovine - Meunarodni ugovori, 1992., 1.

17 Cf. Protokol o povlasticama i imunitetima meuvladine organizacije za meunarodnieljezniki prijevoz, Narodne novine - Meunarodni ugovori, 2000., 12.


29/44

Zbornik PFZ, 58, (1-2) 219-262 (2008) 247

sporova meu dravama - lanicama. Gotovo sve europske drave lanice suOTIF-a, kao i dvadesetak azijskih drava ().

Drugi dio COTIF-a ini Protokol o povlasticama i imunitetima Meuvladineorganizacije za meunarodni eljezniki prijevoz (OTIF) odnosno njezinih tijela,predstavnika drava - lanica i njezina osoblja ().

Trei dio je Dodatak A COTIF-a, a sadrava Jedinstvena pravila o ugovo-ru o meunarodnom eljeznikom prijevozu putnika i prtljage (franc. Rglesuniformes concernant le Contrat de transport International ferroviaire deVoyageurs et des bagages - CIV).18 CIV svojim pravilima stvara pravni okvirza ureivanje odnosa eljeznica, kao prijevoznika, i putnika s prtljagom umeunarodnom eljeznikom transportu i prometu (). Isto tako, Jedinstvena

pravila o ugovoru o meunarodnom eljeznikom prijevozu putnika i prtljage(CIV) stvaraju pravni okvir za primjereno reguliranje odnosa izmeu eljeznicadrava - lanica, koje su ratificirale COTIF, u meunarodnom eljeznikomprijevozu putnika i prtljage.

etvrti dio je Dodatak B COTIF-a, a sadrava Jedinstvena pravila o ugo-voru o meunarodnom eljeznikom prijevozu stvari (franc. Rgles uniformesconcernant le Contrat de transport International ferroviaire des Marchandiss -CIM).19 Svojim pravilima CIM stvara pravni okvir za reguliranje odnosa izmeueljeznica, kao prijevoznika, i korisnika eljeznikih usluga u meunarodnom

eljeznikom prijevozu stvari (). I ne samo pravni okvir za stranke sklopljenihugovora o prijevozu stvari eljeznicom nego Jedinstvena pravila o ugovoru omeunarodnom eljeznikom prijevozu stvari (CIM) stvaraju pravnu osnovu zareguliranje pravno-ekonomskih odnosa izmeu eljeznica drava - lanica, kojesu ratificirale COTIF, u meunarodnom eljeznikom prijevozu stvari.

Jedinstvena pravila o ugovoru o meunarodnom eljeznikom prijevozustvari (CIM) iz 1980. godine imaju etiri priloga,i to:

Pravilnik o meunarodnom eljeznikom prijevozu opasnih stvari (franc.Rglement International concernant le transport des marchandises Dangereusespar chemins de fer - RID). Taj Pravilnik, slino Meunarodnom pomorskomkodeksu o prijevozu opasne robe morem (IMDG) i Europskom sporazumu oprijevozu opasne robe cestom (ADR), sadrava sva relevantna pravila o manipu-

18 Cf. Jedinstvena pravila o ugovoru o meunarodnom eljeznikom prijevozu putnika iprtljage (CIV) u okviru COTIF-a, Narodne novine - Meunarodni ugovori, 2000., 12.

19 Cf. Jedinstvena pravila o ugovoru o meunarodnom eljeznikom prijevozu stvari (CIM)u okviru COTIF-a, Narodne novine - Meunarodni ugovori, 2000., 12.


30/44


liranju, skladitenju i prijevozu opasnih stvari u meunarodnom eljeznikomprometu ().

Pravilnik o meunarodnom eljeznikom prijevozu vagona korisnikaprijevoza(franc. Rglement International concernant le transport des wagonsde Particulieurs par chemins de fer - RIP). Taj se Pravilnik primjenjuje na sveprijevoze natovarenih ili praznih vagona korisnika prijevoza koji su uvrteni u

vagonski park neke eljeznice (). Pravilnik sadrava ova najvanija pravila:uporabu vagona, posebne ureaje, navode u teretnom listu, urednu isporuku

vagona, pouzea i predujmove, produenje roka isporuke, utvrivanje oteenjavagona ili gubitka dijelova, oteenje vagona koje sprjeava produenje prijevo-za, odgovornost eljeznice kod gubitka ili oteenja vagona ili njihovih dijelova,

odgovornost vlasnika za tete koju prouzrokuju vagoni, pretpostavke o gubitkuvagona, odtetu kod prekoraenja roka isporuke ().

Pravilnik o meunarodnom eljeznikom prijevozu kontejnera (RICo)sadrava ova najvanija pravila: ope odredbe, prijevoz od vrata do vrata,davanje na uporabu, vraanje i naknadu za uporabu eljeznikih kontejnera,navode u teretnom listu, rukovanje i ienje kontejnera, ponovnu uporabukontejnera, gubitak i oteenje kontejnera, odobrenje uporabe kontejnera ko-risnika prijevoza, navode u teretnom listu kad se prevoze kontejneri korisnikaprijevoza, pouzea, posebne ureaje kontejnera, vraanje praznih kontejnera i

njihovu ponovnu uporabu, odtetu kod gubitka ili oteenja kontejnera, odtetukod prekoraenja roka isporuke ().

Pravilnik o meunarodnom eljeznikom prijevozu ekspresnih poiljaka(franc. Rglement uniforme concernant le Transport International des colisExpress par chemins de fer - RIEx). Taj Pravilnik sadrava sva relevantna pravilao primitku, manipuliranju i prijevozu ekspresnih poiljaka u meunarodnomeljeznikom prijevozu i prometu ().

3.7.2. Konvencija o meunarodnom eljeznikom prijevozu (COTIF - 1999.)

Konvencija o meunarodnom eljeznikom prijevozu (COTIF) iz 1980.godine revidirana je Protokolom o izmjenama od 3. lipnja 1999. s pripadajuimdodacima.20

20 Opirnije o tome cf. Konvencija o meunarodnom eljeznikom prijevozu (COTIF) od 9.svibnja 1980. u verziji Protokola o izmjenama od 3. lipnja 1999. godine s pripadajuimdodacima,Narodne novine - Meunarodni ugovori, 2000., 12.


31/44

Zbornik PFZ, 58, (1-2) 219-262 (2008) 249

Budui da je Protokolom o izmjenama od 3. lipnja 1999. zamijenjenaKonvencija o meunarodnom eljeznikom prijevozu (COTIF) od 9. svibnja

1980., odnosno da je donesena novaKonvencija o meunarodnom eljeznikomprijevozu (COTIF - 1999.), ini se opravdanim novoj verziji Konvencije COTIFposvetiti primjerenu pozornost.

U predstavljanju Konvencije o meunarodnom eljeznikom prijevozu(COTIF) iz 1999. godine, posebna se pozornost posveuje ovim tematskimjedinicama:

1) Meuvladina organizacija za meunarodni prijevoz eljeznicom (OTIF).Sjedite joj je u Bernu. OTIF ima pravnu osobnost. Ima mnogobrojne ciljeve,posebice: promicati, poboljavati i olakati, u svakom pogledu, meunarodni

eljezniki promet, a, prije svega, izgraditi sustav jedinstvenoga meunarodnogaeljeznikoga prava. U takvome se pravnome sustavu poentiraju pravna pravila ougovorima o meunarodnom prijevozu putnika i robe, o ugovorima o koritenju

vagona kao sredstva prijevoza u meunarodnom eljeznikom prometu, o ugo-vorima o koritenju infrastrukture u meunarodnom eljeznikom prometu, oprijevozu opasnih tvari u meunarodnom eljeznikom prometu ().

Nova Konvencija o meunarodnom eljeznikom prijevozu (COTIF) ureujeustroj i funkcioniranje Meuvladine organizacije za meunarodni prijevozeljeznicom (OTIF). Funkcioniranje Organizacije omoguuju ova tijela:21 Opa

skuptina, Upravni odbor, Odbor za reviziju, Odbor strunjaka za prijevoz opa-snih tvari (tj. Struni odbor RID-a), Odbor za pojednostavnjenje postupaka,Struni odbor i glavni tajnik ().

Konvencija o meunarodnom eljeznikom prijevozu (COTIF) iz 1999.godine sadrava i ove skupine pravnih pravila: financije (program rada, pro-raun, rauni, izvjea uprave, financiranje trokova i revizija rauna OTIF-a);arbitrau (ovlasti, ugovori koji se odnose na arbitrau, tajnik, izabrani suci,postupak, trokovi, ogranienja, stupanje na snagu); izmjene Konvencije (ovlasti,odluke Ope skuptine i odluke Odbora); konane odredbe (depozitor, pristupKonvenciji, pristup regionalnih organizacija radi gospodarske integracije, pri-drueni lanovi, suspenzija lanstva, otkazivanje Konvencije, izjave i revizije,rasputanje OTIF-a, prijelazne odredbe i tekst Konvencije).

21 O tome podrobnije cf. l.13.-21. COTIF - Konvencije, Narodne novine - Meunarodniugovori, 2000., 12.


32/44


2) Protokol o povlasticama i imunitetima Meuvladine organizacije zameunarodni eljezniki prijevoz (OTIF). Najvanije skupine pravnih pra-

vila i instituta toga Protokola jesu: imunitet od sudbenosti, ovrhe i zapljene,osiguranje protiv izvlatenja, izuzee od poreza, izuzee od carina i poreza,slubene aktivnosti, monetarne transakcije, komunikacije, povlastice i imuni-teti predstavnika drava lanica, povlastice i imuniteti osoblja Organizacije,povlastice i imuniteti strunjaka, svrha danih povlastica i imuniteta, sprjeavanjezlouporabe, tretman vlastitih dravljana, dopunski ugovori.

3) Jedinstvena pravila o ugovoru o meunarodnom prijevozu putnika (CIV- Dodatak A Konvenciji). Najvanije skupine pravnih pravila i instituta ovihPravila jesu:

ope odredbe, i to: djelokrug, deklaracija vezana uz obveze u sluajuusmrenja ili osobne povrede putnika, definicije izraza prijevoznik, zamjen-ski prijevoznik, opi uvjeti o prijevozu, vozilo, ogranienja (derogiranja),obvezno pravo;

zakljuci i izvrenje ugovora o prijevozu, i to: ugovor o prijevozu, karta,plaanje i naknada prijevozne cijene, pravo na prijevoz, iskljuenje iz prijevoza,ispunjenje administrativnih formalnosti, otkazivanje i zakanjenje vlakova,izgubljene veze;

prijevoz prirune prtljage, ivotinja, predane prtljage i vozila, i to: prihv-

atljivi predmeti i ivotinje, pregled, ispunjenje administrativnih formalnosti,nadzor prirune prtljage i ivotinja, predaja prtljage, prtljanica, prijava iprijevoz, plaanje naknade za prijevoz predane prtljage, obiljeavanje predaneprtljage, pravo raspolaganja predanom prtljagom, isporuka prtljage, uvjetiprijevoza vozila, potvrda o prijevozu vozila;

odgovornost prijevoznika, i to: odgovornost prijevoznika u sluajuusmrenja ili osobne povrede putnika, odteta u sluaju usmrenja, odteta usluaju osobne povrede, naknada za ostale tjelesne povrede, oblik i iznos odteteu sluaju usmrenja ili osobne povrede, drugi oblici prijevoza, odgovornost usluaju nepridravanja voznog reda, odgovornost glede prirune prtljage, ivo-tinja, predane prtljage i vozila, gubitak prava na traenje granice odgovornosti,konverzija i kamate, odgovornost u sluaju nuklearnih incidenata, osobe zakoje je odgovoran prijevoznik;

odgovornost putnika, i to: posebna naela odgovornosti (); pozivanje na prava, i to: utvrivanje djelominoga gubitka ili tete, po-

traivanja, prijevoznici protiv kojih se moe pokrenuti postupak, forum, gaenjeprava na postupaku sluaju usmrenja ili osobne povrede, gaenje prava na


33/44

Zbornik PFZ, 58, (1-2) 219-262 (2008) 251

pokretanje postupka zbog prijevoza prtljage, zakonski odreen vremenski rokza pokretanje postupka;

odnosi meu prijevoznicima, i to: raspodjela naknada za prijevoz, pravona regres, sporazumi vezani uz regres ().

4) Jedinstvena pravila o ugovoru o meunarodnom eljeznikom prijevozurobe (CIM - Dodatak Konvenciji). Ova Pravila sadravaju nekoliko najvanijihskupina pravnih pravila i instituta:

ope odredbe, i to: djelokrug primjene Jedinstvenih pravila, definicije izrazaprijevoznik, zamjenski prijevoznik, opi uvjeti o prijevozu, intermodalnaprijevozna jedinica, ogranienja, obvezno pravo;

zakljuci i izvravanje ugovora o prijevozu, i to: ugovor o prijevozu robe,

tekst teretnoga lista, odgovornost glede pojedinosti upisanih u teretni list, opa-sne tvari, plaanje trokova, pregled, dokazna vrijednost teretnog lista, utovari istovar robe, pakiranje, ispunjavanje administrativnih formalnosti, vrijemeprijevoza, isporuka, pravo raspolaganja robom, primjena prava o raspolaganjurobom, okolnosti koje sprjeavaju prijevoz, okolnosti koje sprjeavaju isporuku,posljedice okolnosti koje sprjeavaju prijevoz i isporuku robe;

odgovornost prijevoznika, i to: temelj odgovornosti, odgovornost u sluajuprijevoza eljeznikih vozila kao robe, teret dokaza, uzastopni prijevoznici,zamjenski prijevoznik, pretpostavka o gubitku ili teti u sluaju ponovnog slanja

poiljke, pretpostavka gubitka robe, odteta u sluaju gubitka, odgovornost zatetu u prijevozu, odteta u sluaju prekoraenja vremena provoza, odteta usluaju deklaracije o vrijednosti, odteta u sluaju kamata u isporuci, gubitakprava na pozivanje na ogranienje odgovornosti, konverzija i kamate, odgo-

vornost za eljezniko-pomorski promet, odgovornost u sluaju nuklearnihincidenata, osobe za koje je odgovoran prijevoznik, ostale radnje;

pozivanje na prava, i to: utvrivanje djelominog gubitka ili tete, zahtjevi,osobe koje mogu pokrenuti postupak protiv prijevoznika, prijevoznici protivkojih se moe pokrenuti postupak, forum, gaenje prava na pokretanje postupka,ogranienje djelovanja;

odnosi meu prijevoznicima, i to: sravnjivanje rauna, pravo na povrat,postupak za povrat, sporazumi vezani uz povrat ().

5) Pravilnik o meunarodnom prijevozu opasnih tvari eljeznicom (RID- Dodatak C Konvenciji). Najvanije skupine pravnih pravila i instituta RID-ajesu: djelokrug primjene, izuzee, ogranienja, druge odredbe, vrste doputenih

vlakova, prijevoz kao runa prtljaga, prijavljena prtljaga ili utovarena motornavozila te pravila Dodatka kao integralnog dijela RID-a ().


34/44


6) Jedinstvena pravila o ugovorima za koritenje vozila u meunarodnomeljeznikom prometu (CUV - Dodatak D Konvenciji). Ova Jedinstvena pravila

sadravaju nekoliko vanijih skupina pravnih pravila i instituta, i to: djelokrugprimjene, definiranje izraza eljezniko prijevozno poduzee, vozilo, vla-snik ili upravitelj, domicilna postaja, oznaka ili natpisi na vozilu, odgovor-nost u sluaju gubitka ili tete vozila, gubitak prava na traenje ogranienjaodgovornosti, pretpostavka gubitka vozila, odgovornost za gubitak ili tetuizazvanu vozilom, subrogacija, odgovornost djelatnika i drugih osoba, ostalipostupci, forum, ogranienje djelovanja ().

7) Jedinstvena pravila o ugovoru o koritenju infrastrukture u meu-narodnom eljeznikom prometu (CUI - Dodatak E Konvenciji). Najvanijeskupine pravnih pravila i instituta CUI-ja jesu:

ope odredbe, i to: djelokrug primjene, deklaracija o odgovornosti u sluajuusmrenja ili tjelesne povrede, definicija izraza eljeznika infrastruktura,upravitelj, prijevoznik, pomonik, trea stranka, dopusnica, uvjerenjeo sigurnosti, obvezno pravo;

ugovor o koritenju infrastrukturom, i to: sadraj i oblik, posebne obvezeprijevoznika i upravitelja, trajanje ugovora;

odgovornos

Primarni Izvori Prava Multimodalnoga Prometa - Prof. Dr. Sc. Ratko Zelenika, Mr. Sc. Helga Pavlic...

Documents

Transcript of Primarni Izvori Prava Multimodalnoga Prometa - Prof. Dr. Sc. Ratko Zelenika, Mr. Sc. Helga Pavlic...