preztentacija 1,2,3

100
MENADŽMENT TURISTIČKIH DESTINACIJA PREDAVANJE 1

Transcript of preztentacija 1,2,3

Page 1: preztentacija 1,2,3

MENADŽMENT TURISTIČKIH

DESTINACIJA PREDAVANJE 1

Page 2: preztentacija 1,2,3

DEFINISATI POJAM, KONCEPTE I TIPOVE TURISTICKE DESTINACIJE

ANALIZIRATI OSNOVE PROCESA I TEHNIKE UPRAVLJANJA TURISTICKIM DESTINACIJAMA

OBJASNITI I PRIMENITI KONCEPTUALNI OKVIR ZA MARKETING MENADZMENT TURISTICKE DESTINACIJE

KONKURENTNOST I ODRZIVOST T.D. STRATEGIJSKI MENADZMENT T.D. IMPLEMENTIRATI SVA DO SADA STECENA

ZNANJA IZ OBLASTI TURIZMA NA TURISTICKU DESTINACIJU

STUDIJE SLUCAJEVA

Page 3: preztentacija 1,2,3

METOD OCENJIVANJA:PREDISPITNE OBAVEZE:

Prisustvo - 5 poena Aktivnost na vežbama - 10 poena Kolokvijum - 30 poena Seminarski rad - 10 poena Ukupno - 55

Min. broj poena za izlazak na ispit 28ISPIT:

45 poena

UKUPNO: 100 poena

Page 4: preztentacija 1,2,3

LITERATURA Skripte Prezentacije

Page 5: preztentacija 1,2,3

SAVREMENE TENDENCIJE U TURIZMU

Alternativni turizam – opozit masovnom

Savremeni megatrendovi na turistickom trzistu

MASOVNE DESTINACIJE

ALTERNATIVNE –ODRZIVE DESTINACIJE

Page 6: preztentacija 1,2,3

ODRZIVI TURIZAM • ‘Sposobnost turističke destinacije da ostane u

ravnoteži sa okruženjem, tj. da ostane konkurentna na tržištu uprkos pojavi novih destinacija...’

Principi Kvalitet (turističkog doživljaja, ali i života lokalnog

stanovništva, kao i prirodne i kulturne sredine) Kontinuitet (prirodnih resursa i lokalne kulture, ali

i interesovanja turista za destinaciju) Ravnoteža (balans između potreba ‘domaćina’,

‘gostiju’ (turista) i životne sredine. Reakcija u praksi

Page 7: preztentacija 1,2,3

TRI GLAVNA OBLIKA ODRZIVOSTI EKOLOSKA DRUSTVENA I KULTURNA EKONOMSKA

Page 8: preztentacija 1,2,3

Nosećikapacitet

ANALIZA NOSEĆEG KAPACITETA TURISTIČKE DESTINACIJE

Ekološki kapacitet

Ekonomski kapacitet

Socio-kulturnikapacitet

Fizički kapacitet

Opažajna procena

Kapacitetinfrastrukture

Page 9: preztentacija 1,2,3

TURISTIČKI SISTEM

Turistička delatnost

Regioni Turističke

destinacije

Regioniiz kojih

dolaze turisti

Dolazak turista

Okruženja: ljudsko, socio-kulturno, ekonomsko, tehnološko, fizičko, političko, zakonsko itd.

Regioni tranzitnog puta

Povratak turista

Page 10: preztentacija 1,2,3

LEIPEROV MODEL CELOVITOG TURISTICKOKOG SISTEMA

1. TURISTI osnovni cinioci t.s.2. GEOGRAFSKI ELEMENTI – emitivni, receptivni, tranzitni.3. TURISTICKA PRIVREDA poslovi i organizovanje koriscenja

turistickog proizvoda

Page 11: preztentacija 1,2,3

UVOD U DESTINACIJSKI MENADŽMENT

Destinacijski menadžment je od ogromnog značaja za postizanje konkurentnosti turističkih destinacija

Upravljanje destinacijom→zahteva koordinaciju različitih subjekata

DMO (Destinacijske menadžment organizacije)

Page 12: preztentacija 1,2,3

PROCES MENADŽMENTA

PLAN

IRAN

JE

ORGA

NIZO

VANJ

E

VOĐE

NJE

KONT

ROLA

Inte

rno

okru

ženj

eExterno okruženje

VizijeMisijaCiljevi

Organizacija

Ljudskiresursi

LideriGrupe

Procesi

RezultatiInput Output

Page 13: preztentacija 1,2,3

UPRAVLJANJE DESTINACIJOM Menadžment turističke destinacije mora znati odgovor

na pitanja: Ko su posetioci turističke destinacije Koliki je njihov broj na emitivnom tržištu Odakle turisti dolaze Koliko dugo borave u nekoj od destinacija Pod kojim uslovima se odlučuju za destinaciju U koje vreme se pretežno odlučuju na putovanje Koji su im osnovni motivi pri izboru destinacije Kolika je prosečna potrošnja po pojedinom turistu Koje vrste saobraćaja koriste za dolazak u destinaciju

Page 14: preztentacija 1,2,3

ČINIOCI TURISTIČKE DESTINACIJE

VLAST NEVLADINE ORGANIZACIJE TURISTIČKA DELATNOST KLIJENTI REZIDENTI

Page 15: preztentacija 1,2,3

DEFINISANJE TURISTIČKE DESTINACIJE

Od latinske reči-destinatio=odredište, cilj U anglosaksonskoj literaturi-“resort” Turistička destinacija je fizički prostor u kom

turista ostvari najmanje jedno noćenje. Mesto za odmor… Atraktivno mesto koje privlaci turiste da ga

posete…. Skup razlicitih komponenata koje

zajednickim delovanjem zadovoljavaju turisticku traznju….

Page 16: preztentacija 1,2,3

“određena uža ili šira prostorna celina u kojoj se ostvaruje turistički promet, a to može da bude mesto koje raspolaže određenim turističkim kapacitetima, ali i regija u kojoj je locirano više turističkih centara”.

Page 17: preztentacija 1,2,3

Najpotpunija definicija: “Pod turistickom destinacijom

podrazumeva se manje ili vise zaokruzena geografska celina koja raspolaze odgovarajucim atraktivnim, komunikativnim i receptivnim faktorima, odnosno svim onim prirodnim, drustvenim, antropogenim i saobracajnim pretpostavkama neophodnim za smestaj, ishranu, odmor i rekreaciju”

Page 18: preztentacija 1,2,3

TURISTIČKA DESTINACIJA: Odmaralište Neko jasno definisano i ograničeno ruralno,

priobalno ili planinsko područje Grad ili mesto Država Kontinent

Page 19: preztentacija 1,2,3

Konstitutivni elementi T.D. Jovičić, Ž. Tumači sledeće pojmove: -turistička regija -turistički lokalitet -turistički centar

Page 20: preztentacija 1,2,3

TURISTIČKA REGIJA- AZURNA OBALA

Page 21: preztentacija 1,2,3

TURISTIČKI LOKALITET- EGIPATSKE PIRAMIDE

Osnovna prostorna jedinica u kojoj se možerazvijati neka aktivnost tur. prometa

Page 22: preztentacija 1,2,3

TURISTIČKI CENTAR- PARIS

Page 23: preztentacija 1,2,3

TIPOLOGIJA TURISTICKIH DESTINACIJA

Glavni gradovi Razvijeni tradicionalni centri Turing –tranzitni centri Namenski izgradjene destinacije

Page 24: preztentacija 1,2,3

Dinamika razvoja destinacije: 1. Pre-turistička faza 2. Putnička faza 3. Razvoj masovnog turizma 4. Faza upravljanja turizmom

Page 25: preztentacija 1,2,3
Page 26: preztentacija 1,2,3

OSNOVNI ELEMENTI TURISTIČKE DESTINACIJE

1. Podela elemenata: Osnovne atrakcije (“must see” i “must

do”) Ostali elementi

2. Druga podela: Osnovne atrakcije Izgradjeno okruzenje Usluge Socio-kulturna dimenzija

Page 27: preztentacija 1,2,3

3. Treca podela Atraktivnost Pristupacnost Uslovi za boravak

Page 28: preztentacija 1,2,3

ELEMENTI TURISTICKE DESTINACIJE:

Туристичка дестинациј

а

Имиџ

Атракције

ПогодностиПриступачност

Цена

Људски ресурси

Page 29: preztentacija 1,2,3

1. ATRAKCIJE (ATTRACTIONS)

Fokus pažnje posetilaca i razlog posete destinaciji.

Klasifikacija: - prirodne - izgrađene -kulturne

Page 30: preztentacija 1,2,3

Turisticki resurs – potencijal, mogucnost za razvoj odredjenog oblika ili sadrzaja u turizmu

Turisticka atrakcija – preobrazaj turistickog resursa delovanjem ljudskih resursa, upravljackom politikom i strategijskim razvojem

Page 31: preztentacija 1,2,3

TURISTICKA ATRAKCIJA - SISTEM

TRI ELEMENTA

TuristiHumani element

NukleusCentralni element

MarkerInformativn

i element

Page 32: preztentacija 1,2,3

1. PRIMARNI – PODSTICE, UTICE NA ODLUKU, IZBOR DESTINACIJE2. SEKUNDARNI – KOMPLEMENTARNA ATRAKTIVNOST, POZNATA PRE PUTOVANJA3. TERCIJARNI- OTKRIVA SE NA LICU MESTA

Nukleus Centralni

element

Page 33: preztentacija 1,2,3

BILO KOJA VRSTE INFORMACIJE KOJA SE ODNOSI NA NUKLEUS A PRIMA JE TURISTAFUNKCIJE MARKERA?IZAZIVA MOTIVACIJUPOMAZE U ODLUCIVANJUKORISTI SE PRI PLANIRANJU ITINERERAPOMAZE PRI IZBORU SADRZAJAPOMAZU DA LOCIRAJU NUKLEUSEPOMAZU DA ZAPAMTE DOZIVLJAJEBEZ DOBROG POZNAVANJA ATRAKCIJA NEMA KVALITETNOG MARKETING UPRAVLJANJA!!!!!

MarkerInformativn

i element

Page 34: preztentacija 1,2,3

2. USLUGE

širok opseg usluga i pogodnosti koje boravak posetilaca čine prijatnim:

osnovna infrastruktura javni prevoz smeštaj informacije rekreativne mogućnosti vodiči ketering šoping

Page 35: preztentacija 1,2,3

3. PRISTUPAČNOST Fizička: putevi, avio saobraćaj,

železnica, brodski prevoz Politička: viza

Page 36: preztentacija 1,2,3

4. IMIDŽ (IMAGE) Od krucijalne važnosti za destinaciju Imidž destinacije uključuje

jedinstvenost, znamenitosti, pejzaže, kvalitet životne sredine, nivo usluga i ljubaznost ljudi.

Razni načini postoje da se promoviše imidž destinacije (npr. marketing i brending, mediji, e-marketing).

Page 37: preztentacija 1,2,3

5. CENA

Važan faktor destinacijske konkurentnosti

Cena zavisi od mnogo aspekata

Page 38: preztentacija 1,2,3

6. LJUDSKI RESURSI Dobro edukovani turistički radnici Saradnja sa lokalnom zajednicom

Page 39: preztentacija 1,2,3

PROCENA RESURSA ZA TURIZAM

Atrakcije Klima Infrastruktura Ostali faktori

Svaka turistička atrakcija je turistički resurs, ali svaki turistički resurs ne mora biti turistička atrakcija.

Page 40: preztentacija 1,2,3

PROCENA ATRAKCIJAKULTURNOG NASLEĐA

Arheološki lokaliteti Istorijska mesta Parkovi i spomenici Istorijski događaji Folklor: običaji, muzika, ples,

kuhinja zanatstvo…

Page 41: preztentacija 1,2,3

PROCENA ATRAKCIJA VEZANIH ZA EKONOMSKE AKTIVNOSTI

Farme Rančevi Plantaže Zanatske radionice Stare fabrike,

mlinovi

Page 42: preztentacija 1,2,3

PROCENA VEZANA ZAURBANI TURIZAM

Obilazak istorijskih spomenika muzeja,pozorišta,opera,noćnih klubova,restorana,šoping

Mogućnost organizovanja,kongresa i sličnih manifestacija(egzit,guča,bir fest...)

Page 43: preztentacija 1,2,3

PROCENA VEZANA ZA RURALNI TURIZAM

Pejzaž Način života Farme Lov Ribolov Pešačenje Ambijentalne celine Posebni interesi: biciklizam,

splavarenje, paraglajding ...

Page 44: preztentacija 1,2,3

PROCENA KLIME Zdrava klima (sunčani dani, snežni

pokrivač,prosečna godišnja temperatura)

Vazduh (vlažnost)

Nadmorska visina

Pritisak

Page 45: preztentacija 1,2,3

KVALITET OKRUŽENJA Nivo zagađenja vode,zemljišta vazduha Atraktivnost i čistoća Pešačke zone Noćno osvetljenje Javni saobraćaj Bezbednost

Page 46: preztentacija 1,2,3

PROCENA INFRASTUKTURNIH KAPACITETA Hoteli Saobraćajna povezanost do i na području Snabdevanje vodom, el. energijom,

upravljanje otpadom, telekomunikacija... Raspoloživost ljudskih resursa

Page 47: preztentacija 1,2,3

PROCENA OSTALIH FAKTORA

Troškovi putovanja do i u području Kvalitet atrakcije Konkurentnost u okruženju Mišljenje zajednice Mišljenje turoperatora Mišljenje eksperata Mišljenje potencijalnih klijenata Organizaciona struktura: propisi,

finansijske mogućnosti za investiranje , obuka kadrova

Page 48: preztentacija 1,2,3

REZULTATI PROCENE RESURSA

Page 49: preztentacija 1,2,3

TRADICIONALNI KONCEPT TURISTIČKE DESTINACIJE

Turističke destinacije se identifikuju sa mestima i oblastima određenim administrativnim granicama, na čije formiranje su uticali vlasnički odnosi, način korišćenja zemljišta, geološke i morfološke karakteristike datog prostora, kao i važni politički događaji.

Page 50: preztentacija 1,2,3

SAVREMENI KONCEPT TURISTIČKE DESTINACIJE

Savremeni pristup turističkoj destinaciji polazi od destinacije kao prostorne oblasti koju posećuju i koriste turisti, nezavisno od njenih administrativnih granica. Granice turističke destinacije treba da odredi tržište, jer granice su rezultat tržišne prihvaćenosti i valorizacije određene destinacije.

Page 51: preztentacija 1,2,3

ODLUKE O IZBORU STRATEGIJA Klasicni pristup u strategijskom

pozicioniranju:1. pristup sa tezistem na osnovne

karakteristike turistickih objekata – cene, lokacija, asortiman – parcijalni pristup

2. pristup sa tezistem na imidzu turistickih objekata – rezultat slozenih konkurentskih odnosa na trzistu, razvija se marketing strategija za pojedinacni objekat – opet izostaje celovit imidz destinacijske ponude

Savremeni pristup u strategijskom pozicioniranju

Page 52: preztentacija 1,2,3

KONCEPTUALNI OKVIR ZA MARKETING MENADZMENT TURISTICKE DESTINACIJE:1. Situaciona analiza- analiza okruzenja- analiza resursa2. Formulisanje misije, ciljeva i smernica3. Formulisanje strategija- Segmentacija trzista- Diferenciranje proizvoda- Profilisanje imidza4. Marketing MIX5. Organizovanost-NTO, RTO, LTO6. Organizovanost na drzavnom nivou7. Kontrola

Page 53: preztentacija 1,2,3

SITUACIONA ANALIZA Analiza okruzenja :-Makro okruzenje-Trziste-Konkurencija

Политичке променеЕкономске променеСоцио-културне променеТехнолошкеПроменеП

равно окружење

Еколошке промене

Page 54: preztentacija 1,2,3

ANALIZA TRZISTAKonstitutivni elementi turistickog trzista: Traznja Ponuda CenaOsnovni elementi analize t.t.:1. Utvrdjivanje trzisnog potencijala (predvidjanje

rasta i razvoja trzista)2. Segmentacija turistickog trzista – “lomljenje’

trzista na manje delove radi odredjivanja “targeta”

3. Analiza potrosaca/turista(preferencije, potrebe, zelje, ponasanja) radi formulisanja strategije

Page 55: preztentacija 1,2,3

ODGOVORI NA PITANJA: Motiv za boravak Ocekivanja I preferencije potrosaca Predstava koj aje stvorena o destinaciji Vrste transporta Obim prometa Podrucja odakle dolaze turisti Podrucja u koja se usmeravaju Demografske, socioloske, psihografske I ostale osobine Razliciti trzisni segmenti Duzina boravka Ukupna potrosnja Koriscenje pojedinih atraktivnih, komunikativnih I

receptivnih faktora

Page 56: preztentacija 1,2,3

ANALIZA KONKURENCIJE Heterogenost turisticke ponude: smestaj,

ishrana, prevoz, razonoda, rekreacija, dodatne aktivnosti- implicira heterogenost u pogledu konkurencije

Osnovni cilj u analizi konkurencije je saznanje o sopstvenom mestu i perspektivama na tur.trzistu, a sve to u ocima konkurenata i potrosaca.

Potrebno je identifikovati postojece i potencijalne konkurente, njihove misije, ciljeve i smernice, poziciju i atraktivnost, slabe i jake tacke.

Page 57: preztentacija 1,2,3

TENDENCIJE U POGLEDU KONKURENTSKE ANALIZE: Konkurentska borba tur.destinacija se

izostrava- supstitucionalna elasticnost –relativna slicnost u pogledu atraktivnog, komunikativnog i receptivnog faktora

Specijalizacija destinacija za samo odredjenu turisticku aktivnost-alpsko ili nordijsko skijanje, masovni ili ekskluzivni turizam, lecenje od stresa, soping….

Page 58: preztentacija 1,2,3

PREGLED INTERNIH RESURSA

Obuhvata pregled svih privrednih i neprivrednih delatnosti koje sacinjavaju turisticku ponudu

Page 59: preztentacija 1,2,3

TURISTICKI SEKTORI

SmestajTransportGostoprimstvo(ishrana)Atraktivnost

Rekreacija i

zabavaTrgovinaPoslovne aktivnosti

Page 60: preztentacija 1,2,3

SWOT SWOT analiza prikazana u Nacrtu Strategije održivog razvoja Republike

SrbijePrednosti

§         dobra geografska pozicija zemlje; §         potencijalno kvalitetni ljudski resursi (kadrovi); §         uspostavljene institucije i pravne osnove demokratskog i otvorenog

društva §         reformski procesi započeti u najvećem broju sektora; §         rast privatnog sektora; §         uspostavljanje poverenja na regionalnom nivou i podizanje ugleda

Srbije u regionu; §         porast svesti o potrebi planiranja održivog razvoja na lokalnom

nivou; §         smanjenje tekućih disbalansa u finansiranju fondova socijalnog i

penzijsko - invalidskog osiguranja; §         visok stepen biološke raznovrsnosti; §         raznovrsnii; prirodni resurs §         visok stepen kulturne infrastrukture i kulturnih vrednosti; §         očuvana životna sredina u neindustrijalizovanim oblastima.

Page 61: preztentacija 1,2,3

SLABOSTI §         neadekvatan nivo generalizovanog poverenja građana u

institucije; §         visok stepen dispariteta u regionalnom razvoju; §         spor proces privatizacije; §         nedovoljno ulaganja u razvoj privrede; §         nedostatak saobraćajne i komunalne infrastrukture; §         nastavak odliva ‘mozgova’ i nakon 2001. godine; §         veoma niska stopa izdvajanja za obrazovanje i nauku iz BDP-a; §         nedostatak konsenzusa o pravcima dalje regionalizacije i

decentralizacije; §         etnocentrizam u delu vladajuće elite; §         nepovoljan društveno – ekonomski položaj mladih; §         nizak nivo participacije građana; §         neplanska eksploatacija prirodnih resursa; §         prekomerno zagađenje voda, vazduha i zemljišta; §         loša praksa upravljanja otpadom; §         nedostatak podsticaja za smanjenje zagađenja.

Page 62: preztentacija 1,2,3

ŠANSE §         integracija u EU; §         uključivanje u fondove EU; §         saradnja sa (intelektualnom) srpskom dijasporom; §         uvođenje normi i standarda EU kojima se obezbeđuje kvalitet

životne sredine; §         završetak procesa privatizacije; §         dalji razvoj i jačanje demokratskih institucija u oblastima

društvenog razvoja; §         smanjenje korupcije i povećanje nivoa transparentnosti; §         jaka politička volja za sprovođenje zakonskih reformi; §         povećanje javno-privatnog partnerstva; §         uvođenje koncepta čistije proizvodnje; §         unapređenje energetske efikasnosti i racionalno sirovina

korišćenje.      Pretnje

Page 63: preztentacija 1,2,3

PRETNJE §         rastući stepen netolerancije i društvene podeljenosti; §         porast nezaposlenosti, siromaštvo, zaduženost i usporen

privredni razvoj; §         zaostajanje za regionom usled nerešenih političkih pitanja; §         mogućnosti nove izolacije zemlje (otvorene ili prikrivene); §         nerešena pitanja borbe protiv korupcije i organizovanog

kriminala; §         nepovoljni demografski trendovi; §         moguće odsustvo političke volje za sprovođenje zakonskih

reformi; §         nedovoljna informisanost javnosti i nedovoljno razvijena

javna svest; §         §         nedostatak investicija za izgradnju infrastrukture; §         pokretanje industrijske proizvodnje zastarelim

tehnologijama (stvaranje «raja za zagađivače»); §         rastući nivo saobraćaja uz korišćenje goriva lošeg kvaliteta

Page 64: preztentacija 1,2,3

SWOT ANALIZA KONKURENTSKE POZICIJE BEOGRADA

Prednosti: - Povoljan geografski položaj - Položaj na dve medjunarodne plovne reke - „Nova“ destinacija na medjunarodnom

turistickom tržištu - Bogato kulturno-istorijsko nasledje sa

specificnošcu mešavine uticaja Evrope iOrijenta (zapada i istoka) - Kvalitetan i raznovrstan zabavni i nocni

život - Pozitivan stav stanovništva prema turistima

Page 65: preztentacija 1,2,3

NEDOSTACI: Neodgovarajuce i nedovoljno predstavljanje atrakcija

turistima (obilasci, kulturno-istorijski spomenici, manifestacije, prateci

objekti i sl.) - Nepostojanje tzv. Gradske kartice (City Card) - Nepostojanje destinacijske menadžment

organizacije - Nedovoljna iskorišcenost kongresnih kapaciteta

(mali broj organizovanih skupova) - Zanemarljiva povezanost low-cost letovima - Nedovoljan broj smeštajnih kapaciteta - Mali broj hotela odgovarajucih kategorija - Nedovoljno prisustvo beogradskih hotela u

medjunarodnim rezervacionim sistemima

Page 66: preztentacija 1,2,3

ŠANSE: Pozitivan razvoj politicke i ekonomske situacije,

približavanje i ulazak u clanstvo Evropske unije - Poboljšanje imidža Beograda i Srbije kao turistickih

destinacija - Privlacenje stranih investicija i vece investiranje u

razvoj turisticke infrastrukture - Pozitivna kretanja na strani turisticke tražnje - Povecanje broja hotela u sastavu medjunarodnih

hotelskih lanaca Povecanje obima smeštajnih kapaciteta i konkurencije

medju smeštajnim objektima, što ce dovesti do snižavanja cena smeštaja

- Uspostavljanje veceg broja low-cost letova kao i intenziviranje razvoja ostalih vidova transporta

-

Page 67: preztentacija 1,2,3

PRETNJE: Globalna ekonomska recesija u narednih

nekoliko godina - Nestabilna politicka i ekonomska

situacija u zemlji i regionu - Prenaglašeno administriranje u politici

razvoja pojedinih domena ponude - Neukljucivanje svih bitnih sadržaja

(kulturnih, zabavnih, sportsko-rekreativnih i

drugih) u ukupnu turisticku ponudu Grada

- Neodgovarajuce regilisanje saobracaja u gradu

Page 68: preztentacija 1,2,3

KONKURENTNOST TURISTICKE DESTINACIJEPredavanje 2

Page 69: preztentacija 1,2,3

DOZIVLJAJ TURISTICKE DESTINACIJE

Predstavlja fundamentalni proizvod u turizmu!!!!!

Modaliteti turistickih dozivljaja-1. Rekreativni dozivljaj2. Razonodni dozivljaj3. Iskustveni4. Eksperimentalni5. Egzistencijalni

Page 70: preztentacija 1,2,3

POJAM KONKURENTNOSTI T.D. Sposobnost da poveca turisticku

potrosnju Da privlaci vise turista zahvaljujuci

kvalitetnoj i sadrzajnoj ponudi i nezaboravnim iskustvima

Da sve to radi na profitabilan nacin Uz poboljsanje blagostanja stanovnistva Uz ocuvanje prirodnih resursa i atrakcija

za buduce generacije.

Page 71: preztentacija 1,2,3

ZASTO DESTINACIJA MORA DA BUDE KONKURENTNA????

Da bi opstala na turistickom trzistu!!!!!

Nastojanje da se bude bolji od konkurenata istaklo je pitanje konkurentnosti destinacija kao

krucijalno u savremenom turizmu.

Faktori turističke tražnje i faktori turističke ponude pomažu u kreiranju okruženja u kome turizam može da se razvije i kreira zadovoljstvo posetilaca.Turizam je kompleksna industrija, pa je i konkurentnost destinacija rezultat delovanja mnoštva faktora.

Page 72: preztentacija 1,2,3

Razumevanje pojmova komparativne i konkurentske prednosti krucijalno za razumevanje konkurentnosti turisticke destinacije

Page 73: preztentacija 1,2,3

KOMPARATIVNA PREDNOST

Dve grupe elemenata: 1. Egzogene prednosti- izvorni resursi

turisticke destinacije : prirodni, kulturno-istorijski, kapital i investicije neophodni za ulaganje u turizam

Endogene prednosti- ljudski resursi i znanja, kreiranje specijalnih dogadjaja i sadrzaja, inovacije, informac.tehnologije….

Page 74: preztentacija 1,2,3

CINIOCI KOMPARATIVNE PREDNOSTI

Ljudski resursi Prirodni resursi Kapital Turisticka infrastruktura I suprastruktura Kulturno-istorijski resursi

NA OVIM RESURSIMA SE GRADI KONKURENTSKA POZICIJA!!!!!!

Page 75: preztentacija 1,2,3

RAZLIKA IZMEDJU KOMPARATIVNE I KONKURENTSKE PREDNOSTI

KOMPARATIVNA – SE ODNOSI NA RASPOLOZIVE RESURSE

KONKURENTSKA – SPOSOBNOST DESTINACIJE DA TOKOM DUZEG PERIODA EFIKASNO I EFEKTIVNO KORISTI SVOJE RESURSE – KONTNUIRANO PRIVLACI TURISTE I DOPRINOSI OPSTEM BLAGOSTANJU

Page 76: preztentacija 1,2,3

OBLICI KONKURENTNOSTI T.D. Odgovori t.d. na razlicite oblike snaznih

uticaja iz makrookruzenja

politickaekonomskasocio-kulturnatehnoloskaekoloska

Page 77: preztentacija 1,2,3

EKONOMSKA KONKURENTNOST- PORTEROV DIJAMANT

KONKURENTNOSTI Faktori proizvodnje- bogatstvo, cene,

efikasnost Stanje traznje – prvo se razvija domaca

traznja, stabilna domaca traznja- inostrana traznja. Velicina i struktura trzista, zastita potrosaca, privlacenje potrosaca…

Potpomazuci i komplementarni sektori – pristupacnost, kulturni objekti, sportsko-rekreativni, staze, parkovi, trgovina…

Strategija, struktura i nadmetanje – uslovi za osnivanje, organizovanje i upravljanje kompanijama I organizacijama u turizmu, strategije upravljanja, ljudski resursi..

Page 78: preztentacija 1,2,3

POLITICKA KONKURENTNOST

Politicka stabilnost Bdp Zaposlenost Pravno uredjenje Vladavina zakona Sloboda medija

Page 79: preztentacija 1,2,3

SOCIO-KULTURNA KONKURENTNOST

Specificne drustvene i kulturne karakteristike koje svojom vrednoscu, znacajem, upadljivoscu i izuzetnoscu omogucavaju da destinacija bude konkurentna

Bez obzira na politicku konkurentnost!!!!!

Page 80: preztentacija 1,2,3

TEHNOLOSKA KONKURENTNOST Savremene tehnologije Grs Gds Internet Pogotovo za destinacije u fazi razvoja I

manje destinacije!!!

Page 81: preztentacija 1,2,3

KONKURENTNOST ZASNOVANA NA OCUVANJU OKRUZENJA I ODRZIVOSTI Uticaj na prirodno i soci-okulturno

okruzenje Uticaj na privredni razvoj Degradacija sredine Noseci kapaciteti!!!!!

Page 82: preztentacija 1,2,3

NA POSTIZANJE KONKURENTSKE PREDNOSTI NA TRZISTU DELUJU

SLEDECI CINIOCI Komparativna prednost Usmerenost traznje Turisticka privreda Posvecenost zastiti zivotne sredine

Page 83: preztentacija 1,2,3

MODELI KONKURENTNOSTI T.D.podele

Click icon to add picture

Page 84: preztentacija 1,2,3

CROUCH I RITCHIE MODEL Crouch i Ritchie (1993/2003) su prvi

istraživači koji su se bavili prirodom i strukturom konkurentnosti turističkih destinacija. S obzirom da su nastojali da obuhvate sve relevantne faktore konkurentosti, njihov konceptualni model nosi naziv integralni model destinacijske konkurentnosti.

Njihov model konkurentske prednosti turističkih destinacija uzima u obzir uticaje globalnih sila koje dolaze iz makrookruženja, kao i uticaje konkurentskog (mikro) okruženja.

Page 85: preztentacija 1,2,3

Model obuhvata pet grupa faktora: 1.ključni resursi i atrakcije ( priroda, klima,

kult.istor. Atraktivnosti, aktivnosti, dogadjaji) 2. podržavajući faktori i resursi (infrast,

pristupacnost, gostoljubivost, institucije…) 3. politika, planiranje i razvoj destinacije

(definisanja vizije razvoja, pozicioniranja i brendiranja, razvoja, analize postojećeg nivoa konkurencije i mogućnosti saradnje, praćenja i ocene…)

4. destinacijski menadžment aktivnosti na planu organizacije, marketinga destinacije, razvoja kvaliteta usluga, istraživanja i informisanja, razvoja ljudskih resursa, programa obezbeđivanja izvora finansiranja turističkih projekata, i

5. odrednice konkurentnosti faktori lokacije, sigurnosti i bezbednosti, troškova i vrednosti, zavisnosti od drugih destinacija, svesnosti/imidža i nosećeg kapaciteta destinacije.

Page 86: preztentacija 1,2,3
Page 87: preztentacija 1,2,3

Ceo model je postavljen tako da ključni resursi i atrakcije predstavljaju centralnu tačku modela i kao takvi imaju snagu privlačenja posetilaca, ali tako da to mogu ostvariti ako imaju kvalitetno uporište, koga čine podržavajući faktori i resursi.

Konkurentnost se realizuje unutar jasnog strateškog okvira koga definišu politika, planiranje i razvoj destinacije, dok destinacijski menadžment predstavlja sposobnost da se strategija primeni.

Kvalifikujuće i pojačavajuće determinante konačno oblikuju konkurentnost, postavljajući određena ograničenja jačanju konkurentnosti ili davajući osnov da se ona dodatno unapredi.

Page 88: preztentacija 1,2,3

DWYER-KIMOV MODEL

Dwyer-Kimov model uključuje mnogo indikatora i kategorija koje ima i Crouch-Ritchejev model DK, ali se od njega razlikuje u nekim aspektima.

Osnovna razlika – uvodi se traznja kao posebna odrednica konkurentnosti !

Page 89: preztentacija 1,2,3

DWYER-KIMOV MODEL DESTINACIJSKE KOMPETITIVNOSTI

Page 90: preztentacija 1,2,3

STRATEGIJA SEGMENTACIJE TRZISTA

Strategija ‘diferenciranog marketinga’- mogucnost diferencijacije trzista na manje homogene grupe potrosaca I izbor odredjenih grupa, tzv.”meta” kojima ce se plasirati proizvod

Ako izaberemo samo jednu trzisnu grupu za plasman tur.proizvoda-strategija koncentrisanog marketinga

Page 91: preztentacija 1,2,3

KARAKTERISTIKE “SEGMENATA” Diskrecion – odvajanje od drugih segmenata

po osnovu motiva, svrhe putovanja, demografskih karakteristika

Merljiv- u marketing strategiji; da tacno znamo kolika moze biti potencijalna traznja u okviru datog segmenta

Dovoljan – relevantna ekonomska snaga-slob.novcana sredstva

Pogodan- omogucava plasman dominantnog turist.proizvoda na nivou destinacije

Perspektivan- plasman I razvoj tur.proizvoda na duzi rok

Page 92: preztentacija 1,2,3

NAJCESCI VIDOVI SEGMENTACIJE: Segmenatcija na bazi svrhe putovanja Segmenatcija na bazi potreba, motiva,

koristi Segmenatcija na bazi ucestalosti Segmenatcija na bazi demografkih,

ekonomskih, geografskih karakteristika Segmenatcija na bazi psiholoskih

osobina Segmenatcija na bazi cena

Page 93: preztentacija 1,2,3

KLJUCNI KORACI U IZBORA SEGMENATA:

Identifikovanje trzisnih segmenata- ko su potencijalni segmenti(poslovni ljudi, studenti, porodice, samci)

Profilisanje segmenata(demogr.karakteristike, obrazovanje, zarada, navike)

Utvrdjivanje uticajnih faktora na ponasanje segmenata(motivi, koristi, svrha )

Definisanje kljucnih segmenata(odluka koji je segment najpogodniji za nas proizvod)

Nastup sa instumentima marketing za odredjene segmente – usko delovanje na jedan ili vise odabranih segmenata

Page 94: preztentacija 1,2,3

KONCEPCIJA MARKETING MIX-A

CenaPromocija ProizvodDistribucijaInformacija

Page 95: preztentacija 1,2,3

STRATEGIJA TURISTICKOG PROIZVODA DESTINACIJE

Tur .proizvod se sastoji od konstitutivnih elemenata koji sacinjavaju tur.destinaciju:

1.Atraktivnost2. Pristupacnost3. Uslovi za boravakFaze procesa strategije:- Identifikovanje mogucnosti- Dizajniranje-razvoj koncepta strategije- Testiranje-promocija, predvidjanje trzista- Uvodjenje- planiranje I realizacija

Page 96: preztentacija 1,2,3

SRATEGIJA CENA TURISTICKE DESTINACIJE

Cena je vrednovanje proizvoda na trzistu Odlucujuci faktor Cenu odredjuju 1. eksterni faktori: trziste, konkurencija 2. interni faktori: troskoviTri strategije politike cena:1. Strategija cena koja je determinisana

troskovima2. Strategija cena koja je uplivisana

ponasanjem konkurenata3. Strategija cena koja je determinisana

turistickom traznjom

Page 97: preztentacija 1,2,3

STRATEGIJA PROMOCIJE TURISTICKE DESTINACIJE

Osnovni zadatak promocije je da podstakne I informise potencijalnu traznju na boravak u destinaciji

Osnovni zadaci strategije 1. stvara opstu sliku o tur. Destinaciji 2. izgradjuje I odrzava imidz destinacije 3. obezbedjuje vazne informacije o

ukupnoj turistickoj ponudi

Page 98: preztentacija 1,2,3

FAZE PROMOCIONE STRATEGIJE

Kontrola promotivne aktivnosti

Utvrdjivanje budzeta

Izbor I koriscenje promocionog miksa: propaganda, odnosi sa javnoscu, unapredjenje prodaje, licna prodaja, ostali

instrumenti

Utvrdjivanje adekvatne poruke

Utvrdjivanje ciljeva

Odabir trzista

Page 99: preztentacija 1,2,3

STRATEGIJA KANALA PRODAJE Kanali prodaje su relevantni za

obezbedjivanje dostupnosti turisticke destinacije

Biraju ih nosioci turisticke politike na nivou destinacije

Mogu biti: 1. Direktni- neposredni kontakt ponude I

traznje 2. Indirektni- stvara se duzi ili kraci

lanac posrednika

Page 100: preztentacija 1,2,3

KONTROLA MARKETING AKTIVNOSTI TURISTICKE DESTINACIJE

Kontrolom se meri postizanje rezultata I vrsi neophodna korektivna izmena

Kontrola se odnosi na proizvod, trziste, cenu I strategiju turisticke destinacije u celini

Kotler istice: 1. Kontrolu godisnjeg plana 2. kontrolu rentabiliteta 3. kontrolu efikasnosti 4. strategijsku kontrolu