preztentacija 1,2,3
Transcript of preztentacija 1,2,3
MENADŽMENT TURISTIČKIH
DESTINACIJA PREDAVANJE 1
DEFINISATI POJAM, KONCEPTE I TIPOVE TURISTICKE DESTINACIJE
ANALIZIRATI OSNOVE PROCESA I TEHNIKE UPRAVLJANJA TURISTICKIM DESTINACIJAMA
OBJASNITI I PRIMENITI KONCEPTUALNI OKVIR ZA MARKETING MENADZMENT TURISTICKE DESTINACIJE
KONKURENTNOST I ODRZIVOST T.D. STRATEGIJSKI MENADZMENT T.D. IMPLEMENTIRATI SVA DO SADA STECENA
ZNANJA IZ OBLASTI TURIZMA NA TURISTICKU DESTINACIJU
STUDIJE SLUCAJEVA
METOD OCENJIVANJA:PREDISPITNE OBAVEZE:
Prisustvo - 5 poena Aktivnost na vežbama - 10 poena Kolokvijum - 30 poena Seminarski rad - 10 poena Ukupno - 55
Min. broj poena za izlazak na ispit 28ISPIT:
45 poena
UKUPNO: 100 poena
LITERATURA Skripte Prezentacije
SAVREMENE TENDENCIJE U TURIZMU
Alternativni turizam – opozit masovnom
Savremeni megatrendovi na turistickom trzistu
MASOVNE DESTINACIJE
ALTERNATIVNE –ODRZIVE DESTINACIJE
ODRZIVI TURIZAM • ‘Sposobnost turističke destinacije da ostane u
ravnoteži sa okruženjem, tj. da ostane konkurentna na tržištu uprkos pojavi novih destinacija...’
Principi Kvalitet (turističkog doživljaja, ali i života lokalnog
stanovništva, kao i prirodne i kulturne sredine) Kontinuitet (prirodnih resursa i lokalne kulture, ali
i interesovanja turista za destinaciju) Ravnoteža (balans između potreba ‘domaćina’,
‘gostiju’ (turista) i životne sredine. Reakcija u praksi
TRI GLAVNA OBLIKA ODRZIVOSTI EKOLOSKA DRUSTVENA I KULTURNA EKONOMSKA
Nosećikapacitet
ANALIZA NOSEĆEG KAPACITETA TURISTIČKE DESTINACIJE
Ekološki kapacitet
Ekonomski kapacitet
Socio-kulturnikapacitet
Fizički kapacitet
Opažajna procena
Kapacitetinfrastrukture
TURISTIČKI SISTEM
Turistička delatnost
Regioni Turističke
destinacije
Regioniiz kojih
dolaze turisti
Dolazak turista
Okruženja: ljudsko, socio-kulturno, ekonomsko, tehnološko, fizičko, političko, zakonsko itd.
Regioni tranzitnog puta
Povratak turista
LEIPEROV MODEL CELOVITOG TURISTICKOKOG SISTEMA
1. TURISTI osnovni cinioci t.s.2. GEOGRAFSKI ELEMENTI – emitivni, receptivni, tranzitni.3. TURISTICKA PRIVREDA poslovi i organizovanje koriscenja
turistickog proizvoda
UVOD U DESTINACIJSKI MENADŽMENT
Destinacijski menadžment je od ogromnog značaja za postizanje konkurentnosti turističkih destinacija
Upravljanje destinacijom→zahteva koordinaciju različitih subjekata
DMO (Destinacijske menadžment organizacije)
PROCES MENADŽMENTA
PLAN
IRAN
JE
ORGA
NIZO
VANJ
E
VOĐE
NJE
KONT
ROLA
Inte
rno
okru
ženj
eExterno okruženje
VizijeMisijaCiljevi
Organizacija
Ljudskiresursi
LideriGrupe
Procesi
RezultatiInput Output
UPRAVLJANJE DESTINACIJOM Menadžment turističke destinacije mora znati odgovor
na pitanja: Ko su posetioci turističke destinacije Koliki je njihov broj na emitivnom tržištu Odakle turisti dolaze Koliko dugo borave u nekoj od destinacija Pod kojim uslovima se odlučuju za destinaciju U koje vreme se pretežno odlučuju na putovanje Koji su im osnovni motivi pri izboru destinacije Kolika je prosečna potrošnja po pojedinom turistu Koje vrste saobraćaja koriste za dolazak u destinaciju
ČINIOCI TURISTIČKE DESTINACIJE
VLAST NEVLADINE ORGANIZACIJE TURISTIČKA DELATNOST KLIJENTI REZIDENTI
DEFINISANJE TURISTIČKE DESTINACIJE
Od latinske reči-destinatio=odredište, cilj U anglosaksonskoj literaturi-“resort” Turistička destinacija je fizički prostor u kom
turista ostvari najmanje jedno noćenje. Mesto za odmor… Atraktivno mesto koje privlaci turiste da ga
posete…. Skup razlicitih komponenata koje
zajednickim delovanjem zadovoljavaju turisticku traznju….
“određena uža ili šira prostorna celina u kojoj se ostvaruje turistički promet, a to može da bude mesto koje raspolaže određenim turističkim kapacitetima, ali i regija u kojoj je locirano više turističkih centara”.
Najpotpunija definicija: “Pod turistickom destinacijom
podrazumeva se manje ili vise zaokruzena geografska celina koja raspolaze odgovarajucim atraktivnim, komunikativnim i receptivnim faktorima, odnosno svim onim prirodnim, drustvenim, antropogenim i saobracajnim pretpostavkama neophodnim za smestaj, ishranu, odmor i rekreaciju”
TURISTIČKA DESTINACIJA: Odmaralište Neko jasno definisano i ograničeno ruralno,
priobalno ili planinsko područje Grad ili mesto Država Kontinent
Konstitutivni elementi T.D. Jovičić, Ž. Tumači sledeće pojmove: -turistička regija -turistički lokalitet -turistički centar
TURISTIČKA REGIJA- AZURNA OBALA
TURISTIČKI LOKALITET- EGIPATSKE PIRAMIDE
Osnovna prostorna jedinica u kojoj se možerazvijati neka aktivnost tur. prometa
TURISTIČKI CENTAR- PARIS
TIPOLOGIJA TURISTICKIH DESTINACIJA
Glavni gradovi Razvijeni tradicionalni centri Turing –tranzitni centri Namenski izgradjene destinacije
Dinamika razvoja destinacije: 1. Pre-turistička faza 2. Putnička faza 3. Razvoj masovnog turizma 4. Faza upravljanja turizmom
OSNOVNI ELEMENTI TURISTIČKE DESTINACIJE
1. Podela elemenata: Osnovne atrakcije (“must see” i “must
do”) Ostali elementi
2. Druga podela: Osnovne atrakcije Izgradjeno okruzenje Usluge Socio-kulturna dimenzija
3. Treca podela Atraktivnost Pristupacnost Uslovi za boravak
ELEMENTI TURISTICKE DESTINACIJE:
Туристичка дестинациј
а
Имиџ
Атракције
ПогодностиПриступачност
Цена
Људски ресурси
1. ATRAKCIJE (ATTRACTIONS)
Fokus pažnje posetilaca i razlog posete destinaciji.
Klasifikacija: - prirodne - izgrađene -kulturne
Turisticki resurs – potencijal, mogucnost za razvoj odredjenog oblika ili sadrzaja u turizmu
Turisticka atrakcija – preobrazaj turistickog resursa delovanjem ljudskih resursa, upravljackom politikom i strategijskim razvojem
TURISTICKA ATRAKCIJA - SISTEM
TRI ELEMENTA
TuristiHumani element
NukleusCentralni element
MarkerInformativn
i element
1. PRIMARNI – PODSTICE, UTICE NA ODLUKU, IZBOR DESTINACIJE2. SEKUNDARNI – KOMPLEMENTARNA ATRAKTIVNOST, POZNATA PRE PUTOVANJA3. TERCIJARNI- OTKRIVA SE NA LICU MESTA
Nukleus Centralni
element
BILO KOJA VRSTE INFORMACIJE KOJA SE ODNOSI NA NUKLEUS A PRIMA JE TURISTAFUNKCIJE MARKERA?IZAZIVA MOTIVACIJUPOMAZE U ODLUCIVANJUKORISTI SE PRI PLANIRANJU ITINERERAPOMAZE PRI IZBORU SADRZAJAPOMAZU DA LOCIRAJU NUKLEUSEPOMAZU DA ZAPAMTE DOZIVLJAJEBEZ DOBROG POZNAVANJA ATRAKCIJA NEMA KVALITETNOG MARKETING UPRAVLJANJA!!!!!
MarkerInformativn
i element
2. USLUGE
širok opseg usluga i pogodnosti koje boravak posetilaca čine prijatnim:
osnovna infrastruktura javni prevoz smeštaj informacije rekreativne mogućnosti vodiči ketering šoping
3. PRISTUPAČNOST Fizička: putevi, avio saobraćaj,
železnica, brodski prevoz Politička: viza
4. IMIDŽ (IMAGE) Od krucijalne važnosti za destinaciju Imidž destinacije uključuje
jedinstvenost, znamenitosti, pejzaže, kvalitet životne sredine, nivo usluga i ljubaznost ljudi.
Razni načini postoje da se promoviše imidž destinacije (npr. marketing i brending, mediji, e-marketing).
5. CENA
Važan faktor destinacijske konkurentnosti
Cena zavisi od mnogo aspekata
6. LJUDSKI RESURSI Dobro edukovani turistički radnici Saradnja sa lokalnom zajednicom
PROCENA RESURSA ZA TURIZAM
Atrakcije Klima Infrastruktura Ostali faktori
Svaka turistička atrakcija je turistički resurs, ali svaki turistički resurs ne mora biti turistička atrakcija.
PROCENA ATRAKCIJAKULTURNOG NASLEĐA
Arheološki lokaliteti Istorijska mesta Parkovi i spomenici Istorijski događaji Folklor: običaji, muzika, ples,
kuhinja zanatstvo…
PROCENA ATRAKCIJA VEZANIH ZA EKONOMSKE AKTIVNOSTI
Farme Rančevi Plantaže Zanatske radionice Stare fabrike,
mlinovi
PROCENA VEZANA ZAURBANI TURIZAM
Obilazak istorijskih spomenika muzeja,pozorišta,opera,noćnih klubova,restorana,šoping
Mogućnost organizovanja,kongresa i sličnih manifestacija(egzit,guča,bir fest...)
PROCENA VEZANA ZA RURALNI TURIZAM
Pejzaž Način života Farme Lov Ribolov Pešačenje Ambijentalne celine Posebni interesi: biciklizam,
splavarenje, paraglajding ...
PROCENA KLIME Zdrava klima (sunčani dani, snežni
pokrivač,prosečna godišnja temperatura)
Vazduh (vlažnost)
Nadmorska visina
Pritisak
KVALITET OKRUŽENJA Nivo zagađenja vode,zemljišta vazduha Atraktivnost i čistoća Pešačke zone Noćno osvetljenje Javni saobraćaj Bezbednost
PROCENA INFRASTUKTURNIH KAPACITETA Hoteli Saobraćajna povezanost do i na području Snabdevanje vodom, el. energijom,
upravljanje otpadom, telekomunikacija... Raspoloživost ljudskih resursa
PROCENA OSTALIH FAKTORA
Troškovi putovanja do i u području Kvalitet atrakcije Konkurentnost u okruženju Mišljenje zajednice Mišljenje turoperatora Mišljenje eksperata Mišljenje potencijalnih klijenata Organizaciona struktura: propisi,
finansijske mogućnosti za investiranje , obuka kadrova
REZULTATI PROCENE RESURSA
TRADICIONALNI KONCEPT TURISTIČKE DESTINACIJE
Turističke destinacije se identifikuju sa mestima i oblastima određenim administrativnim granicama, na čije formiranje su uticali vlasnički odnosi, način korišćenja zemljišta, geološke i morfološke karakteristike datog prostora, kao i važni politički događaji.
SAVREMENI KONCEPT TURISTIČKE DESTINACIJE
Savremeni pristup turističkoj destinaciji polazi od destinacije kao prostorne oblasti koju posećuju i koriste turisti, nezavisno od njenih administrativnih granica. Granice turističke destinacije treba da odredi tržište, jer granice su rezultat tržišne prihvaćenosti i valorizacije određene destinacije.
ODLUKE O IZBORU STRATEGIJA Klasicni pristup u strategijskom
pozicioniranju:1. pristup sa tezistem na osnovne
karakteristike turistickih objekata – cene, lokacija, asortiman – parcijalni pristup
2. pristup sa tezistem na imidzu turistickih objekata – rezultat slozenih konkurentskih odnosa na trzistu, razvija se marketing strategija za pojedinacni objekat – opet izostaje celovit imidz destinacijske ponude
Savremeni pristup u strategijskom pozicioniranju
KONCEPTUALNI OKVIR ZA MARKETING MENADZMENT TURISTICKE DESTINACIJE:1. Situaciona analiza- analiza okruzenja- analiza resursa2. Formulisanje misije, ciljeva i smernica3. Formulisanje strategija- Segmentacija trzista- Diferenciranje proizvoda- Profilisanje imidza4. Marketing MIX5. Organizovanost-NTO, RTO, LTO6. Organizovanost na drzavnom nivou7. Kontrola
SITUACIONA ANALIZA Analiza okruzenja :-Makro okruzenje-Trziste-Konkurencija
Политичке променеЕкономске променеСоцио-културне променеТехнолошкеПроменеП
равно окружење
Еколошке промене
ANALIZA TRZISTAKonstitutivni elementi turistickog trzista: Traznja Ponuda CenaOsnovni elementi analize t.t.:1. Utvrdjivanje trzisnog potencijala (predvidjanje
rasta i razvoja trzista)2. Segmentacija turistickog trzista – “lomljenje’
trzista na manje delove radi odredjivanja “targeta”
3. Analiza potrosaca/turista(preferencije, potrebe, zelje, ponasanja) radi formulisanja strategije
ODGOVORI NA PITANJA: Motiv za boravak Ocekivanja I preferencije potrosaca Predstava koj aje stvorena o destinaciji Vrste transporta Obim prometa Podrucja odakle dolaze turisti Podrucja u koja se usmeravaju Demografske, socioloske, psihografske I ostale osobine Razliciti trzisni segmenti Duzina boravka Ukupna potrosnja Koriscenje pojedinih atraktivnih, komunikativnih I
receptivnih faktora
ANALIZA KONKURENCIJE Heterogenost turisticke ponude: smestaj,
ishrana, prevoz, razonoda, rekreacija, dodatne aktivnosti- implicira heterogenost u pogledu konkurencije
Osnovni cilj u analizi konkurencije je saznanje o sopstvenom mestu i perspektivama na tur.trzistu, a sve to u ocima konkurenata i potrosaca.
Potrebno je identifikovati postojece i potencijalne konkurente, njihove misije, ciljeve i smernice, poziciju i atraktivnost, slabe i jake tacke.
TENDENCIJE U POGLEDU KONKURENTSKE ANALIZE: Konkurentska borba tur.destinacija se
izostrava- supstitucionalna elasticnost –relativna slicnost u pogledu atraktivnog, komunikativnog i receptivnog faktora
Specijalizacija destinacija za samo odredjenu turisticku aktivnost-alpsko ili nordijsko skijanje, masovni ili ekskluzivni turizam, lecenje od stresa, soping….
PREGLED INTERNIH RESURSA
Obuhvata pregled svih privrednih i neprivrednih delatnosti koje sacinjavaju turisticku ponudu
TURISTICKI SEKTORI
SmestajTransportGostoprimstvo(ishrana)Atraktivnost
Rekreacija i
zabavaTrgovinaPoslovne aktivnosti
SWOT SWOT analiza prikazana u Nacrtu Strategije održivog razvoja Republike
SrbijePrednosti
§ dobra geografska pozicija zemlje; § potencijalno kvalitetni ljudski resursi (kadrovi); § uspostavljene institucije i pravne osnove demokratskog i otvorenog
društva § reformski procesi započeti u najvećem broju sektora; § rast privatnog sektora; § uspostavljanje poverenja na regionalnom nivou i podizanje ugleda
Srbije u regionu; § porast svesti o potrebi planiranja održivog razvoja na lokalnom
nivou; § smanjenje tekućih disbalansa u finansiranju fondova socijalnog i
penzijsko - invalidskog osiguranja; § visok stepen biološke raznovrsnosti; § raznovrsnii; prirodni resurs § visok stepen kulturne infrastrukture i kulturnih vrednosti; § očuvana životna sredina u neindustrijalizovanim oblastima.
SLABOSTI § neadekvatan nivo generalizovanog poverenja građana u
institucije; § visok stepen dispariteta u regionalnom razvoju; § spor proces privatizacije; § nedovoljno ulaganja u razvoj privrede; § nedostatak saobraćajne i komunalne infrastrukture; § nastavak odliva ‘mozgova’ i nakon 2001. godine; § veoma niska stopa izdvajanja za obrazovanje i nauku iz BDP-a; § nedostatak konsenzusa o pravcima dalje regionalizacije i
decentralizacije; § etnocentrizam u delu vladajuće elite; § nepovoljan društveno – ekonomski položaj mladih; § nizak nivo participacije građana; § neplanska eksploatacija prirodnih resursa; § prekomerno zagađenje voda, vazduha i zemljišta; § loša praksa upravljanja otpadom; § nedostatak podsticaja za smanjenje zagađenja.
ŠANSE § integracija u EU; § uključivanje u fondove EU; § saradnja sa (intelektualnom) srpskom dijasporom; § uvođenje normi i standarda EU kojima se obezbeđuje kvalitet
životne sredine; § završetak procesa privatizacije; § dalji razvoj i jačanje demokratskih institucija u oblastima
društvenog razvoja; § smanjenje korupcije i povećanje nivoa transparentnosti; § jaka politička volja za sprovođenje zakonskih reformi; § povećanje javno-privatnog partnerstva; § uvođenje koncepta čistije proizvodnje; § unapređenje energetske efikasnosti i racionalno sirovina
korišćenje. Pretnje
PRETNJE § rastući stepen netolerancije i društvene podeljenosti; § porast nezaposlenosti, siromaštvo, zaduženost i usporen
privredni razvoj; § zaostajanje za regionom usled nerešenih političkih pitanja; § mogućnosti nove izolacije zemlje (otvorene ili prikrivene); § nerešena pitanja borbe protiv korupcije i organizovanog
kriminala; § nepovoljni demografski trendovi; § moguće odsustvo političke volje za sprovođenje zakonskih
reformi; § nedovoljna informisanost javnosti i nedovoljno razvijena
javna svest; § § nedostatak investicija za izgradnju infrastrukture; § pokretanje industrijske proizvodnje zastarelim
tehnologijama (stvaranje «raja za zagađivače»); § rastući nivo saobraćaja uz korišćenje goriva lošeg kvaliteta
SWOT ANALIZA KONKURENTSKE POZICIJE BEOGRADA
Prednosti: - Povoljan geografski položaj - Položaj na dve medjunarodne plovne reke - „Nova“ destinacija na medjunarodnom
turistickom tržištu - Bogato kulturno-istorijsko nasledje sa
specificnošcu mešavine uticaja Evrope iOrijenta (zapada i istoka) - Kvalitetan i raznovrstan zabavni i nocni
život - Pozitivan stav stanovništva prema turistima
NEDOSTACI: Neodgovarajuce i nedovoljno predstavljanje atrakcija
turistima (obilasci, kulturno-istorijski spomenici, manifestacije, prateci
objekti i sl.) - Nepostojanje tzv. Gradske kartice (City Card) - Nepostojanje destinacijske menadžment
organizacije - Nedovoljna iskorišcenost kongresnih kapaciteta
(mali broj organizovanih skupova) - Zanemarljiva povezanost low-cost letovima - Nedovoljan broj smeštajnih kapaciteta - Mali broj hotela odgovarajucih kategorija - Nedovoljno prisustvo beogradskih hotela u
medjunarodnim rezervacionim sistemima
ŠANSE: Pozitivan razvoj politicke i ekonomske situacije,
približavanje i ulazak u clanstvo Evropske unije - Poboljšanje imidža Beograda i Srbije kao turistickih
destinacija - Privlacenje stranih investicija i vece investiranje u
razvoj turisticke infrastrukture - Pozitivna kretanja na strani turisticke tražnje - Povecanje broja hotela u sastavu medjunarodnih
hotelskih lanaca Povecanje obima smeštajnih kapaciteta i konkurencije
medju smeštajnim objektima, što ce dovesti do snižavanja cena smeštaja
- Uspostavljanje veceg broja low-cost letova kao i intenziviranje razvoja ostalih vidova transporta
-
PRETNJE: Globalna ekonomska recesija u narednih
nekoliko godina - Nestabilna politicka i ekonomska
situacija u zemlji i regionu - Prenaglašeno administriranje u politici
razvoja pojedinih domena ponude - Neukljucivanje svih bitnih sadržaja
(kulturnih, zabavnih, sportsko-rekreativnih i
drugih) u ukupnu turisticku ponudu Grada
- Neodgovarajuce regilisanje saobracaja u gradu
KONKURENTNOST TURISTICKE DESTINACIJEPredavanje 2
DOZIVLJAJ TURISTICKE DESTINACIJE
Predstavlja fundamentalni proizvod u turizmu!!!!!
Modaliteti turistickih dozivljaja-1. Rekreativni dozivljaj2. Razonodni dozivljaj3. Iskustveni4. Eksperimentalni5. Egzistencijalni
POJAM KONKURENTNOSTI T.D. Sposobnost da poveca turisticku
potrosnju Da privlaci vise turista zahvaljujuci
kvalitetnoj i sadrzajnoj ponudi i nezaboravnim iskustvima
Da sve to radi na profitabilan nacin Uz poboljsanje blagostanja stanovnistva Uz ocuvanje prirodnih resursa i atrakcija
za buduce generacije.
ZASTO DESTINACIJA MORA DA BUDE KONKURENTNA????
Da bi opstala na turistickom trzistu!!!!!
Nastojanje da se bude bolji od konkurenata istaklo je pitanje konkurentnosti destinacija kao
krucijalno u savremenom turizmu.
Faktori turističke tražnje i faktori turističke ponude pomažu u kreiranju okruženja u kome turizam može da se razvije i kreira zadovoljstvo posetilaca.Turizam je kompleksna industrija, pa je i konkurentnost destinacija rezultat delovanja mnoštva faktora.
Razumevanje pojmova komparativne i konkurentske prednosti krucijalno za razumevanje konkurentnosti turisticke destinacije
KOMPARATIVNA PREDNOST
Dve grupe elemenata: 1. Egzogene prednosti- izvorni resursi
turisticke destinacije : prirodni, kulturno-istorijski, kapital i investicije neophodni za ulaganje u turizam
Endogene prednosti- ljudski resursi i znanja, kreiranje specijalnih dogadjaja i sadrzaja, inovacije, informac.tehnologije….
CINIOCI KOMPARATIVNE PREDNOSTI
Ljudski resursi Prirodni resursi Kapital Turisticka infrastruktura I suprastruktura Kulturno-istorijski resursi
NA OVIM RESURSIMA SE GRADI KONKURENTSKA POZICIJA!!!!!!
RAZLIKA IZMEDJU KOMPARATIVNE I KONKURENTSKE PREDNOSTI
KOMPARATIVNA – SE ODNOSI NA RASPOLOZIVE RESURSE
KONKURENTSKA – SPOSOBNOST DESTINACIJE DA TOKOM DUZEG PERIODA EFIKASNO I EFEKTIVNO KORISTI SVOJE RESURSE – KONTNUIRANO PRIVLACI TURISTE I DOPRINOSI OPSTEM BLAGOSTANJU
OBLICI KONKURENTNOSTI T.D. Odgovori t.d. na razlicite oblike snaznih
uticaja iz makrookruzenja
politickaekonomskasocio-kulturnatehnoloskaekoloska
EKONOMSKA KONKURENTNOST- PORTEROV DIJAMANT
KONKURENTNOSTI Faktori proizvodnje- bogatstvo, cene,
efikasnost Stanje traznje – prvo se razvija domaca
traznja, stabilna domaca traznja- inostrana traznja. Velicina i struktura trzista, zastita potrosaca, privlacenje potrosaca…
Potpomazuci i komplementarni sektori – pristupacnost, kulturni objekti, sportsko-rekreativni, staze, parkovi, trgovina…
Strategija, struktura i nadmetanje – uslovi za osnivanje, organizovanje i upravljanje kompanijama I organizacijama u turizmu, strategije upravljanja, ljudski resursi..
POLITICKA KONKURENTNOST
Politicka stabilnost Bdp Zaposlenost Pravno uredjenje Vladavina zakona Sloboda medija
SOCIO-KULTURNA KONKURENTNOST
Specificne drustvene i kulturne karakteristike koje svojom vrednoscu, znacajem, upadljivoscu i izuzetnoscu omogucavaju da destinacija bude konkurentna
Bez obzira na politicku konkurentnost!!!!!
TEHNOLOSKA KONKURENTNOST Savremene tehnologije Grs Gds Internet Pogotovo za destinacije u fazi razvoja I
manje destinacije!!!
KONKURENTNOST ZASNOVANA NA OCUVANJU OKRUZENJA I ODRZIVOSTI Uticaj na prirodno i soci-okulturno
okruzenje Uticaj na privredni razvoj Degradacija sredine Noseci kapaciteti!!!!!
NA POSTIZANJE KONKURENTSKE PREDNOSTI NA TRZISTU DELUJU
SLEDECI CINIOCI Komparativna prednost Usmerenost traznje Turisticka privreda Posvecenost zastiti zivotne sredine
MODELI KONKURENTNOSTI T.D.podele
Click icon to add picture
CROUCH I RITCHIE MODEL Crouch i Ritchie (1993/2003) su prvi
istraživači koji su se bavili prirodom i strukturom konkurentnosti turističkih destinacija. S obzirom da su nastojali da obuhvate sve relevantne faktore konkurentosti, njihov konceptualni model nosi naziv integralni model destinacijske konkurentnosti.
Njihov model konkurentske prednosti turističkih destinacija uzima u obzir uticaje globalnih sila koje dolaze iz makrookruženja, kao i uticaje konkurentskog (mikro) okruženja.
Model obuhvata pet grupa faktora: 1.ključni resursi i atrakcije ( priroda, klima,
kult.istor. Atraktivnosti, aktivnosti, dogadjaji) 2. podržavajući faktori i resursi (infrast,
pristupacnost, gostoljubivost, institucije…) 3. politika, planiranje i razvoj destinacije
(definisanja vizije razvoja, pozicioniranja i brendiranja, razvoja, analize postojećeg nivoa konkurencije i mogućnosti saradnje, praćenja i ocene…)
4. destinacijski menadžment aktivnosti na planu organizacije, marketinga destinacije, razvoja kvaliteta usluga, istraživanja i informisanja, razvoja ljudskih resursa, programa obezbeđivanja izvora finansiranja turističkih projekata, i
5. odrednice konkurentnosti faktori lokacije, sigurnosti i bezbednosti, troškova i vrednosti, zavisnosti od drugih destinacija, svesnosti/imidža i nosećeg kapaciteta destinacije.
Ceo model je postavljen tako da ključni resursi i atrakcije predstavljaju centralnu tačku modela i kao takvi imaju snagu privlačenja posetilaca, ali tako da to mogu ostvariti ako imaju kvalitetno uporište, koga čine podržavajući faktori i resursi.
Konkurentnost se realizuje unutar jasnog strateškog okvira koga definišu politika, planiranje i razvoj destinacije, dok destinacijski menadžment predstavlja sposobnost da se strategija primeni.
Kvalifikujuće i pojačavajuće determinante konačno oblikuju konkurentnost, postavljajući određena ograničenja jačanju konkurentnosti ili davajući osnov da se ona dodatno unapredi.
DWYER-KIMOV MODEL
Dwyer-Kimov model uključuje mnogo indikatora i kategorija koje ima i Crouch-Ritchejev model DK, ali se od njega razlikuje u nekim aspektima.
Osnovna razlika – uvodi se traznja kao posebna odrednica konkurentnosti !
DWYER-KIMOV MODEL DESTINACIJSKE KOMPETITIVNOSTI
STRATEGIJA SEGMENTACIJE TRZISTA
Strategija ‘diferenciranog marketinga’- mogucnost diferencijacije trzista na manje homogene grupe potrosaca I izbor odredjenih grupa, tzv.”meta” kojima ce se plasirati proizvod
Ako izaberemo samo jednu trzisnu grupu za plasman tur.proizvoda-strategija koncentrisanog marketinga
KARAKTERISTIKE “SEGMENATA” Diskrecion – odvajanje od drugih segmenata
po osnovu motiva, svrhe putovanja, demografskih karakteristika
Merljiv- u marketing strategiji; da tacno znamo kolika moze biti potencijalna traznja u okviru datog segmenta
Dovoljan – relevantna ekonomska snaga-slob.novcana sredstva
Pogodan- omogucava plasman dominantnog turist.proizvoda na nivou destinacije
Perspektivan- plasman I razvoj tur.proizvoda na duzi rok
NAJCESCI VIDOVI SEGMENTACIJE: Segmenatcija na bazi svrhe putovanja Segmenatcija na bazi potreba, motiva,
koristi Segmenatcija na bazi ucestalosti Segmenatcija na bazi demografkih,
ekonomskih, geografskih karakteristika Segmenatcija na bazi psiholoskih
osobina Segmenatcija na bazi cena
KLJUCNI KORACI U IZBORA SEGMENATA:
Identifikovanje trzisnih segmenata- ko su potencijalni segmenti(poslovni ljudi, studenti, porodice, samci)
Profilisanje segmenata(demogr.karakteristike, obrazovanje, zarada, navike)
Utvrdjivanje uticajnih faktora na ponasanje segmenata(motivi, koristi, svrha )
Definisanje kljucnih segmenata(odluka koji je segment najpogodniji za nas proizvod)
Nastup sa instumentima marketing za odredjene segmente – usko delovanje na jedan ili vise odabranih segmenata
KONCEPCIJA MARKETING MIX-A
CenaPromocija ProizvodDistribucijaInformacija
STRATEGIJA TURISTICKOG PROIZVODA DESTINACIJE
Tur .proizvod se sastoji od konstitutivnih elemenata koji sacinjavaju tur.destinaciju:
1.Atraktivnost2. Pristupacnost3. Uslovi za boravakFaze procesa strategije:- Identifikovanje mogucnosti- Dizajniranje-razvoj koncepta strategije- Testiranje-promocija, predvidjanje trzista- Uvodjenje- planiranje I realizacija
SRATEGIJA CENA TURISTICKE DESTINACIJE
Cena je vrednovanje proizvoda na trzistu Odlucujuci faktor Cenu odredjuju 1. eksterni faktori: trziste, konkurencija 2. interni faktori: troskoviTri strategije politike cena:1. Strategija cena koja je determinisana
troskovima2. Strategija cena koja je uplivisana
ponasanjem konkurenata3. Strategija cena koja je determinisana
turistickom traznjom
STRATEGIJA PROMOCIJE TURISTICKE DESTINACIJE
Osnovni zadatak promocije je da podstakne I informise potencijalnu traznju na boravak u destinaciji
Osnovni zadaci strategije 1. stvara opstu sliku o tur. Destinaciji 2. izgradjuje I odrzava imidz destinacije 3. obezbedjuje vazne informacije o
ukupnoj turistickoj ponudi
FAZE PROMOCIONE STRATEGIJE
Kontrola promotivne aktivnosti
Utvrdjivanje budzeta
Izbor I koriscenje promocionog miksa: propaganda, odnosi sa javnoscu, unapredjenje prodaje, licna prodaja, ostali
instrumenti
Utvrdjivanje adekvatne poruke
Utvrdjivanje ciljeva
Odabir trzista
STRATEGIJA KANALA PRODAJE Kanali prodaje su relevantni za
obezbedjivanje dostupnosti turisticke destinacije
Biraju ih nosioci turisticke politike na nivou destinacije
Mogu biti: 1. Direktni- neposredni kontakt ponude I
traznje 2. Indirektni- stvara se duzi ili kraci
lanac posrednika
KONTROLA MARKETING AKTIVNOSTI TURISTICKE DESTINACIJE
Kontrolom se meri postizanje rezultata I vrsi neophodna korektivna izmena
Kontrola se odnosi na proizvod, trziste, cenu I strategiju turisticke destinacije u celini
Kotler istice: 1. Kontrolu godisnjeg plana 2. kontrolu rentabiliteta 3. kontrolu efikasnosti 4. strategijsku kontrolu