Agricultural Economics and Rural Sociology

44th Croatian & 4th International Symposium on Agriculture 232

PRETHODNO PRIOPDENJE

Primjena GIS-a u upravljanju maslinarskom proizvodnjom

Milan Oplaniš, Marin Krapac

Institut za poljoprivredu i turizam, K. Huguesa 8, HR-52440 Poreč, Hrvatska

(e-mail: milan@iptpo.hr)

Saţetak

Cilj rada je obrazloţiti sustav uz pomoš kojega še, korištenjem geografsko-informacijskih

tehnologija, biti moguše prašenje i upravljanje maslinarskom proizvodnjom na nekom

podruţju. Zadatak ovog sustava je efikasnije upravljanje zemljišnim resursima, kvalitetnije

i ekonomiţnije izvoŤenje meliorativnih zahvata, bolja organizacija proizvoŤaţa,

pravovremeno i kvalitetnije izvoŤenje odreŤenih tehnoloških zahvata, izbor optimalne

lokacije i kapaciteta preraŤivaţkog pogona, prašenje koliţine uroda i kvalitete maslinovog

ulja na razini pojedinog nasada i proizvoŤaţa, prašenje dobivenih potpora i sliţno. Njegov

sastavni dio je i katastar maslinika.

Kljuţne rijeţi: geo informacijski sustav, maslinarska proizvodnja, katastarska ţestica

Uvod

Prilikom odreŤivanja smjernica daljnjeg razvitka poljoprivrede, te planiranja odrţivog

razvoja i racionalnog korištenja zemljišnih resursa, potrebno je raspolagati s velikim

brojem kvalitetnih i pouzdanih informacija temeljem kojih je moguše donošenje

pravovremenih i ispravnih odluka. Put do takvih informacija do nedavno je bio vrlo

kompleksan, te je iziskivao puno rada i vremena. MeŤutim, danas je, prije svega

zahvaljujuši geografsko-informacijskim sustavima (GIS-u), moguše izraditi odgovarajuše

tekstualno-numeriţke baze podataka na temelju kojih se na relativno jednostavan i brz

naţin dolazi do neophodnih informacija u sklopu planiranja, korištenja i gospodarenja

poljoprivrednim zemljištem (Tutiš et al., 2002.).

GIS je skup alata koji sluţe za prikupljanje, selektiranje, analiziranje geografskih podataka

koji su neophodni za kontroliranje i upravljanje odreŤenim procesima. GIS saţinjava

odgovarajuši raţunalni program (software) koji se sastoji od grafiţkog (kartografskog) dijela i dijela numeriţko-tekstualnih obiljeţja (baza podataka).

Uspostava GIS-a za upravljanje maslinarskom proizvodnjom vaţna je iz sljedeših razloga:

- utvrŤivanja stvarnog stanja površina pod maslinicima i broja rodnih stabala maslina. U

RH je u tijeku obnova maslinarske proizvodnje te se barata sa vrlo širokim rasponom

procjena: od 2,4 – 6 milijuna rodnih stabala, odnosno od 16.000 - 30.000 ha površina

nasada maslina (DZS 2006., Šimunoviš, 2005., MPŠVG, 2004.);

- boljeg iskorištenja prirodnih potencijala kako bi se maslinarska proizvodnja mogla

uspješno nositi na europskom i svjetskom trţištu, ţijoj še konkurenciji sve više biti

izloţena;

- maslinovo ulje je jedno od ţetiri poljoprivredna proizvoda, pored vina, mlijeka i šešera, ţija še se proizvodnja nakon ulaska u EU regulirati proizvodnim kvotama;

- planiranja izgradnje postrojenja za preradu plodova i obradu ostataka nakon prerade

(Beccali et al., 2008.);

- izrade studija zaštite geografskog porijekla maslinovog ulja (Sante i sur., 2004.).

Agroekonomika i agrosociologija

44. hrvatski i 4. međunarodni simpozij agronoma 233

Osim ovih koristi koje še od ovakvog sustava imati poljoprivredna gospodarstva, jedinice

lokalne samouprave i drugi, postoji i obveza Republike Hrvatske da, u okviru procesa

pristupa EU, regulira nadzor nad cjelokupnim proizvodnim ciklusom u maslinarstvu i u

okviru toga stvori bazu podataka o proizvodnim površinama, uzgajivaţima, preraŤivaţima i ostalim ţimbenicima maslinarske proizvodnje (Biško i Saviš, 2005.).

Regulativom Europske komisije br. 2366/98 propisana je potreba korištenja GIS-a u

funkciji evidentiranja stanja i kontrole dodijeljenih poticaja u maslinarstvu za sve zemlje

ţlanice EU. Povod za uspostavu GIS-a u maslinarstvu u zemljama EU bile su velike

oscilacije u godišnjim proizvodnjama koje su dovodile do nestabilnosti cijena ulja i kriza u

sektoru maslinarske proizvodnje. Putem GIS-a vrši se permanentno evidentiranje

proizvodnih nasada, rodnih stabala, koliţine proizvedenih maslina i kvalitete dobivenog

ulja, a takoŤer se provodi nadzor nad dodijeljenim sredstvima proraţunskih potpora

maslinarskoj proizvodnji.

Odredbom Viješa Europe (1513/2001) utvrŤeno je da se nakon 1. 11. 2003. godine potpora

u maslinarstvu u zemljama EU moţe ostvariti samo na ona stabla koja su evidentirana u

GIS-u tijekom evidencijskog razdoblja od 1998-2001. godine.

Materijal i metode

Geoinfromacijski sustav (GIS) predstavlja sustav za prikupljanje, spremanje, provjeru,

integraciju, upravljanje, analiziranje i prikaz podataka koji su povezani sa odreŤenim

prostorom (Zemljinom površinom). GIS saţinjava odgovarajuši raţunalni program

(software) koji se sastoji od grafiţkog (kartografskog) dijela i dijela numeriţko-tekstualnih

obiljeţja (baza podataka). Postupci u radu s GIS-om su unos podataka, spremanje podataka, upravljanje podacima, analiza podataka i ispis rezultata pretraţivanja.

Za prikupljanje podataka koriste se metode anketiranja, intervjuiranja i ostale metode

terenskog prikupljanja podataka, te geodetske metode: satelitsko pozicioniranje,

fotointerpretacija, identifikacija, oţitavanje sa satelitskih i zraţnih fotogrametrijskih

snimaka.

Kreirani raţunalni program ima i funkciju katastra maslinika, odnosno sadrţi evidencije o

poloţaju i vlasništvu nad površinama na kojima se masline uzgajaju kao i ostale podatke

koji su vaţni za cjelokupan proces proizvodnje maslinovog ulja u nekoj zemlji.

Rezultati i rasprava

Za potrebe kontinuiranog prašenja i evidentiranja podataka potrebnih za sustavno prašenje

maslinarske proizvodnje na nekom prostoru kreiran je raţunalni program pod nazivom

„GIS maslina―. Raţunalni program izradila je tvrtka specijalizirana za kreiranje GIS

sustava uvaţavajuši zahtjeve primjenjivosti na osobnom raţunalu, funkcionalnosti u obradi

i pretraţivanju podataka kao i jednostavnosti u rukovanju. Program sadrţi kartografski dio

(digitalizirane katastarske planove i orto snimke odreŤenog podruţja) i bazu podataka

(tekstualno-numeriţka obiljeţja). IzmeŤu ova dva segmenta postoji interaktivna veza.

U bazu podataka na razini svake katastarske ţestice na kojoj se nasad maslina nalazi, unose

se sljedeša obiljeţja: naziv katastarske opšine, naziv i površina katastarske ţestice, vlasnik

i posjednik ţestice, nadmorska visina, nagnutost, ekspozicija, tip tla i druga pedološka

obiljeţja, površina nasada, broj stabala, sorta, podloga, godina sadnje, uzgojni oblik,

primijenjena tehnologija, prinos plodova, koliţina i kvaliteta proizvedenog maslinovog ulja i drugo.

Agricultural Economics and Rural Sociology

44th Croatian & 4th International Symposium on Agriculture 234

Slika 1: Sastavnice grafiĉkog dijela raĉunalnog programa „GIS maslina“

Preklapanjem zraţnih snimaka podruţja i digitaliziranih katastarskih planova moguše je

nedvojbeno utvrditi na kojoj se katastarskoj ţestici maslinik nalazi.

Slika 2: Primjer izgleda zaslona raĉunala

Agroekonomika i agrosociologija

44. hrvatski i 4. međunarodni simpozij agronoma 235

U tijeku je obrada podruţja koje administrativno potpada pod Grad Vodnjan, odnosno

obuhvatiti še se prostor od oko 10.000 ha ukupne površine. U trenutku pisanja ovog rada

obraŤeno je oko 60% tog podruţja te je evidentirano ukupno 967 katastarskih ţestica na

kojima postoje nasadi maslina. Te ţestice imaju ukupnu površinu od 378 ha 13 ara i 29 m2

iz ţega proizlazi da prosjeţna površina katastarske ţestice iznosi 3.910 m2. Nasadi maslina

zauzimaju površinu od 262 ha 60 ara i 24 m2 što iznosi 69,45% ukupne površine

katastarskih ţestica. U ovim je nasadima zasaŤeno ukupno 73.957 stabala maslina iz ţega

proizlazi da je prisutna prosjeţna gustoša sadnje od 281 stabla po hektaru, odnosno po

jednom stablu otpada 35,5 m2 zemljišne površine. U bazu podataka dosad je ukupno

unijeto 851 titular vlasnika ili posjednika.

Slika 3: Katastarske ĉestice na podruĉju grada Vodnjana na kojima se nalaze nasadi maslina

Kreirani raţunalni sustav moţe se kontinuirano aţurirati i nadograŤivati na naţin da se

ugradnjom digitaliziranih katastarskih karata omogušuje unos i obrada podataka za bilo

koje podruţje. Zbog te mogušnosti on moţe postati model po kojem še se vršiti

evidentiranje nasada i prašenje maslinarske proizvodnje na cjelokupnom mediteranskom podruţju Hrvatske.

Zakljuĉak

GIS je izuzetno znaţajan i praktiţki nezamjenjiv sustav informacija kojeg su razvijene

zemlje prihvatile kao modernu osnovu gospodarenja i planiranja u prostoru, te je stoga sve

prisutniji i u procesu upravljanja poljoprivrednim površinama. Korištenjem GIS

Agricultural Economics and Rural Sociology

44th Croatian & 4th International Symposium on Agriculture 236

tehnologija treba se ustrojiti jedinstvena baza zemljišnih podataka u Republici Hrvatskoj

ţiji je sastavni dio maslinarska proizvodnja. Kreiranje tog sustava omogušiti še

evidentiranje stvarne površine nasada i broja stabala maslina, bolju organizaciju

proizvoŤaţa, permanentnu kontrolu proizvodnih kvota i raspodjelu sredstava poticaja,

prašenje i statistiţku obrade podataka u maslinarstvu, evidentiranje koliţina nusprodukata

maslinarske proizvodnje (ostaci nakon rezidbe i komina), mogušnosti njihovog optimalnog iskorištenja i drugo.

Literatura

Beccali, M., Columba, P., D'Alberti, V., Franzitta, V. (2008): Assessment of bioenergy potential

in Sicily: A GIS-based support methodology. Biomass and Bioenergy (in press)

doi:10.1016/j.biombioe.2008.04.019

Biško, A., Saviš, Z. (2005.) Katastar maslinika, Pomologia Croatica, 11 (1-2): 89-98.

Commission Regulation (EC) No 2366/98 of 30 October 1998 laying down detailed rules for

the application of the system of production aid for olive oil for the 1998/99. 1999/2000 and

2000/01 marketing years.

MPŠVG (2004.): Operativni program podizanja trajnih nasada, Zagreb.

Sante, I., Crecente, R., Miranda, D., Touriño, J., Canzobre, F., Doallo, R. (2004.): A GIS web-

based tool for the management of the PGI potato of Galicia. Computers and Electronics in

Agriculture. 44: 161-171

Drţavni zavod za statistiku (2007): Statistiţki ljetopis. Zagreb

Šimunoviš, V. (2005.): Stanje maslinarstva i uljarstva u Republici Hrvatskoj. Pomologia

Croatica. 11 (1-2): 69-78.

Tutiš, D., Vuţetiš, N., Lapaine, M. (2002).: Uvod u GIS. Geodetski fakultet. Zagreb: 4-22.

GIS application in olive production management

Abstract

The aim of this paper is to explain a system which could be useful for olive production

monitoring and management by geographical-informatics‘ technologies in a specific area.

This system's task is the use of more efficient management of terrestrial resources, more

quality and economical application of meliorative interventions, better organization of

producers, duly and more quality application of concrete technological interventions,

choosing an optimal location and capacity for olive mills and other processing machinery,

monitoring of olive fruit yield and olive oil quality for concrete olive orchard and

producer, monitoring of given agricultural subsidies and related supports. The integral part of this system is an olive orchard cadastre.

Key words: geo-informatics system, olive production, cadastral plot