Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2015 - Hrvatska

download Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2015 - Hrvatska

of 28

  • date post

    31-Jan-2017
  • Category

    Documents

  • view

    223
  • download

    0

Embed Size (px)

Transcript of Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2015 - Hrvatska

  • Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2015

    Obrazovanje i izobrazba

    Hrvatska

  • This publication is based on document SWD(2015)199. The Education and Training Monitor 2015 was prepared by the Direc-torate-General of Education and Culture (DG EAC), with contributions from the Directorate-General of Employment, Social Affairs and Inclusion (DG EMPL) and the Eurydice Network. DG EAC was assisted by the Education and Youth Policy Analysis Unit from the Education, Audiovisual and Culture Executive Agency (EACEA), the JRCs Centre for Research on Education and Lifelong Learning (CRELL) and Institute of Prospective Technological Studies (IPTS), Eurostat and Cedefop. The Members of the Standing Group on Indicators and Benchmarks (SGIB) were consulted during the drafting phase. Manuscript completed in September 2015Additional contextual data can be found online (ec.europa.eu/education/monitor)

    Europe Direct je usluga koja vam omoguuje pronai odgovore na pitanja o Europskoj uniji

    Besplatni telefonski broj (*):00 800 6 7 8 9 10 11

    (*) Informacije su besplatne, kao i veina poziva (premda neke mree, javne govornice ili hoteli mogu naplaivati pozive).

    Cover image: Shutterstock.comVie informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

    Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2015.

    ISBN 978-92-79-50771-7doi:10.2766/461592

    Europska unija, 2015.Umnoavanje je doputeno uz uvjet navoenja izvora.

    Tiskano u Belgija

    Tiskano na papiru izbijeljenom bez elementarnog klora (ecf)

  • HRVATSKA 1

    Belgium

    HRVATSKA

  • 2 HRVATSKA

    Kljuni pokazatelji i referentne vrijednosti 1.

    Izvori: Eurostat (LFS, UOE, GFS); OECD (PISA, TALIS). Napomene: Referentna vrijednosti ET 2020; podaci se odnose na ponderirani prosjek EU-a, kojim je obuhvaen razliiti broj drava lanica ovisno o izvoru; p=prekid u vremenskoj seriji, d=

    definicija se razlikuje, o= okvirno, n= nepouzdano, 12= 2012., 13= 2013. Daljnje informacije nalaze se u odgovarajuem

    odjeljku Sveska 1. (ec.europa.eu/education/monitor).

    Slika 1.: Poloaj u odnosu na najbolje (vanjski prsten) i najloije rezultate (sredite)

    Izvor: Izrauni Glavne uprave za obrazovanje i kulturu koji se temelje na podacima Eurostata (LFS 2014. i UOE 2013.) i

    OECD-a (PISA 2012., TALIS 2013). Napomena: svi rezultati rasporeeni su izmeu najvee (najbolji rezultati prikazani su u

    vanjskom prstenu) i najmanje vrijednosti (najloiji rezultati prikazani su u sreditu slike).

    2011. 2014. 2011. 2014.

    : 18,7% 12 : 17,8% 12

    : 29,9% 12 : 22,1% 12

    : 17,3% 12 : 16,6% 12

    4,9% 5,1% 13 5,1% 5,0% 13

    10,5% 11,2% 13 10,5% 10,3% 13

    5,9% 3,1% u 15,2% 12,7%

    4,0% 2,3% u 11,5% 9,5%

    5,0% 2,7% u 13,4% 11,1%

    19,5% 25,6% 31,0% 33,6%

    28,5% 39,0% 38,7% 42,3%

    23,9% 32,2% 34,8% 37,9%

    71,0% 71,4% 13 93,2% 93,9% 13

    : 96,8% 13 : 84,6% 13

    : 46,1% 13 : 32,4% 13

    : 9,1% 13 : 13,2% 13

    : 58,2% 13 : 51,0% 13

    50,0% 51,8% 12 63,0% : 12

    71,5% 71,1% 13 50,4% 48,9% 13

    56,8% 47,3% 71,3% 70,8%

    68,5% 72,2% 82,5% 80,5%

    62,7% 62,0% 77,1% 76,1%

    : : 13 : : 13

    : : 13 : : 13

    2,6% 2,5% 8,9% 10,7%

    Hrvatska Prosjek EU-a

    Obrazovno siromatvo i smanjivanje potronje: izazovi za obrazovni sektor

    Udio 15-godinjaka s loim

    rezultatima:

    itanje

    Matematika

    Prirodne znanosti

    Ulaganja u obrazovanje

    Javni rashodi za obrazovanje

    kao postotak BDP-a

    Javni rashodi za obrazovanje

    kao udio u ukupnim javnim rashodima

    Razina steenog obrazovanja mladih u Europi

    Udio osoba koje rano

    naputaju obrazovanje i

    osposobljavanje

    (dobna skupina 18 24

    godine)

    Mukarci

    ene

    Ukupno

    Stjecanje tercijarnog

    obrazovanja

    (dobna skupina 30 34

    godine)

    Mukarci

    ene

    Ukupno

    Poluge na razini politike za ukljuivost, kvalitetu i mjerodavnost

    Predkolski odgoj i obrazovanje

    (od 4. godine do dobi poetka obveznog kolovanja)

    Sudjelovanje profesora u

    osposobljavanju

    Bilo koja tema (ukupno)

    Obrazovanje djece s posebnim potrebama

    Viekulturna okolina

    Informatike vjetine za pouavanje

    Uenje stranih jezikaUdio uenika razine ISCED 2 koji ue dva ili

    vie stranih jezika

    Udio uenika razine ISCED 3 u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

    (SOO)

    Stopa zaposlenosti osoba

    koje su nedavno diplomirale

    prema steenom obrazovanju

    (osobe izmeu 20 i 24 godine

    koje su napustile

    obrazovanje 1 3 godine

    prije referentne godine)

    ISCED 3 4

    ISCED 5 8

    ISCED 3 8 (ukupno)

    Obrazovna mobilnost

    Dolazna mobilnost osoba koje su nedavno

    diplomirale (prvostupnici)

    Dolazna mobilnost osoba koje su nedavno

    diplomirale (magistri)

    Sudjelovanje odraslih u

    cjeloivotnom uenju

    (dobna skupina 25 64

    godine)

    ISCED 0 8 (ukupno)

    Udio osoba koje

    rano naputaju

    obrazovanje i

    Stjecanje

    tercijarnog

    obrazovanja

    Stopa zaposlenosti

    osoba koje su

    nedavno diplomirale

    Sudjelovanje

    odraslih u uenju

    Predkolski odgoj i

    obrazovanje

    Loi rezultati iz

    itanja

    Loi rezultati iz

    matematike

    Loi rezultati iz

    prirodnih znanosti

    Hrvatska Cilj EU-a Prosjek EU-a

  • HRVATSKA 3

    Glavne prednosti i izazovi 2.

    Glavne su prednosti hrvatskog sustava obrazovanja i osposobljavanja niska stopa ranog

    naputanja kolovanja i visoka stopa nastavka kolovanja nakon srednje strukovne kole.

    Pozitivne promjene u zemlji ukljuuju donoenje sveobuhvatne Strategije obrazovanja, znanosti

    i tehnologije, koja e biti glavni pokreta reformi u nadolazeim godinama. U strategiji se

    dubinski ocjenjuje stanje hrvatskog obrazovnog sustava i uspostavlja se ambiciozan program za

    poboljanje obrazovnih rezultata u svim obrazovnim sektorima.

    Hrvatski obrazovni sustav istovremeno se suoava sa znatnim brojem izazova. Oni ukljuuju

    poboljanje obrazovnih rezultata u matematici u osnovnim i srednjim kolama, modernizaciju

    poetnih nastavnih programa za strukovno obrazovanje u skladu s potrebama na tritu rada te

    poveanje pristupa visokom obrazovanju i smanjenje stope odustajanja od studija. Daljnji se

    problemi javljaju prije i nakon obveznog obrazovanja i ukljuuju nisku stopu sudjelovanja u

    predkolskom odgoju i obrazovanju te u cjeloivotnom uenju. Hrvatska se suoava i sa znatnim

    strukturnim problemima u smislu nedovoljnih kapaciteta u ustanovama predkolskog odgoja i

    obrazovanja i nedovoljno zakonski ureena sustava obrazovanja odraslih za kojeg se izdvajaju

    nedostatna financijska sredstva.

    Ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje 3.

    Hrvatski BDP smanjio se za 12,5 % od poetka gospodarske krize 2008. Iako su se rashodi ope

    drave za obrazovanje kao udio u BDP-u postupno poveavali s 4,7 % BDP-a 2007. na 5,1 %

    BDP-a 2013., to je malo iznad prosjeka EU-a koji je 2013. iznosio 5,0 %, ukupni rashodi

    smanjivali su se.1 Posljednjih pet godina ukupni iznos javnog financiranja visokog obrazovanja

    smanjio se za 5 10 % (PL4SD 2014., str. 28.).

    Europska komisija pokrenula je 2014. postupak za zaustavljanje pretjeranog dravnog deficita

    Hrvatske vrei pritisak na Hrvatsku da smanji deficit i povea uinkovitost javne potronje. U

    kontekstu tih programa proraunske tednje, europski strukturni fondovi ine velik udio

    ulaganja Hrvatske u obrazovanje. Hrvatska e dobiti financijsku pomo EU-a za potporu

    obrazovnoj reformi u razdoblju 2014. 2020. od otprilike 450 milijuna EUR iz Europskog

    socijalnog fonda i 270 milijuna EUR iz Europskog fonda za regionalni razvoj. To se moe

    usporediti s opim rashodima Hrvatske za obrazovanje 2011. koji su iznosili otprilike 2,7

    milijardi EUR.

    Trogodinjim pilot-programskim ugovorima usmjerenima na rezultate koji su potpisani s visokim

    uilitima ostvaren je napredak u smislu uinkovitije potronje u visokom obrazovanju.

    Sporazumima je pokriveno 10 % javnog financiranja do kraja akademske godine 2014./2015.

    Zajedniki odbori sastavljeni od zaposlenika sveuilita i ministarstva proveli su 2014. prvi krug

    praenja ugovora usmjerenih na rezultate. Rezultati praenja upotrijebit e se kao osnova za

    procjenu spremnosti svakog visokog uilita za pokretanje sporazuma o potpunom financiranju

    u akademskoj godini 2015./2016.

    Borba protiv nejednakosti 4.

    Hrvatska ima najniu stopu ranog naputanja kolovanja u EU-u (2,7 % 2014. u usporedbi s

    prosjekom EU-a od 11,1 %) i stoga je ostvarila svoj nacionalni cilj iz strategije Europa 2020.

    koji iznosi 4 %. Meutim, ovu stopu treba paljivo tumaiti jer izazovi povezani s ukljuivosti i

    kvalitetom osnovnog i srednjeg obrazovanja i dalje utjeu na obrazovne rezultate mnogih

    uenika i kasnije na ishode na tritu rada. U okviru nedavnog istraivanja utvreno je da zbog

    rane podjele obrazovanja (tj. u dobi od 14/15 godina) na strukovno i ope obrazovanje, neke

    skupine uenika imaju ograniene mogunosti za visoko obrazovanje. To ukljuuje studente

    podrijetlom iz siromanih socioekonomskih sredina i muke studente openito (PL4SD 2014.).

    Djevojke ine gotovo dvije treine svih osoba upisanih u opi smjer obrazovanja (gimnazija) koji

    1 Izvor: Eurostat, Rashodi ope drave prema funkcijskoj bazi podataka (COFOG).

  • 4 HRVATSKA

    vodi izravno do sveuilinih smjerova, dok su ml