Politika Svjetske banke o pristupu informacijama

1. juli 2010. godine

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Pub

lic D

iscl

osur

e A

utho

rized

Politika Svjetske banke o pristupu informacijama

Ova izjava predstavlja Politiku Svjetske banke o pristpu informacijama koje su u njenom posjedu. Ova

Politika zamjenjuje prethodnu Politiku Svjetske banke o pristupu informacijama i stupa na snagu 1. jula

2010. godine.

I. Uvod

1. Svjetska banka1 shvata da su transparentnost i preuzimanje odgovornosti od temeljne vaţnosti za

razvojni proces i za postizanje njene misije smanjivanja siromaštva. Transparentnost je suštinski vaţna za

izgradnju i odrţavanje javnog dijaloga kao i za povećavanje stepena svijesti javnosti vezano za razvojnu

ulogu i misiju Banke. Ona je vaţna za jačanje dobrog upravljanja, preuzimanja odgovornosti, te razvojnu

djelotvornost. Otvorenost promoviše angaţman sa akterima u procesu, što, sa svoje strane, poboljšava

kreiranje i implementaciju projekata i politika i jača razvojne ishode. Ona omogućava nadzor javnosti

nad programima koje Banka podrţava u toku njihovog pripremanja i implementacije, što ne pomaţe

samo u otkrivanju potencijalnih zloupotreba i korupcije, već i povećava vjerovatnoću da će problemi biti

identifikovani i biti rješeni u ranim fazama procesa.

2. Banka već duţi period shvata da je razuman i otvoren pristup politici informisanja od temeljne

vaţnosti za ispunjavanje njenih višestrukih uloga.

Kao razvojna finansijska institucija, Banka teţi da bude transparentna u vezi sa svojim projektima

i programima (posebno sa grupama koje su pod uticajem njenih programa), da razmjenjuje

globalno znanje i lekcije naučene iz iskustva sa najširom mogućom javnosti, te da jača kvalitet

svojih programa kroz angaţman sa širokim spektrom aktera u procesu.

Kao meĎuvladina organizacija koja je u vlasništvu zemalja, Banka je odgovorna za javna sredstva

i ima obavezu da adekvatno odgovara na pitanja svojih dioničara.

Kao zajmoprimac, Banka je utvrdila da smisleno objavljivanje informacija pomaţe pri

privlačenju kupaca za njene hartije od vrijednosti.

Kao poslodavac, Banka teţi da obezbijedi svojim zaposlenima sve informacije koje su im

potrebne da ispunjavaju svojih duţnosti.

1 Za namjene ove izjave o politikama, termin “Svjetska banka“ ili “Banka“ odnosi se na MeĎunarodnu banku za obnovu i razvoj

(International Bank for Reconstruction and Development, IBRD) i MeĎunarodnu asocijaciju za razvoj (International Development

Association, IDA); „Grupacija Svjetske banke“ odnosi se na IBRD, IDA, MeĎunarodnu finansijsku korporaciju (International Finance

Corporation, IFC), Multilateralnu agenciju za investicijske garancije (Multilateral Investment Guarantee Agency, MIGA), i

MeĎunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (International Centre for Settlement of Investment Disputes, ICSID);

„zajmovi“ mogu da uključuju kredite i grantove IDA-e, grantove koji su odobreni iz neto prihoda i administrativnog budţeta Banke, te

grantove trust fondova; „zajmoprimci“ uključuju primaoce kredita i grantova, te ţirante; „informacija“ predstavlja dokument bilo kog

tipa (na primjer, papirni dokument, elektronski dokument, fotografija, film, snimak zvuka, video traka) koji je pripremila ili primila

Banka u toku svog zvaničnog posla; i „treća strana“ predstavlja bilo kog pojedinca, grupu pojedinaca, organizaciju, ili drugi subjekt

koji obezbjeĎuje informacije za Banku. Termini „objaviti“, „obezbijediti pristup“ i „učiniti dostupnim javnosti“ (i njihove varijante)

koriste se kao sinonimi u ovoj izjavi o politici. Ova Politika moţe biti revidirana sa vremena na vrijeme.

3. U isto vrijeme, Banka ima obavezu da zaštiti povjerljivost odreĎenih informacija. Ova Politika

predstavlja pokušaj da se postigne prikladna ravnoteţa izmeĎu potrebe da se javnosti da maksimalan

pristup informacijama koje su u posjedu Banke i obaveze Banke da zaštiti povjerljivost koje se odnose na

klijente, dioničare, zaposlene, te druge stranke.

4. Banka takoĎe prepoznaje vaţnost prevoĎenja svojih informacija. Pristup Banke prevoĎenju

predstavljen je u Okviru prevoĎenja Svjetske banke, a Banka prevodi dokumente na odgovarajuće jezike

u skladu sa tim okvirom.

5. Vodeći principi. Ova politika se zasniva na pet principa:

Maksimalno povećavanje pristupa informacijama

OdreĎivanje jasne liste izuzetaka

Zaštita dogovornog procesa

ObezbjeĎivanje jasnih procedura za stavljanje informacija na uvid

Priznavanje prava na ţalbu licima koja traţe informacije

Ova Izjava o politikama podijeljena je na četiri dijela. Nakon uvoda, u dijelu II predstavlja se suština

politike, u dijelu III predstavlja se kako Banka raspolaţe informacijama vezanim za drţave članice i

druge stranke, a u dijelu IV predstavljeni su implementacioni aspekti Politike.

II. Politika o pristupu informacijama

6. Svjetska banka dozvoljava pristup informacijama u svom posjedu koje nisu na listi izuzetaka

(propisanoj u Dijelu II, Odjeljak A, ove Izjave o politici). Uz to, Banka vremenom sprovodi

deklasifikaciju i daje na uvid javnosti odreĎene informacije koje potpadaju pod izuzetke (kao što je

propisano u Dijelu IV; Odjeljak C, ove Politike). Bez obzira na široko definisane namjene ove Politike,

Banka zadrţava pravo da, pod izuzetnim okolnostima, objavi odreĎene informacije obuhvaćene listom

izuzetaka, ili da ograniči pristup informacijama koje u normalnim okolnostima objavljuje (kao što je

objašnjeno u Dijelu II, Odjeljci B i C, ove Politike).

A. Izuzeci

7. Banka ne obezbjeĎuje pristup informacijama čije objavljivanje bi moglo da izazove štetu za

odreĎene interesne strane. U skladu sa tim, Banka ne obezbjeĎuje pristup dokumentima koji sadrţe ili

koji se pozivaju na informacije navedene u stavovima 8-17.2

8. Lične informacije. Principi Svjetske banke za zapošljavanje osoblja zahtijevaju da Banka

uspostavi i odrţava prikladne zaštitne mehanizme za poštivanje privatnosti članova osoblja i da zaštiti

povjerljivost ličnih informacija o njima. U skladu sa tim, Banka ne obezbjeĎuje pristup sljedećim

informacijama, osim do onog stepena koji je eksplicitno dozvoljen u Pravilima za osoblje.3

(a) Lične informacije, uključujući lične evidencije osoblja, medicinske informacije, te lične

komunikacije (uključujući elektronsku poštu) sljedećih pojedinaca i njihovih porodica: izvršni

direktori, njihovi zamjenici, te njihovi viši savjetnici; predsjednik Banke; drugi zvaničnici Banke;

te osoblje Banke.

(b) Informacije vezane za procese imenovanja i izbora osoblja.

(c) Informacije vezane za procese internih mehanizama Banke za rješavanje sporova.

(d) Informacije vezane za istrage ili navode o pogrešnom ponašanju osoblja i ličnim sukobima

interesa.

9. Komunikacije između kancelarija izvršnih direktora. Banka ne obezbjeĎuje pristup

informacijama:

(a) Komunikacijama unutar i izmeĎu pojedinačnih kancelarija izvršnih direktora.

(b) Komunikacijama izmeĎu pojedinačnih kancelarija izvršnih direktora i drţave članice ili drţava

članica koje predstavljaju.

(c) Komunikacijama izmeĎu pojedinačnih kancelarija izvršnih direktora i trećih lica.

10. Etička komisija. Banka ne obezbjeĎuje pristup postupcima pred Etičkom komisijom za

zvaničnike Odbora (osim u slučaju da izvršni direktori pokrenu donošenje odluke o objavljivanju takvih

informacija).

2 U ovoj politici, informacije koje potpadaju pod izuzetke takoĎe se nazivaju „informacije sa ograničenim pristupom“. 3 Termin „Pravila za osoblje“ odnosi se na pravila koja su propisana u Priručniku za osoblje, Odjeljak 2, u kojem se razmatraju opšte

obaveze Banke vezane za osoblje.

11. Privilegovani odnos pravnih zastupnika i klijenata. Banka ne obezbjeĎuje pristup informacijama

koje su podloţne privilegovanom odnosu pravnih zastupnika i klijenata, uključujući, izmeĎu ostalog,

komunikacije koje su dostavili i/ili primili Generalni savjetnik, interni savjetnik Banke, te drugi pravni

savjetnici.

12. Sigurnost i bezbjednost. Banka ne obezbjeĎuje pristup sljedećem:

(a) Informacijama čije bi objavljivanje ugrozilo sigurnost osoblja Banke i njihovih porodica,

izvoĎača, drugih pojedinaca, te sredstava Banke.

(b) Informacijama o logističkim i transportnim aranţmanima vezanim za prevoz sredstava i

dokumenata Banke i prevoz ličnih stvari osoblja.

(c) Informacijama čije objavljivanje bi vjerovatno ugrozilo ţivot, zdravlje, ili sigurnost bilo kog

pojedinca ili ţivotnu sredinu.

13. Informacije kojima je pristup ograničen prema zasebnim režimima objavljivanja i druge

istražne informacije. Banka ne obezbjeĎuje pristup informacijama čije objavljivanje je ograničeno u

skladu sa zasebnim reţimima objavljivanja: (a) Nezavisne grupe za evaluacije (Independent Evaluation

Group, IEG),4 Inspekcijskog panela (Inspection Panel, IP),5 Kancelarije potpredsjednika za integritet

(Integrity Vice Presidency, INT),6 te procesom sankcionisanja Banke.7 Banka takoĎe ne obezbjeĎuje

pristup bilo kojim drugim informacijama koje bi mogle da prejudiciraju istragu koja nije obuhvaćena

takvih zasebnim reţimima objavljivanja.

14. Informacije koje su obezbijedile države članice ili treća lica u povjerenju. Banka ima obavezu

da štiti informacije koje primi u povjerenju. Prema tome, Banka ne obezbjeĎuje pristup informacijama

koje joj je dostavila drţava članica ili treće lice, pri čemu se podrazumijevala povjerljivost, bez

eksplicitnog dopuštenja te drţave članice ili trećeg lica.8

4 Vidjeti Izjavu o politici objavljivanja IEG-a (IEG’s disclosure policy statement). 5 Vidjeti Rezoluciju br. IBRD 93-10, br. IDA 93-6, iz septembra 1993. godine (Rezolucija) kojom se uspostavlja Inspekcijski panel, te

kasnija pojašnjenja Rezolucije (tj. Pregled Rezolucije kojom se uspostavlja Inspekcijski panel: 1996. Pojašnjenje određenih aspekata

Inspekcijskog panela; i 1999. Pojašnjenje drugog pregleda Inspekcijskog panela od strane Borda), sve dostupno na web stranici

Inspekcijskog panela. 6 To uključuje informacije koje je prikupio, primio, ili stvorio INT u vezi sa ili u odnosu na ispitivanja, istrage, revizije, ili bilo koji

drugi tip pregleda, programa, proizvoda ili rezultata INT-a, kao i sve druge informacije koje je prikupio, primio ili stvorio INT na bazi

povjerljivosti. 7 To uključuje informacije čije objavljivanje je ograničeno u skladu sa Statutom Odbora za sankcije i procedurama sankcionisanja. 8 Kada drţava članica ili treće lice obezbjeĎuje finansijske, poslovne, imovinske ili druge informacije koje nisu javnog karaktera

Banci, sa razumijevanjem da one neće biti objavljene, Banka te informacije tretira u skladu sa tim. To uključuje informacije, podatke,

izvještaje i analize (uključujući informacije o fundusima, pozicijama i uspješnosti rada), razmatranja, te svaki drugi proizvod rada koji

se stvara kao rezultat ili u vidu odgovora na povjerljive informacije koje su primljene od drţave članice ili trećeg lica. Dokumenti koje

Banka priprema kao uslugu zasnovanu na naknadi (uključujući sa tim vezane pravne sporazume) stavljaju se na uvid javnosti samo

15. Korporativna administrativna pitanja. Banka ne obezbjeĎuje pristup informacijama vezanim za

korporativna administrativna pitanja Banke, uključujući, izmeĎu ostalog, korporativne troškove, nabavke,

nekretnine, te druge aktivnosti.9

16. Dogovorne informacije. Banka, kao i bilo koja druga institucija ili grupa, treba prostor za

razmatranje i debatu, izdvojeno od promatranja javnosti. Ona u opštem slučaju radi na osnovu

koncenzusa, i potreban joj je prostor za razvoj tog koncenzusa. U toku procesa ona traţi, i uzima u obzir,

inpute mnogih aktera u procesu; meĎutim, ona mora da odrţi integritet svojih procesa dogovaranja kroz

omogućavanje i zaštitu slobodne i otvorene razmjene ideja. Prema tome, iako Banka čini javno

dostupnim odluke, rezultate i sporazume koji rezultuju iz njenih procesa dogovaranja, ona ne obezbjeĎuje

pristup sljedećim informacijama:10

(a) Informacije (uključujući elektronsku poštu, bilješke, pisma, memorandume, nacrte izvještaja ili

druge dokumente) koji su pripremljeni za, ili razmijenjeni u toku, njenih razmatranja sa drţavama

članicama ili drugim subjektima sa kojima Banka saraĎuje.11

(b) Informacije (uključujući elektronsku poštu, bilješke, pisma, memorandume, nacrte izvještaja ili

druge dokumente) koji su pripremljeni za, ili razmijenjeni u toku, njenih internih razmatranja,

uključujući sljedeće dokumente koji se odnose na razmatranja u okviru Odbora:

(i) Verbatim transkripti sastanaka Odbora i Komisija Odbora, te memorandume predsjednika

koji prate dokumente Odbora.

(ii) Izjave izvršnih direktora i osoblja u kontekstu sastanaka Odbora ili Komisija Odbora.

nakon što relevantna institucija drţave (ili druge strane) da svoju saglasnost u pisanom obliku za objavljivanje (Vidjeti Stav 20(e)).

Materijal koji je u posjedu Banke a za koji druge strane imaju autorska prava mogu se učiniti dostupnim za pregled, ali kopiranje ili

distribucija takvog materijala ograničena je u odnosu na prava lica koje ima autorska prava. Vidjeti takoĎe relevantnu diskusiju u

fusnoti br. 11. 9 Korporativna administrativna pitanja uključuju penzijske i druge mirovinske planove Grupacije Svjetske banke, kojim rukovodi

Komisija za penzijsko finansiranje i Komisija za administraciju penzijskih davanja 10 OdreĎene dogovorne informacije su podloţne deklasifikaciji i objavljivanju kroz vrijeme, kao što se navodi u Dijelu IV, Odjeljak C,

ove Politike. 11 To uključuje testove stresa za finansijski sektor, aide-mémoire koji slijedi nakon ocjena finansijskog sektora koji sprovode Banka i

Fond u okviru Programa ocjena finansijskog sektora (Financial Sector Assessment Program, FSAP), izvještaj nakon ocjene koju Banka

sprovodi za kapacitete vade za upravljanje dugom, druge tehničke savjetničke izvještaje koje zatraţe drţave članice Trezora Svjetske

banke, razmatranja vezana za ponovna popunjavanja IDA-e, alokacije sredstava IDA-e za različite zemlje, te razmatranja sa

donatorima vezano za trust fondove. Ako drţava članica ili treće lice nije klasifikovalo informacije koje su date Banci, i, koliko je

poznato Banci, drţava članica ili treće lice o kom se radi nije stavilo te informacije na uvid javnosti, tada se takve informacije smatraju

dogovornim u skladu sa Stavom 16 ove Politike i klasifikuju se od strane jedinice Banke koja ih prima u skladu sa AMS 6.21A,

Politika za klasifikaciju i kontrolu informacija, kao što se ukazuje u stavovima 20 (d) i 30 ove Politike. Ako Banka vjeruje da su takve

informacije bile dostavljene od strane drţave članice ili trećeg lica (eksplicitno ili implicitno) u povjerenju, informacije se klasifikuju u

skladu sa tim i njihova dostupnost se ograničava u smislu objavljivanja u skladu sa stavom 14 ove Politike.

(iii) Izvještaji Odboru od njegovih Komisija (zelene listove) ako se očekuje odluka Odbora

nakon njih.12

(iv) Komunikacije i memorandumi koji potiču iz kancelarija izvršnih direktora i vezani su za

procese Odbora ili Komisijama Odbora.

(v) Različiti memorandumi ili neformalne bilješke koje se distribuiraju svim članovima

Odbora ili Komisijama Odbora.13

(c) Statistike koje su pripremljene, ili analize koje su izvršene, sa isključivim ciljem informisanja

internih procesa donošenja odluka u Banci (kao što su analize kreditne sposobnosti drţava,

kreditnih rejtinga, te rizika, dokumenti na kojima se temelje ocjene politika i institucija zemlje

(Country Policy and Institutional Assessment, CPIA) za zajmoprimce IBRD-a i IDA –e, te

rejtinzi CPIA za zajmoprimce IBRD-a).

(d) Izvještaji revizije koje je pripremila Kancelarija potpredsjednika za internu reviziju, osim njenih

finalizovanih Godišnjih i kvartalnih izvještaja o aktivnostima.

17. Finansijske informacije. Banka ne obezbjeĎuje pristup sljedećim finansijskim informacijama:14

(a) Procjene budućih pozajmljivanja IBRD-a, doprinosi pojedinačnih donatora IDA-i, finansijske

prognoze i kreditne ocjene, te podaci o transakcijama vezanim za investicije, hedging,

pozajmljivanje, te upravljanje gotovinom15 koje stvara ili koje se stvaraju za trezorske operacije

Banke za subjekte iz Grupacije Svjetske banke i druge stranke.

(b) Dokumenti, analize, korespondencija, ili druge informacije koje se koriste ili koje su proizvedene

sa ciljem izvršavanja finansijskih i budţetskih transakcija, ili kao podrška za pripremanje internih

i eksternih finansijskih izvještaja.

(c) Detalji o pojedinačnim transakcijama u okviru zajmova i trust fondova, informacije vezane za

iznose za koje zajmoprimci kasne sa vraćanjem, ili aktivnosti koje su poduzete prije nego što se

bilo koji zajmovi stave u grupu zajmova koji ne dospijevaju.16

12 Ako se ne očekuje prateći sastanak Odbora, Banka daje javnosti na uvid Izvještaje Odboru od njegovih Komisija, pri čemu su

dogovorne informacije isključene (saţeti dio zelenog lista). 13 To je heterogena grupa dokumenata koja uključuje informacione bilješke, dokumente tehničkih brifinga, PowerPoint prezentacije

koje predstavljaju nadopunu dokumentima Odbora, prezentacije Komisijama Odbora, te administrativne dokumenta (kao što su

bilješke sa sastanaka) koji se koriste kao osnova za konsultacije ili odluke, ali se koriste isključivo za namjene informisanja ili

administrativne namjene. 14 OdreĎene finansijske informacije su podloţne deklasifikaciji i objavljivanju kroz vrijeme, kao što se navodi u Dijelu IV, Odjeljak C,

ove Politike. 15 To uključuje informacije o fundusima, pozicijama, te uspješnosti za subjekte iz Grupacije Svjetske banke i druge subjekte. 16 Na primjer, Banka ne objavljuje novčanu vrijednost isplata konsultantima i njihova imena. MeĎutim, Banka rutinski objavljuje

mjesečne izjave o zajmovima i kreditima, te dokumente o pojedinačnim zajmovima, kreditima i trust fondovima, kao što su sporazumi

o finansiranju, zajmu, razvojnom kreditu, razvojnom grantu, i projektni sporazumi; sporazumi o garancijama; sporazumi o

administraciji; te sporazumi o grantovima ili trust fondovima. Štaviše, Banka daje na uvid javnosti revidirane godišnje finansijske

(d) Informacije o bankarstvu ili računima subjekata iz Grupacije Svjetske banke, drţava članica,

klijenata, donatora, primalaca, ili snabdjevača, uključujući konsultante.

B. Isključivo pravo Banke da objavljuje informacije sa ograničenim pristupom

18. Banka zadrţava pravo da, u izuzetnim okolnostima, objavljuje odreĎene korporativne

administrativne informacije (stav 15), dogovorne informacije (stav 16), te finansijske informacije

(stav 17 (a), (b) i (c)) kojima je pristup ograničen u skladu sa izuzecima, ako Banka utvrdi da

ukupne koristi od takvog objavljivanja premašuju potencijalnu štetu za interes(e) koji se štite

izuzetkom (izuzecima). Pri korištenju tog isključivog prava:

(a) Objavljivanje dokumenata Odbora ili evidencija Odbora17 koje su klasifikovane kao „Povjerljivo“

ili „Strogo povjerljivo“ zahtijeva saglasnost Banke.

(b) Objavljivanje informacija koje je Banci dostavila drţava članica ili treće lice u povjerenju

zahtijeva saglasnost u pisanom obliku te drţave članice ili trećeg lica o kom se radi.

(c) Objavljivanje ostalih informacija sa ograničenim pristupom zahtijeva saglasnost Komisije za

pristup informacijama Banke (Vidjeti Dio IV, Odjeljak E ove Politike).

C. Isključivo pravo Banke da ograniči pristup

19. Banka takoĎe zadrţava pravo da, pod izuzetnim okolnostima, ne objavi informacije koje bi u

normalnim okolnostima objavila, ako utvrdi da je vjerovatno da bi takvo objavljivanje izazvalo

štetu koja premašuje koristi od objavljivanja. To isključivo pravo mogu da koriste samo:

(a) Odbor, u odnosu na evidenciju Odbora;

(b) Potpredsjednik o kom se radi, u odnosu na dokumente Odbora; i

(c) Direktor o kom se radi, u odnosu na ostale informacije.

izvještaje zajmoprimaca za operacije investicionog pozajmljivanja za koje je poziv na pregovore izdan na dan ili nakon 1. jula 2010.

godine (Vidjeti OP/BP 10.02, Finansijski menadžment). 17 Za namjene ove Politike, „Dokumenti Odbora“ predstavljaju dokumente koje osoblje posebno priprema za (a) diskusiju ili

razmatranje (odlučivanje) na Odboru, (b) diskusiju u okviru komisije Odbora, ili (c) informisanje Odbora ili komisije Odbora. Za

namjene ove Politike, „evidencije Odbora“ predstavljaju evidencije diskusija Odbora ili komisije Odbora, kao što su verbatim

transkripti, zapisnici, izjave izvršnih direktora, saţete predstavke predsjedavajućeg, te saţeti pregledi diskusija. Svi ovi dokumenti se

ne pripremaju nakon svakog sastanka Odbora.

III. Informacije vezane za države članice i druge stranke

20. Banka zauzima sljedeći pristup pri objavljivanju informacija vezanih za drţave članice /

zajmoprimce:

(a) Operativni dokumenti vezani za konkretne zemlje koje priprema Banka i koji se rutinski

razmatraju sa državom članicom / zajmoprimcem (na primjer, strategije pomoći zemlji,

dokumenti ocjene projekta, izvještaji o ekonomskim i sektorskim aktivnostima). Prije finalizacije

dokumenta, Banka traţi od drţave / zajmoprimca o kom se radi da identifikuje da li dokument

sadrţi ikakve povjerljive informacije vezane za drţavu / zajmoprimca, ili informacije čije bi

objavljivanje moglo da ima negativan uticaj na odnose izmeĎu Banke i te drţave. Banka, u skladu

sa onim što smatra prikladnim, izvršava prilagoĎavanja dokumenta sa ciljem rješavanja pitanja

koja izazivaju bojazni za drţavu / zajmoprimca. Aaide-mémoires operativnih misija mogu se dati

na uvid javnosti ako su sa tim saglasni i Banka i drţava / zajmoprimac.

(b) Dokumenti koji se odnose na konkretne države, koje priprema Banka i koji se ne

razmatraju sa državom rutinski (kao što su istraţivanja ili proizvodi znanja). Direktor Banke se

moţe konsultovati sa drţavom ako je direktor uvjeren da dokument sadrţi povjerljive informacije

vezane za drţavu, ili informacije čije objavljivanje bi moglo da ima negativan uticaj na odnose

izmeĎu Banke i drţave. Banka, u skladu sa onim što smatra prikladnim, izvršava prilagoĎavanja

dokumenta sa ciljem rješavanja pitanja koja izazivaju bojazni za drţavu.

(c) Dokumenti koje priprema ili naručuje država članica / zajmoprimac i koji se stavljaju na

uvid javnosti kao uslov za poslovanje sa Bankom. Drţava / zajmoprimac dostavlja takve

dokumente Banci sa razumijevanjem da će ih Banka dati na uvid javnosti.18

(d) Ostali dokumenti koje pripremaju države članice / zajmoprimci, koji su u posjedu Banke.

Drţave često dostavljaju Banci dokumente ili informacije koje ne potpadaju u neku od pomenutih

kategorija (na primjer, o makroekonomskom kontekstu drţave, o pitanjima upravljanja, ili analize

za konkretne sektore ili institucije). Ako je drţava / zajmoprimac dodijelio klasifikaciju za

informaciju kojom se ograničava pristup za javnost, Banka ne objavljuje materijal dok ne dobije

saglasnost u pisanom obliku od drţave / zajmoprimca; u normalnim okolnostima Banka

prosljeĎuje zahtjeve za takvim informacijama institucijama drţave / zajmoprimca. Ako drţava /

zajmoprimac nije dodijelio klasifikaciju informacije tom materijalu, te ako, koliko je Banka

obaviještena, drţava / zajmoprimac nije već stavio na uvid javnosti tu informaciju, jedinica Banke

koja je primila informaciju tretira informaciju kao dogovornu19 i klasifikuje je u skladu sa AMS

18 Primjeri takvih dokumenata: (a) Dokumenti strategije za smanjenje siromaštva (PRSP) (uključujući privremene PRSP i godišnje

izvještaje o napretku implementacije PRSP); (b) Pisma razvojne politike (Vidjeti OP/BP 8.60, Pozajmljivanje za razvojne politike); (c)

ocjene sigurnosnih mehanizama i planova vezanih za ţivotnu sredinu, preseljavanje, ili autohtono stanovništvo (Vidjeti OP/BP 4.01,

Ocjene životne sredine, OP/BP 4.10, Autohtono stanovništvo, te OP/BP 4.12 Nedobrovoljno preseljavanje); (d) revidirani godišnji

finansijski izvještaji za projekte (ili, u izuzetnim slučajevima, njihova skraćena verzija) za koje je poziv na pregovore izdan na dan ili

nakon 1. jula 2010. godine (Vidjeti OP/BP 10.02, Finansijski menadžment); i (e) planovi nabavki (Vidjeti Smjernice: Nabavke u okviru

zajmova IBRD-a i kredita IDA-e i Smjernice: Izbor i angažman konsultanata za zajmoprimce Svjetske banke). 19 Ako Banka utvrdi da je informaciju drţava članica ili treće lice dalo u povjerenju, informacija je sa ograničenim pristupom u skladu

sa Stavom 14 Politike i klasifikuje se u skladu sa tim.

6.21A, Politika klasifikacije i kontrole informacija.

(e) Dokumenti koje je Banka pripremila uz naknadu (“usluge zasnovane na naknadama”).

Banka stavlja takve dokumente (uključujući sa njima povezane pravne sporazume) na uvid

javnosti tek nakon što je institucija drţave (ili drugog subjekta) dala svoju saglasnost za

objavljivanje u pisanom obliku.

21. Dokumenti pripremljeni zajedno sa partnerima. Banka stavlja na uvid javnosti finalne

dokumente koje priprema zajedno sa partnerima nakon postizanja sporazuma o takvom objavljivanju sa

partnerima.20

IV. Implementacioni aspekti politike

A. Pristup informacijama

22. Aktivno objavljivanje. Banka rutinski objavljuje širok spektar dokumenata preko svoje web

stranice – www.worldbank.org – čim se dokumenti finalizuju nakon ključnih odrednica u okviru procesa.

U skladu sa ovom Politikom, Banka u značajnoj mjeri povećava količinu informacija koje daje na uvid

javnosti, posebno informacija vezanih za projekte u implementaciji i aktivnosti Odbora izvršnih

direktora.

23. Procedure Odbora. Dokumenti Odbora i evidencija Odbora koji su rutinski dostupni iz Banke

stavljaju se na web stranicu Banke u trenutku ispunjavanja odreĎenih odrednica za Odbor. OdreĎene

diskusije Odbora mogu se baviti pitanjima koja potpadaju pod izuzetke u okviru politike. U takvim

slučajevima, sa tim vezane evidencije Odbora klasifikuju se kao „Povjerljivo“ i „Strogo povjerljivo“ i ne

objavljuju se osim u slučaju da postanu podloţni deklasifikaciji u skladu sa rasporedom deklasifikacije

koji se razmatra u stavu 33 ove Politike.

(a) Sljedeće evidencije Odbora pripremljene na dan ili nakon 1. jula 2010. godine, postavljaju se

na kraju dogovornog procesa Odbora:

20 Prije pokretanja takvih aktivnosti, osoblje Banke objašnjava Politiku pristupa informacijama Banke potencijalnom partneru i dobija

saglasnost potencijalnog partnera za objavljivanje zajedničkog proizvoda. Dokumenti koji su pripremljeni zajedno sa partnerima nisu

podloţni pristupu javnosti ako uključuju ili su zasnovani na, informacijama koje su sa ograničenim pristupom u skladu sa Dijelom II,

odjeljcima A i C, ove Politike. Za namjene ove odredbe, drugi subjekti grupacije Svjetske banke (World Bank Group, WBG) tretiraju

se kao partneri; dokumenti pripremljeni zajedno sa subjektima iz WBG mogu se učiniti dostupnima javnosti ako je takvo objavljivanje

konzistentno sa njihovim politikama objavljivanja.

(i) Zapisnici sa sastanaka Odbora.21

(ii) Zapisnici sa sastanaka komisija Odbora.

(iii) Saţeta predstavljanja sastanaka Odbora i komisije za cijele sastanke.

(iv) Saţeci diskusije (vezano za sastanke Odbora).

(v) Izvještaji Odboru od njegovih Komisija (zeleni listovi) iz kojih su uklonjene dogovorne

informacije (saţeti dio zelenih listova), ako se odluka Odbora ne očekuje naknadno.

(vi) Godišnji izvještaji Komisija Odbora.

(b) Dokumenti Odbora koji se distribuiraju za diskusiju ili razmatranje (odlučivanje) na Odboru u

normalnim okolnostima se postavljaju na kraju dogovornog procesa Odbora, nakon što su

finalizovani. MeĎutim, sljedeći dokumenti Odbora čije pripremanje moţe uključivati konsultacije

sa stranama koje su pod njihovim uticajem, grupama graĎanskog društva, te drugim akterima u

procesu, postavljaju se prije diskusije na Odboru:

(i) Dokumenti operativne politike i dokumenti sektorske strategije koji se pripremaju nakon

procesa javnih konsultacija, ako su izvršni direktori već pregledali verziju dokumenta

koja predstavlja nacrt.22

(ii) Dokumenti strategije pomoći zemlji, dokumenti ocjene projekta, te programski

dokumenti, ako je drţava članica saglasna sa takvim ranim objavljivanjem.

(c) Dokumenti Odbora koje je radi diskusije distribuirala Komisija odbora postavljaju se na kraju

razmatranja na Odboru, ako se očekuje da Odbor naknadno o tome donese odluku.

(d) Dokumenti Odbora distribuirani izvršnim direktorima radi informisanja postavljaju se nakon

distribucije.

24. Informacije na zahtjev. Informacije koje se mogu objaviti u skladu sa ovom Politikom i koje nisu

na web stranici Banke dostupne su na zahtjev (podloţno odredbama stava 26). Takvi zahtjevi mogu se

dostaviti u pisanom obliku elektronskim putem, poštom, ili faksom. Zahtjevi bi trebalo da sa razumnim

stepenom konkretnosti ukaţu na informacije koje se traţe, kako bi se Banci omogućilo da locira

informacije unutar razumnog vremenskog roka. Ako se traţi neki konkretan dokument, on bi trebalo da

se identifikuje precizno, ako je moguće po datumu i nazivu. Elektronski podnesci bi trebalo da se usmjere

preko web stranice Svjetske banke na adresi: www.worldbank.org/wbaccess. Zahtjevi se takoĎe mogu

dostavljati lično u InfoShop-u u Washingtonu, DC, ili u informacionim centrima koji su locirani u

drţavama članicama.

21 Zapisnici Odbora stvoreni nakon 1. aprila 2005. godine već su dostupni javnosti. Za zapisnike Odbora stvorene prije 1. aprila 2005.

godine, vidjeti Stav 33. 22 Ako izvršni direktori ranije nisu razmatrali verziju koja predstavlja nacrt, dokument se ipak daje na uvid javnosti barem dvije

sedmice prije diskusije Odbora, ako Odbor odobri tako rano objavljivanje.

25. Pravovremenost odgovaranja na zahtjeve. Banka potvrĎuje prijem zahtjeva za informacijama u

pisanom obliku u roku od 5 radnih dana, a pokušava obezbijediti sveobuhvatniji odgovor u roku od 20

radnih dana. Dodatno vrijeme moglo bi biti potrebno u posebnim okolnostima, uključujući, na primjer,

one koje su vezane za kompleksne ili obimne zahtjeve, ili zahtjeve koji zahtijevaju pregled ili

konsultacije sa internim jedinicama Banke, eksternim strankama, Komisijom za pristup informacijama, ili

Odborom.

26. Nerazumni ili nepodržani zahtjevi. Banka zadrţava pravo da odbije nerazumne ili nepodrţane

zahtjeve, uključujući višestruke zahtjeve, sveobuhvatne zahtjeve, te sve zahtjeve koji bi zahtijevali da

Banka stvori, razvije, ili objedini informacije ili podatke koji ne postoje ili koji nisu dostupni u sistemu

upravljanja evidencijom Banke.23 Banka u normalnim okolnostima obavještava o svojoj odluci da odbije

nerazuman ili nepodrţan zahtjev u vremenskom roku koji je propisan u stavu 25 ove Politike.

27. Naknade za usluge. Najveći dio operativnih informacija se rutinski postavlja na web stranicu

Banke i besplatno je dostupan. Za svaki zahtjev za informacijama koje se ne postavljaju na web strnicu,

Banka moţe da naplaćuje razumne naknade za obezbjeĎivanje digitalnih ili papirnih primjeraka, posebno

za zahtjeve koji su kompleksni ili koji oduzimaju mnogo vremena. Publikacije, odreĎene specijalizovane

baze podataka, te drugi proizvodi znanja (uključujući usluge zasnovane na pretplati), mogu se kupovati

preko Kancelarije Izdavača Banke. Puni tekst knjiga koje objavljuje Kancelarija Izdavača moţe se

pregledati i snimati besplatno na web stranici Svjetske banke ili pregledati na web stranici Google Books.

Temeljnim statističkim bazama podataka moţe se pristupiti besplatno na web stranici Svjetske banke.

B. Klasifikacija

28. Dokumenti Banke se rasporeĎuju u jednu od sljedeće četiri klase: „Javno“, „Samo za zvaničnu

upotrebu“, „Povjerljivo“, ili „Strogo povjerljivo“.

29. Informacije koje stvara Banka. U skladu sa AMS 10.11, Upravljanje evidencijom, Banka

zahtijeva da lica od kojih potiču dokumenti koji su pripremljeni u toku zvaničnog poslovanja Banke

arhiviraju takve dokumente u sistem upravljanja evidencijom Banke. Najveći dio informacija koje stvara

Banka je dostupan javnosti i klasifikovan kao „Javno“. Informacije koje potpadaju pod izuzetke i

dokumenti koji sadrţe takve informacije klasifikovani su kao „Samo za zvaničnu upotrebu“,

„Povjerljivo“, ili „Strogo povjerljivo“ u skladu sa AMS 6.21A, Politika klasifikacije i kontrole

informacija. Nacrti dokumenata tretiraju se kao dogovorni dokumenti.

30. Informacije koje Banka prima. Banka zahtijeva da drţave članice ili treća lica izvrše

odgovarajuću klasifikaciju informacija informacijama koje obezbjeĎuju Banci. Ako Banka primi

informacije u povjerenju od drţave članice ili trećeg lica, jedinica Banke koja je primalac tih informacija

osigurava da su takve informacije (a) prikladno klasifikovane u skladu sa očekivanjima strane koje

obezbjeĎuje informacije, uz korištenje nivoa klasifikacije informacija Banke, i (b) arhivirane u sistemu

23 Nepodrţani zahtjevi uključuju one (a) koji ne obezbjeĎuju dovoljno informacija koje bi omogućile Banci da locira traţeni dokument

u sistemu upravljanja evidencijom Banke i/ili (b) koji se odnose na dokumente koje Banka nije u mogućnosti da locira u sistemu

upravljanja evidencijom Banke nakon razumno detaljnog traţenja.

upravljanja evidencijom Banke; Banka ne objavljuje takve informacije bez saglasnosti drţave ili trećeg

lica o kom se radi u pisanom obliku. Ako drţava članica ili treće lice ne dodijele klasu informacijama i

ako, prema onome što je poznato Banci, drţava članica ili treće lice nije već stavilo informacije na uvid

javnosti, Banka smatra da su informacije, koliko je relevantno, dogovorne informacije ili informacije

dostavljene u povjerenju;24 jedinica Banke koja je primila informacije klasifikuje ih u skladu sa AMS

6.21A, Politika klasifikacije i kontrole informacija.

C. Deklasifikacija

31. Banka sprovodi deklasifikaciju i objavljuje – rutinski na web stranici Banke, te kao odgovor na

zahtjeve – odreĎene tipove informacija sa ograničenim pristupom (uključujući informacije koje su

pripremljene u skladu sa ranijim politikama objavljivanja Banke), pošto stepen njihove osjetljivosti

vremenom opada. OdreĎene informacije sa ograničenim pristupom nisu podloţne deklasifikaciji.

32. Informacije koje nisu podložne deklasifikaciji. Informacije za koje je objavljivanje ograničeno u

okviru izuzetaka propisanih u stavovima 8-15 i 17 (d) ove Politike (tj. lične informacije; komunikacije

izmedju kancelarija izvršnih direktora; Etička komisija; privilegovani odnosi pravnih zastupnika i

klijenata; sigurnost i bezbjednost; informacije sa ograničenim pristupom obuhvaćene zasebnim reţimima

objavljivanja i druge istraţne informacije, informacije koje su obezbijedile drţave članice ili treća lica u

povjerenju, korporativna administrativna pitanja; te bankarske informacije i informacije o računima

subjekata Grupacije Svjetske banke, drţava članica, klijenata, zajmoprimaca, ili snabdjevača, uključujući

konsultante i finansijske i dogovorne informacije koje sadrţe takve informacije ili su vezane sa njima, ne

deklasifikuju se i ne daju se na uvid javnosti.

33. Informacije koje su podlože deklasifikaciji. Sljedeći dokumenti se deklasifikuju i daju na uvid

javnosti 5, 10 ili 20 godina nakon datuma na dokumentu,25 uz uslov da one ne sadrže ili se ne pozivaju na

informacije koje nisu podložne deklasifikaciji u skladu sa onim što je propisano u stavu 32 ove Poltike:

Nakon 5 godina

Zapisnici Odbora pripremljeni prije 1. aprila 2005. godine, osim onih sa izvršnih sesija i izvršnih

sesija sa ograničenim pristupom.

Zapisnici sastanaka Komisija Odbora pripremljeni prije 1. jula 2010. godine, osim onih sa

izvršnih sesija i izvršnih sesija sa ograničenim pristupom.

24 Vidjeti fusnotu 11. 25 U toku primjene tih rasporeda za klasifikaciju, relevantni datum za neobjavljene dokumente je datum na koji je dokument stvoren;

relevantni datum za objavljene dokumente je datum objavljivanja. Rasporedi deklasifikacije predstavljeni u ovom odjeljku moraju se

čitati objedinjeno da bi se osiguralo da se dokument o kom se radi adekvatno deklasifikuje. Na primjer, iako bi se dokument Odbora

koji je „Samo za zvaničnu upotrebu“ mogao deklasifikovati nakon 5 godina, memorandumi predsjednika (koji bi se takoĎe mogli

klasifikovati kao dokumenti Odbora „Samo za zvaničnu upotrebu“) deklasifikuju se tek nakon 20 godina.

Zaključne napomene predsjedavajućeg i saţeti pregledi sastanaka Odbora pripremljeni prije 1.

januara 2002. godine.

Saţeti pregledi Komisije za cijele sastanke pripremljeni prije 1. jula 2010. godine.

Saţeci diskusije (vezani za sastanke Odbora) pripremljeni prije 1. jula 2010. godine.

Godišnji izvještaji Komisija Odbora pripremljeni prije 1. jula 2010. godine.

Dokumenti Odbora koji su pripremljeni prije 1. jula 2010. godine i koji su klasifikovani kao

„Samo za zvaničnu upotrebu“.

Finalni dokumenti navedeni u listi u Aneksu ove Politike koji su pripremljeni prije 1. jula 2010.

godine i koji su klasifikovani kao „Samo za zvaničnu upotrebu“ (nacrti dokumenata i ostali

dogovorni dokumenti, iako klasifikovani kao „Samo za zvaničnu upotrebu“, smatraju se

dogovornim informacijama i deklasifikuju tek nakon 20 godina.)

Nakon 10 godina

Verbatim transkripti sa sastanaka Odbora i sastanaka Komisija Odbora.

Izjave izvršnih direktora i osoblja u kontekstu sastanaka Odbora ili sastanaka komisija Odbora.

Izvještaji Odboru od njegovih Komisija (zeleni listovi).

Različiti memorandumi ili neformalne bilješke distribuirane punom Odboru ili Komisiji Odbora.

Nakon 20 godina

Zapisnici sa izvršnih sesija ili izvršnih sesija sa ograničenim pristupom Odbora i njegovih

Komisija.

Komunikacije i memorandumi koji potiču iz kancelarija izvršnih direktora u vezi sa postupcima

pred Odborom ili Komisijama Odbora.

Dokumenti Odbora koji su klasifikovani kao „Povjerljivo“ ili „Strogo povjerljivo“.

Memorandumi predsjednika koji prate dokumente Odbora.

Finalni dokumenti navedeni u listi u Aneksu ove Politike koji su pripremljeni prije 1. jula 2010.

godine, i klasifikovani kao „Povjerljivo“ ili „Strogo povjerljivo“.

Finansijske informacije kojima je pristup ograničen u skladu sa stavovima 17 (a), (b) i (c), osim u

slučaju da se informacije odnose na izuzetke koji su propisani u stavovima 8-15 ili 17(d) ove

Politike.

Ostali dokumenti koji su u posjedu jedinice za arhive Banke, osim dokumenata koji se odnose na

izuzetke koji su propisani u stavovima 8-15 ili 17(d) ove Politike, uključujući sve dogovorne ili

finansijske informacije koje su sadrţane ili na koje se poziva u tim izuzecima.

D. Elektronska pošta

34. Elektronska pošta, koja je postala prvenstveni medij komunikacije Banke, tretira se na sljedeći

način:

(a) Elektronska pisma koja sadrţe ili prenose odluke ili ishode i koja su arhivirana u sistemu

upravljanja evidencijom Banke i klasifikovana kao „Javno“ dostupna su javnosti.

(b) Elektronska pisma koja su arhivirana u sistemu upravljanja evidencijom Banke, ali koja su

klasifikovana kao „Samo za zvaničnu upotrebu“, „Povjerljivo“, ili „Strogo povjerljivo“ nisu

dostupna javnosti, osim u slučaju da je informacioni sadrţaj elektronskog pisma vremenom

postao podloţan deklasifikaciji i objavljivanju.

(c) Banka ne obezbjeĎuje pristup elektronskoj pošti koja se nalazi izvan njenog sistema

upravljanja evidencijom (uključujući elektronsku poštu koja se ne odnosi na zvanična pitanja i

elektronsku poštu koja sadrţi lične informacije ili komunikacije osoblja Banke i drugih

zvaničnika; vidjeti takoĎe stavove 8 (a) i 16 (a) i (b) ove Politike).

E. Komisija za pristup informacijama

35. Da bi omogućila implementaciju ove Politike, Banka je uspostavila Komisiju za pristup

informacijama (Access to Information Committee, AI Komisija), administrativno tijelo koje je

odgovorno Upravi Banke. AI Komisija savjetuje Upravu u vezi sa primjenom ove Politike na

kompleksna pitanja, pregleda prijedloge za objavljivanje informacija koje su na listi izuzetaka,26 prima

ţalbe u okviru ove Politike i donosi odluke o njima,27 odreĎuje naknade za usluge i standarde usluga, te

izdaje smjernice osoblju u vezi sa implementacijom politike. Komisija za AI ima ovlaštenje da tumači

ovu Politiku u skladu sa vodećim principima Politike i da odrţava ili poništava ranije donesene odluke o

odbijanju pristupa, sa izuzetkom odluka koje je donio Odbor Banke.

F. Žalbe

36. Podnosilac zahtjeva kojem Banka odbije pristup informacijama moţe podnijeti ţalbu ako je:

(a) podnosilac zahtjeva u mogućnosti da predstavi prima facie argumentaciju o tome da je Banka

prekršila ovu Politiku neprikladnim ili nerazumnim ograničavanjem pristupa informacijama koje

bi u normalnim okolnostima objavila u skladu sa Politikom; ili

(b) podnosilac zahtjeva u mogućnosti da predstavi argumentaciju da je u javnom interesu da se

preĎe preko izuzetaka Politika koji ograničavaju pristup informacijama koje su zatraţene (što je

26 Vidjeti u Dijelu II, Odjeljak B, ove Politike detalje vezane za isključivo pravo Banke da objavi informacije sa ograničenim

pristupom pod izuzetnim okolnostima. 27 Vidjeti u Dijelu IV, Odjeljak F, ove Politike odredbe vezane za ţalbe.

ograničeno na one izuzetke koji su navedeni u stavu 15 (Korporativna administrativna pitanja),

stavu 16 (Dogovorne informacije) i stavu 17 (a), (b) i (c) (vezano za odreĎene finansijske

informacije) ove Politike).

Pravni lijek koji je na raspolaganju podnosiocu zahtjeva čija ţalba je pozitivno riješena ograničen je na

primanje informacija koje su zatraţene.

37. Žalba na inicijalno odbijanje – Komisija za pristup informacijama. Ţalbe na odluke Banke da

odbije pristup prvo će razmatrati AI Komisija Banke.28 Za ţalbe koje navode da je u javnom interesu da

se preĎe preko izuzetka u okviru Politike,29 odluka AI Komisije je konačna. AI Komisija moţe da odluči

da proslijedi odreĎeno pitanje relevantnom rukovodnom direktoru kako bi zatraţila njegove / njene

preporuke, koje AI Komisija uzima u obzir pri donošenju svoje odluke.30 Ţalbe AI Komisiji moraju se

dostaviti, u pisanom obliku, u roku od 60 kalendarskih dana od inicijalne odluke Banke da odbije pristup

traţenim informacijama. AI Komisija će uloţiti maksimalne napore da donese odluku o ţalbama u roku

od 45 radnih dana od prijema ţalbe (podnosilac zahtjeva će biti informisan o kašnjenju u pisanom

obliku).

38. Žalbe na odbijanje AI Komisije – Odbor za žalbe. Banka je uspostavila nezavisan Odbor za

ţalbe31 radi razmatranja ţalbi u kojima se navodi da je Banka prekršila ovu Politiku ograničavanjem

pristupa informacijama koje bi u normalnim okolnostima objavila u skladu sa Politikom,32 u slučaju da

AI Komisija podrţi inicijalnu odluku o odbijanju pristupa: Odbor za ţalbe ne razmatra ţalbe koje se

odnose na zahtjeve da se preĎe preko izuzetaka od Politike.33 Odbor za ţalbe ima nadleţnost da podrţi ili

poništi relevantne odluke AI Komisije, a odluke Odbora za ţalbe su u takvim slučajevima konačne. Ţalbe

Odboru za ţalbe moraju se dostaviti, u pisanom obliku, u roku od 60 kalendarskih dana nakon odluke AI

Komisije o podrţavanju inicijalne odluke Banke da odbije pristup. Odbor za ţalbe ulaţe maksimalne

napore da razmotri sve ţalbe koje su primljene u razumnom vremenskom periodu prije naredne zakazane

sesije Odbora za ţalbe.

39. Podnošenje žalbe. Sve ţalbe se moraju dostaviti u pisanom obliku sekretarijatu za pristup

informacijama u roku od 60 kalendarskih dana od odluke o odbijanju pristupa. Ţalbe koje su primljene

nakon 60-dnevnog perioda za podnošenje ţalbi pred AI komisijom (prvostepena ţalbe) i Odborom za

ţalbe (drugostepena ţalba) proglašavaju se zakasnjelim i ne uzimaju se u razmatranje. Ţalbe se mogu

dostaviti u elektronskom obliku preko web stranice Banke, na adresi www.worldbank.org/wbaccess.

Ţalbe se takoĎe mogu predstaviti u kratkom pismu i poslati poštom Sekretarijatu za pristup

informacijama, na adresi: Access to Information Secretariat, World Bank, 1818 H Street, NW,

Washington, DC, 20433. Ţalbe bi trebalo da se adresiraju ili na AI Komisiju (prvostepene ţalbe) ili na

odbor za ţalbe (drugostepene ţalbe za one ţalbe u kojima se navodi da je Banka prekršila Politiku

28 Pošto AI Komisija nema nadleţnost nad odlukama Odbora, ţalbe na odluke Odbora se automatski odbacuju. 29 Vidjeti stav 36 (b). 30 To moţe da uključuje slučajeve u kojima je AI Komisija dala direktan input za inicijalnu odluku o odbijanju pristupa. 31 Odbor za ţalbe koji je uspostavljen u okviru ove Politike sastoji se od tri vanjska stručnjaka za pitanja pristupa informacijama.

Članove panela imenuje predsjednik Svjetske banke, a ta imenovanja potvrĎuje Odbor izvršnih direktora Banke. 32 Vidjeti stav 36 (a). 33 Vidjeti stav 36 (b).

neprikladnim ili nerazumnim ograničavanjem pristupa). Sve ţalbe moraju da sadrţe sljedeće:

(a) originalni broj slučaja, koji se dostavlja u odgovoru Banke na zahtjev za informacijama;

(b) opis informacija koje su inicijalno zatraţene; i

(c) izjavu u vidu objašnjenja u kojoj se navode činjenice i temelji koji podrţavaju navode

podnosioca zahtjeva o tome (i) da je Banka prekršila ovu Politiku neprikladnim ili

nerazumnim ograničavanjem pristupa informacijama koje su traţene; ili (ii) da je iz

razloga javnog interesa opravdano prelaţenje preko izuzetaka predviĎenih Politikom.

40. Obavještenje o odluci. Podnosioci zahtjeva se obavještavaju ako se ţalba odbije: (a) zbog toga

što nije podnesena u propisanom roku; (b) zbog toga što nisu obezbijeĎene dovoljne informacije koje bi u

razumnoj mjeri podrţale ţalbu; ili (c) zbog ţalbe vezane za pitanje za koje AI Komisija ili Odbor za ţalbe

nemaju nadleţnost da ga razmatraju. Nakon što AI Komisija ili Odbor za ţalbe donesu svoju odluku

vezanu za ţalbu, podnosilac zahtjeva se obavještava o odluci. Ako AI Komisija ili Odbor za ţalbe podrţe

inicijalnu odluku o odbijanju pristupa informacijama koje su zatraţene, u obavještenju se konkretno

navode razlozi. Ako AI Komisija ili Odbor za ţalbe ponište odluku o odbijanju pristupa, podnosilac

zahtjeva se obavještava o odluci i o procesu kojim će se informacije učiniti dostupnim podnosiocu

zahtjeva.

ANEKS

RASPORED DEKLASIFIKACIJE ZA ODREĐENE ISTORIJSKE DOKUMENTE

STVORENE PRIJE 1. JULA 2010. GODINE

U skladu sa Stavom 22 Politike, finalni dokumenti navedeni u ovom Aneksu – ako su stvoreni prije 1.

jula 2010. godine i nisu već dati na uvid javnosti u skladu sa ranijim politikama objavljivanja Svjetske

banke – podloţni su deklasifikaciji u skladu sa sljedećim rasporedom:

(a) 5 godina nakon datuma stvaranja dokumenta klasifikovanog kao „Samo za zvaničnu

upotrebu“ i

(b) 20 godina nakon datuma stvaranja dokumenta klasifikovanog kao „Povjerljivo“ ili

„Strogo povjerljivo“.

Ti dokumenti su podloţni deklasifikaciji ako ne sadrţe i ako se ne pozivaju na informacije koje potpadaju

pod izuzetak koji nije podloţan deklasifikaciji (vidjeti Stav 32 Politike).

A. Operativni dokumenti koje je pripremila Banka

Strategije pomoći zemlji (Country Assistance Strategies, CAS)

Izvještaji o napretku strategije CAS

Privremene bilješke o strategiji

Izvještaji o završetku strategije CAS (uključeni kao aneks u narednu strategiju CAS)

Obavještenje za informisanje javnosti za strategiju CAS

Zajedničke savjetničke bilješke osoblja o dokumentima strategije za smanjenje siromaštva

(Poverty Reduction Strategy Papers, PRSP)

Parametri finansiranja za zemlju (uključujući analize na kojima se temelji njihova priprema)

Izvještaji o ekonomskim i sektorskim aktivnostima i o tehničkoj podršci koja nije vezana za

pozajmljivanje

Činjenični tehnički dokumenti na kojima se temelji pripremanje projekata

Dokumenti ocjene projekta (Project Appraisal Documents) (ranije poznati kao Izvještaji ocjene

osoblja (Staff Appraisal Reports))

Projektni dokumenti

Programski dokumenti za operacije razvojne politike (Development Policy Operation, DPO)

Nadopunjujući dokumenti o finansiranju (DPO)

Dokumenti za puštanje tranši (DPO)

Integrisani listovi podataka za sigurnosne mehanizme

Izvještaji ocjene zemalja o korištenju sistema u zemlju (Use of Country Systems, UCS)

Ocjene projekata za zemlje sa pilot projektima UCS

Izvještaji o završetku implementacije i rezultatima (Implementation Completion and Results

Reports, ICR)

Bilješke o poništenim operacijama (Note on Cancelled Operations, NCO) (ranije poznati kao

Bilješke o završetku projekta (Project Completion Note))

Mjesečni izvještaji o zajmovima i kreditima

Mjesečni operativni saţeti pregled planiranog pozajmljivanja (Monthly Operational Summary of

the lending pipeline, MOS)

Status projekata u implementaciji (Status of Projects in Execution, SOPE)

Pregledi uspješnosti portfolia u zemlji (Country Portfolio Performance Reviews, CPPR)

Dokumenti sektorske strategije (Sector Strategy Papers, SSP), nacrti dokumenata sektorske

strategije, nacrti bilješki o konceptima i planova konsultacija za SSP

Svi drugi dokumenti operativnih politika i strategija

Numerički rejtinzi Ocjene politika i institucija u zemlji (Country Policy and Institutional

Assessment, CPIA) za zemlje koje su kvalifikovane za finansiranje IDA-e

Numerički rejtinzi za Uspješnost zemalja IDA-e (dobijeni iz rejtinga za CPIA)

Prijedlozi za finansiranje za aktivnosti koje se finansiraju iz trust fondova koje administrira

Banka

Preliminarni dokumenti, dokumenti u trenutku donošenja odluke i dokumenti u trenutku

završetka koji su pripremljeni u okviru Inicijative za visoko zaduţene siromašne zemlje (Heavily

Indebted Poor Country (HIPC) Initiative)

QAG sinteze

B. Finansijske informacije

Godišnji budţetski dokument

C. Dokumenti koje priprema zemlja članica

Dokumenti strategije za smanjenje siromaštva

Pisma razvojne politike

Planovi nabavke i njihove aţurirane verzije

D. Postupci Odbora

Radni program izvršnih direktora