Org. GRADSKO VIJEĆ cine-zt E GRADA SARAJEVA ,6 ć · proizašle iz ukupne dokumentacije u projektu...

19
BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO GRAD SARAJEVO GRADONAČELNIK BOSNIA AND HERZEGOVINA Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON OF SARAJEVO CITY OF SARAJEVO MAYOR Broj: 01-05-879/16 Sarajevo: 24.02.2016. godine 83122 NereggyAn2-Feder2.r...lh Psne i Hettegok - PRI 1 ,P Org. J3d.i ,6 GRADSKO VIJE Ć E GRADA SARAJEVA N/r gosp. Suljo Agi ć , predsjedavaju ć i cin e-zt Predmet: Dostava Analize stanja na projektu Trebevi ćka ži č ara ( kao informativni materijal) Poštovani gosp. Agi ć , U prilogu dopisa, dostavljam Vam Analizu stanja na projektu Trebevi ć ka ži č ara (kao informativni matetijal), te Vas molim da Analizu dostavite vije ćnicama i vije ćnicima, na 35. sjednicu Gradskog vije ć a. S poštovanjem, of. d . Ivo Komši ć U1. Hamdije Kreševljakovi ć a 3, 71000 Sarajevo, BOSNA I HERCEGOVINA Tel. ++387 33 — 208 340; 44 30 50, Fax: ++387 33 - 208 341; www.sarajevo.ba e-mail: Rrad(&sara jeyo.ba

Transcript of Org. GRADSKO VIJEĆ cine-zt E GRADA SARAJEVA ,6 ć · proizašle iz ukupne dokumentacije u projektu...

Page 1: Org. GRADSKO VIJEĆ cine-zt E GRADA SARAJEVA ,6 ć · proizašle iz ukupne dokumentacije u projektu ć im licima 4. Prijedlog buduć ih mjera i aktivnosti u projektu sa aspekta: —

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVO GRAD SARAJEVO GRADONAČELNIK

BOSNIA AND HERZEGOVINA Federation of Bosnia and Herzegovina

CANTON OF SARAJEVO CITY OF SARAJEVO

MAYOR

Broj: 01-05-879/16 Sarajevo: 24.02.2016. godine

83122 NereggyAn2-Feder2.r...lh Psne i Hettegok -

PRI 1 ,P

Org. J3d.i

,6

GRADSKO VIJEĆE GRADA SARAJEVA N/r gosp. Suljo Agić , predsjedavaju ć i

cin e-zt

Predmet: Dostava Analize stanja na projektu Trebevi ćka žičara ( kao informativni materijal)

Poštovani gosp. Agić ,

U prilogu dopisa, dostavljam Vam Analizu stanja na projektu Trebevi ćka žičara (kao informativni matetijal), te Vas molim da Analizu dostavite vijećnicama i vijećnicima, na 35. sjednicu Gradskog vije ća.

S poštovanjem,

of. d . Ivo Komšić

U1. Hamdije Kreševljakovi ća 3, 71000 Sarajevo, BOSNA I HERCEGOVINA Tel. ++387 33 — 208 340; 44 30 50, Fax: ++387 33 - 208 341;

www.sarajevo.ba e-mail: Rrad(&sara jeyo.ba

Page 2: Org. GRADSKO VIJEĆ cine-zt E GRADA SARAJEVA ,6 ć · proizašle iz ukupne dokumentacije u projektu ć im licima 4. Prijedlog buduć ih mjera i aktivnosti u projektu sa aspekta: —

Mašinski fakultet Sarajevo

Analiza stanja na projektu Trebevi ćka žličara

Sarajevo, 22.02.2016.

Page 3: Org. GRADSKO VIJEĆ cine-zt E GRADA SARAJEVA ,6 ć · proizašle iz ukupne dokumentacije u projektu ć im licima 4. Prijedlog buduć ih mjera i aktivnosti u projektu sa aspekta: —

Podaci o projektu

Cilj projekta: Jačanje konkurentnosti lokalnih zajednica održivim razvojem turizma na području Trebevića

Specifični cilj: Analiza stanja na projektu Trebevi ćka žičara sa prijedlogom mjera za budu će aktivnosti

Rok za provedbu projekta: 23.02.2016.

Ugovorni organ: Grad Sarajevo

Projektni zadatak:

1. Uvid i analiza postoje će projektne dokumentacije I. Tehni čki dio

a) Kompatibilnost donirane opreme sa postoje ćom zakonskom regulativom i standardima b) Procjena mogu ćnosti ponovnog korištenja donirane opreme II. Analiza postoje će Studije predizvoduivosti i davanje ocjene uskla đenosti glavnih zaključ

aka dokumenta sa trenutnim stanjem razvoja turizma na podru čju planine Trebević 2. Analiza postojećeg stanja na projektu 3. Analiza postoje ć ih formalno-pravnih obaveza Grada Sarajeva prema tre ć im licima proizašle iz ukupne dokumentacije u projektu 4. Prijedlog budu ć ih mjera i aktivnosti u projektu sa aspekta:

— Upravljanje i korištenje donirane opreme — Procjene budu ć ih odluka i redoslijeda aktivnosti Grada Sarajeva — Procjena mogu ć ih izvora finansiranja

Projektni tim:

1. Prof dr. Hazim Baši ć , Mašinski fakultet Sarajevo 2. Prof dr. Mirsad Čoli ć , Mašinski fakultet Sarajevo 3. Prof dr. Damir Hodži ć , Mašinski fakultet Sarajevo 4. Bakir Balta, dipl. ing. maš., Energoinvest Sarajevo 5. Davor Nova ček, Grad Sarajevo

2

Page 4: Org. GRADSKO VIJEĆ cine-zt E GRADA SARAJEVA ,6 ć · proizašle iz ukupne dokumentacije u projektu ć im licima 4. Prijedlog buduć ih mjera i aktivnosti u projektu sa aspekta: —

Sadržaj

3.1. Opšti podaci o dijelovima ži čare iz Grachena 3.2. Analiza dostavljenih dijelova i sklopova 9

9

1.2. Pregled prethodno poduzetih aktivnosti 1.3. Korisnici ži čare i prate ć i sadržaji 5

DIO 2 — Važeći EU i BiH standardi iz oblasti vertikalnog transporta 7

6

DIO 3 — Analiza mogu ćnosti ugradnje dijelova ži čare iz Grachena 9

DIO 1 — Opšti podaci o projektu izgradnje objekta Trebevi ćka žičara 1.1. Uvod 4

4

3.2.1. Užad

3.2.2. Koturovi i koturne baterije 10

10 3.2.3. Vješaljke (hvataljke) za kabine 3.2.4. Kabine 10

11

3.2.7. Sigurnosno signalni uređaji 3.3. Zaključne preporuke u vezi mogu ćnosti ugradnje dopremljenih dijelova 13

12

DIO 4 — Preporuke za dalje aktivnosti 4.1. Gradnja nove ži čare 15 4•2. Model upravljanja 15 DIO 5 — Prilozi 15

17

3.2.5. Stubovi

3.2.6. Mehani čka oprema u pogonskoj i zateznoj stanici 11

11

Prilog 5.1. Lista razmatrane dokumentacije

Prilog 5.2. Lista standarda EU iz oblasti ži čara koji su usvojeni u Bosni i Hercegovini Prilog 5.3. CD s fotografijama dostavljene opreme

3

Page 5: Org. GRADSKO VIJEĆ cine-zt E GRADA SARAJEVA ,6 ć · proizašle iz ukupne dokumentacije u projektu ć im licima 4. Prijedlog buduć ih mjera i aktivnosti u projektu sa aspekta: —

DIO 1

Opšti podaci o projektu izgradnje objekta Trebevi ćka žičara

1.1. Uvod

Sarajevska žičara puš'tena je u pogon 1959. Projektovanje, izbor opreme, djelimi čnu isporuku opreme kao i nadzor montažnih radova sa probnim radom obavila je firma ,Transporte" iz Čehoslovačke. Generalni izvo đač radova te usaglašavanja dokumentacije vršio je „ELEKTRO PROJEKT", sadašnji „ENERGOINVEST" Sarajevo.

Pri puštanju ži čare u pogon ispoljili su se brojni problemi sa prekidima saobra ćaja oštećenjima opreme, kao posljedica nedovoljne obu čenosti osoblja pri montaži i eksploataciji žičare. Nakon donošenja odluke o sanaciji ži čare, istu je izvršila firma „METALNA" iz Maribora koja je eliminisala većinu nedostataka, ali je odre đeni broj sitnih ostao, koje su otklanjali rukovaoci tokom svog rada.

Međutim, dugogodišnjim radom (period od 33 godine) dolazilo je do ozbiljnih problema,

te su nadležne institucije zabranjivale daljnji rad ži čare. Na primjer: zabrana rada 1977, 1982, 1986, 1987, a posebno 18. 11. 1989 od Zavoda „ZRMK" iz Ljubljane. Primjedbe su bile takve prirode da su za njihovo otklanjanje bilo potrebna zna čajna finansijska sredstva. Nakon djelimič

nog otklanjanja nedostataka, od komisije je dobijena dozvola za rad ži čare, ali sa umanjenim kapacitetom i poja čanim režimom pregleda i kontrole sklopova i elemenata. Zbog ratnih dejstava, ži čara je doživjela totalnu devastaciju tako da se ne isplati vršiti njenu rekonstrukciju. Tako đer, njen životni vijek od 30 godina je istekao.

Postoji nekoliko karakteristika koje opisuju uslove u kojima ži čare rade. To su: radne karakteristike, kapacitet, dužina i vertikalni uspon te brzina transporta (brzina kabina na trasi izmeđ

u stanica). Radne karakteristike pokazuju kako se sistem sa teretom kre će, odnosno da kruži neprekidno, isprekidano (sa pauzama radi prihvatanja putnika) ili je u pitanju povratni sistem. Kapacitet žičare predstavlja broj putnika koji se preveze ži čarom u jednom satu. On zavisi od broja putnika u kabini, razmaka između kabina i brzine kretanja užeta odnosno kabina. Dužina žičara je udaljenost između gornje i donje stanice. Vertikalni uspon je promjena visine izme đu donje i gornje stanice.

Ovo su osnovni podataci na osnovu kojih se radi projekat ži čare. Dakle, ovo su podaci od kojih se kreće. Nikako obrnutim redom, jer svako odstupanje donosi novi problem lakše

ili teže rješiv ili rješenje ne daje zadovoljavaju ć i rezultat. Stara trebevi čka žičara je po kategorizaciji spadala u red kabinskih ži čara s kružnim tokom i fiksnim kabinama. Kabine su bile predvi đene za četiri putnika. Po konstrukciji bila je dvoužetna ži čara, tj. duž trase su se nalazila dva čelična užeta: jedno vu čno, a drugo noseće. Na trasi su bili projektovani i ugrađeni rešetkasti čelični stubovi sa raš č lanjenim temeljima (ukupno 8 stubova). Kapacitet ži čare je bio vrlo mali i bio je fiksan. Iznosio je 400 putnika/sat.

4

Page 6: Org. GRADSKO VIJEĆ cine-zt E GRADA SARAJEVA ,6 ć · proizašle iz ukupne dokumentacije u projektu ć im licima 4. Prijedlog buduć ih mjera i aktivnosti u projektu sa aspekta: —

Osnovne tehni čke karakteristike stare trebevi ćke žičare: — Visinska razlika izme đu stanica 576,6 m — Kosa udaljenost od donje do gornje stanice 2064,25 m — Prosječan uspon trase 27,92% — Broj stubova na trasi 8 —

Tip stubova: rešetkasta konstrukcija sa po 4 stope i 4 zasebna betonska temelja — Visina stubova od 8 do 24 m — Najveće rastojanje od tla 44 m — Radni kapacitet ži čare 400 put/h — Vrijeme vožnje kabine na trasi, od donje do gornje stanice 12,1 min — Brzina vožnje pri glavnom pogonu 2,84 m/s — Kapacitet prevoza kabine u jednom smjeru 100 kab/h — Razmak između kabine na trasi 108 m — Broj kabina na liniji 41 kom — Težina prazne kabine 310 kg — Težina pune kabine max 630 kg — Snaga pogonskog motora 125 KW — Snaga dizel agregata pri pomo ćnom pogonu 33 KW — Promjer nose ćeg užeta: ® 36 mm — Promjer vu čnog užeta: 24 mm — Prelazni most pred gornju stanicu dužine 21 m izra đen od čeli čne rešetkaste konstrukcije

Od 1959. do danas tehnologija projektovanja i izgradnja ži čara je napredovala, tako đer su usvojeni mnogi standardi i norme u cilju poboljšanja sigurnosti i održavanja tako da je, s obzirom na to i č injenicu da od stare ži čare nije ostalo ništa osim temelja stupova, potrebno novo projektovanje, prora čun i izrada svih mehani čkih i elektro komponenti ovog projekta.

1.2. Pregled prethodno poduzetih aktivnosti

Po pitanju izgradnje objekta Trebevi ćka ži čara, uprava Grada Sarajeva je do danas poduzela niz aktivnosti od kojih među važnije spadaju: (a) Izvršeno je deminiranje terena (certifikat i potvrda o det -niniranju su dobijeni 2004. godine);

(b) Urađena je Studija predizvodljivosti izgradnje trebevi ćke ži čare (Ekonomski institut Sarajevo, 2009. godine);

(c)Pokrenuta procedura Javne nabavke: Rušenje brdske stanice, (2016. godine);

(d) Dovršen je proces prenosa vlasništva sa JKP GRAS na Grad Sarajevo na 25 godina. Ovo je osnova za nastavak provo đenja projekta, osiguravaju ć i integralni pristup i omogućava form iranje javno-privatnog partnerstva, (2015. god ina)

(e) Riješeni su imovinsko pravni odnosi na trasi ži čare; (f) Dobijena je Urbanisti čka dozvola koju je izdala Opć ina Stari Grad; (g) Podnešen zahtjev Op ć ini Stari grad za izdavanje gra đevinske dozvole. Za građevinsku dozvolu potreban je glavni projekat. Dozvola će biti izdata nepotpuna sa mogu ćnošću dopune potrebnim dokumentima;

5

Page 7: Org. GRADSKO VIJEĆ cine-zt E GRADA SARAJEVA ,6 ć · proizašle iz ukupne dokumentacije u projektu ć im licima 4. Prijedlog buduć ih mjera i aktivnosti u projektu sa aspekta: —

(h) U toku su aktivnosti za izmjenu Idejnog projekta stanica.

Također, jedna od aktivnosti koja slijedi je i izrada Glavnog projekta, za šta je potrebno oko

dva mjeseca. U me đuvremenu potrebno je izvršiti preseljenje štamparije KJKP Gras iz postojećeg objekta.

U dokumentu Studija predizvodIjivosti izgradnje trebevi ćke žičare istraženi su društveno-ekonomski i tržišno-financijski aspekti projekta. Konstatovano je da postoji visoka društveno-ekonomska opravdanost projekta, dok je tržišno-financijska efikasnost nezadovoljavaju ća. lmajuć i to u vidu ključni nalaz studije je da Trebevi ćka ži čara ima sve potrebne elemente izvodIjivosti i da je treba realizirati kao javni projekt.

1.3. Korisnici žičare i prateći sadržaji

Procjenjuje se da će glavna grupa korisnika usluge vertikalnog transporta biti gra đani Sarajeva, potom građani iz drugih dijelova BiH i na kraju ostali turisti (uglavnom stranci sa noćenjem u Sarajevu), koji se odlu če da koriste usluge ugostiteljskih, sportskih, zabavnih i smještajnih objekata u rekreacionoj zoni Trebevi ć . Ukupan broj korisnika na godišnjoj osnovi procjenjuje se na cca 560 000 u prvoj godini rada, te pove ćanje na cca 800 000 u 20. godini rada. Najveći porast procijenjuje se da će imati kategorija korisnika „djeca u pratnji roditelja" (zbog brojnih odgovaraju ćih sportskih, rekreacionih i zabavnih aktivnosti za djecu) i stranih turista koji posje ćuju Sarajevo zbog instaliranih ugostiteljskih objekata u zoni brdske stanice i odgovaraju ćeg radnog vremena ži čare. Spektar aktivnosti koje je mogu će razvijati u zoni brdske stanice su sportsko-rekreativne (hodanje, biciklizam, planinarenje, dje čiji ljetni park), zimske aktivnosti (sanjkanje, skijaško trčanje), ugostiteljske i usluge smještaja (restorani, hoteli i planinarski domovi). Šira zona brdske stanice u Kantonu Sarajevo i okolno područje pod administrativnom upravom Grada Istočno Sarajevo se može pozicionirati kao regionalna sportsko-rekreacijska zona Trebevi

ć gdje je žičara prikladan, brz i udoban vid gradskog prevoza iz centra Sarajeva do lokacije. Područje odlikuje očuvana priroda i pogodno je za sport i rekreaciju gra đana Sarajeva, ali i područje za zabavno-rekreacione aktivnosti doma ć ih i stranih turista.

6

Page 8: Org. GRADSKO VIJEĆ cine-zt E GRADA SARAJEVA ,6 ć · proizašle iz ukupne dokumentacije u projektu ć im licima 4. Prijedlog buduć ih mjera i aktivnosti u projektu sa aspekta: —

DIO 2

Važeć i EU i BiH standardi iz oblasti vertikalnog transporta

Novi standardi iz oblasti vertikalnog transporta na podru čju evropske unije (EU) doneseni su u okviru DIREKTIVE 2000/9/EZ Evropskog parlamenta i Vije ća Evrope od 20.03.2000. koja se bavi žičarama za prevoz osoba.

Na osnovu potpisanog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP-u), u podru čju vertikalnog transporta za BiH ne postoji druga mogu ćnost osim potpunog uvo đenja Direktive o žičarama. Direktiva o ži čarama primjenjuje se u slu čaju gradnje novih ži čara, ili novoinstalirane sigurnosnih komponenti. Pored toga, BiH može proširiti podru čje primjene Direktive o ži čarama i na osnovne sigurnosne zahtjeve za postoje će ži čare. Postrojenja na koja se odnosi Direktiva o ži čarama su uspinjače, kabinske ži čare, gondole, ži čare sa sjedalicama i vučni liftovi. Postrojenje označava cijeli sistem postavljen na mjesto upotrebe, uključujuć i objekte za stanice, objekte duž linije kretanja i temelje. Omogućavanje konstruisanja i rada žičara u cijeloj BiH, a koji će zadovoljiti sigurnosne standarde je jedan od najvažnijih aspekata uvo đenja ove Direktive. Ovo se može posti ć i usklađivanjem zakona BiH sa zakonima EU u pogledu projektovanja, izrade i ocjenjivanja usklađenosti komponenata novih ži čara koje su namijenjene za prevoz osoba, omogu ćavajuć i njihov slobodan promet preko granice.

Kada se radi o postoje ć im žičarama, nije neophodno zahtijevati da se sve postoje će žičare usklade sa odredbama koje važe za nove ži čare. Ipak, odredbe ove direktive moraju se poštovati u slučajevima kada su postoje će žičare izmjenjene, a domaće zakonodavstvo zahtijeva da se te izmjene odobre. Posebno, o čekuje se da će se pravilnim provo đenjem Direktive o ži čarama smanjiti broj nesre ća koje su povezane sa instalacijama vertikalnog transporta.

Direktive propisuju da operator mora podnijeti zahtjev za dodjelu odobrenja tijelu za izdavanje odobrenja i

u fazi projektovanja i nakon ugradnje, kako bi se provjerilo da li je sistem pravilno ugrađen, te da li je sistem za nadzor odgovaraju ć i. Međunarodna iskustva zasnovana na strukturi troškova i koristi uvođenja Direktive o žičarama ukazuju na sljede će koristi za vlasnike objekata vertikalnog transporta:

(a) Žičare će biti sigurnije što će za krajnji rezultat imati ve ću reputaciju turisti čkih destinacija i centara.

(b) Smanjenje troškova kupovine postrojenja putem primjene zajedni čkih standarda EU, što znač i da izvoznici ne moraju da prilago đavaju opremu kako bi ona ispunila posebne domaće standarde. (c) Moguće je da dođe do pada troškova osiguranja postrojenja i lakšeg zaključ ivanja ugovora o osiguranju zbog toga što će na snazi biti zakonom regulisani sigurnosni zahtjevi.

7

Page 9: Org. GRADSKO VIJEĆ cine-zt E GRADA SARAJEVA ,6 ć · proizašle iz ukupne dokumentacije u projektu ć im licima 4. Prijedlog buduć ih mjera i aktivnosti u projektu sa aspekta: —

Bosna i Hercegovina je usvojila ukupno 25 standarda iz ove oblasti u periodu od 2005. do 2009. godine l. Ovi standardi su registrovani u Institutu za standardizaciju BiH kao standardi

koji se odnose na Direktivu o ži čarama. Standardi pokrivaju oblasti: čeli čna užad za ži čare (sigurnosni uslovi, skladištenje, ispitivanje, ), zatezni ure đaji, stezni ureclaji, ispitivanje žičara, kabine, itd.

Lista usvojenih standarda vezanih za Direktivu o ži čarama data je u prilogu.

1 http://www.bas.gov.ba/images/upload/direktive/2000 9 ec zicare dizainirane za prenos osoba.pdf

8

Page 10: Org. GRADSKO VIJEĆ cine-zt E GRADA SARAJEVA ,6 ć · proizašle iz ukupne dokumentacije u projektu ć im licima 4. Prijedlog buduć ih mjera i aktivnosti u projektu sa aspekta: —

DIO 3

Analiza mogu ćnosti ugradnje dijelova ži čare iz Grachena

3.1. Opšti podaci o dijelovima ži čare iz Grachena

Dijelovi ži čare iz Grachena koji su transportovani u BiH i odloženi u bazi u Butmiru su bili

u upotrebi kao dio integralne konstrukcije, na originalnoj lokaciji, do aprila 2011. godine. Eventualna ponovna ugradnja, upotreba i održavanje ovih dijelova, na nekoj drugoj lokaciji, morali bi biti u skladu sa švicarskitn normama.

Ovi standardi, između ostalog, propisuju i vremenske intervale inspekcije ži čara. Također, upute o korištenju konkretne ži čare (Grachen — Hannigalp) moraju biti striktno poštovane.

Tehni čke karakteristike:

— Dužina trase: 2323 m - Broj stubova: 13 - Brzina: 4,5 m/s - Jač ina motora: 370/470 kW - Položaj pogonskog postrojenja: dolinska stanica - Kapacitet: 1200 putnika/h

3.2. Analiza dostavljenih dijelova i sklopova

Demontirana ži čara iz Grachena č iji su dijelovi dopremljeni u Sarajevo korištena je u perodu od 29 godina. Prema zapisnicima koji su dostupni ži čara je uredno servisirana i solidno je održavana. Radi se o jednoužetnoj ži čari sa isklopivim hvataljkama, koja bi po svojoj snazi i kapacitetu formalno mogla zadovoljiti potrebe trebevi čke ži čare. Pošto je demontirana ži čara vrlo stara, dugo je eksploatisana i dugo je ležala rastavljena (oko 4 godine), postavlja se logič

no pitanje da li je opravdano da se kao takva temeljito rekonstruiše i stavi u novu eksploataciju od još 30 godina, ili je bolje rješenje da se kupi nova ži čara i montira na mjesto stare Trebevi čke ži čare.

Ponovno korištenje demontiranih dijelova ži čare iz Grachena nosi rizik za ulaganje u projekat, koji zbog toga može da bude neizvodiv, uzimaju ć i u obzir tehno-ekonomske posljedice ovog pristupa. Stvarno stanje demontirane opreme i cijene nabavke dijelova koji nedostaju i popravak, odnosno prepravka i prilagodba demontiranih dijelova može biti ta

čno određeno nakon izrade skupe studije, pri čemu se moraju uvažavati standardima propisana precizna ispitivanja (testiranja), provjere i certificiranje opreme.

Preliminarne informacije sakupljne od renomiranih proizvo đača ži čara (Leitner, Garaventa i Bartholet), dobijene kroz tri ponude za gradnju ži čare nisu obe ćavajuće u smislu njihove mogućnosti i želje da se ponovno koriste demontiranu opreina.

9

Page 11: Org. GRADSKO VIJEĆ cine-zt E GRADA SARAJEVA ,6 ć · proizašle iz ukupne dokumentacije u projektu ć im licima 4. Prijedlog buduć ih mjera i aktivnosti u projektu sa aspekta: —

Nakon pregleda predo čene dokumentaciju, kao i nakon uvida na licu mjesta, u kampu u Butmiru, 18.02.2016. godine, daje se stanje pojedinih elemenata demontirane ži čare.

3.2.1. Užad

Užad spadaju u najodgovornije dijelove ure đaja za vertikalni transport. Demontirano vu čno uže je namotano na koturu i zašti ćeno od oborina. Njegovo skladištenje podrazumijeva zaštitu od vlage i ne č istoća. Standardima je propisano da vu čna užad primjenjena za vertikalni transport imaju radni vijek do max. 18 godina. Budu ć i da se vu čno uže koristilo na žičari koja je u rad puštena 1984 godine, isključuje se mogu ćnost ponovne upotrebe demontiranog vu čnog užeta.

Kada su u pitanju zatezna užad, mogu ćnost njihove ponovne upotrebe tako đer podrazumijeva provjeru ovih užadi, te dobijanje odgovaraju ć ih atesta. Pored toga, ponovna upotreba bi bila moguća samo u slučaju da postoje ć i i prečnik i dužina užeta zadovolje prora čunski dobijene vrijednosti za zateznu užad novoprojektovane ži čare.

3.2.2. Koturovi i koturne baterije

Baterije koturova služe za ta čno vođenje i nošenje vučnog užeta duž trase, a njihov broj zavisi od veli č ine preloma vu čnog užeta. Na svakom koturu je ugra đen gumeni prsten koji služi za ravnomjerno vođenje amortizovanjem udara i vibracija.

Koturne baterije (oko 30 koturnih baterija s razli č itim brojem koturova u pojedinim baterijama) potrebno je zaštiti od uticaja UV-zra čenja i prašine. Zglobni spojevi se trebaju naknadno premazati i u neoptere ćenom stanju. Koturove i zglobove treba s vremena na vrijeme okrenuti. Uvidom u stanje na terenu, ove aktivnosti

nisu sprovodene na mjestu skladištenja koturova zadnje 4 godine.

Gumeni ulošci na svim koturovima na trasi i u stanicmaa imaju razli č ite znakove trošenja i potrebno je u cijelosti zamijeniti.

Sva tri ponuđača za gradnju nove trebevi ćke žičare (Leitner, Garaventa i Bartholet) u svojim ponudama, neovisno jedan od drugog, predložili su upotrebu novog čeličnog užeta prečnika 48 mm (dok je pre čnik demontiranog užeta 40 mm). Ova razlika u pre čnicima također može afektirati i mogu ćnost upotrebe dopremljenih koturova.

Pored funkcionalne veze s pre čnikom užeta, broj kao i dimenzije koturova i koturnih baterija zavise od konkretne trase ži čare, pri čemu je izvjesno da se broj dostavljenih koturova i baterija ne će poklapati s prora čunom koji se odnosi na novu trasu. Na osnovu svega navedenog, ali i č injenice da koturovi moraju biti atestirani i zadovoljavati nove standarde, ne preporučuje se njihova ponovna ugradnja.

3.2.3. Vješaljke (hvataljke) za kabine

Vezivanje kabine za uže je omogu ćeno odvojivim hvatačem (isklopivi mehanizam), koji se nalazi na gornjem kraju rama kabine. Ovi hvata č i imaju pokretnu čeljust što omogućava njihovo otvaranje i zatvaranje. U normalnom položaju hvata č ostaje zatvoren. Sila u hvata č u ostvaruje se sistemom paralelnih opruga.

10

Page 12: Org. GRADSKO VIJEĆ cine-zt E GRADA SARAJEVA ,6 ć · proizašle iz ukupne dokumentacije u projektu ć im licima 4. Prijedlog buduć ih mjera i aktivnosti u projektu sa aspekta: —

U okviru demontirane opreme nalaze se tri tipa vješaljki (prema podacima iz Izvještaja o demontiranoj opremi ži čare Grachen):

(a) 10 kratkih vješaljki sa Hannigalp ži čare (b) 35 dugih vješaljki koje se moraju skra ć ivati i modificirati (c) 24 duge vješaljke sa ve ć im ukrućenjem, koje se ne mogu skracivati.

Buduć i da se radi o tri tipa vješaljki, pri čemu se ve ć i dio vješaljki mora prepravljati te nanovo ispitivati i atestirati, što iziskuje odre đeno vrijeme i zna čajna finansijska sredstva, preporučuje se da se iste ne ugrađuju na novu ži čaru.

3.2.4. Kabine

Izlaskom na teren konstatovano je da se u Butmiru nalaze dvije vrste kabina koje su rashodovane sa dvije ži čare (Hannigalp i Seetalhorn). Radi se o šestosjedim kabinama s fiksnim sjedaljkama i vratima koja se automatski otvaraju i zatvaraju. Kabine su razli

č itog proizvođača i starosti:

a)De Giorgi kabine — 45 komada, radi se o starijim kabinama koje su prevazi đene i po izgledu i po funkcionalnosti, (vidjeti fotografije na CD-u u prilogu),

b) CWA Omega kabine — 24 komada.

Nova trebevi ćka ži čara bi također imala šestosjede, ali sa preklapaju ć im sjedaljkama, tako da bi se u kabine mogle lako unositi skije, sanke ili bicikl, kao i invalidska kolica. Nosač i kabina su pri čvrščeni za kabinu samo na dva rnjesta, dok novi propisi traže da nosač bude pri čvršen na 4 mjesta na kabini. Kabine s nosa č ima i kopčama su vitalni elementi svake ži č

are, a pošto se radi o vrlo starim kabinama i nedostacima koji su navedeni trebalo bi organizovati testiranje i ispitivanje i kabine i nosa ča kabine i hvataljke. Testiranje i prepravka ovih elemenata je vrlo skupo i vjerovatno rezultati ne bi zadovoljili današnje standarde koje preporučuje Evropska unija.

Eventualna ugradnja dostavljenih kabina na nekim drugim lokacijama u BiH takodjer bi u konačnici kao preduslov imala zadovoljavanja direktive EU o ži čarama, tako da njihovu konačnu upotrebu treba vidjeti u svjetlu nadopune kulturno-zabavno-rekreativnih sadržaja na

adekvatnim lokacijama u Sarajevu ili ostatku BiH.

Buduć i da bi koli č ina dodatnih radova, prepravki i usklađ ivanja te atestiranja vezanih za eventualnu ponovnu upotrebu CWA Omega kabina (kojih ina če ima nedovoljan broj — 24), iziskivala značajna finansijska sredstva, ne preporučuje se njihova ponovna ugradnja.

3.2.5. Stu bovi

Trasa je dio ži čare koji zavisi od topografskih uslova koji diktiraju broj i visinu stubova.

Vizuelnim pregledom dostavljenih stubova može se konstatovati da su isti u zadovoljavajućem stanju. Međutim, oni su 30-godišnjim radom bili podvrgnuti zamoru materijala. Nosa č i baterija valjaka i valjci bi se morali detaljno preispitati. Promjena trase žičare podrazumijeva novi prora čun svih komponenti.

Buduć i da nove konstrukcije ži čara podrazumijevaju upotrebu cilindri čnih stubova, ni jedan od tri ponuđača izgradnje nove ži čare (Leitner, Garaventa, Bartholet) nije uzeo u obzir ugradnju starih rešetkastih stubova.

11

Page 13: Org. GRADSKO VIJEĆ cine-zt E GRADA SARAJEVA ,6 ć · proizašle iz ukupne dokumentacije u projektu ć im licima 4. Prijedlog buduć ih mjera i aktivnosti u projektu sa aspekta: —

Temelji stubova stare ži čare ne mogu se upotrijebiti, ni kod donirane ni kod nove trebevi ćke ži čare, jer se radi o ras č lanjenim temeljima, tj svaki stub je imao četiri odvojena temelja, a kod nove ži čare će imati blok temelje, tj. jedan stub jedan blok temelj. Pored toga mala je vjerovatno ća da će se lokacija starih temelja bilo gdje poklapati sa temeljima nove ili demontirane ži čare.

Demontirana ži čara imala je čeličnorešetkaste stubove, a nova ži čara će vjerovatno imati cijevne pocin čane čelične stubove s glavama stubova prilago đenim jednoužetnim ži čarama sa isklopivim hvataljkama i glavama stubova prilago đenim za montažu koturnih baterija č ija je veli č ina i oblik prilago đena silama na svakom stubu pojedina čno. Svaki stub bilo koje ži čare mora biti raspoređen u skladu sa uzdužnim profilom trase i njegov dizajn rnora biti u skladu s proračunom o rasporedu stubova.

Vrlo je mala ili nikakva vjerovatnoća da se postoje ć i stubovi bez prepravki mogu direktno koristiti. Prepravka stubova u smislu smanjenja ili pove ćanja njihove visine ne dolazi u obzir, jer se radi o kompaktnoj konstrukciji koja ima odgovaraju ć i atest.

Isto tako, demontirana ži čara je višestruko starija od 10 godina, a stubovi su zašti ćeni metodom toplog cin čanja, a garancija za tu vrstu zaštite je deset godine, tako da je vrlo teško procjeniti koliki je trenutno stepen korozije odnosno koliko su upotrebljivi. Zbog svega navedenog, isključuje se mogu ćnost ponovne upotrebe dopremljenih stubova.

3.2.6. Mehanička oprema u pogonskoj i zateznoj stanici

Prethodna konstatacija u vezi površinske zaštite se odnosi i na mehani čku opremu u pogonskoj stanici, kao što su rampe za ubrzanje odnosno usporenje, rampe za skretanje kabina u garažu, razni to čkovi i lanci za kontrolisanje kretanja kabine kroz pogonsku i zateznu stanicu itd.

Ispitivanje funkcionalnosti i stepena upotrebljivosti svih ovih elemenata: stubova, mehani čke opreme na stubovima i pogonskoj i zateznoj stanici je skupo i komplikovano, da bi bilo potpuno pouzdano.

3.2.7. Sigurnosno signalni ure đaji

Sigurnosno signalni uređaji č ine skup detektora, sondi releja, zvu čnih i svjetlosnih signalnih uređaja, elektronskih mjernih ure đaja itd. povezanih me đusobno u svim stanica i stubovima na liniji koji služe da osiguraju siguran i stabilan rad ži čare. Bilo koja ve ća rekonstrukcija žičare podrazumjeva zamjenu svih ovih ure đaja novim modernijim i sigurnijim.

3.3. Zaklju čne preporuke u vezi mogu ćnosti ugradnje donirane opreme

Postrojenja se moraju projektovaati i graditi tako da je mogu će njihovo sigurno upravljanje uzimaju ć i u obzir vrstu postrojenja, prirodu i fizi čke karakteristike terena na kojem se ugrađuju, njihovu okolinu te atmosferske i meteorološke utjecaje, kao i mogu će objekte i prepreke smještene u blizini na zemlji ili u zraku.

Postrojenje, podsistemi i sve sigurnosne komponente postrojenja moraju se dimenzionisati, projektovati, graditi i konstruirati tako da uz zadovoljavaju ć i stepen sigurnosti mogu podnijeti sva optere ćenja u svim predvidivim uvjetima, uklju čujuć i ona koja

12

Page 14: Org. GRADSKO VIJEĆ cine-zt E GRADA SARAJEVA ,6 ć · proizašle iz ukupne dokumentacije u projektu ć im licima 4. Prijedlog buduć ih mjera i aktivnosti u projektu sa aspekta: —

se javljaju kada postrojenje ne radi, te uzimaju ć i u obzir posebno vanjske utjecaje, dinami čke uč inke i pojavu zamora, uz poštovanje priznatog najnovijeg tehni čkog razvoja, posebno u pogledu odabira materijala. Pojam sigurnosne komponente primjenjuje se ne samo na materijalne predmete ve ć i na nematerijalna sredstva kao što je programska podrška (softver).

U konkretnom slu čaju ugradnja korištenih dijelova je nemogu ća s obzirom na navedene č injene. Pored toga, postavlja se pitanje ko bi stajao iza kvaliteta eventualno ugra đene opreme? Hoće li neko od proizvođača ovakvih sredstava pristati i u kojem obimu da ugradi dijelove ove opreme? Za dobijanje upotrebne dozvole potrebna je sva dokumentacija u vezi konstrukcije: 'od željezare do kona čnog proizvoda', svi atesti i prora čuni, atesti o obu čenosti radnika koji su ovo radili i uređaja kojim je rađeno npr. zavarivanje. Kako to obezbjediti?

Žičare za č iju izgradnju je izdato odobrenje, ali kod kojih gradevinski radovi još nisu započeli ili koje su već u fazi izgradnje, moraju udovoljavati odredbama Direktive o žičarama, osim ako države č lanice ne odluče drukč ije navodeć i za to svoje razloge te ako je postignut jednako visok nivo sigurnosti. Odredbe Direktive moraju biti ispunjene u slu čaju rekonstrukcije postoje ć ih žičara ako nacionalno zakonodavstvo zahtijeva odobrenje za takve preinake2 .

U č lanu 11.4 Ugovora o donaciji je navedeno:

"Postrojenje ži čare koje je predmetom uklanjanja i demontaže smatra se u tehni čkom i finansijskom smislu potpuno amoritziranim. Kako je postrojenje koje je predmetom preuzimanja i uklanjanja nekompletno, a određeni sklopovi neupotrebljivi u tehni čkom i sigurnosnom smislu, primalac donacije zadržava pravo da sklopove i ure đaje po potrebi zamijeni i prilagodi tehni čkim i sigurnosnim propisima i zahtjevima bez traženja prethodne saglasnosti Donatora"

Isto tako, u č lanu 1V.11 je naglašeno da je primalac donacije '

"... upoznat s tim da žičara ne odgovara načelima relevantnih CEN normi". Kao vrlo odgovorne konstrukcije, ži čare su tokom svog rada pod strogim nadzorom

državnih službi. Uzroci ozbiljnih nesre ća mogu biti povezani s odabirom mjesta postavljanja, sa samim sistemom prevoza, objektima ili na č inom upravljanja radom sistema i njegovog održavanja. Time se naglašava potreba da se ži čare promatraju kao cjelina, kako bi se ocijenio nivo njihove sigurnosti.

Pored svega ve ć navedenog, operativni troškovi i troškovi održavanja u slu čaju upotrebe korištenih dijelova su ve ć i nego u slučaju gradnje nove ži čare, pri čemu glavna inspekcija treba biti obavljena češće (svake 3 godine), umjesto svakih 6-7 godina. Za rad inspekcija će biti potrebno razlikovati stare dijelove od novih, pri čemu ritam inspekcija ne bi bio isti. Kod novih žičara razmjena informacija sistema i kontrolne jedinice je optimalna, nadzor

nad greškama je vrlo precizan. Investicija u novu ži čaru je garancija sigurnosti i pouzdanih operativnih troškova.

Samo one sigurnosne komponente ili podsistemi postrojenja koji su u skladu s nacionalnim standardom kojim se prenosi uskla đena norma č ija je referenca objavljena u

2 Na primjer, prema francuskim standardima ponovna upotreba materijala nije mogu ća jer je u skladu sa č lanom 17. naloga od 7. augusta 2009 - "Generalne ta čke za korištenje i ponovno korištenje

sigurnosnih komponenti". "1. — Osim kada se kontrolni servis slaže, samo sigurnosne komponente dizajnirane nakon 17. maja 1989. mogu biti vra ćene. Dijelovi ži čare iz Grachena su iz 1981. godine i prema ovom zakonu ponovna ugradnja ne bi bila mogu ća.

13

Page 15: Org. GRADSKO VIJEĆ cine-zt E GRADA SARAJEVA ,6 ć · proizašle iz ukupne dokumentacije u projektu ć im licima 4. Prijedlog buduć ih mjera i aktivnosti u projektu sa aspekta: —

Službenom listu Europskih zajednica, smatraju se sukladnim odgovaraju ć im osnovnim zahtjevima Direktive o ži čarama, bez potrebe za posebnim obrazloženjem. Sigurnosne komponente trebale bi nositi oznaku CE koju stavlja bilo proizvo đač ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnom adresom u Zajednici. Oznaka CE zna č i da je sigurnosna komponenta u skladu s odredbama Direktive o ži čarama i s odredbama drugih primjenjivih Direktiva Zajednice o oznaci CE.

Opcija ponovne upotrebe demontirane opreme ima vrlo slabe šanse da se implementira, tu je uvijek upitnik koji se odnosi na tehni čku i komercijalnu izvodljivost takvog projekta. Pored toga, neizbježni su i psihološki efekti, tj. negativna percepcija stanovništva i turista u vezi ponovne upotrebe više od 30 godina stare opreme.

Pored neusaglašenost s novim standardima, od dijelova demontirane ži čare treba odustati jer im je istekao radni vijek (30 godina), oprema je zastarjela i istrošena dugotrajnom eksploatacijom, a trebala bi nakon rekonstrukcije da traje još 30 godina. Ovo bi bilo neprihvatIjivo i skupo, a izazivala bi i nelagodu kod korisnika zbog saznanja o njenoj starosti. Osim toga, ni jedan renomirani proizvo đač u Evropi ne će pristati da rekonstriuiše staru opremu, posebno ako nije njegov proizvod, kao što je u našem slu čaju, nego će samo prihvatiti da izgradi kompletno novu ži čaru vlastite proizvodnje.

Demontirani dijelovi ži čare su proizvedeni po tada važe č im Švajcarskim standardima, koji ni tada nisu bili usaglašeni sa ostalim standardima koji su se koristili u Evropi. Pošto BiH teži ulasku u EU, o čekuje se da i trebevi čka žičara bude urađena po tim preporukama, a to je moguće samo uz igradnju nove ži čare.

14

Page 16: Org. GRADSKO VIJEĆ cine-zt E GRADA SARAJEVA ,6 ć · proizašle iz ukupne dokumentacije u projektu ć im licima 4. Prijedlog buduć ih mjera i aktivnosti u projektu sa aspekta: —

DIO 4

Smjernice za dalje aktivnosti

4.1. Gradnja nove ži čare

Grad Sarajevo treba da pristupi gradnji nove žičare. Na osnovu do sada urađenih aktivnosti, Grad Sarajevo ima institucionalno-pravnu osnovu za pokretanje investicije za izgradnju objekta Trebevi ćka ži čara, za poduzimanje potrebnih radnji za osiguranje izvora financiranja i vođenje investicije do njenog okon čanja, te mogu ćnosti da organizira javno poduze će za eksploataciju izgrađenog objekata.

lzgradnja nove ži čare predvi đa i odgovaraju ća ulaganja u javnu infrastrukturu i sportsko-rekreativne, ugostiteljske i smještajne kapacitete u zoni planinske stanice trebevi

ćke žičare. Integralni pristup u razvoju šire zone planinske stanice sa sportskim, rekreativnim, ugostiteljskim, zabavnim i smještajnim objektima i uslugama predstavlja ideju koja može pozicionirati Trebevi ć kao regionalnu turisti čku atrakciju.

Pri odabiru najboljeg ponuđača trba voditi ra čuna da proizvo đač ži čare treba da napravi i glavni projekat i bude i nosilac izgradnje ži čare. Isporu č ilac bi ra čunski ili testiranjem ži čare morao dokazati ispravnost izbora svih vitalnih elemenata ži čare. Prilikom izgradnje morao bi dati instruktore za naše radnike koji će kasnije rukovati ži čarom.

Idejni projekat je predvidio da se izgradi vrlo skromna pogonska i zatezna stanica. Zapravo je samo ogradio ve ć postojeću pogonsku i zateznu stanicu donirane ži čare. Preporu č

ljivo je da se u glavnom projektu obrati posebna pažnja da donja i gornja stanica budu arhitektonski vrlo reprezentativne i da imaju minimum pomo ćnih objekata i sadržaja koji su neophodni korisnicima č iji broj će kontinulano rasti.

4.2. Model upravljanja

Uzimajući u obzir podijeljene nadležnosti Kantona Sarajevo (FBiH) i Grada Sarajevo (FBiH), Opć ine Stari Grad (FBiH), Grad Isto čno Sarajevo (RS), Opštine Isto čni Satri Grad (RS), te č

injenice da se objekti i aktivnosti nalaze u oba entiteta, prije nego što se krene dalje u realizaciju projekta, preporu čuje se izrada dokumenta Master Plan-Poslovni plan Trebevi ć , koji bi pokrivao šire podru čje Trebevića a koji treba biti podržan od strane svih navedenih aktera, osiguravaju ć i na taj nač in zajedni čki pristup svih aktera pitanjima zaštite okoline, razvoja i ekonomske valorizacije planine Trebevi ć . To će biti osnova za formiranje javno-privatnog partnerstva, gdje će Grad Sarajevo biti glavni javni partner.

Kanton Sarajevo i Grad Isto čno Sarajevo treba da obezbijede Icomunalije i javnu infrastrukturu i infrastrukturni servis. Opština Stari Grad i Isto čni Stari Grad trebaju izgraditi pješačke staze, a Kantonalna javna institucija "Zašti ćeno područje Kantona Sarajevo") treba

15

Page 17: Org. GRADSKO VIJEĆ cine-zt E GRADA SARAJEVA ,6 ć · proizašle iz ukupne dokumentacije u projektu ć im licima 4. Prijedlog buduć ih mjera i aktivnosti u projektu sa aspekta: —

da obezbijedi opremu za parkove i održavanje šetališta u široj zoni brdske stanice pod administrativnim upravljanjem Kantona Sarajevo. Istu vrstu i nivo usluga treba osigurati od strane institucija i javnih komunalnih preduze ća u Gradu Isto čno Sarajevo na teritoriju pod administrativnim upravljanjem Grada Isto čno Sarajevo. Sve bi trebalo biti regulisano sporazumom između javnih aktera koji će biti osnova za parcijalne ugovore javno-privatnog partnerstva u okviru cjelokupnog projekta.

Tržišni rizici su izraženi u podru čju tražnje za uslugama prevoza ži čarom. Rizici tražnje su najveć im dijelom uvjetovani kvalitetom i strukturom ponude turisti čkih sadržaja na Trebeviću. Za izgradnju nove ži čare ne predvi đa se u češće privatnih investitora, a fi n an si ran j e bi trebalo biti kroz budžet Grada Sarajeva (podržan od strane Kantona Sarajevo i Općine Stari Grad), kao i djelimi čno financiranje iz kredita (multilateralnih financijskih institucija), te eventualnih donacija.

16

Page 18: Org. GRADSKO VIJEĆ cine-zt E GRADA SARAJEVA ,6 ć · proizašle iz ukupne dokumentacije u projektu ć im licima 4. Prijedlog buduć ih mjera i aktivnosti u projektu sa aspekta: —

DIO 5

Prilozi

Prilog 5.1. Lista razmatrane dokumentacije

1. Studija predizvodljivosti izgradnje trebevi ćke ži čare, Ekonomski institut Sarajevo, 2009. 2. Ugovor o donaciji, (Sarajevo, 19.08.2011.)

3. Izvještaj o demontiranom materijalu ži čre Grachen — pregled demontiranog materijala u Raronu na dan 14.09.2011.

4.Evaluacija tri ponude (Leitner, Garaventa i Bartholet) za izgradnju nove ži

čare (28.08.2014.)

5. Odluka o realizaciji projekta 'Revitalizacija Trebevi ćke ži čare', Sarajevo, 29.01.2014. 6. Analiza izgradnje trebevi ćke ži čare za tri varijante konstrukcije ži čare, CEDES, 2014.

Prilog 5.2: Lista EU standarda iz oblasti ži čara za prevoz ljudi koje je usvojila BiH 1. BAS EN 12385-8:2005: Čelična ži čana užad - Sigurnost - Dio 8: Pletena vu čna i nosivo-vučna užad za ži čare namijenjene prevozu Ijudi

2. BAS EN 12385-9:2005: Čelična žičana užad Sigurnost - Dio 9: Nosiva užad za namotavanje sa fiksnim dobošem za ži čare namijenjene prevozu Ijudi

3. BAS EN 12397:2008: Sigurnosni zahtjevi za ži čare za prevoz osoba - Pogonska uputstva 4. BAS EN 12927-1:2008: Sigurnosni zahtjevi za ži čare za prevoz osoba - Užad - Dio 1: Kriterij za izbor užadi i pričvršć ivanje krajeva užeta 5. BAS EN 12927-2:2008: Sigurnosni zahtjevi za ži čare za prevoz osoba - Užad - Dio 2: Koeficijenti sigurnosti

6. BAS EN 1 2927-3:2008: Sigurnosni zahtjevi za ži ćare za prevoz osoba - Užad - Dio 3: Uzdužno upletanje 6-pramenih vu čno noseć ih i vučnih užadi 7. BAS EN 12927-4:2008: Sigurnosni zahtjevi za ži čare za prevoz osoba - Užad - Dio 4: Pričvršć ivanje krajeva užadi

8. BAS EN 1 2927-5:2008: Sigurnosni zahtjevi za ži čare za prevoz osoba - Užad - Dio 5: Skladištenje, prevoz, ugradnja i zatezanje

9. BAS EN 12927-6:2008: Sigurnosni zahtjevi za ži čare za prevoz osoba - Užad - Dio 6: Kriteriji za zamjenu

10. BAS EN 12927-7:2008: Sigurnosni zahtjevi za ži čare za prevoz osoba - Užad - Dio 7: Inspekcija, popravka i održavanje

17

Page 19: Org. GRADSKO VIJEĆ cine-zt E GRADA SARAJEVA ,6 ć · proizašle iz ukupne dokumentacije u projektu ć im licima 4. Prijedlog buduć ih mjera i aktivnosti u projektu sa aspekta: —

11. BAS EN 12927-8:2008: Sigurnosni zahtjevi za ži čare za prevoz osoba - Užad - Dio 8: Magnetsko ispitivanje užeta (MRT)

12.BAS EN 12929-1:2008: Sigurnosni zahtjevi za ži čare za prevoz osoba - Op ć i zahtjevi - Dio 1: Zahtjevi za sva postrojenja

13.BAS EN 12929-2:2008: Sigurnosni zahtjevi za ži čare za prevoz osoba - Op ć i zahtjevi - Dio 2: Dopunjeni zahtjevi za dvoužne ži čare sa viseć im kabinama bez ko čnice na nosivome užetu

14.BAS EN 12930:2008: Sigurnosni zahtjevi za ži čare za prevoz osoba - Prora čuni 15.BAS EN 13107:2008: Sigurnosni zahtjevi za ži čare za prevoz osoba - Gra đevinski radovi 16.BAS EN 13223:2008: Sigurnosni zahtjevi za ži čare za prevoz osoba - Pogonski sistemi i druga mehani čka oprema

17.BAS EN 13243/Corl :2008: Sigurnosni zahtjevi za ži čare za prevoz osoba - Elektri čna oprema koja nije namijenjena za pogonske sisteme 18.BAS EN 13243:2008: Sigurnosni zahtjevi za ži čare za prevoz osoba - Elektri čna oprema koja nije namijenjena za pogonske sisteme

19.BAS EN 13796-1/Corl :2009: Sigurnosni zahtjevi za ži čare za prevoz osoba — Vozila — Dio 1: Stezni ure đaji, vozna kolica, kočnice u vozilu, kabine, sjedišta, vagoni, vozila za održavanje, vu čni uređaji 20. BAS EN 13796-1:2008: Sigurnosni zahtjevi za ži čare za prevoz osoba - Vozila - Dio 1: Stezni uređaji, vozna kolica, ko čnice u vozilu, kabine, sjedišta, vagoni, vozila za

održavanje, vu čni uređaji 21. BAS EN 13796-2:2008: Sigurnosni zahtjevi za ži čare za prevoz osoba - Vozila

- Dio 2: Ispitivanje steznog uređaja na proklizavanje 22. BAS EN 13796-3:2008: Sigurnosni zahtjevi za ži čare za prevoz osoba - Vozila - Dio 3: lspitivanje na zamor

23. BAS EN 1709:2008: Sigurnosni zahtjevi za ži čare za prevoz osoba - Pregledi prije preuzimanja, održavanja, pregledi u toku upotrebe i provjere

24. BAS EN 1908:2008: Sigurnosni zahtjevi za ži čare za prevoz osoba - Zatezni ure đaji 25. BAS EN 1909:2008: Sigurnosni zahtjevi za ži čare za prevoz osoba - 1skrcavanje i spašavanje

18