Okolišne karakteristike proizvodnje i korištenja bioplina

Supported by

Okolišne karakteristike Okolišne karakteristike proizvodnje i korištenja bioplinaproizvodnje i korištenja bioplina

Contract NContract No. o. IEE/09/848 SI2.558364IEE/09/848 SI2.558364 || P Project duration 01/05/2010 – 31/10/2012 roject duration 01/05/2010 – 31/10/2012

Sustainable Biogas Market Development in Sustainable Biogas Market Development in Central and Eastern EuropeCentral and Eastern Europe

Contract No. IEE/09/848 SI2.558364 | Project duration 01/05/2010 – 31/10/2012

Sadržaj

1. Strateški dokumenti/RH regulativa/Međunarodni pravni propisi

2. Pozitivni i negativni utjecaji na okoliš

3. Smjernice vezano uz utjecaj na okoliš


Strateški dokumenti

• Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) i Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02)

• Energetski sektor određen je kao jedan od primarnih sektora u koji je potrebno uvrstiti zahtjeve zaštite okoliša kao sastavni dio strategije i politike razvoja, a posebno u slučaju izgradnje novih energetskih objekata

• Ciljevi zaštite okoliša za energetski sektor uključuju sljedeće:– Promjena tehnologije radi proizvodnje energije i energenata na način koji će biti

prihvatljiv za okoliš…

• Strategijom je naglašeno da se pri ostvarivanju ciljeva razvoja energetike, posebna pažnja treba posvetiti vrednovanju energetske učinkovitosti i razvoju novih i obnovljivih izvora.



• Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08)

• Energetika prepoznata kao jedan od sektora koji ima značajan utjecaj na biološku i krajobraznu raznolikost

• Potreba uvođenja obnovljivih izvora energije koji ne proizvode stakleničke plinove. Međutim, kontroverzna pitanja pojavljuju se i oko utjecaja obnovljivih izvora energije na biološku raznolikost

• Strateške smjernice: Gospodarenje i upravljanje u energetskom sektoru temeljiti na načelima očuvanja sastavnica biološke i krajobrazne raznolikosti s posebnim naglaskom na zaštićena područja, područje ekološke mreže i buduća NATURA 2000 područja



• Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) i Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (NN 85/07, 126/10, 31/11)

• Uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom - postrojenja za predobradu, odvajanje sekundarnih sirovina i recikliranje, kompostiranje, termičku obradu otpada, korištenje bioplina za proizvodnju energije, itd.

• Smanjenje udjela biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalište – 2020. godine na 35% udjela iz 1997. godine


RH regulativa

• Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07)• Instrumenti zaštite okoliša:

– Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš– Procjena utjecaja zahvata na okoliš (PUO)– Prostorni planovi …

• Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08) • Strateška procjena se obvezno provodi za:

– Plan i program, isključujući njihove izmjene i/ili dopune, koji se donosi na državnoj i područnoj (regionalnoj) razini iz područja: poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva, prometa, telekomunikacija, turizma, gospodarenja otpadom i gospodarenja vodama

– Za prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba, isključujući njihove izmjene i/ili dopune• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09)• Definirani zahvati za koje se provodi procjena utjecaja zahvata na okoliš

– Postrojenja za proizvodnju električne energije, pare i vruće vode snage veće od 10 MWel – MZOPUG provodi ocjenu o potrebi izrade PUO


RH regulativa

• Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08)• Uređuje Ocjenu prihvatljivosti plana, programa ili zahvata za ekološku mrežu• Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07)• Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN

118/09)• Ocjena je obvezna za plan, program i za zahvat koji sam ili s drugim planovima, programima

ili zahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže


Međunarodni pravni propisi

• Od međunarodnih pravnih propisa relevantnih za korištenje bioplina, a kojih je RH stranka, potrebno je istaknuti sljedeće:

– Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Rio de Janeiro 1992.) (NN-MU 02/96)

– Kyoto protokol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Kyoto 1999.) (NN-MU 05/07)


Anaerobna digestija (AD)

• Sirovina:– Komunalni, industrijski organski otpad – Stajski gnoj– Otpadne vode iz industrije – Ostaci iz ratarstva – Otpadni mulj – Energetski usjevi


Utjecaj na okoliš

• Klimatske promjene – smanjivanje emisije stakleničkih plinova– Emisije CO2 iz termoelektrana u RH – 0,78 kg/kWh– Hrvatska je ratificirala Kyotski protokol i time preuzela obvezu smanjenja emisija

stakleničkih plinova za 5% u razdoblju od 2008. do 2012. godine u odnosu na razinu emisija iz bazne godine

– Cilj Europske unije je smanjenje emisija u odnosu na 1990. godinu za 20%, odnosno 30% ako određene obveze prihvate ostale države (posebice Kina, Indija, Brazil) u 2020. godine

• Smanjenje emisija SO2, NOx, čestica– Emisije SO2 iz termoelektrana u RH – 4,82 g/kWh– Emisije NOx iz termoelektrana u RH – 1,36 g/kWh


Utjecaj na okoliš – iskorištavanje stajskog gnoja

• Smanjivanje emisija stakleničkih plinova• Zamjena korištenja fosilnih goriva za proizvodnju toplinske i električne energije• Smanjivanje emisija CH4 u upravljanju stajskim gnojem

– Mliječne krave 6 kg/grlo godišnje– Ostala goveda 4 kg/grlo godišnje– Svinje 4 kg/životinja godišnje– Perad 0,012 kg/životinja godišnje– Potencijal globalnog zagrijavanje (GWP) – 23

• Smanjenje korištenja mineralnih gnojiva– Tretirani stajski gnoj - 20% učinkovitije iskorištavanje N– Proizvodnja mineralnih gnojiva – 3.3 kgCO2/kgN (Davis J. i C. Haglund, 1999.)

• Emisija N2O – velika nesigurnost– GWP – 310

• Kodigestije s energetskim usjevima – prenamjena zemljišta, korištenje umjetnih gnojiva i dr.



• Digestat predstavlja vrijedno gnojivo, bogato N, P, K i mikro-nutrijentima– Bolja gojidbena svojstva u odnosu na netretirani stajski gnoj – Niži C/N odnos – bolji u kratkoročnom učinku dušikove gnojidbe


• Smanjenje volumena otpada i troškova zbrinjavanja – stajski gnoj– Iskorištavanje organskog dijela– Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08) – nakon perioda

prilagodbe u trajanju od četiri godine (dopuštena primjena 210 kg N/ha godišnje) ograničava se primjena na 170 kg N/ha godišnje

– Članak 11. Ukoliko se gnojidba stajskim gnojem ne može provesti prema Pravilniku zbog nedovoljnih poljoprivrednih površina, poljoprivredno gospodarstvo mora višak stajskog gnoja zbrinut bilo gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika na temelju ugovora, preradom stajskog gnoja u bioplin, kompost, supstrat ili zbrinjavanjem stajskog gnoja na druge načine.

• Digestat - korištenje na vlastitim površinama, prodaja gnojiva




• Reducira se nastanak neugodnih mirisa u usporedbi s primjenom svježeg stajskog gnoja

– Miris amonijaka nestaje nekoliko sati nakon primjene

• Povećava se veterinarska sigurnost – Anaerobna digestija (AD) onesposobljava bakterije, parazite te smanjuje klijavost sjemena korova


Utjecaj na okoliš – biorazgradivi otpad

• Proizvodnja bioplina iz otpada • Organski otpad iz prehrambeno-prerađivačke industrije, organska frakcija mulja nastala

pročišćavanjem otpadnih voda, organski otpad iz kućanstava i ugostiteljske djelatnosti, odlagališta otpada (deponijski plin)

• Smanjenje volumena otpada i troškova zbrinjavanja• Smanjenje biorazgradivog otpada koji se odlaže na odlagališta• Pravilnik o načinu postupanja s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu

ljudi (NN 87/09) – Dodatak VI


Utjecaj na okoliš

• Korištenje energetskih usjeva• Kukuruzna, travnata silaža i sl. – zauzeće poljoprivrednih površina• Direktna, indirektna prenamjena zemljišta – emisije stakleničkih plinova• Korištenje umjetnih gnojiva, pesticida• Utjecaj na cijene hrane


• Digestat

Utjecaj na okoliš

Ukupni digestatUkupni digestat

Poljoprivredno Poljoprivredno zemljištezemljište

SeparacijaSeparacijatekuće-krutotekuće-kruto

Kruta frakcijaKruta frakcija


KompostiranjeKompostiranje

SušenjeSušenje

Tekuća frakcijaTekuća frakcija


RecirkulacijaRecirkulacija

Membranske Membranske tehnologijetehnologije

Ispuštanje u Ispuštanje u kanalizacijukanalizaciju


Utjecaj na okoliš

• Kompostiranje, medij za uzgoj biljaka, projekti regeneracije zemljišta, građevinski materijal, sušenje i peletiranje (kruto gorivo ili gnojivo)


Utjecaj na okoliš

• Otpad• Građevinski otpad, komunalni otpad, strojna, transformatorska ulja• Onečišćeni digestat• Nužno odvojeno prikupljanje i zbrinjavanje prema Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN

23/07, 111/07)


Utjecaj na okoliš

• Mirisi– Sirovina– Digestat

• H2S, amonijak, amini, hlapljive organske kiseline, reducirani sumporni spojevi • Zatvorena skladišta digestata, zatvorene cisterne za transport, plitko injektiranje

umjesto raspršivanja– Udaljenost od naseljenih područja


Utjecaj na okoliš

• Otpadne vode• Sanitarne, oborinske vode, tekuća frakcija digestata i sl.• Pri ispuštanju u površinske vode odnosno sustave javne odvodnje otpadnih voda moraju

zadovoljavati vrijednosti propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08)


Utjecaj na okoliš

• Buka• Rad postrojenje, manipulacija sirovinom• Najviše dopuštene imisije buke definirane su Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama

buke u sredinama u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)


Utjecaj na okoliš

• Transport (sirovine, digestata)– Utjecaj na promet– Emisije u zrak pri transportu– Fugitivne emisije – Emisije buke


Utjecaj na okoliš

• Utjecaj na staništa i floru• Utjecaj na NEM• Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te

o mjerama za održavanje stanišnih tipova (NN 7/06, 119/09)• Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09)• Vizualni utjecaj / utjecaj na krajobraz

– Postrojenje– Pristupni putovi, distribucijska mreža i sl.– U poljoprivrednom području


Utjecaj na okoliš - biometan

• Korištenje biometana u transportu - biogoriva• Direktiva 2009/28/EZ o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (RES Directive) • Definira kriterije održivosti za biogoriva koji moraju biti ispunjeni u svrhu zadovoljavanja

postavljenih ciljeva:– Uštede emisije stakleničkih plinova – Sirovina ne smije biti uzgojena na zemljištu visoke biološke raznolikosti– Sirovina ne smije biti uzgojena na zemljištu s velikim zalihama ugljika– Sirovina ne smije biti uzgojena na tresetištu, osim ako se ne podastru dokazi da za

potrebe uzgoja te sirovine nije provedeno isušivanje prethodno neisušena tla– Poljoprivredne sirovine proizvedene u EU i iskorištene za proizvodnju biogoriva moraju

biti dobivene u skladu s minimalnim zahtjevima za dobre poljoprivredne i ekološke uvjete

• Preuzeto Pravilnikom o uvjetima višestruke sukladnosti u poljoprivredi (NN 10/10)


Utjecaj na okoliš

• Prema Direktivi Europska komisija se obvezala posebnu pozornost posvetiti:– Indirektnim utjecajima na prenamjenu zemljišta– Utjecaju europske politike vezane uz biogoriva na cijene hrane– Provedbi konvencija Međunarodne organizacije rada u državama u kojima se proizvode

biogoriva korištena u EU• Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/09, 45/10, 26/11)

– Implementacija kriterija održivosti


Smjernice

• Adekvatan izbor lokacije– Udaljenost od naseljenih područja (mirisi, buka)

• Uklapanje sustava u okoliš – smanjivanje vizualnog utjecaja• Iskorištavanje u kogeneracijskim sustavima• Iskorištavanje digestata

– Gnojivo i dr.• Odgovarajuće zbrinjavanje digestata u slučaju da sadrži štetne tvari• Održiva proizvodnja bioplina

– Korištenje otpada i ostataka– Utjecaj na prenamjenu zemljišta – direktan, indirektan– Utjecaj na proizvodnju i cijenu hrane– Nužnost integracije s proizvodnjom hrane, krme i drugih proizvoda

• Osnivanje kooperativa• Uključivanje javnosti

– Lokalna zajednica i sl.


KoordinatorKoordinator::

Energetski institut Hrvoje PožarSavska cesta 163Zagreb, Hrvatskawww.eihp.hrFax: +385 1 6040 599

KontaktKontakt:: Ana Kojaković [email protected]: +385 1 6326 135

Biljana Kulišić[email protected]: +385 1 6326 169

Web stranica projektaWeb stranica projekta::www.biogasin.org

Partneri na projektuPartneri na projektu::

• WIP Renewable Energies (WIP), Germany

• European Biogas Association (EBA),

Belgium

• Fraunhofer (IWES), Germany

• Centre for Renewable Energy Sources

and Savings (CRES), Greece

• Czech Biogas Association (CzBA),

Czech Republic

• EKODOMA, Latvia

• Energoproekt, JSC (ENPRO), Bulgaria

• Razvojna agencija Sinergija, Slovenia

• Trinergy Grup (TG), Romania

Partneri i kontaktiPartneri i kontakti

Okolišne karakteristike proizvodnje i korištenja bioplina

Documents

Transcript of Okolišne karakteristike proizvodnje i korištenja bioplina