Franjo Prot

NICOLAS DALLY - ŽIVOT I DJELO(1795-1862)

Dally, Nicolas, rođen u Pompignyju (Meuse) 1795. godine, sin je inženjerijskogapukovnika, vojnika Republike. Vojna je karijera obilježila njegovu mladost. Kao imnogi drugi njegova vremena, uvučen je u carske ratove. Kao pobočnik 15. Zmajeveregimente Napoleonove armade u studenom 1812. biva zarobljen pri povlačenju uborbama kod Berezine, a vratio se u Francusku tek nakon dvogodišnjegzarobljeničkog "odmora" u Petrogradu (St. Petersburgu). Dogovor o vraćanju u vojnekrugove po povratku 1817, nagnao ga je na bijeg, pa se smjestio u Belgiji.

Okolnost da je bio sin vojnika ublažuje ratničke strasti mladog Dallyja, a vlastitaiskustva tijekom vojničke karijere sačuvat će čak malo simpatija za vojničkuposlušnost, nazvanu stegom. Njegovi kasniji radovi pokazuju da je već tadaproučavao tjelesne i duhovne deformacije koje nastaju kao posljedice jednoličnihvojničkih vježbi.

Stigavši u Bruxelles, prihvatio se znanstvenog usavršavanja i istraživanja, osobitou području medicine. Utemeljio je školu po uzoru na onu u Parizu, koja, nažalost,nije donijela očekivano blagostanje, a ni zadovoljstvo.

Već u to vrijeme objavljuje rad "Opis parnoga stroja", koji postaje preteča spisa "Oisparavanju (pari)" (Bruxelles, 1833) kao i rada o velikim prometnim putovimastarog vijeka.

Na osnovi Nodierove "Povijesti riječi i pisanja" piše "Lingvistiku ili Mehanizamformiranja jezika" (Bruxelles, 1833).

Godine 1836. prihvatio se "Fiziologije" iopsežnog rada o običajima i uporabikostima naroda Azije, koji rad 1843.objavljuje Wahler u Bruxellesu.

Vrativši se u Francusku, kao članGeografskog društva bavi se geografskimistraživanjima. Zemljopisna je obilježjasmatrao važnima i presudnima prioblikovanju kulturnih različitosti.Etnologija i lingvistika su, prema njegovumišljenju, samo posebni dijelovi ljudskepovijesti i filozofije. Ne razdvajajući duh odtijela, proširivao je svoje medicinskespoznaje. Imajući neprekidno na umusklad duha i tijela, pozabavio se posebicedinamizmom i pokretima koji supredstavljeni jednostvnim nazivomgimnastika Drži brojna predavanja irasprave na tu temu.

Godine 1846. osnovao je s Triatom uParizu veliku vježbaonicu, kasnijerazrušenu pri gradnji ulice Franje 1.Godine1848. predložio je Republici programtjelesnog odgoja, koji je uz neke izmjene iprihvaćen.

Nesebnično skrbi i podiže djecu, od kojihjedan postaje viši časnik, a drugi M. Eugen

CJNl!SIOLOGIF.

SCIENCE DU MOUYEMENT

I.llw.\lltlr. r.rm:ru.u.E DES sCIf.NGE~

n••.•_·_·~·u.

IR:S7.

Slika 1: Preslika naslovne stranice knjige NDaily ja, "CINESIOLOGIE OU SCIENCE DU

MOUVEMENT dans ses reports avec l'education,l'hygiene et la therapy, etudrs historiques

theorigques et pratiques" u izdanju Središnjeznanstvene knjižnice iz 1857. godine

13

Dally (1833-1887) svojom je doktorskom disertacijom obranio i razvio očevu ideju oterapijskom djelovanju funkcionalnoga kretanja. Nastavljajući u duhu očeva djela,postaje pomoćni tajnik Antropološkog društva te predstojnik katedre za etnologiju iprofesor na l'Ecole d'anthropologie.

Nicolas Daily tipičan je čovjek svog vremena. vSvjetski putnik, znatiželjan, željanupoznavanja osobitosti svijeta u kojem živi. Clanstvo i djelovanje u Pariškomzemljopisnom društvu pokazuje temeljno opredjeljenje za holističko promatranjecivilizacijskih tekovina s uvažavanjem svih osobitosti. Središnja tema njegovihinteresa jest uloga kretanja i tjelovježbe u edukaciji, higijeni i terapiji Javnimistupima, u vidu predavanja i publiciranih djela, promiče svoje ideje.

Konačno. pet godina prije smrti, N. DaUy svoj stvaralački opus završava djelom"CINESIOLOGIE OU SCIENCE DU MOUVEMENT. dans ses reports avec l'education,l'hygićne et la therapy, etudes historiques thćoriques et pratiques" u izdanjuSredišnje znanstvene knjižnice iz 1857. godine (slika 1). Ovo monumentalno djeloobuhvaća 823 stranice teksta kojima su pridruženi predgovor i slikovni prikazi. Uovom djelu autor ujedinjuje europske i izvaneuropske dosege te izlaže svojepoglede, ističući ulogu i važnost kretanja u unapređenju sposobnosti, oblikovanjuosobina i usvajanju znanja i vještina s ciljem očuvanja zdravlja. Time najavljujenovu znanstvenu disciplinu koja će integralno i antropološki relevantno proučavatikretanje čovjeka.

Na samom početku djela (stranice VIII i IX) Dally postavlja pitanje imenovanjanove znanosti: "Odakle izvesti taj novi naziv?", i nudi odgovor "Iz samogpokreta, KlvllCHS, čiji korijen KLV, izražava opći pojam prirodnog iliumjetnoga kretanja.", a nakon obrazloženja konstatira: "Usvojili smo, dakle,naslov "Kineziologija ili znanost o pokretu".

Prema Pierre Larrusseovoj Le Grand dictionnarie universal (Parris. 1870), to je Dallyjevoživotno djelo "u kojemu razvija ideje što će ih potomstvo cijeniti po njihovoj pravojvrijednosti". Nicolas Dally preminuo je u Parizu 1862. godine.

Toliki trud i borba, pa zašto se ne zna za njega?Sveukupno gledajući snagu i originalnost Dallyjeva duha, uviđa se da je među

vodećim intelektualcima epohe. Njegovo obrazovanje neosporno je mnogostruko iraznoliko, ali potpuno. Bavio se povijesnim pitanjima, obrađujući ih iscrpnimnavodima i strpljivim istraživanjima, stvarajući pri tome pristupe koji su srnanjivalii rasvjetljavali nedoumice. Svojim osobnim idejama uvijek je zasjenjivao ranijestvorene ideje drugih. Ukratko, malo je knjiga s takovom impozantnomoriginalnošću poput "K.ineziologije". Dally je erudit. temeljit eksperimentator sasposobnoću da usmjeri tu temeljitost na cjelinu, koja je osnova prave filozofije.

Literatura:

1. Dally, N. (1848): Gymnastique: de la regeneration physique de l'espece humainepar la gymnastique rationalle. Dupont, Paris.2. Dally, N. cl 857): CINESIOLOGIE OU SCIENCE DU MOUVEMENT dan s ses reportsavec l'education, l'hygićne et la thćrapy. etudes historiques theoriques et pratiques.Librarie centrale des sciences, Paris.3. Larrouse, P. (1870): Le grand dictionnaire u niversel.Larousse.T'aris.4. GRAND DICTIONNAIRE ENCYCLOPEDIQUE LARROUSE (1982). Larousse, Paris

14.1