New York City

New York City, New York

1

New York City, New York"New York" preusmjerava ovamo. Za istoimenu ameriku saveznu dravu, vidi New York (savezna drava).

"New York, New York" preusmjerava ovamo. Za film iz 1977., vidi New York, New York (1977).

New York

Pogled na New York iz zraka

Zastava

Peat

Nadimak: Velika Jabuka, Grad koji nikad ne spava, Gotham, Glavni grad svijeta (lat. Novum Caput Mundi) Koordinate: 4043N 7400W40.717N 74W Drava Savezna drava etvrti Osnovan Vlast -Gradonaelnik Povrina -Ukupna -Kopno -Voda - Urbano podruje - Podruje utjecaja 1.214,4 km 789,4 km 428,8 km 8.683,2 km 17.405 km Michael Bloomberg[1]

Koordinate: 4043N 7400W40.717N 74W [1]SAD New York Bronx, Brooklyn, Manhattan, Queens, Staten Island 1624.


210 m

Visina Stanovnitvo (2010.) -Grad -Gustoa - Urbano podruje - Podruje utjecaja Vremenska zona -Ljeto(DST) Potanski broj Pozivni broj

8.175.133 10.630/km 18.498.000 18.818.536 EST (UTC-5) EST (UTC-4) 10000 212, 718, 917, 347, 646 Slubena stranica www.nyc.gov[2]

Karta

New York Poloaj New Yorka u SAD-u

New York (eng. izgovor /nujk/; hrv. izgovor nj jrk[3]) je najnaseljeniji grad u SAD-u[4] i sredite metropolitanskog podruja New York, jednog od najnaseljenijih metropolitanskih podruja u svijetu.[5][6][7] New York ima znaajan utjecaj na globalnu trgovinu, financije, medije, umjetnost, modu, istraivanje, tehnologiju, obrazovanje i zabavu. Kao grad u kojem se nalazi glavno sjedite Ujedinjenih Naroda,[8] New York je vaan centar za meunarodne poslove i uglavnom se smatra kulturnim sjeditem svijeta.[9][10][11][12][13] Slubeni nazivi grada su i New York City ili The City of New York[14] kako bi ga se razlikovalo od istoimene drave New York koje je ovaj grad dio.[15] Smjeten u jednoj od najveih svjetskih luka,[16] New York City sastoji se od pet okruga od kojih svaki predstavlja jednu dravnu upaniju.[17] Pet okruga - The Bronx, Brooklyn, Manhattan, Queens i Staten Island - su ujedinjeni u jedan grad 1898. godine.[18][19] Prema popisu stanovnitva SAD-a iz 2010. godine, 8,175,133 milijuna ljudi[] ivi na prostoru od 790km2,[20][21][22] to New York ini najgue naseljenim glavnim gradom Sjedinjenih drava.[23] U New Yorku se pria vie od 800 razliitih jezika to ga ini gradom s najvie jezinog podrijetla u svijetu.[24] Naseljenost metropolitanskog podruja New York Cityja je najvea u SAD-u, procijenjena na 18.9 milijuna stanovnika koji ive na podruju od 17.400 km2.[25][26] New York je najtraeniji pojam na internetu; do prosinca 2011. godine registrirano je 7.1 bilijuna traenja grada u raznim trailicama.[27] New York je osnovan 1624. godine kao pogranino trgovako sjedite za koloniste iz Nove Nizozemske, a 1626. godine nazvan je Novim Amsterdamom.[28] Grad i njegova okolica dole su pod vodstvo Engleza 1664. godine[29][30] te je grad promijenio ime u New York nakon to je Karlo II dao zemlju svome bratu, Jakovu.[31][32] New York bio je glavni grad SAD-a od 1785. do 1790. godine.[33] To je najvei grad SAD-a od 1790. godine.[34] Kip slobode

New York City, New York pozdravljao je milijune imigranata koji su brodovima dolazili u Ameriku u kasnom 19. i ranom 20. stoljeu[35] te se openito smatra simbolom SAD-a i njezine demokracije.[36] Grad godinje posjeti 50 milijuna turista pa su njegovi predjeli i znamenitosti postali izuzetno popularni.[37][38][39] Times Square, koji se naziva i "svjetskim raskrem",[40][41][42][43][44] vedro je osvijetljeno sredite kazalita na Broadwayu,[45] jedno od najprometnijih raskra za pjeake na svijetu[46] i glavni centar svjetske industrije zabave.[47] U gradu se nalaze mnogi poznati mostovi, neboderi[48] i parkovi. Financijsko sredite New Yorka, usidredno na Wall Streetu u donjem dijelu Manhattana, funkcionira kao financijsko sredite cijeloga svijeta[49][50][51][52][53][54][55] i dom je Njujorke burze, najvee svjetske burze na svijetu.[56] Nekretnine na Manhattanu meu najskupljima su u cijelom svijetu.[57] U kineskoj etvrti na Manhattanu ivi najvie Kineza u cijeloj zapadnoj hemisferi.[58][59][60][61] Za razliku od mnogih drugih brzih prijevoznih sredstava, podzemna eljeznica New Yorka radi non-stop (0-24h).[62] Mnoga sveuilita i fakulteti nalaze se u New Yorku,[63] ukljuujui Sveuilite Columbia, Dravno sveuilite u New Yorku i Sveuilite Rockfeller koji se smatraju jednima od 50 najboljih sveuilita na svijetu.[64]

3

ZemljopisZemljopisni poloajNew York City lei na istonoj obali SAD-a u saveznoj dravi New York, na uu rijeke Hudson i na East Riveru, prosjeno est metara iznad razine mora. Na suprotnoj, zapadnoj obali Hudsona, nalazi se Jersey City u susjednoj dravi New Jersey. Zemljopisne su koordinate 40,46 stupnjeva sjeverne irine i 73,54 stupnjeva zapadne duine.

PodjelaGradsko je podruje podijeljeno na pet etvrti (boroughs) Bronx, Brooklyn, Manhattan, Queens i Staten Island, koje su istovremeno okruzi drave New York. Prema podacima od 1. srpnja 2003. u njima je ivjelo: Manhattan (New York County): 1.585.873 stanovnika Bronx (Bronx County): 1.385.108 stanovnika Brooklyn (Kings County): 2.504.700 stanovnika Queens (Queens County): 2.230.722 stanovnika Staten Island (Richmond County): 468.730 stanovnika

KlimaGrad se nalazi u zoni umjerene klime. Prosjena je godinja temperatura 12,5C, a godinja koliina oborina prosjeno iznosi 1.071 mm. Najtopliji je mjesec srpanj s prosjeno 24,7C, a najhladniji sijeanj s -0,4C. Najvie oborina padne u srpnju, prosjeno 104 mm, a najmanje u sijenju, 81 mm.Pet etvrti (boroughs) New Yorka


4

Povijest17. stoljeeNa junom kraju otoka Manhattan osnovala je 1615. Nizozemska istonoindijska kompanija svoju kolonijalnu postaju. Trgovina krznima s Indijancima pokazala se iznimno unosnom pa je 1621. utemeljena Nizozemska zapadnoindijska kompanija. Godine 1625. ovdje se naselilo tridesetak valonskih obitelji, a naselje je dobilo ime Novi Amsterdam i postalo glavni grad kolonije Nove Nizozemske. U novoutemeljenom naselju vladao je gotovo potpuni kaos. Pod upravom korumpiranih guvernera uvelike je porastao kriminal. Godine 1647. Nizozemska zapadnoindijska kompanija odluila je u koloniji uspostaviti red i povjerila taj zadatak Peteru Minuitu. Tijekom njegova sedamnaestogodinjeg mandata na mjestu guvernera izgraena je prva bolnica, zatvor i kola. Za zatitu kolonije izgraen je na njenom junom rubu obrambeni zid koji je kasnije poruen, ali je ostavio trag u imenu ulice koja danas prolazi tim mjestom Wall Street. Godine 1664. grad je osvojila Engleska i u ast kraljevog brata, vojvode od Yorka, preimenovala ga u New York.

18. stoljeeGodine 1776. tijekom Amerikog rata za neovisnost, u gradu se kratko vrijeme nalazio stoer Georgea Washingtona. Neto kasnije zauzeli su ga Britanci, pod ijom je vlau bio sve do 1783. i britanskog priznanja amerike neovisnosti. Od 1788. do 1790. New York je bio glavni grad SAD-a, a George Washington je ovdje 1789. prisegnuo kao prvi predsjednik. U gospodarski tekom poslijeratnom razdoblju utemeljena je 1792. Newyorka burza.

19. stoljeePoetkom 19. stoljea grad sve bre raste, tako da 1811. gradski urbanisti odluuju cijeli otok Manhattan, koji je tada bio izgraen samo na svom junom kraju, prekriti pravokutnom mreom ulica. Jedina je iznimka bio i ostao uveni Broadway. Prekretnica u povijesti grada bila je izgradnja kanala Erie godine 1825. Njime je New York povezan sa sjevernoamerikim Velikim jezerima, a time i sa Srednjim zapadom i preko noi pretvorio se u najveu luku amerike istone obale. Sredinom 19. stoljea zapoelo se s planiranjem velikog gradskog parka, nazvanog Central Park. Radovi su zapoeli 1858. i uglavnom zavreni do 1866. U drugoj polovici 19. stoljea stalno raste i broj useljenika, Iraca, Talijana, Nijemaca, Hrvata i drugih koji dolaze u nadi za boljim ivotom. Meutim, veina ih puno godina ostaje u sirotinjskim etvrtima poput Five Pointsa ili Boweryja. Razmirice meu doseljenicima povremeno prerastaju u nasilne sukobe, primjerice u pobuni oko novaenja, najgorim nemirima u povijesti grada. Snaan rast uvjetovao je i promjene u upravljanju gradom: godine 1898. pet se etvrti (five boroughs) Manhattan, Brooklyn, Richmond (Staten Island), Queens i Bronx dogovorno ujedinjuju u Veliki New York. Bronx je djelomice pripadao gradskom podruju New Yorka ve od 1874., a Brooklyn je do ujedinjenja bio jedan od najveih gradova u SAD-u. Ovih pet etvrti imaju i danas odreeni stupanj samouprave, a njihovi stanovnici osjeaju pripadnost svom dijelu grada, esto povezanu s etnikim podrijetlom.


5

20. stoljeeU prvoj polovici 20. stoljea grad je postao svjetsko industrijsko i trgovako sredite. Veliki burzovni bum tijekom "ludih dvadesetih" naglo je zavrio krahom burze na "crni utorak", 24. listopada 1929. Gospodarska kriza tridesetih godina teko je pogodila New York, a nesposobna i korumpirana gradska uprava pod vodstvom gradonaelnika Jimmyja Walkera nije se, unato velikom zaduivanju, mogla nositi s problemima. Stopa nezaposlenosti prela je 25 posto, a ljudi su gubili ne samo radna mjesta nego i stanove pa su irom grada iznikla naselja straara. Prekretnica je bio izbor gradonaelnika Fiorella LaGuardije koji je pokrenuo programe pomoi i javnih radova. U ovom su razdoblju izgraeni i neki od poznatih newyorkih nebodera, npr. Empire State Building i Chrysler Building.

Ulica Mulberry u talijanskoj etvrti, poetkom 20. stoljea

Poslije drugog svjetskog rata i kratkog razdoblja optimizma stvari su ubrzo opet krenule nizbrdo. Pripadnici srednje klase iseljavali su se u predgraa, a i industrija je naputala grad. Tijekom 1960-ih New York su, kao i mnoge druge amerike gradove, potresali rasni nemiri. U sedamdesetima je dolo do eksplozije kriminala, a 1975. je zbog loe fiskalne politike grad morao proglasiti steaj (Bankrot New Yorka). Gradonaelnik Edward I. Koch uspio je za vrijeme svog mandata (1978. 1989) sanirati gradske financije. Wall Street je tijekom gospodarskog uzleta u osamdesetima povratio Manhattan godine 1931. vodeu ulogu u financijskom svijetu. Novi newyorki gradonaelnik Rudolph Giuliani je 1990-ih politikom nulte tolerancije i jaanja policijskih snaga uspio drastino smanjiti stopu kriminala i vratiti gradu auru poeljnog mjesta za ivot.


6

21. stoljeeU kasno ljeto 2001. New York je doivio svoj najcrnji dan. Najvii gradski neboderi, blizanci World Trade Centera srueni su u teroristikim napadima 11. rujna 2001. Na mjestu sruenih nebodera predviena je izgradnja "Tornja slobode" (Freedom Tower) koji e ujediniti poslovne funkcije sa spomenikom za oko 2800 poginulih. Veliki nestanak struje na sjeveroistoku SAD-a 14. kolovoza 2003. pogodio je i New York. U gradu je odrana konvencija Republikanske stranke prije predsjednikih izbora 2004.

Razvoj broja stanovnikaNa podruju obuhvaenom administrativnim granicama grada New Yorka ivi oko 8,1 milijuna ljudi, a cijela gradska aglomeracija ima 22,3 milijuna ljudi. Broj se stanovnika od poetka 20. stoljea udvostruio. Od 1825. grad je, zbog svog poloaja na Atlantiku i plovnom putu rijeke Hudson, bio ulazno mjesto za imigrante iz cijelog svijeta. Daljnjim razvojem postao je najvei industrijski centar i financijska metropola. Raspored stanovnitva uvjetovan je socioekonomskom klasom. Pripadnici viih klasa ive uglavnom podalje od gradskog sredita i u skupljim dijelovima Manhattana. Imovinski najslabiji stanovnici esto unajmljuju stanove u derutnim zgradama koje njihovi vlasnici vie ne obnavljaju (slumovima). Za New York je znaajan i velik broj etvrti naseljenih gotovo iskljuivo ljudima odreene etnike, rasne ili vjerske pripadnosti (China Town, Little Italy, Harlem i druge).

World Trade Center - The Twins - srueni u teroristikim napadima 11. rujna 2001.

Sljedei pregled pokazuje broj stanovnika New Yorka u granicama dananjeg gradskog podruja. Podaci do 1775. su procjene, od 1790. do 2000. rezultati popisa stanovnitva, a za 2005. izraun.

Satelitska snimka New Yorka

New York nou


7Godina Broj stanovnika 1630. 1640. 1650. 1660. 1680. 1690. 1700. 1710. 1720. 1730. 1740. 1760. 1775. 1790. 1800. 1810. 1820. 1830. 300 400 1.000 1.500 3.000 3.900 5.000 5.700 7.000 8.600 11.000 18.000 25.000 57.500 87.685 129.359 162.547 252.666

Godina Broj stanovnika 1840. 1850. 1860. 1870. 1880. 1890. 1900. 1910. 1920. 1930. 1940. 1950. 1960. 1970. 1980. 1990. 2000. 2005. 401.612 706.323 1.175.674 1.469.045 1.935.359 2.533.600 3.437.202 4.766.883 5.620.048 6.930.446 7.454.995 7.891.957 7.781.984 7.895.563 7.071.639 7.322.564 8.008.278 8.108.040


8

PolitikaOd 1. sijenja 2002. gradonaelnik New Yorka je Michael Bloomberg (108. po redu). Prije nego to je postao gradonaelnikom Bloomberg ve je bio poznat kao milijarder i utemeljitelj tvrtke za financijske informacije Bloomberg. Godine 2001. pobijedio je na izborima za gradonaelnika, naslijedivi Rudolfa Giulianija koji se nije mogao kandidirati za trei mandat. Kako bi izbjegao konkurentne demokratske predizbore (primaries) Bloomberg je promijenio stranaku pripadnost i postao republikanac. Rudolph Giuliani, 107. gradonaelnik New Yorka od 1. sijenja 1994. do 31. prosinca 2001., Republikanac po stranakoj pripadnosti, Giuliani se prvi put kandidirao za gradonaelnika 1989., ali je izgubio od demokrata Davida Dinkinsa, prvog crnog gradonaelnika New Yorka. etiri godine poslije, Giuliani je ponovno imao Dinkinsa za protukandidata, ali ovaj je put bio uspjeniji, a izbore je karakterizirala podjela po rasnim linijama. Dinkinsu nije pomogla ni potpora tadanjeg amerikog predsjednika Billa Clintona. U prvom se mandatu (1994. 1997.) usredotoio na smanjenje kriminaliteta te je poveanjem broja policajaca i politikom "nulte tolerancije", unato prigovorima o krenju ljudskih prava, uspio postii smanjenje broja gotovo svih vrsta kaznenih djela. Godine 1997. ponovno je izabran s jo veim brojem glasova.Sredinji dio Manhattana (Midtown)

Kineska etvrt na Manhattanu

Zahvaljujui ovoj uspjenoj politici nestala je prijanja predodba o New Yorku kao gradu zloina. New York je danas meu sigurnijim amerikim velegradovima, na vagonima podzemne eljeznice manje je grafita, a noni izlazak u grad vie nije izvor opasnosti, to je pogodovalo i gospodarstvu. Kritiari Giulianijeve inicijative istiu porast policijske brutalnosti prema pripadnicima manjina, osobito crnaca. Najpoznatiji ovakvi sluajevi bili su umorstvo nenaouruanog afrikog imigranta Amadoua Dialla i zlostavljanje haiana Abnera Louime.

Gradovi prijateljiNew York ima ugovore o prijateljstvu i partnerstvu s gradovima: Budimpeta, Maarska Jeruzalem, Izrael Johannesburg, JAR Kairo, Egipat London, Velika Britanija Madrid, panjolska Peking, Kina Rim, Italija Santo Domingo, Dominikanska Republika Tokio, Japan


9

Kultura i znamenitostiPregledU New Yorku se nalaze brojne arhitekturne znamenitosti, 500 galerija, oko 150 muzeja, vie od 100 kazalita, brojne robne kue i oko 17.000 restorana. Na junom i sredinjem dijelu Manhattana prevladavaju neboderi; godine 1902. izgraena trokutasta zgrada Flatiron je neslubeno prvi svjetski neboder. Poznati su i zgrada Woolworth iz 1915., Chrysler Building iz 1930. u stilu art-decoa, te 1939. zavreni kompleks zgrada Rockefellerovog centra u kojem se nalaze studiji TV-mree NBC. Najvii neboder u gradu i jedna od najposjeenijih svjetskih znamenitosti s 3,5 milijuna posjetitelja godinje je Empire State Building, dovren 1931. Najpoznatiji vjerski objekti u gradu su: katolika Katedrala svetog Patrika dovrena 1879., tada najvia gradska graevina, zatim episkopalna (anglikanska) Katedrala svetog Ivana apostola (St. John the Divine) zapoeta 1892., Crkva svetog Trojstva u srcu Wall Streeta, Ujedinjena sinagoga konzervativnog Judaizma, te Katedrala Armenske apostolske crkve.

Times Square

Zatitni znak New Yorka je Kip slobode izgraen 1886. na Otoku slobode (Liberty Island, slubeno dio drave New Jersey) juno od Manhattana. Poznate graevne su i glavni newyorki kolodvor, godine 1913. otvoreni Grand Central Terminal, Brooklynski most (Brooklyn Bridge) koji povezuje Manhattan s Brooklynom, poznata portska dvorana Madison Square Garden, te koncertna dvorana Carnegie Hall. Na obali East Rivera nalazi se kompleks zgrada u kojem je sjedite Ujedinjenih naroda. U znamenitosti grada ubrajaju se i stara stambena etvrt Brooklyn Heights, umjetniki Greenwich Village u kojem se nalazi Gradsko sveuilite New Yorka (Sveuilite Columbia nalazi se na sjeveru Manhattana) i slavoluk u spomen na Georgea Washingtona, te Ground Zero, mjesto na krajnjem junom dijelu Manhattana na kojem su stajali tornjevi-blizanci Svjetskog trgovakog centra. U newyorkoj luci nalazi se i Otok Ellis (Ellis Island), ulazna kontrolna toka za brojne imigrante krajem 19. i poetkom 20. stoljea, danas muzej. Poznati hoteli New Yorka su Plaza na krianju 5. avenije i junog ruba Central Parka (otvorena 1907.), Waldorf-Astoria na Park aveniji (otvoren 1930.), Carlyle na 76. ulici (otvoren 1931.) i Four Seasons na 57. ulici (otvoren 1993.)

portNajpoznatiji portski klubovi u New Yorku su New York Yankees i New York Mets (MLB liga), New York Knicks i New Jersey Nets (NBA liga), New York Rangers i New York Islanders (NHL liga), New York Giants i New York Jets (NFL liga), New York Liberty (WNBA liga) te New York-New Jersey Metrostars (MLS liga). Popularni klubovi koji su prije igrali u New Yorku su New York Cosmos (NASL liga), New York Giants (danas San Francisco Giants) i Brooklyn Dodgers (danas Los Angeles Dodgers - MLB) te Brooklyn Americans (NHL)


10

Izvori[1] [2] [3] [4] http:/ / stable. toolserver. org/ geohack/ geohack. php?pagename=New_York_City%2C_New_York& params=40_43_N_74_00_W_type:city http:/ / www. nyc. gov Hrvatski jezini portal (http:/ / hjp. srce. hr/ index. php?show=search_by_id& id=eF1iXhU=). Annual Estimates of the Resident Population for Incorporated Places over 100,000, Ranked by July 1, 2009 Population: April 1, 2000 to July 1, 2009 (SUB-EST2009-01) (http:/ / www. census. gov/ popest/ cities/ SUB-EST2009. html). U.S. Census Bureau. Preuzeto April 26, 2011. [5] World's Largest Urban Areas [Ranked by Urban Area Population (http:/ / www. mongabay. com/ cities_urban_01. htm)]. Rhett Butler (20032006). Preuzeto April 26, 2011. [6] Largest Cities of the World (by metro population) (http:/ / www. worldatlas. com/ citypops. htm). Woolwine-Moen Group d/b/a Graphic Maps. Preuzeto April 26, 2011. [7] Largest urban areas in the world: 2008 All Urban Areas 2,000,000 & Over (http:/ / www. demographia. com/ db-wlargestua. pdf). Wendell Cox Consultancy. Preuzeto April 26, 2011. [8] United Nations Visitors Centre (http:/ / visit. un. org/ wcm/ content/ ). United Nations (2011). Preuzeto April 26, 2011. [9] Consulate General of Iceland New York Culture (http:/ / www. iceland. is/ iceland-abroad/ us/ nyc/ cultural-affairs/ ). Consulate General of Iceland New York. Preuzeto June 27, 2011. [10] Introduction to Chapter 13: Culture (http:/ / www. baruch. cuny. edu/ nycdata/ chapter13_files/ intro. htm). The Weissman Center for International Business, Baruch College/CUNY 2010. Preuzeto June 8, 2011. [11] Cultural capital of the world (http:/ / forums. civfanatics. com/ showthread. php?t=370517). Jelsoft Enterprises Ltd (20002011). Preuzeto June 8, 2011. [12] NYUs Cultural Capital program (http:/ / www. studentevents. com/ events/ nyu-. html). New York University (2011). Preuzeto June 8, 2011. [13] New York, culture capital of the world, 19401965 / edited by Leonard Wallock ; essays by Dore Ashton ... [et al. (http:/ / catalogue. nla. gov. au/ Record/ 371497)]. NATIONAL LIBRARY OF AUSTRALIA. Preuzeto June 8, 2011. [14] Welcome to the official New York City Web site (http:/ / www. nyc. gov/ portal/ site/ nycgov/ ?front_door=true). The City of New York (2011). Preuzeto 2011-09-18. [15] All Municipality Websites Listed Alphabetically (http:/ / www. nysegov. com/ citguide. cfm?context=citguide& content=munibyalpha& alpha=N). New York State. Preuzeto 2011-09-18. [16] How The Earth Was Made (http:/ / www. history. com/ shows/ how-the-earth-was-made/ videos/ new-york-harbor#new-york-harbor). 1996-2011, A&E Television Networks, LLC. All Rights Reserved. Preuzeto 2011-09-19. [17] Boroughs of New York City (http:/ / www. worldstatesmen. org/ US_NYBOROUGHS. html). 2002 Ben Cahoon. Preuzeto 2012-02-03. [18] A 5-Borough Centennial Preface for Katharine Bement Davis Mini-History (http:/ / www. correctionhistory. org/ html/ chronicl/ nycdoc/ html/ kbd_brnx. html). Copyright 1997 by Thomas C. McCarthy and the New York City Department of Correction. All rights reserved. Preuzeto 2011-10-26. [19] New York: A City of Neighborhoods (http:/ / www. nyc. gov/ html/ dcp/ html/ neighbor/ neigh. shtml). New York City Department of City Planning. Preuzeto April 30, 2011. [20] American Fact Finder (U.S. Census Bureau): New York by County Table GCT-PH1. Population, Housing Units, Area, and Density: 2000 Data Set: Census 2000 Summary File 1 (SF 1) 100-Percent Data (http:/ / factfinder. census. gov/ servlet/ GCTTable?_bm=y& -context=gct& -ds_name=DEC_2000_SF1_U& -CONTEXT=gct& -mt_name=DEC_2000_SF1_U_GCTPH1_US9& -tree_id=4001& -redoLog=true& -_caller=geoselect& -geo_id=04000US36& -format=ST-2|ST-2S& -_lang=en), retrieved on February 6, 2009 [21] NYC Profile (http:/ / home2. nyc. gov/ html/ dcp/ pdf/ lucds/ nycprofile. pdf) (PDF). New York City Department of City Planning. Preuzeto May 22, 2008. [22] Roberts, Sam. " It's Still a Big City, Just Not Quite So Big (http:/ / www. nytimes. com/ 2008/ 05/ 22/ nyregion/ 22shrink. html)", The New York Times, May 22, 2008. Preuzeto 22. May 2008. [23] County and City Data Book:2007 (U.S. Census Bureau), Table B-1, Area and Population (http:/ / factfinder. census. gov/ servlet/ GCTTable?_bm=y& -ds_name=DEC_2000_SF1_U& -CONTEXT=gct& -mt_name=DEC_2000_SF1_U_GCTPH1_US9& -redoLog=false& -_caller=geoselect& -geo_id=& -format=US-25|US-25S& -_lang=en), retrieved on July 12, 2008. [24] Roberts, Sam. " Listening to (and Saving) the World's Languages (http:/ / www. nytimes. com/ 2010/ 04/ 29/ nyregion/ 29lost. html?hpw)", The New York Times, April 28, 2010. Preuzeto 29. April 2010. [25] Population Change for the Ten Most Populous and Fastest Growing Metropolitan Statiscal Areas: 2000 to 2010 (http:/ / www. census. gov/ prod/ cen2010/ briefs/ c2010br-01. pdf). U.S. Census Bureau (March 2011). Preuzeto April 12, 2011. [26] NYC The Official Guide nycgo.com - nyc statistics (http:/ / www. nycgo. com/ articles/ nyc-statistics-page). 20062011 NYC & Company, Inc. All rights reserved. Preuzeto 2011-09-17. [27] New York - Google Search (http:/ / www. google. com/ search?q=new+ york& rls=com. microsoft:en-us:IE-Address& ie=UTF-8& oe=UTF-8& sourceid=ie7& rlz=1I7ADRA_enUS349). Google Inc. Preuzeto 2011-12-08. [28] United States HISTORY New York City, New York (http:/ / www. u-s-history. com/ pages/ h2122. html). Preuzeto May 8, 2011. [29] Shorto, Russell (2005). The Island at the Center of The World, 1st Edition, New York: Vintage Books.ISBN 1-4000-7867-9 [30] United States HISTORY New York City, New York (http:/ / www. u-s-history. com/ pages/ h2122. html). Preuzeto May 10, 2011.

New York City, New York[31] The New Jersey Colony (http:/ / www. mrnussbaum. com/ 13colonies/ printables/ njcolony. pdf). MrNussbaum.com. Preuzeto May 10, 2011. [32] KINGSTON Discover 300 Years of New York History DUTCH COLONIES (http:/ / www. nps. gov/ nr/ travel/ kingston/ colonization. htm). National Park Service, U.S. Department of the Interior. Preuzeto May 10, 2011. [33] The Nine Capitals of the United States (http:/ / www. senate. gov/ reference/ reference_item/ Nine_Capitals_of_the_United_States. htm). United States Senate. Preuzeto September 7, 2008. [34] Rank by Population of the 100 Largest Urban Places, Listed Alphabetically by State: 17901990 (http:/ / www. census. gov/ population/ www/ documentation/ twps0027/ tab01. txt). U.S. Census Bureau (June 15, 1998). Preuzeto February 8, 2009. [35] Statue of Liberty (http:/ / www. history. com/ topics/ statue-of-liberty). 19962011, A&E Television Networks, LLC. All Rights Reserved. Preuzeto May 21, 2011. [36] Statue of Liberty (http:/ / whc. unesco. org/ en/ list/ 307). World Heritage. UNESCO World Heritage Centre 1992-2011. Preuzeto 20111023. [37] Patrick McGeehan (2011-12-20). As City Closes In on 50 Millionth Visitor, British Couple to Be Feted (http:/ / cityroom. blogs. nytimes. com/ 2011/ 12/ 20/ as-city-closes-in-on-50-millionth-visitor-british-couple-to-be-feted/ ?scp=1& sq=tourists& st=Search). 2011 The New York Times Company. Preuzeto 2011-12-21. [38] NYC reaches goal of 50 million tourists (http:/ / www. northjersey. com/ news/ 135934558_NYC_reaches_goal_of_50_million_tourists. html). 2011 North Jersey Media Group (2011-12-20). Preuzeto 2011-12-21. [39] NYC The Official Guide nycgo.com - nyc statistics (http:/ / www. nycgo. com/ articles/ nyc-statistics-page). 20062011 NYC & Company, Inc. All rights reserved. Preuzeto 2011-09-16. [40] Big Apple History Arts and Entertainment The Crossroads of the World (http:/ / pbskids. org/ bigapplehistory/ arts/ topic15. html). Thirteen/WNET New York 2005 Educational Broadcasting Corporation. Preuzeto April 26, 2011. [41] Crossroads of the world - Times Square the official website of Times Square (http:/ / www. timessquarenyc. org/ ). Times Square District Management Association, Inc. Preuzeto April 26, 2011. [42] Times Square New York, NY Times Square (http:/ / www. nyctourist. com/ times-square. php). 2011 NYCTourist.com. Preuzeto May 10, 2011. [43] Aditya Rangroo (October 14, 2010). Times Square Crossroads of the World New York City Info (http:/ / www. timessquare. com/ NYC__/ NYC_Stories/ _The_Big_Apples_economic_hub/ ). (C) 1980 - 2010 TimesSquare.com A Dataware Corporation Company. Preuzeto 2012-01-22. [44] Allan Tannenbaum. New York in the 70s: A Remembrance (http:/ / digitaljournalist. org/ issue0402/ at_intro. html). The Digital Journalist. Preuzeto 2011-12-17. [45] Times Square (http:/ / www. britannica. com/ EBchecked/ topic/ 596253/ Times-Square). Encyclopdia Britannica. Preuzeto May 10, 2011. [46] The Most Jivin' Streetscapes in the World (http:/ / www. diserio. com/ streetscapes. html). Luigi Di Serio (2010). Preuzeto May 10, 2011. [47] New York Architecture Images- Midtown Times Square (http:/ / www. nyc-architecture. com/ MID/ MID-TimesSquare3. htm). 2011 nyc-architecture. Preuzeto May 10, 2011. [48] Buildings in New York City (http:/ / buildingdb. ctbuh. org/ ?do=city& city=NYC& country=US). Council on Tall Buildings and Urban Habitat. Preuzeto June 8, 2011. [49] UBS may move US investment bank to NYC (http:/ / www. moneycontrol. com/ news/ world-news/ ubs-may-move-us-investment-bank-to-nyc_556257. html). e-Eighteen.com Ltd. Preuzeto June 12, 2011. [50] (October 6, 2009) The Best 301 Business Schools 2010 by Princeton Review, Nedda Gilbert (http:/ / books. google. com/ ?id=dWA7aEbsy8QC& pg=PA154& dq=new+ york+ financial+ capital+ of+ the+ world+ 2010& q=new york financial capital of the world 2010), Random House Information Group. Pristupljeno May 30, 2010.ISBN 9780375429590 [51] New York Eclipses London as Financial Center in Bloomberg Poll (http:/ / www. bloomberg. com/ apps/ news?pid=newsarchive& sid=aEC0OYmvvcZM). Bloomberg. Preuzeto November 4, 2011. [52] " The Tax Capital of the World (http:/ / online. wsj. com/ article/ SB123940286075109617. html)", The Wall Street Journal, April 11, 2009. Preuzeto 30. May 2010. [53] JustOneMinute Editorializing From The Financial Capital Of The World (http:/ / justoneminute. typepad. com/ main/ 2010/ 04/ editorializing-from-the-financial-capital-of-the-world. html). Preuzeto May 30, 2010. [54] London may have the IPOs... (http:/ / www. marketwatch. com/ story/ credit-crunch-shows-new-york-is-still-worlds-financial-capital/ ). Marketwatch. Preuzeto May 30, 2010. [55] Fondos Londres versus Nueva York (http:/ / www. cincodias. com/ articulo/ mercados/ Londres-versus-Nueva-York/ 20080901cdscdimer_3/ cdsmer/ ) (PDF) (Spanish). Cinco Dias. Preuzeto May 30, 2010. [56] Market highlights for first half-year 2010 (http:/ / www. world-exchanges. org/ files/ file/ stats and charts/ July 2010 WFE Market Highlights. pdf). World Federation of Exchanges. Preuzeto April 13, 2011. [57] The World's Most Expensive Real Estate Markets (http:/ / www. cnbc. com/ id/ 29862382/ The_World_s_Most_Expensive_Real_Estate_Markets?slide=9). CNBC. Preuzeto May 30, 2010. [58] Sarah Waxman. The History of New York's Chinatown (http:/ / www. ny. com/ articles/ chinatown. html). Mediabridge Infosystems, Inc.. Preuzeto March 5, 2011. [59] Chinatown New York City Fact Sheet (http:/ / www. explorechinatown. com/ PDF/ FactSheet. pdf). www.explorechinatown.com. Preuzeto 2011-12-18.

11

New York City, New York[60] David M. Reimers. Still the golden door: the Third ... - Google Books (http:/ / books. google. com/ books?id=NagJFMxtkAcC& pg=PA104& dq=Flushing+ Chinatown+ Little+ Taiwan& hl=en& ei=tHBaTpiYAeWt0AHsrrCTCQ& sa=X& oi=book_result& ct=result& resnum=1& ved=0CCkQ6AEwADgK#v=onepage& q=Flushing Chinatown Little Taiwan& f=false), Books.google.com. Pristupljeno 2011-12-15. [61] Chinatown (http:/ / www. indonewyork. com/ contents/ New York/ Kota New York/ Chinatown/ Chinatown. htm). Indo New York. Preuzeto 2011-12-18. [62] " With Terrorism Concerns in Mind, Police Prepare to Guard a Shuttered System (http:/ / www. nytimes. com/ 2005/ 12/ 20/ nyregion/ nyregionspecial3/ 20security. html?_r=1& oref=slogin)", The New York Times, December 20, 2005. Preuzeto 25. April 2011. [63] NYC Colleges and Universities (http:/ / www. ny. com/ academia/ colleges. html). Mediabridge Infosystems, Inc. 1994-2011. Preuzeto 2011-10-13. [64] Academic Ranking of World Universities (http:/ / www. arwu. org/ ARWU2010. jsp). Arwu.org. Preuzeto January 18, 2011.

12

Vanjske poveznice fotografije (http://www.pausenberger.com/new_york.html) fotografije (http://www.latkovic.de/NYC.html)

Ostali projektiU Wikimedijinu spremniku nalazi se lanak na temu: New York, New York

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

13

Izvori rabljeni u lanku i suradniciNew York City, New York Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=3398946 Doprinositelji: AmyMirka, Argo Navis, August Dominus, Binx, BlackArrow, Bormalagurski, Bphoenix7, Bugoslav, Cybermb, Donatus, Elephantus, F.Pavkovic, Fraxinus, GilliamJF, Iketsi, Jorunn, Josip65, Kubura, Kurtelaci, Lord Valensus, Luka243, Man Usk, Mario ami, Marko5568, Marpipi, MayaSimFan, Miljenko1, Owl city, Saxum, Smajli12, Sombrero, Suradnik koji pise artikle, Toca, Tycho Brahe, Vodomar, Zeljko, 45 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slikaSlika:Disambig.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Disambig.svg Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.5 Doprinositelji: Stephan Baum (converted to SVG by different users, see below) Slika:New-York-Jan2005.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:New-York-Jan2005.jpg Licencija: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 Unported Doprinositelji: Bernd Untiedt, Fb78, Quasipalm Slika:Flag of New York City.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_New_York_City.svg Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: Ahonc, Bruce1ee, Cameronsark, ChrisRuvolo, Denelson83, Doodledoo, Himasaram, Homo lupus, Jetijones, Juiced lemon, MGA73, Mattes, Rdiger Wlk, Sam916, Zscout370, 12 anonimne izmjene Slika:Seal of New York City.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Seal_of_New_York_City.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Original Author: Vector-Images.com (vectorized by Alexei Ishimov) Converted from EPS to SVG by: Oren neu dag Datoteka:Flag of the United States.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_the_United_States.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Dbenbenn, Zscout370, Jacobolus, Indolences, Technion. Datoteka:Seal of New York.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Seal_of_New_York.svg Licencija: Public domain Doprinositelji: United States. Datoteka:USA location map.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:USA_location_map.svg Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 3.0 Doprinositelji: NordNordWest Datoteka:Red pog.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Red_pog.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Andux Datoteka:Usgs photo New York five boroughs.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Usgs_photo_New_York_five_boroughs.jpg Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: User:Decumanus Datoteka:Mulberry Street NYC c1900 LOC 3g04637u edit.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Mulberry_Street_NYC_c1900_LOC_3g04637u_edit.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Original uploader was Debivort at en.wikipedia Datoteka:Manhattan_1931.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Manhattan_1931.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: User:Apollomelos, User:Yann Datoteka:Wtc arial march2001.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Wtc_arial_march2001.jpg Licencija: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 Unported Doprinositelji: Jeffmock Datoteka:Aster_newyorkcity_lrg.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Aster_newyorkcity_lrg.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Original uploader was AAK at en.wikipedia Datoteka:New York City at night HDR.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:New_York_City_at_night_HDR.jpg Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.0 Doprinositelji: Paulo Barcellos Jr. Datoteka:Midtown New York City. NY, NY.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Midtown_New_York_City._NY,_NY.jpg Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.5 Doprinositelji: User:Ali Imran Datoteka:Chinatown-manhattan-2004.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Chinatown-manhattan-2004.jpg Licencija: Public Domain Doprinositelji: User:Tysto Slika:Flag of Hungary.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_Hungary.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: User:SKopp Slika:Flag of Israel.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_Israel.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: AnonMoos, Bastique, Bobika, Brown spite, Captain Zizi, Cerveaugenie, Drork, Etams, Fred J, Fry1989, Geagea, Himasaram, Homo lupus, Humus sapiens, Klemen Kocjancic, Komando12, Kookaburra, Luispihormiguero, Madden, Neq00, NielsF, Nightstallion, Oren neu dag, Patstuart, PeeJay2K3, Pumbaa80, Ramiy, Reisio, Rodejong, SKopp, Sceptic, SomeDudeWithAUserName, Technion, Typhix, Valentinian, Yellow up, Zscout370, 31 anonimne izmjene Slika:Flag of South Africa.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_South_Africa.svg Licencija: nepoznato Doprinositelji: Adriaan, Anime Addict AA, AnonMoos, BRUTE, Daemonic Kangaroo, Dnik, Duduziq, Dzordzm, Fry1989, Homo lupus, Jappalang, Juliancolton, Kam Solusar, Klemen Kocjancic, Klymene, Lexxyy, Mahahahaneapneap, Manuelt15, Moviedefender, NeverDoING, Ninane, Poznaniak, Przemub, SKopp, ThePCKid, ThomasPusch, Tvdm, Ultratomio, Vzb83, Zscout370, 35 anonimne izmjene Slika:Flag of Egypt.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_Egypt.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Open Clip Art Slika:Flag of the United Kingdom.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_the_United_Kingdom.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Original flag by James I of England/James VI of ScotlandSVG recreation by User:Zscout370 Slika:Flag of Spain.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_Spain.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Pedro A. Gracia Fajardo, escudo de Manual de Imagen Institucional de la Administracin General del Estado Slika:Flag of the People's Republic of China.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_the_People's_Republic_of_China.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Drawn by User:SKopp, redrawn by User:Denelson83 and User:Zscout370 Recode by cs:User:-xfi- (code), User:Shizhao (colors) Slika:Flag of Italy.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_Italy.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: see below Slika:Flag of the Dominican Republic.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_the_Dominican_Republic.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: User:Nightstallion Slika:Flag of Japan.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_Japan.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: Various Datoteka:New York City Times Square Naked Cowboy.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:New_York_City_Times_Square_Naked_Cowboy.jpg Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: AndreasPraefcke, Infrogmation, Kilom691, MB-one, Quasipalm, Red Rooster, 1 anonimne izmjene Slika:Commons-logo.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Commons-logo.svg Licencija: logo Doprinositelji: SVG version was created by User:Grunt and cleaned up by 3247, based on the earlier PNG version, created by Reidab.

LicencijaCreative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported //creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/

New York City

Documents

Transcript of New York City