NEPRAVILNOSTI KRISTALNIH OBLIKA I KRISTALNE MASE Povr ... semestar/Opsta...

30
NEPRAVILNOSTI KRISTALNIH OBLIKA I KRISTALNE MASE Povr{inske napravilnosti kristalnih pqosni : - zaobqenost pqosni jasno makroskopski vidqivo - piramide rasta (re|e vidqive makroskopski) - korozione {upqine (re|e vidqive makroskopski) - slojevi rasta (re|e vidqivi makroskopski - vicinalne pqosni (vidqive makroskopski na ve}im kristalima) - spiralni slojevi rasta ( re|e vidqivi makroskopski) - crtaste pqosni (vidqive makroskopski) Zaobqenost pqosni Zaobqenost pqosni kod dijamanta

Transcript of NEPRAVILNOSTI KRISTALNIH OBLIKA I KRISTALNE MASE Povr ... semestar/Opsta...

NEPRAVILNOSTI KRISTALNIH OBLIKA I KRISTALNE MASE

Povr{inske napravilnosti kristalnih pqosni : - zaobqenost pqosni jasno makroskopski vidqivo - piramide rasta (re|e vidqive makroskopski) - korozione {upqine (re|e vidqive makroskopski) - slojevi rasta (re|e vidqivi makroskopski - vicinalne pqosni (vidqive makroskopski na ve}im kristalima) - spiralni slojevi rasta ( re|e vidqivi makroskopski) - crtaste pqosni (vidqive makroskopski)

Zaobqenost pqosni

Zaobqenost pqosni kod dijamanta

id436156 pdfMachine by Broadgun Software - a great PDF writer! - a great PDF creator! - http://www.pdfmachine.com http://www.broadgun.com

Piramide rasta

Piramide rasta

na pqosni (111) dijamanta - C Piramide rasta kod pirita - FeS2

Korozione {upqine

Korozione {upqine kod dijamanta �C Korozione {upqine kod

halita - NaCl

Slojevi rasta

Primarni sekundarni Slojevi rasta na fluoritu � CaF2 Slojevi rasta na galenitu - PbS Slojevi rasta na kristalu pirita � FeS2 Slojevi rasta na dijamantu

Vicinalne pqosni Crtaste pqosni

Vicinalne pqosni na kristalima dijamanta Crtaste pqosni na kristalima pirita

Unutra{we nepravilnosti kristalne mase

defekti strukture dislokacije zonarnost inkluzije

ta~kasti defekti strukture

- defekti po Frenkelu Nd= No exp (-W / kT) - defekti po [otkiju No- Avogadrov broj, W- energija potrebna za

obrazovawe defekta, k- Bolcmanova konstanta

W= 150-350 kJ/mol

a) Frenkelovi defekti b) [otkijevi defekti

Dislokacije

Prema na~inu postanka mogu biti: primarne sekundarne Prema vrsti razlikujemo: ivi~ne i zavojne (helikoidalne) Ivi~ne dislokacije

b � vektor Buergersa, - oznaka za linijsku dislokaciju normalan na liniju dislokacije

Linijska dislokacija na pov- r{ini (100)- pqosni fluorita

CaF2

Linijske dislokacije u ~eliku Linijske dislokacije u K2SO4

Linijske dislokacije u forsteritu- Mg2SiO4 Linijske dislokacije u enstatitu MgSiO3

Linijske dislokacije u halitu � ve{ta~ka kristalizacija

Zavojne dislokacije Vektor Burgersa paralelan liniji dislokacije

Zavojna dislokacija na SiC

Zavojne dislokacije kod halita � ve{ta~ka kristalizacija Makroskopski vidqive zavojne dislokacije kod

topaza � Al2SiO4 (F,OH)2

Inkluzije: ~vrste Prema na~inu postanka mogu biti: gasne primarne i sekundarne te~no-gasovite ^vrste inkluzije

^vrste inkluzije piropa - Mg3Al2Si3O12 u dijamantu

^vrste inkluzije grafita � C u dijamantu ^vrste inkluzije rutila TiO2 u kvarcu ^vrsta inluzija rutila u rubinu

Gasovite i te~no-gasovite inkluzije Gasovite inkluzije u kvarcu Gasovite inkluzije u dijamantu Te~. gasov. inklu. u ametistu Te~no-gasovite inkluzije u ametistu Te~no-gasovite inluzije u halitu

EPITAKSIJA SINTAKSIJA TOPOTAKSIJA

EPITAKSIJA Orijentisano srastawe minerala razli~itog sastava i oblika na povr{ini pqosni. Epitaksije su produkt kristalizacije.

Uzroci epitaksija: -sli~an strukturni motiv na pqosnima minerala koji srastaju - uticaj dislokacija. Epitaksija kalcita i Epitaksija halkopirita na sfaleritu kvarca

Sintaksija Zakonomerno srastawe dva kristala polimorfnih modifikacija odre|enog sastava.

Primeri: pirit i markasit (FeS2), kalcit i aragonit (CaCO3), rutil i brukit(TiO2).

Topotaksija

Specifi~na narastawa, gde se narastawe mo`e korelisati sa po~etnom strukturom bilo jednog ili drugog kristala koji narastaju.

Ostvaruje se: ili polimorfnim prelazima ili procesima dehidratacije.

Veoma je ~esta kod dehidratacije hidroksida Fe, Mn, Al i wihovog prelaza u okside. Javqa se kod getita i hematita, manganita i piroluzita itd. Prelaz niskotemperaturnog kvarca u visokotemperaturan je tipi~an primer topotaksije pri polimorfnim prelazima.

PSEUDOMORFOZE

Pod pseudomorfozom se podrazumevaju pojave pojavqivawa minerala u obliku kristala ili agregata nekog drugog minerala.

Pseudomorfoze prema na~inu postanka mogu biti: Mehani~ke (hipostati~ke): Inkrustracije(oblo`ne), pleromorfoze i cementacione Hemijske INKRUSTRACIJE

Inkrustracije siderite po kalcitu

Pleromorfoze predstavqaju tip pseudomorfoza, gde se popuwavaju prazni otisci (kalupi) ranije stvorenih kristala s materijom drugog sastava. One su relativno retke u prirodi. Ne{to su ~e{}e u sedimentnim procesima, na primer pleromorfoze opala po halitu ili kalcitu.

Cementacione pseudomorfoze se obrazuju kada se u rastvoru ili rastopu javqaju strane ~estice, koje se deponuju na povr{inu ranije obrazovanog kristala ili agregata. I ovaj tip je relativno redak u prirodi. Cementacione pseudomorfoze se razlikuju od inkrustracija po tome {to im je povr{ina u obliku individualnih "~estica" bubre`astih sitnih agregata.

HEMIJSKE PSEUDOMORFOZE

Paramorfoze- ne mewa se bitno hemijski sastav dok promena strukture je znatna. Primeri: pseudimorfoza aragonita po kalcitu (CaCO3), brukita po rutilu (TiO2) itd.

Pseudomorfoze-kod kojih se bitno mewa hemijski sastav i struktura. Primeri : pseudomo-rfoza limonita ili getita po piritu, malahita ili azurita po halkopiritu itd.

FeS2 + 3,5 O2 + H2O = FeSO 4 + H2 SO 4 (1)

6FeSO 4 + 1,5 O2 + H 2O = 2 Fe(OH) 3 + 2Fe2(SO 4)3 (2)

Fe2 (SO4)3 + 6 H 2O = 2 Fe(OH)3 + H2 SO4 (3)

4 Fe(OH)3 = 2 Fe2 O3 3H 2O + 3 H2O (4) limonit

Hemijska pseudomorfoza limonita po piritu

KRISTALNI I KRISTALASTI AGREGATI Naj~e{}i oblik pojavqivawa minerala u prirodi predstavqaju kristalni i

kristalasti agregati.

Pod kristalnim agregatom podrazumevamo pojavqivawe minerala u obliku vezanih skupova, sastavqenih od vi{e ili mawe pravilno razvijenih kristala. Broj kristala u skupu mo`e biti razli~it, i uglavnom zavisi od broja kristalnih zametaka koji su stvoreni i daqe rasli.

Ukoliko je kristalni agregat sastavqen od vi{e kristala jedne te iste mineralne vrste, tada se naziva monomineralnim. U suprotnom naziva se polimineralnim.

Kristalasti agregati tako|e predstavqaju skupove, no za razliku od kristalnih pojavqivawe je u vidu nepravilnih formi. Kristalasti agregati tako|e mogu biti monomineralni ili polimineralni.

KRISTALNI AGREGATI

Kristalne grupe Kristalne druze (druze) homogene heterogene

Pod kristalnom grupom podrazumeva se takav kristalni agregat, kod koga su kristali u prostoru vi{e ili mawe sferno raspore|eni.

Monomineralna kristalna grupa arsenopirita - FeAsS

Monomineralna kristalna Monomineralna kristalna Monomineralna kristalna grupa fluorita-CaF2 grupa pirita-FeS2 grupa grosulara Ca3Al2Si3O12

KRISTALNE DRUZE

Kristalne druze ili prostije druze predstavqaju tako|e specifi~no pojavqivawe minerala. Ako kristalna grupa u procesu kristalizacije padne na osnovu, tada se daqim rastom obrazuje druza. Druze mogu biti homogene ili heterogene. Homogena je svaka druza gde je osnova istog hemijskog sastava kao i narasli kristali. Druza je heterogena, ako je osnova drugog hemijskog sastava u odnosu na kristale. U prirodi su ~e{}e heterogene druze.

Homogena druza ametista Heterogena druza fluorita Heterogena druza galenita Homogena druza kalcita Heterogena druza sfalerita Heterogena druza pirita i i kvarca kalcita

GEODE

Ako druza popuwava prostor u stenskoj masi koji se obrazuju tektonskim putem re|e putem rastvorqivosti, onda se naziva geodom. Prema svom spoqa{wem obliku geode mogu biti razli~ite, no ~e{}e su sfernog ili ovalnog oblika. Za kristale u geodi je karakteristi~an raspored, koji je uvek orijentisan ka centru geode.

Geoda ametista u kalcedonu Geoda kvarca Geoda ametista Geode ametista u stenskoj masi

KRISTALASTI AGREGATI

Kristalasti agregati predstavqaju naj~e{}i vid pojavqivawa minerala. Od oblika, me|usobnog rasporeda individua u agregatu uglavnom zavise spoqne morfolo{ke karakteristike. Naj~e{}i kristalasti agregati su: zrnasti, prizmati~ni, pritkasti, igli~asti, listasti, masivni, plo~asti, vlaknasti, ooliti, bubre`asti, sferoliti i dendriti.

ZRNASTI AGREGATI

Pojavqivawe minerala u vidu zrna nazivamo zrnastim agregatom. Prema obliku zrna mogu biti vi{e ili mawe uglasta, s udelom zaobqenih povr{ina. Prema veli~ini zrna , zrnasti agregati se dele na makro kristalaste i mikro kristalaste. Obe grupe pripadaju tzv. fenero kristalastim agregatima.

Makro kristalasti agregati se jasno uo~avaju makroskopski, dok se mikro kristalasti uo~avaju pod binokularnom lupom ili mikroskopom. Makro kristalasti agregati se obi~no dele prema veli~ini zrna na: krupnozrnaste, sredwezrnaste i sitnozrnaste.

Krupnozrnasti agregati imaju veli~inu zrna preko 5 mm, sredwezrnasti od 1-5 mm i sitnozrnasti od 0,1-1 mm. Mikrokristalasti agregati imaju veli~inu zrna od 0,05-0,1 mm, dok kriptokristalasti imaju veli~inu zrna ispod 0,05 mm.

Mnogobrojne stene i rude izgra|ene su od zrnastih agregata minerala. Ni`e su dati primeri nekih zrnastih agregata.

Monomineralni zrnasti Monomineralni agregat halita Magmatska stena - sijenit agregat pirita

PRIZMATI^NI AGREGATI

Pod prizmati~nim agregatima podrazumevamo pojavqivawe minerala u vidu izdu`enih formi, koje po svom obliku podse}aju na prizmu. Prizmati~an agregat ima vi{e ili mawe

nepravilnu povr{inu. Ve}ina prizmati~nih agregata izdu`ena je u pravcu ose Z, mada mawi

broj minerala ima izdu`ewe u pravcu Y- ose. Kao na~in pojavqivawa, prizmati~ni agregati su karakteristi~ni za mnoge mineralne vrste (pirokseni, amfiboli itd.). Veli~ina ovih agregata mo`e biti razli~ita (centimetarski, decimetrski itd.).

Prizmati~ni agregati distena Prizmati~ni agregati epidota Prizmati~ni agregati antimonita

Prizmati~ni agregati diopsida Prizmati~ni agregati berila Prizmati~ni agregati aktinolita

PRITKASTI AGREGATI

Kada se mineral pojavquje u obliku pritki, onda takav na~in pojavqivawa nazivamo pritkasrim agregatom. Pritkasti agregati mogu biti zamr{eni ili radijalno zrakasti. Pritkasti agregati mogu biti karakteristi~an na~in pojavqivawa piroksena, amfibola i dr. mineralnih vrsta.

Radijalno zrakasti pritkasti Radijalno zrakasti agregati Radijalno zrakasti i zamr{eni agregat hrizokole na kvarcu natrolita agregati tremolita

IGLI^ASTI AGREGATI

Pojavqivawe minerala u obliku iglica razli~ite du`ine osnovna je karakteristika igli~astih agregata. Igli~asti agregati mogu biti zamr{eni i radijalno zrakasti. Oba tipa mogu se tretirati i kao posebna vrsta pritkastih agregata {irine od 0,01-0,5 mm. Ukoliko je igli~asti agregat ispod 0,01 mm takvi agregati nazivaju se vlaknastim. Ako su vlakna me|u sobom gusto isprepletena takvi agregati nazivaju se fibroznim, mada fibrozni agreati mogu biti izgra|eni i od igli~astih agregata.

Radijakni igli~asti agregati Igli~asti agregati plumozita Radijalno zrakasti igli~asti antimonita agregati malahita Radijalno igli~asti agregati Vlaknasti agregati hrizotil rutila u kvarcu azbesta

LISTASTI AGREGATI

Pojavqivawe minerala u obliku liski nazivamo listastim agregatom. Ukoliko je listasti agregat mawi od 5 mm, onda takve listaste agregate nazivamo quspastim. Listasti agregati su za pojedine mineralne vrste karakteristi~an na~in pojavqivawa, kao {to je to slu~aj za liskune ili hlorite.

Listasti agregat biotita Listatsti agregat muskovita Quspasti agregat muskovita Listasti agregat molibdenita Listasti agregat muskovita Listasti agregat lepidolita

MASIVNI AGREGATI

Za masivne agregate je karakteristi~no da se mineral javqa u vidu jedrih kompaktnih masa. Mikroskopskim prou~avawima masivnih agregata uo~ava da su izgra|eni od kripto kristalastih ili re|e od fibroznih ili sitno quspastih agregata.

Masivni agregat kvarca Masivni agregati mikroklina Masivni agregat ortoklasa

PLO^ASTI AGREGATI

Kod plo~astih ili tabli~astih agregata je karakteristi~no da se mineral javqa u vidu plo~a promewqive debqine i du`ine. Po~asti agregati su karakteristi~an vid pojavqivawa mnogih minerala u prirodi.

Plo~asti agregati barita Plo~asti agregati albita Plo~asti agregati anhidrita Plo~asti agregati vulfenita Plo~asti agregati barita

OOLITI

Kod oolita je karakteristi~no da se mineral javqa u vidu sfernih oblika. Ukoliko je oolit krupnijih dimenzija tada se naziva pizolitom. Ooliti mogu biti karakteristi~an na~in pojavqivawa hidroksida aluminijuma i gvo`|a kod boksita.

Oolitski boksiti

BUBRE@ASTI AGREGATI

Bubre`asti agregati imaju spoqa{wi oblik koji podse}a na bubreg. Kada se bubre`asti agregat prese~e, onda se na preseku vidi da je izgra|en od koncentri~nih ili zonarnih

sferolita. Bubre`asti agregati su karakteristi~an na~in pojavqivawa hidroksida Fe i

Mn u sedimentnim procesima.

Bubre`asti agregat psilomelana Bubre`asti agregat smitsonita Bubre`asti agregat malahita

SFEROLITI

Sferoliti predstavqaju u su{tini radijalno zrakaste igli~aste agregate sa zajedni~kom povr{inom.

Sferoliti hrizokole Sferoliti pirita

DENDRITI

Dendriti po obliku podse}aju na forme drve}a, `bunja ili razli~ite zmijolike i crvolike forme. Kao na~in pojavqivawa mogu biti karakteristi~ni za samorodne elemente iz grupe metala (zlato, srebro itd,)

Dendriti samorodnog zlata Dendriti samorodnog Dendriti samorodnog bakra srebra Dendriti samorodnog srebra