NACIONALNI PROGRAM REPUBLIKE HRVATSKE ZA … · 2014-02-07 · 6 NACIONALNI PROGRAM RH ZA...

NACIONALNI PROGRAM REPUBLIKE HRVATSKE ZA PRISTUPANJE EUROPSKOJ UNIJI - 2007. GODINA

nacionalni 8 1 4.4.07, 15:20:07

IzdavaË

Republika Hrvatska

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija

Naklada

250 primjeraka

Tisak

Birotisak d.o.o.

Zagreb, oæujak 2007.

CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu pod brojem 627685

ISBN 978-953-7010-74-4

nacionalni 8 2 4.4.07, 15:20:09

NACIONALNI PROGRAM REPUBLIKE HRVATSKE ZA

PRISTUPANJE EUROPSKOJ UNIJI - 2007. GODINA

nacionalni 8 3 4.4.07, 15:20:10

4

NACIONALNI PROGRAM RH ZA PRISTUPANJE EU - 2007. GODINA

nacionalni 8 4 4.4.07, 15:20:10

5

UVODUVODNO SLOVO

UVODNO SLOVO

Republika Hrvatska veÊ godinu i pol dana uspjeπno pregovora o pristupanju Europskoj uniji. PregovaraËki proces se u meuvremenu

razvio na svim razinama i u njega su se ukljuËili svi bitni Ëimbenici hrvatskog druπtva. Nakon stjecanja i obrane dræavne neovisnosti

prije petnaest godina, postupak pristupanja Hrvatske Europskoj uniji novi je druπtveni projekt koji je ponovo okupio golemu veÊinu

hrvatskog druπtva i stvorio impresivnu opÊedruπtvenu koaliciju u svrhu ostvarenja jednog velikog zajedniËkog cilja.

Hrvatska javnost intenzivno prati i veÊinski podræava hrvatski put u Europsku uniju. Uspostavljen je “Savez za Europu” svih politiËkih

stranaka u Hrvatskom Saboru, Ëime se osiguralo da sam pregovaraËki proces kao i usuglaπavanje hrvatskih zakona s pravnom

steËevinom Europske unije bude izvan dnevne stranaËke politike. U okviru toga saveza su vladajuÊa koalicija i parlamentarna oporba

preuzeli odgovornosti za uspjeπno odvijanje pregovora i time znaËajno pridonijeli i daljnjem razvoju hrvatske politiËke kulture.

“Savezom za Europu” ojaËali smo i hrvatski meunarodni poloæaj, jer se na meunarodnoj sceni prepoznaje da naπi pregovaraËi s

EU pregovaraju uz podrπku cijelog hrvatskog druπtva i da je put Hrvatske prema EU na unutarnjem planu usuglaπen i nastavlja se

neovisno o tome koja od parlamentarnih opcija predvodila hrvatsku vladu. Bitno je istaknuti da i druge vaæne interesne skupine poput

poslodavaca, sindikata, akademske zajednice i drugih predstavnika civilnog druπtva imaju svoje predstavnike u pregovaraËkoj strukturi

i angaæirano sudjeluju u πirokom druπtvenom konsenzusu koji nosi pregovore.

Pristupanje Europskoj uniji odvija se, dakle, kao uspjeπan opÊenacionalni projekt. Upravo tako snaænii druπtveni temelj jamËi i uspjeh

ambiciozno osmiπljenog Nacionalnog programa za pridruæivanje Republike Hrvatske Europskoj uniji 2007.

Posljednje redovito izvjeπÊe o napretku Hrvatske na putu u EU koje je u studenom 2006. godine predstavila Europska komisija ocrtava

postignuÊa i izazove koji su pred nama.

A izazove moæemo podijeliti u sljedeÊe sastavnice: usmjerenost na potpuno ispunjavanje preostalih obveza glede politiËkih kriterija,

ispunjavanje obveza koje proizlaze iz pregovora i provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruæivanju, jaËanje administrativne i pravosudne

sposobnosti za uËinkovitu provedbu pravne steËevine EU, ostvarivanje maksimalne uËinkovitosti u koriπtenju pretpristupnih fondova,

te provedba komunikacijske strategije za informiranje hrvatske javnosti o EU i pristupanju EU.

Tim izazovima treba sustavan odgovor, a njega daje upravo ovaj dokument, kao srediπnji upravljaËki mehanizam Vlade Republike

Hrvatske za sveobuhvatni reformski proces u hrvatskom europskom poduhvatu. Od ove godine on nosi naziv Nacionalni program za

pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, kako bi se dodatno istaknula uznapredovala faza naπeg pristupanja Europskoj uniji.

Nacionalni program za 2007. godinu, u poneπto izmijenjenoj strukturi u odnosu na Ëetiri prethodna, pregled je pitanja i zadaÊa koje

nas na putu pribliæavanja Europskoj uniji oËekuju u ovoj godini.

Sve aktivnosti i mjere obuhvaÊene ovim Nacionalnim programom, utvrene su temeljem uspjeπnog dijaloga s institucijama Europske

unije, prije svega Europskom komisijom, kao i slijedom tijeka pristupnih pregovora.

Prva faza pregovora, proces screeninga, tj. analitiËkog pregleda i ocjene usklaenosti nacionalnog zakonodavstva dræave kandidatkinje

s pravnom steËevinom EU, zavrπena je u razdoblju od godine dana. Nakon zamaha pristupnih pregovora potkraj proπle godine,

uvjeren sam da Êe se dinamika i ubrzati tako da Êe se 2007. godina pokazati kao godina otvaranja gotovo svih poglavlja pregovora,

a da Êe 2008. godina postati godina zatvaranja poglavlja i zavrπetka pregovora. SlijedeÊi taj ritam smatram da je naπ cilj da 2009.

potpiπemo ugovor o pristupanju Europskoj uniji posve ostvariv.

Na kraju æelim ponovo istaknuti πto je prema mojem miπljenu najvaænije u naπem velikom nacionalnom projektu hrvatskog pristupanja

Europskoj uniji. Napori koje ulaæemo, sve reforme koje provodimo nisu usmjerene na datume ili na Europsku uniju samo po sebi.

Upravo suprotno, Hrvatska veÊ stoljeÊima dijeli vrijednosti na kojima se izgradila Europa i Europska unija, tako da je zajedniπtvo s

nacionalni 8 5 4.4.07, 15:20:11

6


ostalim europskim dræavama naπe prirodno okruæenje. Mnogi hrvatski naraπtaji borili su se i zauzimali za hrvatsku samostalnost i za

slobodno hrvatsko sudjelovanju u gradnji europske civilizacije. No, mi smo naraπtaj koji zajedniËki ostvaruje oba ta povijesna cilja i

smatram da trebamo biti svjesni povijesnog obzora pred kojim djelujemo. Meutim, znaËaj europskih integracija ide joπ i dalje od

toga. Tek stvaranjem Europske unije europski kontinent uπao je u svoje najduæe razdoblje mira do sada. Nakon povijesti ratova i

genocida, Europska unija je pokrenuta prije svega kao mirovni projekt. Taj projekt veÊ je 50 godina uspjeπan. Europljani su razvijajuÊi

njega napustili logiku sukoba, konfrontacije i zamijenili je logikom suradnje i kooperacije. Upravo ove godine kada obiljeæavamo 50.

obljetnicu Rimskih ugovora, kojima je zapoËelo europsko integriranje, Hrvatska donoseÊi svoj pretposljednji Nacionalni program o

pridruæivanju EU zapravo donosi i program o pridruæivanju ovom jedinstvenom mirovnom projektu. Æelimo da i naπi graani, naπe

obitelji, poËnu æivjeti u druπtvu koje Êe se razvijati u miru, slobodi i suradnji na naËelima ravnopravnosti i prosperiteta za sve europske

narode.

U tom smislu, pristupanje Europskoj uniji nije za Hrvatsku samo sebi svrha, niti predstavlja tzv. “kraj povijesti” u razvoju Hrvatske i

hrvatskog naroda. Upravo suprotno, duboko sam uvjeren da je pristupanje Hrvatske Europskoj uniji zalog bolje buduÊnosti i sretnijeg

æivota svih hrvatskih graana. Mi smo se u ovaj projekt upustili prije svega radi nas samih.

Dr. sc. Ivo Sanader

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske

nacionalni 8 6 4.4.07, 15:20:11

SADRÆAJ

nacionalni 8 7 4.4.07, 15:20:11

8


nacionalni 8 8 4.4.07, 15:20:12

9

SADRÆAJ

SADRÆAJ

UVODNO SLOVO

SADRÆAJ

POPIS KRATICA

UVOD

POGLAVLJE I - POLITI»KI KRITERIJI

1.1. UVOD

1.2. DEMOKRACIJA I VLADAVINA PRAVA

1.3. LJUDSKA PRAVA I ZA©TITA MANJINA

1.4. PU»KI PRAVOBRANITELJ

1.5. POVRATAK IZBJEGLICA

1.6. SURADNJA S MKSJ

1.7. REGIONALNA SURADNJA

POGLAVLJE II - GOSPODARSKI KRITERIJI

2.1. UVOD

2.2. SREDNJORO»NI CILJEVI GOSPODARSKE POLITIKE RH

2.3. POSTOJANJE DJELOTVORNOG TRÆI©NOG GOSPODARSTVA

2.4. SPOSOBNOST SUO»AVANJA S KONKURENTSKIM PRITISCIMA I TRÆI©NIM SNAGAMA UNUTAR UNIJE

2.5. KRITERIJI IZ MAASTRICHTA

POGLAVLJE III - SPOSOBNOST PREUZIMANJA OBVEZA IZ »LANSTVA U EU

3.1. SLOBODA KRETANJA ROBA

3.1.1. OpÊa naËela

3.1.2. Horizontalna pitanja

3.1.3. Direktive starog pristupa

3.1.4. Direktive Novog pristupa

3.1.5. Proceduralna pitanja

3.2. SLOBODA KRETANJA RADNIKA

3.2.1. Pristup træiπtu rada

3.2.2. Koordinacija sustava socijalne sigurnosti

3.3. PRAVO POSLOVNOG NASTANA I SLOBODA PRUÆANJA USLUGA

3.3.1. Poslovni nastan

5

9

17

22

29

29

30

46

55

56

61

63

74

74

75

76

86

91

94

94

94

94

107

113

125

128

128

129

133

133

nacionalni 8 9 4.4.07, 15:20:12

10


3.3.2. Sloboda pruæanja prekograniËnih usluga

3.3.3. Poπtanske usluge

3.3.4. Uzajamno priznavanje kvalifikacija

3.4. SLOBODA KRETANJA KAPITALA

3.4.1. Kretanje kapitala i tekuÊa plaÊanja

3.4.2. PlaÊanja i podmirenja

3.4.3. SprjeËavanje pranja novca

3.5. JAVNA NABAVA

3.5.1. Javna nabava

3.5.2. Koncesije

3.5.3. Javno-privatno partnerstvo (JPP)

3.6. PRAVO TRGOVA»KIH DRU©TAVA

3.7. PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNI©TVA

3.7.1. Autorsko pravo i srodna prava

3.7.2. Industrijsko vlasniπtvo

3.7.3. Provedba prava intelektualnog vlasniπtva

3.8. POLITIKA TRÆI©NOG NATJECANJA

3.8.1. Pravo træiπnog natjecanja

3.8.2. Dræavne potpore

3.9. FINANCIJSKE USLUGE

3.9.1. Bankarstvo

3.9.2. Osiguranje

3.9.3. Træiπte vrijednosnih papira i investicijske usluge

3.9.4. Mirovinski fondovi

3.10. INFORMACIJSKO DRU©TVO I MEDIJI

3.10.1. Telekomunikacije i informacijska tehnologija

3.10.2. Informacijsko druπtvo

3.10.3. Audiovizualna politika

3.11. POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVITAK

3.11.1. Poljoprivredna politika

3.11.2. Politika ruralnog razvitka

3.11.3. Biljna proizvodnja

3.11.4. Politika kvalitete

3.11.5. Ekoloπka proizvodnja

3.12. SIGURNOST HRANE, VETERINARSTVO I FITOSANITARNI NADZOR

3.12.1. Sigurnost hrane

3.12.2. Veterinarstvo

3.12.3. Biljno zdravstvo

3.12.4. Biljna proizvodnja

3.12.5. StoËarstvo

135

141

142

144

144

145

145

146

146

152

155

157

160

160

161

163

167

167

168

170

170

176

181

183

184

184

187

190

191

191

192

194

194

196

197

197

198

203

209

211

nacionalni 8 10 4.4.07, 15:20:12

11

SADRÆAJ

3.13. RIBARSTVO

3.13.1. Zaπtita i gospodarenje resursima

3.13.2. Træiπna politika

3.13.3. Strukturne mjere

3.14. PROMETNA POLITIKA

3.14.1. Cestovni promet

3.14.2. ÆeljezniËki promet

3.14.3. Unutarnja plovidba

3.14.4. Kombinirani prijevoz

3.14.5. ZraËni promet

3.14.6. Pomorski promet

3.14.7. Dræavne potpore

3.15. ENERGETIKA

3.15.1. Træiπte energenata i sigurnost opskrbe

3.15.2. Energetska uËinkovitost i obnovljivi izvori energije

3.15.3. Nuklearna sigurnost i zaπtita od zraËenja

3.16. POREZI

3.17. EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA

3.17.1. Prioriteti u usklaivanju zakonodavstva

3.17.2. Koordinacija ekonomske i fiskalne politike

3.17.3. Monetarna i teËajna politika

3.18. STATISTIKA

3.18.1. Podrπka statistiËkim podacima, tehniËka infrastruktura

3.18.2. Demografija i socijalne statistike

3.18.3. Ekonomske statistike

3.18.4. Poljoprivreda, πumarstvo, ribarstvo

3.18.5. Viπesektorske statistike

3.18.6. Izvori i upravljanje

3.19. SOCIJALNA POLITIKA I ZAPO©LJAVANJE

3.19.1. Radno zakonodavstvo

3.19.2. Zdravlje i zaπtita na radu

3.19.3. Socijalni dijalog

3.19.4. Zapoπljavanje i Europski socijalni fond

3.19.5.Socijalna inkluzija

3.19.6.Socijalna sigurnost

3.19.7. Antidiskriminacija i jednake moguÊnosti

3.20. PODUZETNI©TVO I INDUSTRIJSKA POLITIKA

3.20.1. Poduzetniπtvo

3.20.2. Industrijska politika

213

213

214

215

216

216

217

220

221

222

224

228

231

231

232

233

238

245

245

246

246

247

247

249

252

254

255

255

256

256

259

261

262

275

277

280

282

282

290

nacionalni 8 11 4.4.07, 15:20:13

12


3.20.3. Industrijski sektori

3.20.4. Turizam

3.21. TRANSEUROPSKE MREÆE

3.21.1. Prometne mreæe

3.21.2. Energetske mreæe

3.22. REGIONALNA POLITIKA I KOORDINACIJA STRUKTURNIH INSTRUMENATA

3.23. PRAVOSU–E I TEMELJNA LJUDSKA PRAVA

3.23.1. Reforma pravosua

3.23.2. Anti-korupcijska politika

3.23.3. Temeljna ljudska prava

3.24. PRAVDA, SLOBODA I SIGURNOST

3.24.1. Azil

3.24.2. Migracije

3.24.3. Vize

3.24.4. Upravljanje granicom i Schengen

3.24.5 Policijska suradnja i borba protiv organiziranog kriminala

3.24.6. Suradnja na podruËju droga

3.24.7. Carinska suradnja

3.24.8. Pravosudna suradnja u kaznenim i graanskim stvarima

3.25. ZNANOST I ISTRAÆIVANJE

3.26. OBRAZOVANJE I KULTURA

3.26.1. Programi Zajednice u podruËju obrazovanja i politike za mlade

3.26.2. Obrazovanje djece radnika migranata

3.26.3. Reforme sustava obrazovanja i usavrπavanja

3.26.4. Kultura

3.27. OKOLI©

3.27.1. Horizontalno zakonodavstvo

3.27.2. KakvoÊa zraka i klimatske promjene

3.27.3. Gospodarenje otpadom

3.27.4. Upravljanje vodama

3.27.5. KakvoÊa mora i morskog okoliπa

3.27.6. Zaπtita prirode

3.27.7. Industrijsko oneËiπÊenje, upravljanje rizicima i nesreÊama

3.27.8. Kemikalije i GMO

3.27.9. Zaπtita od buke

3.27.10. ©umarstvo

3.27.11. Civilna zaπtita

291

295

297

297

298

299

302

302

312

318

322

322

324

325

329

333

348

350

351

355

361

361

363

363

369

370

370

377

381

385

388

389

392

394

397

398

400

nacionalni 8 12 4.4.07, 15:20:13

13

SADRÆAJ

3.28. ZA©TITA POTRO©A»A I ZDRAVLJA

3.28.1. Zaπtita potroπaËa

3.28.2. Javno zdravstvo

3.29. CARINSKA UNIJA

3.30. VANJSKI ODNOSI

3.31. VANJSKA, SIGURNOSNA I OBRAMBENA POLITIKA

3.31.1. Uvod

3.31.2. Suradnja s meunarodnim organizacijama

3.31.3. Kontrola naoruæanja

3.31.4. Provedba restriktivnih mjera i gospodarskih sankcija

3.31.5. Doprinos RH u borbi protiv terorizma

3.31.6. Europska sigurnosna i obrambena politika (ESOP)

3.31.7. Vizni sustav

3.32. FINANCIJSKI NADZOR

3.32.1. Sustav unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru

3.32.2. Vanjska revizija - Dræavni ured za reviziju

3.32.3. Zaπtita financijskih interesa EU

3.33. FINANCIJSKE I PRORA»UNSKE ODREDBE

DODATAK A

I. POLITI»KI KRITERIJI

3.1. SLOBODA KRETANJA ROBA

3.2. SLOBODA KRETANJA RADNIKA

3.3. PRAVO POSLOVNOG NASTANA I SLOBODA PRUÆANJA USLUGA

3.4. SLOBODA KRETANJA KAPITALA

3.5. JAVNA NABAVA

3.6. PRAVO TRGOVA»KIH DRU©TAVA

3.7. PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNI©TVA

3.8. POLITIKA TRÆI©NOG NATJECANJA

3.9. FINANCIJSKE USLUGE

3.10. INFORMACIJSKO DRU©TVO I MEDIJI

3.11. POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVITAK

3.12. SIGURNOST HRANE, VETERINARSTVO I FITOSANITARNI NADZOR

3.13. RIBARSTVO

3.14. PROMETNA POLITIKA

3.15. ENERGETIKA

3.16. POREZI

3.17. EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA

3.18. STATISTIKA

401

401

404

406

412

416

416

417

423

431

432

433

433

435

435

436

437

439

449

449

453

476

477

482

485

488

490

493

497

503

509

516

532

534

546

551

552

553

nacionalni 8 13 4.4.07, 15:20:14

14


3.19. SOCIJALNA POLITIKA I ZAPO©LJAVANJE

3.20. PODUZETNI©TVO I INDUSTRIJSKA POLITIKA

3.22. REGIONALNA POLITIKA I KOORDINACIJA STRUKTURNIH INSTRUMENATA

3.23. PRAVOSU–E I TEMELJNA LJUDSKA PRAVA

3.24. PRAVDA, SLOBODA I SIGURNOST

3.25. ZNANOST I ISTRAÆIVANJE

3.26. OBRAZOVANJE I KULTURA

3.27. OKOLI©

3.28. ZA©TITA POTRO©A»A I ZDRAVLJA

3.29. CARINSKA UNIJA

3.30. VANJSKI ODNOSI

3.31. VANJSKA, SIGURNOSNA I OBRAMBENA POLITIKA

3.32. FINANCIJSKI NADZOR

3.33. FINANCIJSKE I PRORA»UNSKE ODREDBE

DODATAK B

TABLICA PLANIRANIH PRORA»UNSKIH SREDSTAVA

TABLICA PLANIRANIH SREDSTAVA STRANE POMO∆I

556

565

568

570

574

588

590

592

615

619

622

624

626

628

633

635

659

nacionalni 8 14 4.4.07, 15:20:14

POPIS KRATICA

nacionalni 8 15 4.4.07, 15:20:15

16


nacionalni 8 16 4.4.07, 15:20:15

17

POPIS KRATICA

POPIS KRATICA

MINISTARSTVA

MFIN - Ministarstvo financija

MFIN-PU - Ministarstvo financija - Porezna uprava

MFIN-CU - Ministarstvo financija - Carinska uprava

MGRIP - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetniπtva

MINK - Ministarstvo kulture

MMTPR - Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka

MOBMS - Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti

MORH - Ministarstvo obrane

MP - Ministarstvo pravosua

MP©VG - Ministarstvo poljoprivrede, πumarstva i vodnog gospodarstva

MUP - Ministarstvo unutarnjih poslova

MVPEI - Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija

MZOPUG - Ministarstvo zaπtite okoliπa, prostornog ureenja i graditeljstva

MZO© - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta

MZSS - Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

DRÆAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE

DGU - Dræavna geodetska uprava

DUZS - Dræavna uprava za zaπtitu i spaπavanje

DHZ - Dræavni hidrometeoroloπki zavod

DI - Dræavni inspektorat

DZIV - Dræavni zavod za intelektualno vlasniπtvo

DZM - Dræavni zavod za mjeriteljstvo

DZNS - Dræavni zavod za nuklearnu sigurnost

DZS - Dræavni zavod za statistiku

DZZZ - Dræavni zavod za zaπtitu od zraËenja

nacionalni 8 17 28.3.07, 11:29:48

18


SREDI©NJI DRÆAVNI UREDI

SDUU - Srediπnji dræavni ured za upravu

SDUeH - Srediπnji dræavni ured za e-Hrvatsku

SDUUDI - Srediπnji dræavni ured za upravljanje dræavnom imovinom

SDURF - Srediπnji dræavni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije

AGENCIJE

APN - Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama

AZTN - Agencija za zaπtitu træiπnog natjecanja

AZOP - Agencija za zaπtitu osobnih podataka

APIU - Agencija za promicanje izvoza i ulaganja

HAMAG - Hrvatska agencija za malo gospodarstvo

HANFA - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

HZMO - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

DUR - Dræavni ured za reviziju

CARNet - Hrvatska akademska i istraæivaËka mreæa

HAA - Hrvatska akreditacijska agencija

HZN - Hrvatski zavod za norme

AZO - Agencija za zaπtitu okoliπa

SDA - Srediπnja depozitarna agencija

HERA - Hrvatska energetska regulatorna agencija

SOA - Srediπnja obavjeπtajna agencija

OPΔENITO

EK - Europska komisija

EMU - Ekonomska i monetarna unija

EP - Europski parlament

EU - Europska unija

nacionalni 8 18 28.3.07, 11:29:49

19

POPIS KRATICA

EV - Europsko vijeÊe

EZ - Europska zajednica

HNB - Hrvatska narodna banka

OSP - Odbor za stabilizaciju i pridruæivanje

PO - Privremeni odbor

PS - Privremeni sporazum s EU

PSP - Proces stabilizacije i pridruæivanja Europskoj uniji

SSP - Sporazum o stabilizaciji i pridruæivanju s EU

UN - Ujedinjeni narodi

VE - VijeÊe Europe

VSP - VijeÊe za stabilizaciju i pridruæivanje

ZVSP - ZajedniËka vanjska i sigurnosna politika EU (tzv. CFSP)

ESOP - Europska sigurnosna i obrambena politika

WTO - Svjetska trgovinska organizacija

HBOR - Hrvatska banka za obnovu i razvitak

VRH - Vlada Republike Hrvatske

DORH - Dræavno odvjetniπtvo Republike Hrvatske

UJN - Ured za javnu nabavu

DKOM - Dræavna komisija za kontrolu postupaka javne nabave

HGK - Hrvatska gospodarska komora

HRB - Hrvatski registar brodova

nacionalni 8 19 28.3.07, 11:29:49

20


nacionalni 8 20 28.3.07, 11:29:49

UVOD

nacionalni 8 21 28.3.07, 11:29:50

22


UVOD

ODNOSI RH-EU

Otvaranjem pregovora o pristupanju 3. listopada 2005. godine, Republika Hrvatska uËinila je kljuËan korak prema punopravnom

Ëlanstvu u Europskoj uniji. PoËetna faza pregovora o pristupanju i joπ jedan veliki test za Republiku Hrvatsku i njezinu javnu

administraciju u 2006. godini bio je proces analitiËkog pregleda ocjene usklaenosti zakonodavstva RH s pravnom steËevinom EU,

tzv. screening. Screening, koji se sastojao od multilateralnih i bilateralnih sastanaka za svako od 33 poglavlja pravne steËevine EU za

koja se odvijaju pregovori o Ëlanstvu, zapoËeo je neposredno nakon otvaranja pregovora, zajedno s Turskom, te je za RH uspjeπno

zavrπen 18. listopada 2006. godine.

PregovaraËka struktura RH, koja se sastoji od oko 2000 Ëlanova, predvoenih ministricom vanjskih poslova i europskih integracija, mr.

Kolindom Grabar-KitaroviÊ, kao predsjednicom Dræavnog izaslanstva i veleposlanikom Vladimirom Drobnjakom, u svojstvu glavnog

pregovaraËa, dobila je visoke ocjene za pripremljenost u dosadaπnjem tijeku pregovora, kako od Europske komisije tako i od dræava

Ëlanica EU. UzimajuÊi u obzir promijenjene okolnosti u odnosima RH s EU te prvenstveno rezultate screeninga, Nacionalni program

pridruæivanja za 2007. godinu, koji je veÊ peti u nizu, nosi naziv Nacionalni program za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj

uniji.

U prvoj polovici 2006. godine, tijekom austrijskog predsjedanja VijeÊem EU, RH je pozvana na dostavu pregovaraËkih stajaliπta za tri

poglavlja pregovora, dok je za dva poglavlja od RH zatraæeno ispunjavanje dodatnih mjerila za otvaranje pregovora, tzv. benchmarks.

Pred kraj austrijskog predsjedanja, odræana je Meuvladina konferencija na razini voditelja izaslanstava, tijekom koje je otvoreno i

privremeno zatvoreno jedno poglavlje pregovora.

U drugoj polovici 2006. godine, tijekom finskog predsjedanja VijeÊem EU, RH je pozvana na dostavu pregovaraËkih stajaliπta za

πest poglavlja pregovora, dok su dodatna mjerila za otvaranje pre govora zatraæena za pet poglavlja. Odræane su dvije Meuvladine

konferencije, na razini voditelja izaslanstava i na razini glavnih pregovaraËa, tijekom kojih su otvorena Ëetiri, a privremeno zatvoreno

joπ jedno poglavlje pregovora. Za tri poglavlja, zaprimljena su dodatna mjerila, tzv. benchmarks, za zatvaranje pregovora.

Sveukupno, RH je u 2006. godini izradila i predala pregovaraËka stajaliπta za osam poglavlja pregovora. Pregovori su otvoreni u pet,

a privremeno su i zatvoreni u dva poglavlja pregovora, od 33 poglavlja o kojima se pregovara s predstavnicima EU. Vlada Republike

Hrvatske, u uskoj suradnji sa struËnim tijelima EU, intenzivno radi na brzom i efikasnom ispunjavanju svih zaprimljenih dodatnih

mjerila.

U Republici Hrvatskoj i dalje je prisutan visok stupanj politiËkog konsenzusa prema ostvarivanju zajedniËkog strateπkog cilja Republike

Hrvatske - punopravnog Ëlanstva u EU. Na diplomatskom planu, pojaËane su aktivnosti prema institucijama Europske unije i

dræavama Ëlanicama, s ciljem njihovog cjelovitijeg i pravovremenog upoznavanja s oËekivanjima Republike Hrvatske u pregovorima te

postignutim napretkom tijekom samog procesa.

Tijekom 2006. godine nastavljene su aktivnosti vezane uz ispunjavanje obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruæivanju te politiËki

dijalog kroz institucionalni okvir uspostavljen SSP-om. Drugi sastanak VijeÊa za stabilizaciju i pridruæivanje odræan je u Bruxellesu 10.

travnja a Odbora za stabilizaciju i pridruæivanje 18. prosinca ove godine u Zagrebu. Odræana je i sjednica ZajedniËkog parlamentarnog

odbora u listopadu 2006. te sastanci svih sedam Pododbora SSP-a.

nacionalni 8 22 28.3.07, 11:29:50

23

UVOD

ODRE–IVANJE PRIORITETA ZA 2007. GODINU

Odreivanje prioriteta navedenih u Nacionalnom programu temelji se na nekoliko izvora ukljuËujuÊi Program Vlade Republike

Hrvatske u mandatnom razdoblju 2003. - 2007. godina, rezultate dosadaπnjeg tijeka pregovora s EU, SSP i Plan njegove provedbe,

Pristupno partnerstvo iz veljaËe 2006., ocjenu napretka Republike Hrvatske iz IzvjeπÊa Europske komisije o RH u procesu pridruæivanja

EU i suradnje s Delegacijom Europske komisije u Republici Hrvatskoj i dr. Nacionalni program time odraæava spremnost Republike

Hrvatske da, putem provedbe konkretnih mjera, ostvari kratkoroËne i srednjoroËne prioritete u procesu pribliæavanja Europskoj uniji,

s naglaskom na 2007. godinu.

U studenom 2006. godine Europska komisija objavila je IzvjeπÊe o napretku RH u procesu pristupanja EU za 2006. godinu. IzvjeπÊe

o napretku drugo je takvo izvjeπÊe o Hrvatskoj, slijedom odluke Europskog vijeÊa od 17. i 18. lipnja 2004. kojom je RH dobila status

dræave kandidata za pristupanje EU. IzvjeπÊe ukljuËuje napredak RH na podruËjima ispunjavanja politiËkih i ekonomskih kriterija za

Ëlanstvo, kao i sposobnost da preuzme obveze iz Ëlanstva. Europska komisija je ocijenila da je u 2006. godini Republika Hrvatska

nastavila napredovati po pitanjima politiËkog, gospodarskog i kriterija prihvaÊanja pravne steËevine EU te u provedbi SSP-a dok je

kao glavne izazove u 2007. godini navela nadogradnju postignutog napretka i ubrzanje reformi u pojedinim podruËjima. VijeÊe EU

je, na prijedlog Europske komisije, u veljaËi 2006. godine usvojilo Pristupno partnerstvo, za koje je najavljeno da Êe biti obnovljeno

krajem 2007. godine. U dokumentu su sadræani kratkoroËni i srednjoroËni zadaci temeljeni na ocjenama EK iz IzvjeπÊa o napretku RH

u procesu pristupanja EU.

Vezano uz politiËke kriterije, ocjena je EK kako RH nema veÊih poteπkoÊa u ispunjavanju politiËkih kriterija. Na samom vrhu kljuËnih

podruËja na kojima treba pojaËati napore ostaju reforma pravosua, borba protiv korupcije, zaπtita manjina i povratak izbjeglica, ali

u predstojeÊem razdoblju posebice treba raditi na implementaciji reforme dræavne uprave.

Prema opÊoj ocjeni o ispunjavanju gospodarskih kriterija, Hrvatska je ponovo ocijenjena kao zemlja s djelotvornom træiπnom

ekonomijom koja je u stanju nositi se s pritiscima konkurencije i træiπnih snaga unutar Unije u srednjoroËnom razdoblju. Daljnji napori

RH trebaju biti usmjereni na odræavanje makroekonomske stabilnosti te na rjeπavanje pitanja dræavnih intervencija u privredi kao i na

pitanje restrukturiranja velikih dræavnih poduzeÊa, posebno u sektoru brodogradnje, Ëelika i energije.

U pogledu sposobnosti preuzimanja ostalih obveza koje proizlaze iz Ëlanstva, Europska komisija je provela detaljnu analizu koja

se temelji na 33 poglavlja pravne steËevine EU. ZakljuËuje se kako Êe RH biti u poziciji da preuzme i preostale obveze iz Ëlanstva u

srednjoroËnom razdoblju, uz uvjet da se uloæe znaËajni napori u usklaivanje zakonodavstva s pravnom steËevinom EU te u njegovu

primjenu i provoenje. Posebno ohrabruje da je u pojedinim poglavljima za koja Europska komisija smatra da Êe se u RH morati

poduzeti znatni i stalni napori u usklaivanju, poput Pravde, slobode i sigurnosti, Okoliπa i Poljoprivrede i ruralnog razvitka, u proteklih

godinu dana zabiljeæen dobar ili razuman napredak.

S obzirom na Ëinjenicu da je uspjeπno ispunjavanje obveza koje proizlaze iz SSP-a izuzetno vaæno za napredak RH u pregovorima s

EU te da sve obveze moraju biti u potpunosti ispunjene prije nego πto se pregovori o pojedinom poglavlju privremeno zakljuËe, mjere

za provedbu SSP-a sastavni su dio ovog dokumenta i jedan od kljuËnih prioriteta u provedbi Nacionalnog programa za pridruæivanje

RH EU u sljedeÊoj godini.

Zavrπno treba istaknuti kako je Nacionalni program usklaen s IzvjeπÊima o rezultatima screening-a koje izrauje EK za svako pojedino

poglavlje po zavrπetku screening sastanaka a u kojem se iznosi ocjena spremnosti dræave kandidatkinje za prihvaÊanje i provedbu

pravne steËevine.

nacionalni 8 23 28.3.07, 11:29:50

24


STRUKTURA NACIONALNOG PROGRAMA

Slijedom gore navedenog, struktura NPPEU 2007 izmijenjena je u odnosu na strukturu NPPEU 2006, a sastoji se od slijedeÊih

poglavlja:

PolitiËki kriteriji

Kroz Poglavlje PolitiËki kriteriji definiraju se prioriteti koji se temelje na ZakljuËcima VijeÊa iz Kopenhagena, a izmeu ostalog

obuhvaÊeni su demokracija i vladavina prava, zaπtita ljudskih prava i prava manjina, reforma pravosua i borba protiv korupcije te

regionalna suradnju. Istovremeno je dan i prikaz napretka u odnosima izmeu Republike Hrvatske i Europske unije.

Gospodarski kriteriji

I ove godine se kroz Poglavlje II. obrauje provedba kriterija iz Kopenhagena i Maastrichta uz osvrt na Lisabonsku strategiju. Sve

navedene aktivnosti za provedbu gospodarskih kriterija za pristupanje EU usklaene su s prioritetima koje sadræava Pred-pristupni

ekonomski program 2007. kao i Strateπki okvir za razvoj 2006. - 2013. usvojen 3. kolovoza 2006. godine.

Sposobnost preuzimanja obveza iz Ëlanstva u EU

U ovom poglavlju, na koje se izravno odnosi i Dodatak A, sukladno pravnoj steËevini Europske zajednice, opisan je pravni i

institucionalni okvir pojedinih poglavlja pravne steËevine EU te kratkoroËni i srednjoroËni prioriteti u usklaivanju zakonodavstva

kao i proraËunska izdvajanja za njihovu uËinkovitu provedbu. Kako su prioriteti Pristupnog partnerstva veÊ ugraeni u NPPEU 2006,

posebna paænja posveÊena je analizi njihove provedbe.

U opisu aktivnosti obuhvaÊene su zakonodavne i provedbene aktivnosti vezane uz proces pristupanja RH EU u odreenom

poglavlju.

Zakonodavne aktivnosti obuhvaÊaju sve zakonske i podzakonske propise Ëije je usvajanje predvieno tijekom 2007. godine, a kojima

se provodi usklaivanje s pravnom steËevinom EU-a.

Provedbene aktivnosti obuhvaÊaju sve aktivnosti van zakonodavnih, a koje su vezane uz proces prilagodbe sustavu EU-a. Odnose se

na izradu i usvajanje strategija, planova i programa i njihovu provedbu te na pregled predvienih institucionalnih mjera (osnivanje

novih institucija i radnih tijela) te aktivnosti na jaËanju administrativnih sposobnosti (zapoπljavanje novih djelatnika, nabava tehniËke

opreme, edukacija,...), a koji su vezani uz proces pristupanja.

I NPPEU 2007 uz predviene jednogodiπnje mjere, nastoji okvirno predvidjeti i zakonodavne i provedbene mjere temeljem

srednjoroËnih prioriteta iz Pristupnog partnerstva, za razdoblje zakljuËno s 2009. godinom. Te projekcije osnove su za izradu buduÊih

Nacionalnih programa, ali i temelj za voenje pregovora za Ëlanstvo.

U odnosu na proπlogodiπnji, NPPEU 2007 ne sadræi posebno poglavlje “JaËanje administrativnih kriterija”, veÊ su sve uz njih vezane

aktivnosti obuhvaÊene u ovom poglavlju. Time se za svako poglavlje dobiva bolji pregled povezanosti zakonodavnih i provedbenih

aktivnosti.

nacionalni 8 24 28.3.07, 11:29:51

25

UVOD

DODACI NACIONALNOM PROGRAMU ZA 2007. GODINU

Dodatak A - Plan usklaivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom steËevinom i pregled provedbenih mjera za

2007. godinu

Dodatak A znaËajno je izmijenjen u odnosu na njegovu strukturu u dosadaπnjim Nacionalnim programima. U njemu su prikazane

mjere predviene za 2007. godinu, a koje su detaljnije opisane u poglavlju “3. Sposobnost preuzimanja obveza iz Ëlanstva u EU”.

Dodatak A sastoji se od dva glavna dijela:

Zakonodavne mjere

U tablicama su prikazane zakonodavne mjere predviene za 2007. godinu. U prvoj tablici a) Zakonske mjere i uz njih vezani

podzakonski akti navode se zakoni i podzakonski akti Ëije se usvajanje predvia u 2007. godini, a kojima Êe se provoditi usklaivanje

s pravnom steËevinom EU-a.

Ukoliko se tijekom 2007. godine planira donoπenje odreenih podzakonskih propisa temeljem ranije usvojenih zakona, a kojima se

provodi usklaivanje s pravnom steËevinom EU-a, oni se unose u tablicu b) Podzakonski akti koji se usvajaju temeljem ranije usvojenih

zakona.

Provedbene mjere

Novost u strukturi Dodatka A je πto ove godine sadræi i saæeti tabelarni pregled svih provedbenih mjera za 2007. godinu (vezanih uz

proces pristupanja RH EU), a koje su detaljno razraene u poglavlju “3. Sposobnost preuzimanja obveza iz Ëlanstva u EU”. U tablici

provedbenih mjera utvrene su njihove osnovne kategorije i to: strategije, planovi, programi, osnivanje novih institucija, jaËanje

administrativnih kapaciteta i ostalo.

Dodatak B - Planirana proraËunska sredstva

U NPPEU 2007 se ponovno veliki naglasak stavlja na utvrivanje proraËunskih sredstava potrebnih za provedbu svih planiranih

aktivnosti koje su potrebne za ostvarivanje kriterija za Ëlanstvo RH u EU.

Dodatak B odraæava financijsku perspektivu svih aktivnosti, projekata, programa, osnivanja novih institucija, jaËanja postojeÊih

institucija, educiranja, zapoπljavanja novih djelatnika i sl. koji su potrebni za ostvarivanje kriterija za Ëlanstvo RH u EU.

Dodatak B sastoji se od 2 tablice: Tablice planiranih proraËunskih sredstava i Tablice planiranih sredstava strane pomoÊi.

Tablica planiranih proraËunskih sredstava prikazuje proraËunska sredstva raspodijeljena prema 33 potpoglavlja unutar

Poglavlja III. Nacionalnog programa: Sposobnost preuzimanja obveza preuzetih Ëlanstvom u EU. Navode se samo one proraËunske

stavke, odnosno aktivnosti i projekti koje se odnose na proces pribliæavanja EU, odnosno koje se odnose na ispunjavanje kriterija za

pristupanje Europskoj uniji.

Tablica planiranih sredstava strane pomoÊi daje sustavan pregled tekuÊe i planirane inozemne tehniËke pomoÊi, projekata i

programa ulaganja u Republiku Hrvatsku koji podupiru provedbu Nacionalnog programa za pristupanje Europskoj uniji, πto ukljuËuje

programe pomoÊi i suradnje s Europskom unijom, druge multilateralne izvore pomoÊi, bilateralne programe pomoÊi koju prima

Republika Hrvatska te zajmove meunarodnih financijskih institucija (pomoÊi, donacije i zajmovi).

nacionalni 8 25 28.3.07, 11:29:51

26


PRAΔENJE I OSTVARIVANJE PROVEDBE NACIONALNOG PROGRAMA

Provedba Nacionalnog programa temelji se na dnevnoj koordinaciji na razini ministarstava i ostalih tijela dræavne uprave ukljuËenih u

proces. Koordinacija je, na razini svakog tijela dræavne uprave, povjerena „europskim koordinatorima” zaduæenima za organizaciju

poslova za potrebe europskih integracija, koordinaciju i kontrolu njihove provedbe. ZadaÊa je svakog koordinatora praÊenje

pravovremenog ispunjavanja zadaÊa opisanih Nacionalnim programom na razini tog tijela dræavne uprave i priprema izvjeπÊa o stanju

provedbe aktivnosti iz Nacionalnog programa. Na sastancima „europskih koordinatora” koji se u pravilu odræavaju svaka dva tjedna u

okviru posebne EU koordinacije uspostavljene u 2004. godini, prati se provedba Nacionalnog programa u svim njegovim aspektima.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija zaduæeno je za praÊenje provedbe Nacionalnog programa za pristupanje

Europskoj uniji a status provedbe zakona i podzakonskih akata obuhvaÊenih Nacionalnim programom razmatra se tjedno u sklopu

prve toËke dnevnog reda svih radnih tijela Vlade RH.

nacionalni 8 26 28.3.07, 11:29:52


nacionalni 8 27 28.3.07, 11:29:52

28


nacionalni 8 28 28.3.07, 11:29:52

29



1.1. UVOD

Usporedno s procesom screeninga i pregovora, Vlada Republike Hrvatske je nastavila intenzivno raditi na ispunjavanju politiËkih

kriterija. Nastavljeni su kontinuirani napori vezano uz povratak izbjeglica, zaπtitu prava manjina i regionalnu suradnju.

Ispunjavanje politiËkih kriterija i tijekom 2007. godine ostaje prioritet Vlade Republike Hrvatske s naroËitim naglaskom na reformi

dræavne uprave, reformi pravosua, te borbi protiv korupcije. U regionalnoj suradnji napori Êe biti usmjereni na rjeπavanje bilateralnih

pitanja i zaokruæivanje politiËke karte JIE.

nacionalni 8 29 28.3.07, 11:29:52

30


1.2. DEMOKRACIJA I VLADAVINA PRAVA

Hrvatski sabor

Pravilnik Povjerenstva za odluËivanje o sukobu interesa o unutarnjem ustroju i postupku donesen je u srpnju 2006. godine te je istog

mjeseca stupio na snagu. U razdoblju od srpnja 2005. godine do studenoga 2006. godine Povjerenstvo za odluËivanje o sukobu

interesa zaprimilo je 29 zahtjeva za davanje miπljenja i 99 zahtjeva za odluËivanjem o sukobu interesa. Doneseno je 12 miπljenja te 14

odluka o sukobu interesa od kojih je u samo 4 sluËaja utvreno da je sukob interesa postojao. U tijeku je jedan postupak po zahtjevu

duænosnika za zaπtitu Ustavom zajamËenih ljudskih prava i temeljnih sloboda pred Upravnim sudom Republike Hrvatske. Tijekom

mjeseca prosinca 2006. godine Povjerenstvo za odluËivanje o sukobu interesa pokrenulo je 7 novih postupaka i donijelo 2 odluke

kojima je utvreno postajanje sukoba interesa.

Novi Zakon o Dræavnom izbornom povjerenstvu donesen je u oæujku 2006. godine a stupio je na snagu krajem travnja o. g.

Saborski Odbor za izbor i imenovanja poniπtio je javni poziv za podnoπenje kandidatura za predsjednika stalnog Dræavnog izbornog

povjerenstva (DIP) u srpnju 2006. godine, a novi Êe javni poziv raspisati nakon πto Hrvatski Sabor izmijeni Zakon o sudovima.

Jedna od obveza koje se odnose na izbornu reformu jest i donoπenje Zakona o popisu biraËa. Srediπnji dræavni ured za upravu Vlade

RH izradio je radni tekst Nacrta prijedloga zakona o popisu biraËa. Nacrt prijedloga zakona upuÊen je nadleænim tijelima, odnosno

resornim ministarstvima i uredima dræavne uprave u æupanijama radi davanja miπljenja, a sredinom mjeseca prosinca 2006. godine

odræan je i okrugli stol u organizaciji Srediπnjeg dræavnog ureda za upravu, Misije OESS-a u RH i nevladine organizacije GONG.

Financiranje politiËkih stranaka

Sukladno Nacionalnom programu suzbijanja korupcije 2006-2008 („Narodne novine” broj 39/06), kojim je utvrena obveza

donoπenja posebnog Zakona o financiranju politiËkih stranaka, u prosincu 2006. godine Hrvatski sabor donio je Zakon o financiranju

politiËkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata.

Zakon o financiranju politiËkih stranaka poËiva na sljedeÊim principima: utvrivanje gornje granice dobrovoljnih priloga (donacija)

jednoj politiËkoj stranci od strane jedne fiziËke, odnosno, pravne osobe u jednoj kalendarskoj godini; jasno definiranje dobrovoljnog

priloga (donacije) i reguliranje naËina davanja donacija; zabrana anonimnih donacija; zabrana primanja donacija od strane odreenih

pravnih osoba te zabrana pogodovanja; osiguravanje proraËunskog financiranja redovnog djelovanja politiËkih stranaka, uzimajuÊi

u obzir njihovu zastupljenost u predstavniËkom tijeku; osiguranje transparentnosti izvora financiranja i troπkova politiËkih stranaka;

osiguranje nadzora; sankcioniranje postupanja suprotnih odredbama zakona.

Financiranje izborne kampanje jedno je od podruËja financiranja politiËkih stranaka, pa iako se u Zakonu o financiranju politiËkih

stranaka ne spominje izriËito financiranje izborne kampanje, odredbe navedenog Zakona, u pitanjima koja nisu drugaËije ureena

posebnim zakonima, odnose se i na financiranje izborne kampanje i to: izvori sredstava za financiranje politiËkih stranaka; prilozi

(donacije) od strane fiziËkih i pravnih osoba (naËin davanja donacija, najviπi dopuπteni iznosi donacija koje fiziËke i pravne osobe mogu

donirati politiËkoj stranci u jednoj kalendarskoj godini, zabrana anonimnim donacija, nedopuπteni izvori financiranja); transparentnost

izvora financiranja i troπkova politiËkih stranaka; nadzor financijskog poslovanja te sankcioniranja postupanja suprotnih odredbama

zakona.

U 2006. godini izraen je Nacrt prijedloga zakona o izborima opÊinskih naËelnika, gradonaËelnika, æupana i GradonaËelnika Grada

Zagreba, kojim se predlaæe ureivanje pitanja neposrednog izbora nositelja izvrπne vlasti na lokalnoj i regionalnoj razini (opÊinskih

naËelnika, gradonaËelnika i æupana). Nacrt prijedloga zakona je u proceduri donoπenja u Hrvatskom saboru. Hrvatski sabor je na 20.

sjednici odræanoj od 10. svibnja do 09. lipnja 2006. godine zakljuËio raspravu o KonaËnom Prijedlogu zakona, o kojem se meutim,

joπ nije glasalo.

nacionalni 8 30 28.3.07, 11:29:53

31


Takoer, u proceduri donoπenja u Hrvatskom saboru je i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj

i podruËnoj (regionalnoj) samoupravi, kojim se ureuje odnos izmeu neposredno izabranih nositelja izvrπne vlasti na lokalnoj i

regionalnoj razini (gradonaËelnika, opÊinskih naËelnika, æupana) i predstavniËkih tijela jedinica lokalne i podruËne (regionalne)

samouprave, a s obzirom na Ëinjenicu da Êe se od 2009. godine, nositelji izvrπne vlasti na lokalnoj i regionalnoj razini birati neposredno.

Prijedlog zakona prihvaÊen je na sjednici Hrvatskog sabora odræanoj u listopadu 2006. godine i biti Êe upuÊen u drugo Ëitanje.

U proceduri donoπenja u Hrvatskom saboru je i KonaËni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru Ëlanova

predstavniËkih tijela jedinica lokalne i podruËne (regionalne) samouprave. Tim se zakonom predlaæe detaljno ureivanje pitanja naËina

i rokova podnoπenja ostavki Ëime Êe biti onemoguÊena dosadaπnja pojedinaËna praksa bjanko ostavki. Prijedlog zakona raspravljen je

na 22. sjednici Hrvatskog sabora, odræanoj od 27. rujna do 20. listopada 2006. godine, na kojoj je donijet ZakljuËak da Êe se provesti

treÊe Ëitanje Zakona.

Hrvatski sabor je u kolovozu 2006. godine donio novi Zakon o sigurnosno-obavjeπtajnom sustavu RH (NN 79/06) kojim se ureuje

cjelovit sigurnosno-obavjeπtajni sustav RH. Zakonom su u cijelosti definirani svi elementi tog sustava, njihovi meusobni odnosi, ovlasti

i naËin funkcioniranja te se osobito detaljno razrauju oblici struËnog, parlamentarnog i graanskog, odnosno civilnog nadzora nad

radom obavjeπtajno-sigurnosnih agencija. Ravnatelji sigurnosno-obavjeπtajnih agencija imenovani su u rujnu 2006. godine.

Zakonom se, umjesto dosadaπnje tri, osnivaju dvije sigurnosno-obavjeπtajne agencije: Sigurnosno-obavjeπtajna agencija (SOA) i

Vojna sigurnosno-obavjeπtajna agencija (VSOA). Navedene agencije pokrivaju civilno i vojno podruËje sigurnosnog i obavjeπtajnog

rada u zemlji i inozemstvu. Agencije nemaju represivne ovlasti, a njihov rad sastoji se u posebnim oblicima prikupljanja tajnih i javnih

podataka od znaËaja za nacionalnu sigurnost u civilnoj i vojnoj sferi, obradi i analizi podataka.

Zakonom je utvren sustav nadzora na parlamentarnoj, izvrπno-struËnoj i graanskoj (civilnoj) razini, odnosno nadzor nad

postupanjem obavjeπtajno-sigurnosnih agencija provodi Hrvatski sabor, Ured vijeÊa za nacionalnu sigurnost i VijeÊe za graanski

nadzor sigurnosno-obavjeπtajnih agencija.

KRATKORO»NI PRIORITETI - AKTIVNOSTI PLANIRANE ZA 2007. GODINU

- Donoπenje i implementacija Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprjeËavanju sukoba interesa u obnaπanju javnih

duænosti;

- Implementacija Zakona o financiranju politiËkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata;

- Donoπenje Zakona o izborima opÊinskih naËelnika, gradonaËelnika, æupana i gradonaËelnika Grada Zagreba;

- Donoπenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i podruËnoj (regionalnoj) samoupravi;

- Donoπenje i implementacija Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru Ëlanova predstavniËkih tijela jedinica lokalne i

podruËne (regionalne) samouprave;

- Donoπenje i implementacija Zakona o popisima biraËa;

- Donoπenje i implementacija Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprjeËavanju sukoba interesa u obnaπanju javnih

duænosti

SREDNJORO»NI PRIORITETI - AKTIVNOSTI PLANIRANE ZA 2008/2009. GODINU

- Donoπenje i prilagodba odgovarajuÊeg izbornog zakonodavstva potrebnog za preuzimanje i provedbu pravne steËevine u

podruËju ostvarivanja prava na glasovanje i kandidiranje u EP te na opÊinskim izborima za graane Unije s prebivaliπtem u dræavi

Ëlanici (Republici Hrvatskoj) Ëiji nisu dræavljani;

- Donoπenje Zakona o radnim odnosima u lokalnoj i podruËnoj (regionalnoj) samoupravi;

- Donoπenje izmjena Zakona o upravnoj inspekciji;

nacionalni 8 31 28.3.07, 11:29:53

32


- Implementacija Zakona o upravnoj inspekciji i provoenje temeljitog inspekcijskog nadzora u svim tijelima dræavne uprave;

- Provedba administrativne decentralizacije poslova dræavne uprave;

- Usavrπavanje lokalnih i regionalnih sluæbenika kroz Akademiju lokalne demokracije;

- Donoπenje srednjoroËnog Plana zapoπljavanja u dræavnoj upravi za razdoblje od dvije godine;

- Donoπenje Strategije upravljanja i razvoja ljudskim potencijalima u dræavnoj upravi;

- Izmjena Zakona o ustanovama prema relevantnoj pravnoj steËevini, sukladno PregovaraËko stajaliπtu za poglavlje 3. „pravo

poslovnog nastana i sloboda pruæanja usluga” koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila 18. listopada 2008.godine;

1.2.1. Reforma pravosua

(Vidi Poglavlje 3.23. PRAVOSU–E I TEMELJNA LJUDSKA PRAVA - 3.23.1. REFORMA PRAVOSU–A)

Zakonodavne aktivnosti

Hrvatski je sabor u veljaËi 2006. godine prihvatio Strategiju reforme pravosua s Planom djelovanja. Glavni ciljevi Strategije

su jaËanje vladavine prava i neovisnosti pravosua te poboljπanje uËinkovitosti pravosudnog sustava. Strategija ukljuËuje nuænu

reformu sudske uprave te promjene u upravljanju radom sudova, kao i daljnju borbu protiv korupcije. Nadalje, Strategija predvia

racionalizaciju mreæe sudova kao i razvoj sustava alternativnog rjeπavanja sporova, te razvoj komunikacijskog i informacijskog sustava.

Sve Êe te promjene biti praÊene razvojem nove sudske statistike i stvaranjem Integriranog sustava upravljanja predmetima (ICMS). S

ciljem praÊenja provedbe Strategije u svibnju 2006. godine je u Ministarstvu pravosua osnovan Samostalni odjel za strateπki razvoj

koji zapoπljava dva djelatnika.

U lipnju 2006. godine Hrvatski je sabor donio Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (NN br. 71/06 od 28. lipnja

2006.) koji je stupio na snagu 1. listopada 2006. godine. Ovim izmjenama sudovi su znaËajnije ograniËeni u moguÊnostima izricanja

blaæih kazni od onih koje su propisane u zakonu. Pooπtreno je daljnjih 116 kaznenih okvira πto je 16,32% od ukupnog broja kaznenih

okvira za sve inkriminacije (711). Izmjenama je, izmeu ostalog, ukinuta i dosadaπnja kazna zatvora za kaznena djela Uvrede i Klevete,

te je za ista propisana iskljuËivo novËana kazna. Osim toga, dano je pravno tumaËenje pojma “zloËina iz mrænje” kao “svakog

kaznenog djela iz ovoga Zakona, poËinjenog iz mrænje prema osobi zbog njezine rase, boje koæe, spola, spolne orijentacije, jezika,

vjere, politiËkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovine, roenja, naobrazbe, druπtvenog poloæaja, dobi,

zdravstvenog statusa ili drugih osobina.” (Ël. 89. st. 36.)

Hrvatski sabor usvojio je 13. listopada 2006. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (NN 115/06) koje

Êe pridonijeti uËinkovitosti kaznenog postupka. Istraænom sucu dane su ovlasti da sam, bez izvanraspravnog vijeÊa, produlji pritvor

osumnjiËeniku. Izmjenama ZKP-a omoguÊuje se i prikupljanje dokaza audio-video konferencijama, a katalog kaænjivih djela za koja

se mogu provoditi posebne izvidne mjere proπiren je i na kaznena djela primanja i davanja mita, zlouporabe poloæaja i ovlasti te

kibernetiËkog kriminala.

U 2006. godini Hrvatski sabor je donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vlasniπtvu i drugim stvarnim pravima (NN

79/06) kojim je pojednostavljen postupak stjecanja vlasniπtva nad nekretninama u RH od strane stranih fiziËkih i pravnih osoba i

ubrzan postupak izdavanja dozvola. Time je ispunjena jedna od obveza iz SSP-a.

U 2006. usvojene su i izmjene SteËajnog zakona (NN 82/06) s ciljem poboljπanja poloæaja steËajnih vjerovnika.

Nadalje, Ministarstvo pravosua je u 2006. izradilo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom biljeæniπtvu, koji je u

Hrvatskom saboru proπao prvo Ëitanje.

nacionalni 8 32 28.3.07, 11:29:54

33


Racionalizacija sudova

U skladu sa Strategijom reforme pravosua te Akcijskim planom za njezinu provedbu, Ministarstvo pravosua zapoËelo je s

provedbom racionalizacije mreæe sudova.

Radna skupina za izradu prijedloga racionalizacije mreæe sudova je u tijeku 2006. godine izradila dva prijedloga moguÊeg spajanja, i

to spajanja manjih na veÊe sudove iste vrste (odnosno manjih opÊinskih sudova na veÊe, manjih prekrπajnih sudova na veÊe, te manjih

æupanijskih sudova na veÊe), kao i prijedlog moguÊeg spajanja opÊinskih i prekrπajnih sudova. KonaËan prijedlog racionalizacije

ovisit Êe o rezultatima analiza dobivenih u okviru projekta CARDS 2003. “Nastavak podrπke reformi hrvatskog pravosua”, a bit Êe

prezentiran Vladi RH u studenom 2006. godine.

Odlukom ministrice pravosua od 15. svibnja 2006. zapoËeo je pilot projekt spajanja opÊinskih i prekrπajnih sudova u 8 gradova,

a u skladu sa Zakonom o sudovima iz prosinca 2005. godine. Spojeni sudovi obavljaju svoju djelatnost kao opÊinski sudovi πire

nadleænosti. KonaËna analiza rezultata ovog projekta bit Êe dovrπena tijekom studenog 2006. godine.

Nepristranost sudova i pravosudnih tijela

S ciljem boljeg nadzora rada sudaca, u pripremi je izrada novih Okvirnih mjerila za rad sudaca. Nova mjerila Êe viπe voditi raËuna o

specifiËnostima pojedinih vrsta sudskih postupaka, odnosno o teæini pojedinih postupaka, o broju procesnih radnji koje sudac u tim

postupcima mora poduzeti, o naËinu na koji pojedini postupci mogu biti i jesu okonËani i sl., πto Êe omoguÊiti objektivno ocjenjivanje

stvarnog, mjeseËnog ili godiπnjeg, rada svakog pojedinog suca. Mjerila Êe izraditi Radna skupina Ministarstva pravosua, osnovana

Odlukom ministrice pravosua od 9. svibnja 2006.

Nakon πto je Radna skupina Vrhovnog suda RH tijekom 2006. godine izradila nacrt Kodeksa sudaËke etike, te nakon πto je utvreni

Prijedlog Kodeksa, u skladu sa Zakonom o sudovima, dostavljen na miπljenje Udruzi hrvatskih sudaca, Odboru za pravosue Hrvatskog

sabora i ministrici pravosua, kao i svim sucima, na sjednici predsjednika svih sudaËkih vijeÊa u RH 26. listopada 2006. godine usvojen

je Kodeks sudaËke etike.

Napredak u smanjenju broja nerijeπenih predmeta na sudovima

- Smanjenje zaostataka u ovrπnim predmetima

Od 01.10.2005. godine kada je zapoËela provedba Projekta smanjenja zaostataka u ovrπnim predmetima broj nerijeπenih ovrπnih

predmeta na svim sudovima smanjen je za 53,93%.

Broj nerijeπenih ovrπnih predmeta najviπe je smanjen na opÊinskim sudovima: sa 484.108 (31.12.2005.) na 219.518

(30.09.2006.).

- Smanjenje zaostataka u zemljiπnoknjiænim predmetima

U razdoblju od kolovoza 2004. do rujna 2006. godine, uz zateËenih 359.500 nerijeπenih z.k. predmeta zaprimljeno je 1.161.039

novih predmeta i istodobno rijeπeno 1.383.938 predmeta, tako da je u prosincu 2006. godine ukupan broj nerijeπenih predmeta

iznosio 149.214.

Planirano je da bi do lipnja 2007. godine najveÊi broj sudova trebao dostiÊi zadovoljavajuÊi stupanj aæurnosti i raditi bez zaostataka.

Reforma zemljiπnih knjiga

U pogledu prijepisa i verifikacije z.k. uloæaka, prema podacima od 31. prosinca 2006. godine ukupno u RH prepisano je 92,23 % svih

z.k. uloæaka, dok je verificirano 27,31 %. OpÊinski sud u Zagrebu prepisao je 100% svih z.k. uloæaka, dok je verificirao 95,09%. U

2007. godini intenzivirat Êe se poslovi verifikacije.

nacionalni 8 33 28.3.07, 11:29:54

34


Svi su sudovi u kojima se vrπi ili je dovrπen prijepis digitalnih podataka, uvrπteni na Internet stranice Ministarstva pravosua, pa su

dostupni svim zainteresiranim graanima (u ovoj fazi samo kao informacija, a po formiranju BZP-a i za pruæanje korisniËkih usluga).

U tijeku je stvaranje jedinstvene Baze zemljiπnih podataka (BZP) Ëime Êe se harmonizirati podaci iz zemljiπnih knjiga i katastra. S

tim ciljem izraena je Strategija informacijsko - komunikacijske tehnologije za BZP. U pripremi je izrada novih pravnih okvira u

zemljiπnoknjiænim i katastarskim propisima koji bi implementirali sva strategijska rjeπenja sadræana u informacijsko - komunikacijskog

strategiji.

Radi opsluæivanja sustava koji se gradi kroz Projekt sreivanja zemljiπnih knjiga, provedene su i provode se intenzivne edukacije

djelatnika ZK sudova. Ukupno je na svim edukacijama u 2006. godini bio obuhvaÊen 1051 polaznik.

Posebnu aktivnost u okviru Projekta sreivanja zemljiπnih knjiga i katastra predstavlja otvaranje zemljiπnoknjiænog sustava javnosti. U

tom smislu provodi se: kampanja informiranja javnosti o funkcioniranju te pravima i obvezama u okviru zemljiπnoknjiænog sustava;

otvaranje web stranice “Ureena zemlja” pri Ministarstvu pravosua Ëime je omoguÊen on-line pristup podacima o stanju svakog

pojedinog predmeta koji se vodi kod zemljiπnoknjiænih sudova; intenzivno se priprema institucionalni okvir za pruæanje pravne pomoÊi

strankama slabijeg imovinskog stanja kod 4 najveÊa suda u Hrvatskoj (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek); te se stvara odgovarajuÊi program

sustavnog praÊenja rada ZK sudova kroz kvalitetne kontrolne pokazatelje.

Planirani zavrπetak Projekta sreivanja zemljiπnih knjiga i katastra je 30. rujna 2008. godine uz ukupna financijska sredstva od 44

milijuna EUR-a.

Razvoj administrativnih i institucionalnih sposobnosti

U sijeËnju 2006. godine je unutar Uprave za meunarodnu pravnu pomoÊ, suradnju i ljudska prava osnovan Odjel za podrπku

svjedocima i sudionicima u postupcima za kaznena djela ratnih zloËina. Glavni zadatak Odjela je pruæiti podrπku za pravnu i fiziËku

zaπtitu, pruæiti psiholoπku pomoÊ i potporu u pronalasku, pripremi odlaska i organizaciji putovanja za svjedoke i druge sudionike u

suenjima i istraænim postupcima u postupcima za kaznena djela ratnih zloËina koji su u tijeku na sudovima u Republici Hrvatskoj i

inozemstvu.

U sijeËnju 2006. godine je dodatno informatiËki opremljena i ekipirana Jedinica za statistiku pri Upravi za organizacijsko-kadrovske

poslove pravosua koja radi na razvoju novog statistiËkog programa.

Informatizacija pravosua

U 2006. godini kroz projekte CARDS 2002 “Potpora modernijem i uËinkovitijem radu hrvatskih sudova” i CARDS 2003 “Potpora

reformi hrvatskog pravosudnog sustava” 60 sudova opremljeno je modernom informatiËkom opremom i u izradi su lokalne raËunalne

mreæe na sudovima i dræavnim odvjetniπtvima, te se i dalje nastavlja sa sustavnom modernizacijom i opremanjem informatiËke opreme

svih pravosudnih tijela sredstvima Dræavnog proraËuna.

Odlukom Vlade RH (kolovoz i rujan 2006.) Integrirani sustav za upravljanje sudskim predmetima (ICMS) biti Êe smjeπten u

Financijsku agenciju (FINA), a Baza zemljiπno knjiænih i katastarskih podataka (BZP) u Agenciju za podrπku informacijskim sustavima i

informacijskim tehnologijama (APIS-IT).

Moduli ICMS-a za opÊinske i trgovaËke sudove su razvijeni i testirani. Provode se pripreme za pilot fazu ICMS-a na 4 suda (OpÊinski

sud u Puli, TrgovaËki sud u Splitu, TrgovaËki sud u Zagrebu, OpÊinski sud u Zagrebu) koja treba poËeti poËetkom 2007. godine, πto

uz instalaciju raËunalno-komunikacijske infrastrukture ukljuËuje i edukaciju korisnika i administratora. Pripremljena je dokumentacija

za nabavu raËunalne i sistemske opreme, te baze ICMS-a.

Intenzivne su aktivnosti informatizacije i na drugim podruËjima pravosua kao πto je digitalizacija i sreivanje zemljiπnih knjiga,

USKOK - izgradnja Case Management sustava, uspostava Zatvorskog informacijskog sustava, tehniËke pripreme za suenja za

predmete ustupljene od strane ICTY-a, e-Oglasna ploËa sudova kao jedna od mjera provoenja antikorupcijske politike, te tehniËka

podrπka projektu CARDS 2003 “SprjeËavanje i borba protiv pranja novca”.

nacionalni 8 34 28.3.07, 11:29:55

35


Kapitalna ulaganja

Od veÊih kapitalnih projekata mogu se izdvojiti ulaganja u izgradnju Trga pravde u Zagrebu, Trga pravde u Splitu, obnova i ureenje

zgrade Æupanijskog suda u Vukovaru, sanacija i adaptacija zgrade Æupanijskog suda u Zadru i Æupanijskog suda u Osijeku, izgradnja

i opremanje zgrade Kaznionice u Glini, te drugi manji projekti.

Tijekom 2006. godine preseljen je Kazneni odjel OpÊinskog suda u Zagrebu u dovrπenu zgradu Trga pravde u Zagrebu.

U 2006. godini planirana sredstva za kapitalna ulaganja iznose 65.530.000 kn.

Pravosudna akademija

Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosua od 26. travnja 2006. (NN 46/06,)

ustrojeni su Regionalni centri Akademije pri æupanijskim sudovima u Zagrebu, Osijeku, Varaædinu, Rijeci i Splitu kao odsjeci Odjela za

provedbu programa struËnog usavrπavanja te se u njima u cijelosti provode aktivnosti struËnog usavrπavanja PA.

U 2006. godini razvijeni su novi programi za suce i dræavne odvjetnike kao i edukacija za glasnogovornike pri sudovima i dræavnim

odvjetniπtvima. Nastavilo se s provoenjem razvoja struËnog osposobljavanja sudaca i dræavnih odvjetnika za predavaËe/moderatore

obrazovnih aktivnosti Akademije, a nastavljena je provedba i drugih programa razvijenih u 2005. godini.

U suradnji s TAIEX-om, u 2006. godini organizirana su po dva od ukupno pet seminara iz podruËja prava EU-a u svakom od pet

regionalnih centara PA. Na seminarima je sudjelovalo oko 340 sudaca i sudskih savjetnika prekrπajnih, opÊinskih, æupanijskih i

trgovaËkih sudova.

Pravosudna akademija je u listopadu 2006. podnijela molbu za status promatraËa u Europskoj mreæi pravosudnih edukacijskih centara

(European Judicial Training Network) kako bi πto prije omoguÊila sucima i dræavnim odvjetnicima ukljuËivanje u europski pravosudni

prostor, a time i utjecala na poveÊanje znanja o pravnoj steËevini Zajednice i novim modelima pravosudne suradnje unutar EU-a.

Do 20. listopada 2006. godine 24 obrazovne aktivnosti iz domene standardnog usavrπavanja proπlo je 555 sudaca, dræavnih

odvjetnika i savjetnika, dok se specijalistiËko usavrπavanje provodilo kroz 65 aktivnosti s 1869 polaznika (ne ukljuËujuÊi polaznike

TAIEX seminara).

KRATKORO»NI PRIORITETI

Zakonodavne aktivnosti

Ministarstvo pravosua Êe u III. Kvartalu 2007. donijeti Zakon o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoÊ.

Ministarstvo pravosua Êe u 2007. godini imenovati radnu skupinu za izradu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o

odvjetniπtvu i do I kvartala 2008. godine ovaj Zakon uputiti Hrvatskom saboru na donoπenje. Zakon o odvjetniπtvu uskladit Êe

se s pravnom steËevinom Europske unije i to s odredbama Smjernice 77/249/EEC od 22. oæujka 1977. i Smjernice 98/5/EC od 16.

veljaËe 1998. godine. Tako usklaeni Zakon o odvjetniπtvu, u dijelu koji se odnosi na nastup stranih odvjetnika u Republici Hrvatskoj,

primjenjivao bi se nakon πto Republika Hrvatska postane punopravna Ëlanica Europske unije.

Ministarstvo pravosua Êe u IV. kvartalu 2007. godine donijeti izmjene i dopune Pravilnika o stalnim sudskim tumaËima kojim Êe

urediti uvjete koje moraju ispunjavati strani dræavljani kako bi mogli biti imenovani stalnim sudskim tumaËima u Republici Hrvatskoj.

Nadalje, u IV. kvartalu 2007. godine Ministarstvo pravosua Êe donijeti i Pravilnik o stalnim sudskim vjeπtacima koji Êe biti

usklaen s pravnom steËevinom Europske unije i to tako da Êe strani dræavljani moÊi biti imenovani stalnim sudskim vjeπtacima u RH

prema uvjetima koji Êe biti propisani novim Pravilnikom.

U 2007. godini planiraju se i izmjene Zakona o Dræavnom sudbenom vijeÊu, tako da se propiπu transparentni i objektivni kriteriji

za izbor i imenovanje sudaca kojima bi se bilo duæno rukovoditi Dræavno sudbeno vijeÊe u donoπenju odluke o imenovanju sudaca.

nacionalni 8 35 28.3.07, 11:29:55

36


Racionalizacija sudova

U prvoj polovici 2007. godine planira se donoπenje konaËnog prijedloga racionalizacije sudova.

S obzirom na odliËne rezultate Projekta smanjenja zaostataka u ovrπnim predmetima planira se nastaviti s projektom na naËin kao πto

se do sada provodio, jer nije uoËeno da bi trebalo mijenjati aktivnosti provedbe.

Nepristranost sudova i pravosudnih tijela

U prvoj polovici 2007. godine planira se usvajanje jedinstvene metodologije izrade ocjene obnaπanja sudaËke duænosti, koje bi se bila

duæna pridræavati sva sudaËka vijeÊa u postupku ocjenjivanja obnaπanja sudaËke duænosti. Metodologiju Êe utvrditi posebno vijeÊe

kojeg Ëine predsjednici svih sudaËkih vijeÊa, a kojim predsjedava predsjednik SudaËkog vijeÊa Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Takoer se planira jaËanje kontrole rada sudova preko predsjednika suda koji je odgovoran za redovno i pravilno obavljanje poslova

i funkcioniranje suda. Putem pravosudne inspekcije pojaËat Êe se kontrola rada predsjednika sudova kroz obuhvatni nadzor sudske

uprave.

Reforma sustava zemljiπnih knjiga

Ukupna financijska sredstva planirana u 2007. godini iznose 29.230.000 kuna (Zajam 18.500.000 kuna, donacije 5.230.000 kuna i

dræavni proraËun 5.500.000 kuna).

U 2007. godini planira se dovrπenje prijepisa z.k. podataka u digitalni oblik te dovrπenje aktivnosti na rjeπavanju zaostataka z.k.

sudova.

Planira se i dovrπenje odreenih projekata koji su u tijeku (projekt pruæanja pravne pomoÊi odreenim kategorijama graana, projekt

stvaranja pravnog okvira za pomorsko dobro, projekt registracije posebnih dijelova nekretnina, projekt izgradnje kapaciteta kroz

donaciju ©vedske Vlade - SIDA) te dovrπenje procesa pravne edukacije za z.k. referente, informatiËke edukacije i edukacije voditeljskih

kompetencija za djelatnike.

Nadalje, u planu je nastavak projekta stvaranja zajedniËkog informacijskog sustava te formiranje BZP-a z.k. podataka.

Trenutno je u pripremi projekt PHARE 2005 s Ëijom provedbom Êe se zapoËeti tijekom 2007. godine. Projekt Êe se provoditi po

proceduri Europske unije - Ministarstva financija, a sastojat Êe se od tri komponente: tehniËka pomoÊ za uspostavu integriranog

sustava zemljiπne administracije; tehniËka pomoÊ za proces harmonizacije z.k. i katastarskih podataka; i nabava opreme za uspostavu

CROPOS.

U 2007. godini bit Êe intenziviran proces usklaivanja zemljiπnoknjiænih i katastarskih podataka jer je u pripremi ili u tijeku veÊi broj

katastarskih izmjera za koje Êe trebati osnovati zemljiπne knjige.

U 2007. i 2008. godini izvrπit Êe se kadrovsko kompletiranje Sektora za z.k. pravo, okosnice buduÊe zemljiπnoknjiæne uprave.

S obzirom da trenutno Sektorom rukovode djelatnici rasporeeni na dvije godine kao vanjski suradnici koji dolaze iz pravosua

(suci i dræavni odvjetnici), planira se popunjavanje sljedeÊih radnih mjesta: naËelnik Sektora, naËelnik BZP-a, informatiËki savjetnik

i informatiËki suradnik. U Odjelu za nadzor i izradu propisa potrebno je takoer zaposliti naËelnika Odjela i struËnog suradnika-

analitiËara.

Razvoj administrativnih i institucionalnih sposobnosti

Jedinica za statistiku u Upravi za organizacijsko-kadrovske poslove pravosua Êe poËetkom 2007. godine zapoËeti s novim naËinom

statistiËkog praÊenja rada svih sudova jer se dosadaπnji naËin prikupljanja i obrade statistiËkih podataka pokazao zastarjelim i

nesvrsishodnim. BuduÊi da je statistiËko praÊenje rada sudova temelj za bilo kakve intervencije u pravosuu, sudovi Êe podatke

dostavljati mjeseËno u elektroniËkom obliku.

nacionalni 8 36 28.3.07, 11:29:56

37


U prvoj polovini 2007. godine planira se donoπenje Pravilnika o sudskim sluæbenicima, kojim Êe se propisati πkolska sprema sudskih

sluæbenika, trajanje i obavljanje vjeæbeniËke prakse, uvjeti za polaganje struËnog ispita, program i naËin polaganja tog ispita.

Zbog kapaciteta poslova Samostalni odjel za strateπki razvoj Êe u 2007. godini zaposliti dodatne djelatnike.

Informatizacija pravosua

U 2007. godini nastavit Êe se s aktivnostima zapoËetih projekata: ICMS (ustroj „data” centra u FINA-i, helpdesk - podrπka korisnicima,

poËetak roll-outa na druge sudove - PHARE projekt), digitalizacija zemljiπnih knjiga (pripreme za ustroj BZP), unaprjeenje statistiËkih

istraæivanja, medijacija, sprjeËavanje pranja novca, te odræavanje i modernizacija postojeÊih sustava uvoenjem novih tehnologija.

Naglasak Êe biti i na modernizaciji sudskog registra trgovaËkih druπtava (“on-line” pristup javnih biljeænika za dostavu prijava,

elektroniËka zbirka isprava), te nastavak suradnje s HITRO.HR servisom.

Nastavit Êe se sa raËunalnim umreæavanjem sudova i dræavnih odvjetniπtava, kao i kaznenih tijela, te povezivanje u VPN WAN

posredstvom sigurne mreæne infrastrukture Srediπnjeg dræavnog ureda za e-Hrvatsku HITRONet (za koju uslugu mreænog operativnog

centra pruæa FINA).

Planira se i zavrπetak pilot faze projekta Zatvorskog informacijskog sustava.

U suradnji s Pravosudnom akademijom intenzivirat Êe se informatiËka edukacija kroz regionalne centre akademije. U tom smislu

bit Êe nuæno napraviti reinæenjering informatiËke funkcije u smislu jaËe podrπke projektima i korisnicima pravosua (planiranje,

implementacija, project management), odnosno ojaËati administrativno-struËne sposobnosti Ministarstva pravosua i sudova kroz

angaæman i zapoπljavanje novih djelatnika.

Kapitalna ulaganja

Prijedlog proraËunskih sredstava za 2007. godinu iznosi 86.400.000 kn, πto je za 31,8% viπe u odnosu na planirana sredstva u 2006.

godini. VeÊi iznos planiranih sredstava odnosi se na dovrπavanje projekata koji su u tijeku.

Pravosudna akademija

ProraËuna za 2007. godinu iznosi 4.820.000 kuna, dok je za 2008. predloæeni proraËun 5.052.000, a za 2009. godinu 5.378.020

kuna.

Planira se daljnje razvijanje rada savjetodavnog tijela PA te daljnji razvoj regionalnih centara (zavrπetak opremanja regionalnih centara,

zapoπljavanje djelatnika odgovarajuÊih struËnih kvalifikacija u regionalnim centrima, provedbu programa struËnog usavrπavanja PA po

regionalnim centrima uz podrπku novo zaposlenih djelatnika/koordinatora centara). Zaposlit Êe se i dodatni struËni kadar u PA.

Nastavni plan Êe se i dalje proπirivati uvoenjem novih nastavnih modula. Planira se kreiranje cjelovitog programa inicijalnog treninga

za vjeæbenike i savjetnike (provedba projekta PHARE 2005. “Potpora sustavu pripravniπtva na sudovima i dræavnim odvjetniπtvima”)

te sudjelovanje u Projektu TEMPUS “Strani jezici na podruËju prava” u suradnji s Pravnim fakultetom u Zagrebu.

Nastavit Êe se s organizacijom seminara iz podruËja prava EU-a, projektom TEMPUS “Reforma hrvatskih pravnih studija” u suradnji s

Pravnim fakultetom u Zagrebu te didaktiËkog usavrπavanja voditelja radionica.

Planira se zavrπetak provedbe projekta CARDS 2003. “StruËno usavrπavanje dræavnih odvjetnika.”

Od izdavaËkih aktivnosti, planira se izdavanje publikacije s prijevodom izabranih presuda Europskog Suda na hrvatski jezik.

Od ostalih aktivnosti, u planu je jaËanje regionalne i meunarodne suradnje, usavrπavanje postojeÊe web stranice Akademije i

uvoenje nekih linkova na engleskom jeziku te jaËanje uloge Pravosudne akademije meu ciljanim skupinama.

nacionalni 8 37 28.3.07, 11:29:56

38


SREDNJORO»NI PRIORITETI

Planira se dovrπenje projekta racionalizacije mreæe sudova, preustrojem odnosno ukidanjem pojedinih sudova, sukladno naËinu

racionalizacije koji Êe prihvatiti Vlada RH.

Procjena ukupnih financijskih sredstava za provedbu reforme zemljiπnih knjiga za 2008. godinu iznosi 30.000.000 kuna (zajam

27.000.000 HRK, donacije 2.000.000 HRK i dræavni proraËun 7.000.000 HRK).

Izvrπit Êe se objedinjavanje sreenih i digitaliziranih podataka zemljiπno-knjiænih i katastarskih odjela u jedinstvenu bazu (BZP) na razini

RH.

Ovisno o rezultatima u smanjenju broja nerijeπenih predmeta opÊenito, a posebno ovrπnih, odluËit Êe se hoÊe li biti potrebno nastaviti

s Projektom smanjenja broja nerijeπenih predmeta ili se postavljena organizacija rada i naËin rjeπavanja predmeta pokazuju dostatnim

da ne doe do ponovnog poveÊanja broja nerijeπenih predmeta.

Nakon provedene pilot faze ICMS-a nastavit Êe se roll-out na sve sudove u RH, πto Êe financijski poduprijeti PHARE projekt i Dræavni

proraËun. Takoer se planira pilot projekt proπirenja ICMS-a na dræavno odvjetniπtvo. Prema provedenim analizama napravit Êe se

reinæenjering poslovnih procesa u sudstvu i dræavnom odvjetniπtvu. Planira se uvoenje centralnog sustava (ERP - Enterprise Resource

Planning) za raËunovodstvene poslove i financijsko planiranje u pravosuu. Nakon provedene pilot faze projekta provest Êe se roll-out

Zatvorskog informacijskog sustava, odnosno reinæenjering poslovnih procesa u kaznenim tijelima

Sukladno Smjernicama ekonomske i fiskalne politike Vlade Republike Hrvatske, planira se rast sredstava za kapitalna ulaganja u 2008.

godini od 5,9%.

1.2.2 Protukorupcijske mjere

Hrvatski sabor je 31. oæujka 2006. godine usvojio Nacionalni program suzbijanja korupcije 2006.-2008. (NN 39/06), te temeljem

njega, 13. srpnja 2006. godine donio Odluku o osnivanju Nacionalnog vijeÊa za praÊenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja

korupcije (NN 82/06). Sabor je 13. listopada 2006. imenovao Ëlanove VijeÊa. Predsjednica VijeÊa izabrana je iz redova oporbe.

Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (NN 71/06 od 28. lipnja 2006.) koji je stupio na snagu 1. listopada 2006.

produæeni su rokovi zastare i poviπeni maksimumi predvienih kazni za kaznena djela korupcije: primanje mita (Ël. 347.), davanje mita

(Ël. 348.), primanje mita u gospodarskom poslovanju (Ël. 294.a), davanje mita u gospodarskom poslovanju (Ël. 294.b) te zlouporaba

poloæaja i ovlasti (Ël. 337), kao jedna od mjera Nacionalnog programa suzbijanja korupcije. Osim toga, u naπ sustav uvedeno je

‘proπireno’ oduzimanje imovinske koristi za kaznena djela organiziranog kriminala (Ël. 82. st. 2.).

USKOK-a i Porezna uprava su 4. rujna 2006. zakljuËili Sporazum o razumijevanju temeljem kojeg Êe u Uredu biti instalirano raËunalo

s izravnim pristupom bazama podataka Porezne uprave, a na rad u Ured bit Êe upuÊen i jedan djelatnik Porezne uprave.

Oformljeni su svi Odjeli Ureda propisani Zakonom o USKOK-u. Godiπnjim rasporedom poslova odreeni su njihovi voditelji te je izvrπen

raspored zaposlenih u te Odjele.

Tijekom 2006, poveÊan je broj zaposlenika Ureda tako da Ured sada ima 36 zaposlenika: Ravnatelj, 15 zamjenika, 6 savjetnika, 4

struËna suradnika (novinar, kriminalist, politolog i prevoditelj), informatiËar, te 8 sluæbenika i namjeπtenik.

Usvojena je, i od Ministarstva pravosua odobrena, dopuna Pravilnika o unutarnjem redu kojom se predvia zapoπljavanje jednog

policajca.

CARDS 2002 Projekta “JaËanje kapaciteta USKOK-a” je zavrπen 4. prosinca 2006., a informatiËka oprema nabavljena u okviru tog

Projekta je instalirana.

S ciljem educiranja o problemu korupcije i naËinima njenog otkrivanja odræani su susreti s novinarima i s predstavnicima nevladinih

udruga koje se bave problemom korupcije. Takoer, izraeni su i promidæbeni materijali za Nacionalni program suzbijanja korupcije

2006.-2008.

nacionalni 8 38 28.3.07, 11:29:57

39


Temeljem odluke Vlade RH USKOK je, u suradnji s Pravnim fakultetom u Zagrebu, odreen kao nositelj istraæivanja o stvarnom stanju

korupcije u Republici Hrvatskoj, te su pripreme i dogovori za provoenje tog istraæivanja u tijeku

JaËanje administrativnih kapaciteta u borbi protiv korupcije

U cilju jaËanja administrativnih kapaciteta u borbi protiv korupcije, Vlada Republike hrvatske donijela je Uredbu o izmjenama i

dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu srediπnjeg dræavnog ureda za upravu, („Narodne novine” broj 131. od 04. prosinca

2006. kojom se, u SDU ustrojava Odjel za etiku, za obavljanje struËnih poslova koji se odnose na primjenu etiËkih principa u javnoj

upravi, u odnosu na osobno ponaπanje sluæbenika i namjeπtenika, moguÊi sukob interesa, primanje darova i moguÊe koruptivno i

drugo neetiËko postupanje, kroz poticanje etiËkih programa edukacije, davanja savjeta i miπljenja, zaprimanja prijava i prituæbi putem

otvorenog telefona o krπenju naËela etiËkog ponaπanja u javnoj upravi, praÊenje njihovog rjeπavanja i suradnju sa nadleænim tijelima

u sprjeËavanju i suzbijanju svih oblika neetiËkog ponaπanja. U odjelu za etiku, utvren je okvirni broj od 10 izvrπitelja. PoËetak rada

Odjela planira se poËetkom 2007. godine.


S ciljem uËinkovitijeg procesuiranja sluËajeva korupcije USKOK u 2007. planira zakljuËiti Sporazum o razumijevanju s Ravnateljstvom

policije MUP-a te s Dræavnim uredom za reviziju.

Planira se daljnja nadogradnja kapaciteta USKOK-a: zapoπljavanje joπ jednog zamjenika Ravnatelja, tajnika Ureda i vozaËa, kao i

nabava informatiËke opreme (ISDN ROUTER, GATEWAY FIREWALL i RACK).

Instalirat Êe se Case Manegmanet software (e-upisnici i e-spisi) te Êe svi zaposleni biti obuËeni za njegovo koriπtenje. OËekuje se i

povezivanje Odsjeka u Osijeku, Rijeci i Splitu sa sjediπtem u Zagrebu videokonferencijskom mreæom.

S Povjerenstvom za odluËivanje o sukobu interesa i SluæbeniËkim sudom razradit Êe se postupanje tih tijela sukladno Ël. 21a ZUSKOK-u

te Êe se po potrebi izraditi i odgovarajuÊe smjernice.

S obzirom na izmjene Kaznenog zakona i potrebu da se kazneno djelo zlouporabe poloæaja iz koristoljublja od strane sluæbene osobe

prenese u nadleænost USKOK-a, tijekom 2007. godine bit Êe nuæno izmijeniti Ël. 21. ZUSKOK-a.

U 2007. planira se analiza uporabe tri kljuËna procesno pravna instituta u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije na visokom

nivou (posebne izvidne mjere; pokajnik i njegova zaπtita u i izvan kaznenog postupka; te identificiranje, zamrzavanje i oduzimanje

imovine steËene kaznenim djelom) u predmetima USKOK-a, a na temelju koje Êe se predloæiti eventualna zakonska, institucionalna i

operativna poboljπanja.

Tijekom 2007. planira se prenoπenje svih upisanih predmeta u aplikaciju “e-upisnik” te unoπenje 50% tekuÊih predmeta u aplikaciju

“e-spisi”.

Planira se izrada nacrta protokola za razmjenu podataka elektroniËkim putem izmeu USKOK-a i drugih relevantnih dræavnih tijela

za borbu protiv korupcije.

U planu za 2007. je izrada interne upute o postupanju u predmetima meunarodne pravne pomoÊi na temelju Zakona o meunarodnoj

pravnoj pomoÊi u kaznenim stvarima i relevantnih meunarodnih ugovora koje je ratificirala RH. Takoer, uspostavit Êe se evidencija

meunarodne pravne pomoÊi u kaznenim predmetima iz nadleænosti USKOK-a, te evidencija vrste i oblika meunarodne suradnje

s meunarodnim organizacijama i drugim dræavama s jasno uspostavljenim prioritetima, kao i evidencija i pohrana materijala o

rezultatima te suradnje.

USKOK nadalje planira izraditi interne protokole za koriπtenje informatiËkim sustavom, kao i izradu web stranice na engleskom

jeziku.

S ciljem daljnjeg jaËanja svijesti o korupciji, USKOK Êe u 2007. provesti informativno anti-korupcijsku kampanju.

U suradnji s Pravosudnom akademijom, uspostavit Êe se jasna koncepcija obuke tuæitelja USKOK-a.

nacionalni 8 39 28.3.07, 11:29:57

40


Ministarstvo pravosua u 2006. godini izradilo je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Dræavnom odvjetniπtvu koji je

trenutno u zakonodavnoj proceduri u Hrvatskom saboru. Ovaj Zakon bit Êe usvojen poËetkom 2007. godine.


JaËanje administrativnih kapaciteta u borbi protiv korupcije - od 01.01. 2007. godine zapoËeo je sa radom Odjela za etiku u sklopu

SDU.

SREDNJORO»NI PRIORITETI

Tijekom 2008. i 2009. godine planira se zavrπetak kadrovskog popunjavanja USKOK-a u skladu s Pravilnikom o unutarnjem redu.

USKOK Êe zakljuËiti Sporazume o razumijevanju sa svim preostalim institucijama nadleænim za borbu protiv korupcije i organiziranog

kriminala. Planira se i povezivanje USKOK baze podataka s bazama podataka svih institucija nadleænih za borbu protiv korupcije i

organiziranog kriminala.

Planira se i nadalje kontinuirano provoenje kampanja za podizanje javne svijesti graana o πtetnosti korupcije i metodama njihova

sprjeËavanja.

1.2.2.1 Reforma dræavne uprave

A) OSTVARENO U 2006. GODINI

Tijekom 2006. godine kontinuirano se nastavlja provoenje mjera u reformi dræavne uprave u cilju poveÊanja sposobnosti i

uËinkovitosti dræavne uprave i prilagoavanja europskim standardima.

Strateπki okvir za reformu dræavne uprave

Nacrt prijedloga strategije reforme dræavne uprave u postupku je dorade i planira se njegovo upuÊivanje Vladi Republike Hrvatske,

poËetkom 2007. godine.

Implementacija Zakona o dræavnim sluæbenicima

Za potpunu implementaciju Zakona o dræavnim sluæbenicima potrebno je donoπenje 13 podzakonskih propisa, od kojih je tijekom

2006. godine doneseno 8 propisa, koji su u primjeni i to:

1. Uredba o raspisivanju i provedbi javnog natjeËaja i internog oglasa u dræavnoj sluæbi (Narodne Novine broj 8. od 18. sijeËnja 2006.),

2. Uredba o ustrojstvu i naËinu rada Odbora za dræavnu sluæbu (Narodne Novine broj 8. od 18. sijeËnja 2006.),

3. Uredba o upuÊivanju dræavnog sluæbenika na rad izvan dræavne sluæbe (Narodne Novine broj 33.od 24. oæujka 2006.),

4. Uredba o moguÊnosti rada dræavnog sluæbenika na izdvojenom mjestu i rada s nepunim radnim vremenom (Narodne Novine

broj 33.od 24. oæujka 2006.),

5. EtiËki kodeks dræavnih sluæbenika (Narodne Novine broj 49. od 03. svibnja 2006.),

6. Uredba o postupku, naËinu polaganja i programu dræavnog struËnog ispita (Narodne Novine broj 61. od 31. svibnja 2006.),

7. Pravilnik o sadræaju posebnog izvjeπtaja o ocjeni rada i uËinkovitosti dræavnih sluæbenika (Narodne novine broj 78. od 14. srpnja

2006.) i

8. Uredba o sadræaju i naËinu voenja osobnih oËevidnika i srediπnjeg popisa dræavnih sluæbenika i namjeπtenika (Narodne novine

broj 113. od 18. listopada 2006.).

nacionalni 8 40 28.3.07, 11:29:58

41


Preostala 4 provedbena propisa u postupku su izrade odnosno meuresornog usklaivanja i to:

1. Uredba o naËinu i uvjetima napredovanja dræavnih sluæbenika,

2. Uredba o klasifikaciji radnih mjesta u dræavnoj sluæbi

3. Uredba o oblicima, naËinu i uvjetima izobrazbe dræavnih sluæbenika,

4. Pravilnik o jedinstvenim standardima i mjerilima za odreivanje naziva i opisa radnih mjesta u dræavnoj sluæbi.

Njihovo donoπenje planira se poËetkom 2007. godine.

Uredba o klasifikaciji radnih mjesta i plaÊama namjeπtenika donijet Êe se u 2007. godini, zajedno sa Zakonom o plaÊama dræavnih

sluæbenika.

Depolitizacija dræavne uprave

Vezano za depolitizaciju dræavne sluæbe, Nacrt Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupku primopredaje Vlasti je

prihvaÊen na sjednici Hrvatskog sabora u rujnu 2006. godine i biti Êe upuÊen u drugo Ëitanje.

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima dræavnih duænosnika prihvaÊen je na sjednici Hrvatskog

sabora u drugoj polovici 2006. godine i biti Êe upuÊen u drugo Ëitanje.

Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprjeËavanju sukoba interesa u obnaπanju javnih duænosti, u studenom

2006. godine upuÊen je Vladi Republike Hrvatske.

Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu dræavne uprave u tijeku je usklaivanje sa miπljenjima drugih

tijela, i u suradnji sa stranim struËnjacima iz CARDS programa u tijeku je iznalaæenje najboljih rjeπenja za utvrivanje naËina

imenovanja odnosno postavljenja na najviπa sluæbeniËka mjesta (depolitizirane funkcije), na temelju prikupljenih komparativnih

rjeπenja u zemljama Europske unije. Nacrt prijedloga Zakona biti Êe upuÊen Vladi Republike Hrvatske poËetkom 2007.

Upravljanje ljudskim resursima

Radi osiguranja pretpostavki za daljnje poboljπanje u upravljanju i razvoju ljudskih potencijala, tijekom 2006. godine, Odjel za

planiranje, razvoj i upravljanje kadrovima u dræavnoj sluæbi (ustrojen u Srediπnjem dræavnom uredu za upravu) u potpunosti je kadrovski

ekipiran. U odjelu je zaposleno svih 10 planiranih dræavnih sluæbenika, te je od rujna 2006. godine i u potpunosti operativan.

Sustav plaÊa u dræavnoj upravi

U kolovozu 2006. godine Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o uspostavi i odræavanju usluge centraliziranog obraËuna plaÊa

i upravljanja ljudskim resursima za sva tijela dræavne uprave (COP I HRM TDU) (Narodne novine broj 90. od 9. kolovoza 2006.). Vezano

uz Odluku uspostavljena je Uprava projekta i Glavni projektni tim za provoenje Odluke.

Radi cjelovite reforme u sustavu dræavnih sluæbenika, razvija se i novi sustav plaÊa koji Êe osigurati veÊu dosljednost u nagraivanju u

dræavnoj upravi, jasan uvid u sustav plaÊa i nagraivanja i uvoenje elemenata zasnovanih na zasluzi i radnom uËinku. Izrada Nacrta

prijedloga Zakona o plaÊama dræavnih sluæbenika je u tijeku.

Tijekom 2006. godine provedena je daljnja izobrazba analitiËara opisa posla u dræavnoj upravi, te ih do sada ima 57.

Srediπnji dræavni ured za upravu utvrdio je Plan primanja u dræavnu sluæbu za 2006. godinu za sva tijela dræavne uprave, struËne sluæbe

i urede Vlade RH. Prikupljeni su podaci i prijedlozi tijela za Plan primanja u 2007. godini.

CARDS 2003 „Potpora reformi javne uprave i dræavne sluæbe”, I komponenta projekta - „Nastavak reforme dræavne sluæbe primjenom

Zakona o dræavnim sluæbenicima i poboljπanim upravljanjem ljudskim potencijalima” zapoËela je u sijeËnju 2006. godine, a zavrπava

u prosincu 2007. godine.

nacionalni 8 41 28.3.07, 11:29:58

42


U oæujku 2006. godine Vlada RH je osnovala Povjerenstvo za izradu Nacrta prijedloga zakona o plaÊama u dræavnoj sluæbi. Izrada

Nacrta prijedloga zakona o plaÊama dræavnih sluæbenika je u tijeku. Donoπenje Zakona planirano je u drugom tromjeseËju 2007.

godine, a poËetak primjene od 01. srpnja 2007.godine.

Tijekom 2006. godine, takoer su u gotovo svim tijelima dræavne uprave koja zapoπljavaju viπe od 50 dræavnih sluæbenika i

namjeπtenika, ustrojene jedinice za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala.

Edukacija dræavnih sluæbenika

U cilju osiguranja potrebnih pretpostavki za punu opera

NACIONALNI PROGRAM REPUBLIKE HRVATSKE ZA … · 2014-02-07 · 6 NACIONALNI PROGRAM RH ZA...

Documents

Transcript of NACIONALNI PROGRAM REPUBLIKE HRVATSKE ZA … · 2014-02-07 · 6 NACIONALNI PROGRAM RH ZA...