My Hope
-
Upload
pogled-kroz-prozor -
Category
Education
-
view
109 -
download
3
Transcript of My Hope
Osnovna škola Frana Krste Frankopana, Zagreb
Comenius partnerstvo škola My Home- Our Planet – My Choice ( My Hope)
Frankopani u Europi
This project has been funded with support from the European Commission.
This publication [communication] reflects the views only of the author, and the Commission cannot be held
responsible for any use which may be made of the information contained therein
Ova publikacija je ostvarena uz financijsku potporu Europske komisije.
Ova publikacija odražava isključivo stajalište autora publikacije i Komisija se ne može smatrati odgovornom
prilikom uporabe informacija koje se u njoj nalaze.
U Zagrebu, lipanj 2015.
2
Osnovna škola Frana Krste Frankopana iz Za-
greba sudjelovala je u dvogodišnjem Comenius
multilateralnom partnerstvu škola 2013. - 2015.
pod nazivom My Home - Our Planet - My Choi-
ce ( My Hope). Nakon niza uspješnih Etwinning
projekata ostvarenih u suradnji s europskim
školama, pripremnog susreta i stručnog usavr-
šavanja, ovo je Školi prvo odobreno Comenius
partnerstvo. Comenius je jedan od potprogra-
ma Programa za cjeloživotno učenje koji provo-
di Agencija za mobilnost i programe Europske
unije, a otvoren je za nastavnike i stručno oso-
blje u predškolskom, osnovnom i općem sred-
njoškolskom obrazovanju. Projekt „My Hope“
se financira iz fonda Europske unije na temelju
natječaja AMPEU u okviru Programa za cjeloži-
votno učenje uz potporu Europske komisije., a
ostvaren je u suradnji s partnerskim školama:
Collège Simone Signoret (Francuska), Skanse-
vejens skole ( Danska), Escola Sant Ramon
( Španjolska), 50. yıl Ortaokulu (Turska) i Ste-
inhagener Gymnasium - Europaschule in Nor-
drhein-Westfalen ( Njemačka). Cilj projekta je
razvijati svijest o važnosti ekološkog
promišljanja i utjecaja čovjeka na prirodu,
usporedba naše prakse s ostalim državama
( prijevoz, otpad i recikliranje, potrošnja hrane,
alternativni oblici energije), sudjelovanje u
komunikaciji na stranom jeziku ( engleski),
napredovanje u pismenom i usmenom spora-
zumijevanju, upotreba IKT-a i alata web 2.0.
Projekt se odvijao u četiri faze: prijevoz – ot-
pad i recikliranje – potrošnja hrane – alterna-
tivni oblici energije.
Tijekom dvije školske godine ostvarili smo 26
mobilnosti učitelja i učenika.
Prvi susret Comenius partnerstva škola održan
je u gradu Belfortu u Francuskoj u rujnu 2013.,
a školu su predstavljale Suzana Stipković, pro-
fesorica biologije i kemije, i Dubravka Crnić,
koordinatorica projekta. Belfort je grad od 50
000 stanovnika, smješten u regiji Franche-
Compte. Zovu ga „grad lava“ prema velikoj
skulpturi lava smještenoj u podnožju citadele,
kipara Frederica Bartholdija, čije je najpoznatije
djelo Kip slobode u New Yorku. U Belfortu su
predstavnici šest europskih škola planirali dalj-
nje aktivnosti partnerstva, upoznali se s francu-
skim obrazovnim sustavom, radom kolega, ali i
družili se kroz zajedničke aktivnosti – geo-
catching i posjet Alzasu. Susret je bio medijski
popraćen te je izašao članak i u novinama. Do-
maćine i goste je primio gradonačelnik Belforta
Mr. Etienne Butzbach. Predstavljanju projekta
prisustvovali su predstavnici Ministarstva obra-
zovanja, prijevoznih tvrtki, a posebno iznenađe-
nje domaćini su pripremili Hrvatima – susreli su
se s dugogodišnjim francuskim konzulom u
Bosni i Hercegovini.
3
U siječnju 2014. su prvi put susretu prisustvo-
vali učenici. Cijelo prvo polugodište su Hrvati,
zajedno s europskim vršnjacima, istraživali pri-
jevoz u gradu – njegov razvoj i današnju pro-
metnu mrežu. U studenom su bili u posjetu
ZET-u i, zahvaljujući gospodinu Tomislavu
Juriću, saznali sve o razvoju ZET-a, današnjoj
prometnoj mreži, karakteristikama tramvaja i
autobusa, linijama, održavanju vozila, planovi-
ma za budućnost i upoznali se sa studijom o-
dakle se predstavnici ZET-a javljaju s aktual-
nim informacijama o prometu i odakle se emiti-
ra ZET-ov Youtube kanal. Provedena su dva
istraživanja, za učenike i odrasle. Učenici su
putem Twinspacea i Etwinninga komunicirali
sa svojim europskim vršnjacima te su osim
znanja engleskog jezika, proširivali i znanje
modernih informatičkih tehnologija. Budući da
je puno učenika sudjelovalo u radu, bilo je teš-
ko izabrati tko će otputovati na susret u Stein-
hagen. Zainteresirani učenici su pisali motiva-
cijska pisma u kojima su objašnjavali zašto bi
baš oni trebali predstavljati Školu. Izabrano je
osmero učenika ( Ivana Kulaš, Mirela Kolak,
Anamarija Kučak, Lorena Hlupić, Lea Peraso-
vić, Jan Mark Novalija, Marko Nujić i Stipe Mar-
ić) koji su otputovali u Njemačku u siječnju u
pratnji ravnateljice Jadranke Bjelice i koordina-
torice projekta Dubravka Crnić. Učenici su bili
smješteni u obiteljima s kojima su komunicirali
mjesec dana prije putovanja putem e-maila i
Skypa te se tako dobro upoznali prije susreta.
U Steinhagenu je svaka država predstavljala
svoju brošuru koju su napravili na temu prijevo-
za te prezentirala rezultate istraživanja. Osim
toga, učili su jedni od drugih o obrazovnim sus-
tavima pojedinih država i pokazali prezentacije
o svojim školama. Rezultate istraživanja o pri-
jevozu su učenici i učitelji analizirali na radioni-
cama i uspoređivali praksu Danske, Hrvatske,
Njemačke, Francuske, Turske i Španjolske te
našli puno sličnosti, ali i razlika među država-
ma.
4
Učenici su prisustvali i nastavi te su odlučili
usporediti njemačke i hrvatske udžbenike i po-
moću plakata prikazati učenicima svoje škole.
Njemačka škola je „stara“ samo 10 godina i
vrlo je moderna te su naši učenici s oduševlje-
njem koristili blagodati sobe za igre, sobe za
odmor, multifunkcionalne dvorane za nastavu
tjelesnog te se oduševili opremljenošću učioni-
ca kemije i fizike.
Sve učenike i učitelje je primio gradonačelnik
Steinhagena Klaus Besser i iznenadio ih po-
klonima - vrećicama s brošurama i razgledni-
cama Steinhagena. O susretu je izašao članak
u novinama Haller Kreisblatt sa slikom hrvat-
skih predstavnika. Gradonačelnik je dobio po-
klone iz svih država, a iz Hrvatske su ga izne-
nadili majicom, ručno oslikanom kravatom
( radom Učeničke zadruge Fran), brošurama i
suvenirima iz Zagreba i Hrvatske.
Domaćini su organizirali posjet muzeju Heinz
– Nixdorf, najvećem svjetskom muzeju kom-
pjutera u Paderbornu te vidjeli 5 000 godina
povijesti, sadašnjosti i budućnosti informacij-
ske tehnologije.
Organiziran je i izlet u Bielefeld, gradu pozna-
tom po tvornici Dr. Oetker. Nalazi se u srcu
pokrajine Eastern Westphalia, a ove godine
slavi 800. godina postojanja. Comenius ekipe
su obišle dvorac Sparrenburg koji potječe iz
13. stoljeća te prošetali starom gradskom
jezgrom.
Domaćini su na završnom „Eco Party 2.0“
iznenadili goste programom koji je vodio
Ben, popularan voditelj s Kike. Bili smo po-
nosni na našu učenicu Ivanu koja je na
tečnom njemačkom razgovarala s Benom na
pozornici. Razveselili smo se kad je hrvatski
logo izabran za logo cijelog projekta. Preds-
tavljeni su i završni rezultati i zaključci istra-
živanja. Večer je završila veličanstvenim va-
trometom i koncertom školskog benda.
Njemačke obitelji i hrvatski učenici su se u
suzama rastali nakon tjedan dana boravka u
Steinhagenu. Hrvati su još posjetili prekra-
san stadion Borussije Signal Iduna Park u
Dortmundu.
5
U svibnju 2014. bili smo domaćini 12 pro-
fesora i 18 učenika iz partnerskih škola. U
radnom dijelu susreta smo predstavljali i
uspoređivali radove i statistike vezane uz
temu Otpad i recikliranje. Naše europske
prijatelje smo proveli kroz Zagreb i upoznali
ih s našom kulturom i poviješću. Najviše ih
je oduševila ljepota Plitvičkih jezera, a pos-
jetili smo i Krapinu i Muzej krapinskog pra-
čovjeka. Kućama su ponijeli licitarska srca,
glagoljičke čestitke i radove koje su sami
napravili na radionicama u našoj školi. Pos-
jetili smo Hrvatski sabor i predstavili part-
nerstvo Domagoju Hajdukoviću, članu Od-
bora za ljudska prava i prava nacionalnih
manjina, Odbora za obitelj, mlade i sport,
Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i
Odbora za predstavke i pritužbe i Danielu
Mondekaru, članu Odbora za europske po-
slove, Odbora za obrazovanje, znanost i
kulturu, Odbora za međuparlamentarnu su-
radnju te zamjeniku člana Izaslanstva Hr-
vatskoga sabora u Parlamentarnoj skupšti-
ni Vijeća Europe.
6
Kroz rad na temu Hrana, naučili smo puno o
ekološkom uzgoju hrane zahvaljujući surad-
nji sa Savjetodavnom službom i dr.sc. Iva-
nom Danjekom te Eko Severom. U stude-
nom smo na susretu u El Pla de Santa Ma-
ria, gradiću u Španjolskoj, te predstavili što
smo naučili. Profesoricu likovne kulture Ves-
nu Pokas i koordinatoricu projekta Dubravku
Crnić oduševila je katalonska gostoljubivost
i povijest i šarm Katalonije. U vrijeme susre-
ta, u Katalokiji se održao referendum na ko-
jem su se Katalonci izjašnjavali žele li se od-
cijepiti od Španjolske te je sve bilo u znaku
izbora. Naši domaćini su nam organizirali
izlete u Tarragonu i Barcelonu. Drugi najveći
grad Španjolske i središte Katalonije, Barce-
lona, spremno prihvaća najnovije međuna-
rodne trendove što je posebno vidljivo u ar-
hitekturi koja svojim živim bojama i neogra-
ničenom energijom oslikava upravo tu strast
za životom ovoga grada. Gaudíjeve bajkovi-
te zgrade, kip Kristofora Kolumba visok 200
stopa (oko 60 metara) koji pokazuje na mo-
re, jedan je dio onoga što nas je oduševilo.
Posebno je bila zanimljiva priča o Gaudiju,
arhitektu katedrale Sagrada Familia. Gaudí
je zamislio baziliku kao golemo alegorijsko
djelo. Ova katedrala počela se graditi još
1882. godine, a gradi se i danas.Ona je stal-
no gradilište, a bit će još dugo s obzirom da
je od zamišljenih 18 tornjeva, prema Gaudi-
jevom nacrtu, do danas izgrađeno njih osam
Antonija Gaudíja je pregazio tramvaj. Zbog
njegovog lošeg izgleda i praznih džepova
taksisti su ga odbili voziti u bolnicu u strahu
da neće moći platiti vožnju. Nitko nije prepo-
znao najslavnijeg arhitekta Barcelone, dok
ga prijatelji nisu pronašli u bolnici za siroma-
šne sljedećeg dana. Kada su ga htjeli prem-
jestiti u bolju bolnicu, on je to odbio. Umro je
dva dana kasnije, a za njim je žalila cijela
Barcelona.
Posjetili smo i Barcelonin stadion, na odu-
ševljenje muškog dijela Comenius teamova.
7
U travnju ove godine u Aalborgu, prekras-
nom danskom gradu na fjordu, našu školu
su predstavljali Jadranka Bjelica - ravnate-
ljica, Branko Gelenčer – prof. tehničke kul-
ture i informatike, Dubravka Crnić – koordi-
natorica projekta te sedmero učenika: Ma-
rio Petar Bišćan, Jakov Priester, Jan Mark
Novalija, Jan Fabijan Tomičić, Iman Ali, A-
na Čančar i Karlo Brčina. Aalborg je stari
grad i luka na sjevernom dijelu poluotoka
Jyllanda (Region Nordjylland) na Limfjordu
povezan mostovima sa gradom Nørre-
sundby i četvrti je najveći grad u Danskoj.
Grad leži na fjordu Lim. Jedna od zanimlji-
vosti je građevina Utzon centar čiji je arhi-
tekt Danac Jorn Utzon tvorac Opere House
u Sydneyu. Prema legendi, Utzon je inspi-
raciju za najpoznatiju australsku građevinu
našao u naletima valova Limfjorda. Aalborg
je sveučilišni grad. Tradicija počiva na nas-
ljeđu Vikinga te tako u luci stoji stari vikin-
ški brod koji je pretvoren u restoran. Danci
vole bicikl kao jeftino prijevozno sredstvo
pa je Aalborg bio pun biciklista, iako je bio
siječanj.Najviše smo boravila u Skanse-
vejens skole, osnovnoj školi koju pohađa
oko 500 učenika. Obrazovanje u Danskoj
počinje predškolom u petoj ili šestoj godini
djetetovog života i nastavlja se osnovnom
školom koja traje devet godina. Deseta go-
dina je izborna i učenici je odabiru ako žele
utvrditigradivo osnovne škole, bolje se pri-
premiti za srednju školu ili razmisliti što že-
le dalje. U svakom razredu ima oko 20- 25
učenika. Učenici često samo biraju prostor
gdje će napraviti zadatak: u učionici, po-
moćnoj učionici, na hodniku, za računa-
lom... Naravno, ta sloboda nije omogućena
onim učenicima za koje učitelj procijeni da
neće raditi zadano – oni moraju ostati u ra-
zredu pod kontrolom učitelja. Sva nastava
je fokusirana na učenika i na razvoj njego-
vih vještina, usvajanje znanja i maksimalni
napredak u skladu sa sposobnostima. Uči-
telji se mogu dogovoriti i na nastavi npr.
danskog jezika, podijeliti dva razreda u tri
skupine kako bi svakom učeniku bio omo-
gućem čim indivizialiraniji pristup. Postoje i
razredi – prijatelji: peti razred je prijatelj pr-
vome, šesti drugome itd. Stariji učenici po-
mažu mlađima. Naša škola domaćin je po-
sebna po tome jer ima razred za strance.
Učenici koji dolaze iz cijele Europe tamo
uče danski jezik i pripremaju se za odlazak
u redovni razred. Komunikacija s roditeljima
se često odvija putem maila i posebnih
stranica za suradnju učitelja i roditelja. Uči-
telji na stranice pišu poruke učenicima, o-
bavijesti o zadaćama i svemu što je važno
za razred.
Prezentirali smo što smo naučili u zadnjem
bloku aktivnosti – Alternativni oblici energi-
je. U realizaciji projekta smo surađivali s
Gradskim uredom za energetiku, Energet-
skim institutom Hrvoje Požar i DOK-INGom
te sve što smo načili i saznali pokazali sudi-
onicima susreta. U Danskoj smo posjetili
testni centar za nove vjetroagregate, bun-
ker – muzej 2. svjetskog rata, „hladne Ha-
vaje“ na Sjevernom moru i elektranu na va-
love.
8
Završni susret partnerstva održan je počet-
kom lipnja u Samsunu u Turskoj. U završ-
noj evaluaciji susreta vidljivo je da su uče-
nici stekli samopouzdanje u komunikaciji na
engleskom i njemačkom jeziku, naučili pu-
no novih web 2.0 alata, osvijestili važnost
ekološkog promišljanja i stekli iskustvo koje
će pamtiti cijeli život. Svoje dojmove preno-
se drugim učenicima i vidljivo je porast mo-
tivacije za učenje jezika, informatike i iz-
vannastavnih aktivnosti te radu na samom
projektu. Svi bi preporučili rad na projektu
drugim učenicima. Učitelji su dobili priliku
uspoređivati svoj rad s radom europskih
kolega, razmjenjivati primjere dobre prakse
i unijeti novosti i promjene u samu nastavu
i u rad Škole. Škola je dobila europska di-
menziju i priliku da daljnji napredak i usavr-
šavanje i uspoređivanje s različitim europ-
skim obrazovnim sustavima.
Komunikacija među učenicima i učiteljima
odavno je prerasla okvire projekta. Naši
učenici su se posebno povezali s njema-
čkim vršnjacima. Iako je dio učenika otišao
u srednju školu, i dalje žele znati što smo
radili, a mnogima je jedan od kriterija oda-
bira srednje škole bio sudjeluje li škola u
europskim projektima. Bilo je to neponovlji-
vo iskustvo i aktivnosti u partnerstvu nei-
zmjerno su obogatile i i oživjele način pou-
čavanja učitelja, odnos učenika prema jezi-
cima i IKT-u i potiču nas na još veći angaž-
man i učenje i inspiriraju nas. Učili smo je-
zik u smislenoj i prirodnoj komunikaciji, ot-
krivali nove informatičke progra-
me,razmišljali o zaštiti okoliša, kulturi, tradi-
ciji, povijesti, običajima, upoznali nove pri-
jatelje i pritom nismo bili ograničeni učioni-
com i njenim zidovima.
Ova publikacija odražava isključivo stajalište autora publika-
cije i Komisija se ne može smatrati odgovornom prilikom
uporabe informacija koje se u njoj nalaze.
Dubravka Crnić
9
IZ TISKA
10
„So eine coole Schule”
Geschrieben von Carolin Hlawatsch
Haller Kreisblatt, 25.01.2014
KiKA-Star Ben auf der Eco-Party
2.0: "So eine coole Schule"
Party mit internationalen Gästen am
Gymnasium
Live-Musik in der Eingangshalle: Die
Schülerband »Unlabled« überzeugte mit
Rock-Coverversionen. FOTO: C. HLA-
WATSCH
Eine internationale Öko-Fete mit dem
Motto »Time to move in Europe« stieg
am Donnerstagabend im Gymnasium.
International, weil Austauschschüler aus
Frankreich, Dänemark, Spanien, Kroatien
und der Türkei mitfeierten. Und öko, weil
die Präsentation naturwissenschaftlich-
ökologischer Schülerprojekte an diesem
Abend mit in das Party-Programm ein-
floss.
„Was habt ihr ein Glück, dass ihr auf so
eine coole Schule gehen könnt”, meinte
Fernsehmoderator Ben vom Kika, der
durch das Show-Programm führte.
Schüler plus Lehrer und Eltern saßen
nicht nur in den Stuhlreihen vor ihm, son-
dern tummelten sich auch auf Balkonen,
Treppen und Gängen des modernen
Schulgebäudes, von wo aus sie die bunte
Show ebenfalls beobachten konnten.
Auftakt zur Party-Nacht: Vor dem Schul-
gebäude betrachten Schüler, Lehrer und
ihre internationalen Gäste das Feu-
erwerk.
Bevor es später mit Live-Bands rockig
zuging, wurde das Bühnenprogramm mit
klassischer Musik umrahmt: Axel Weh-
ning machte mit virtuosem Gitarrenspiel
den Anfang, Marlon Räker strich und
zupfte sein Cello. Dazwischen zog sich
wie ein roter Faden das Thema Ökologie
und Nachhaltigkeit durch alle Darbietun-
gen.
Mit ausgefallenen Kostümen trat der
Physik-Leistungskurs der Jahrgangsstufe
12 ins Rampenlicht, um bei einem Sketch
über den Planeten Erde und dessen
Überlebenschance zu diskutieren. Scha-
uspielerisches Talent war auch beim
Theaterstück »City of Future« gefragt,
welches Schüler der achten Klasse selbst
geschrieben haben und nun präsentier-
ten.
Ivana aus Kroatien, Lea aus Steinhagen
und Alexander aus Dänemark berichteten
zusammen mit Englischlehrer Reinhard
Lauströer vom europaweiten Schulpart-
nerschaftsprogramm Comenius, das in
Steinhagen durchgeführt wurde. In län-
derübergreifenden Workshops hatten
sich die Schüler mit ökologischen Fragen
beschäftigt. Schwerpunkt war das Thema
Mobilität und Transport.
Die Auswertung von Fragebogen, die in
allen Ländern der teilnehmenden Austa-
uschschüler ausgefüllt wurden, zeigte
interessante Ergebnisse. Zum Beispiel,
dass die Deutschen ganz hinten liegen
beim Gebrauch des öffentlichen Nahver-
kehrs, wohingegen Kroatien und die Tür-
kei dort Spitzenreiter sind. „Im Mai fahren
wir im Rahmen von Comenius nach Za-
greb, wo sich die Schüler dann mit der
Thematik »Müll - reduce, reuse, recycle«
auseinandersetzen”, kündigte Reinhard
Lauströer an.
Um Mobilität ging es auch beim Sofa-
Talk. Bürgermeister Klaus Besser, Physi-
klehrer Andreas Frerkes und die Schüle-
rinnen Kathrin, Linda und Zoe fanden
sich auf dem großen, knallroten
Sitzmöbel unter den Scheinwerfern ein,
um sich von Moderator Ben über die
Nutzung von Bus, Bahn und Rad inter-
viewen zu lassen. „Elektro-Autos sind im
Moment leider noch viel zu teuer”, mein-
te der Bürgermeister.
Sofa-Talk: Lehrer Andreas Frerkes (von
links), Klima-AG Mitglied Kathrin, Bür-
germeister Klaus Besser, die Schülerin-
nen Zoe und Linda sowie Moderator Ben
diskutieren über die Zukunft der Mobi-
lität.
Sicherlich ein Höhepunkt der Eco-
Party-Show war die Filmpremiere
von »Steingy Stratos«. Im Juli ließen
Nicole Baeumer, David Märtins und
Jonas Wi-linski einen selbstgebauten
Wetterballon mit befestigter Kamera
vom Gymnasium aus steigen. Er ge-
langte bis in 35 Kilometer Höhe, also
bis in die Stratosphäre. Mit diesem
Projekt hoffen die Schüler nun auf
einen Preis beim Wettbewerb
»Jugend forscht«. Der anhand von
GPS-Daten verfolgte Ballon landete
in den Kasseler Bergen, wo die drei
ihn mit Mühe und Pfeil und Bogen
aus den Bäumen holten. Die beein-
druckenden Luftaufnahmen sind
Hauptbestandteil des Films.
IZ TISKA
11
IZ TISKA