MINISTRY OF EDUCATION, ARTS AND CULTURE · Edirokuhangura kuna kulikidaasi mukandidate kapi ga...
Transcript of MINISTRY OF EDUCATION, ARTS AND CULTURE · Edirokuhangura kuna kulikidaasi mukandidate kapi ga...
Republic of Namibia
MINISTRY OF EDUCATION, ARTS AND CULTURE
NAMIBIA SENIOR SECONDARY CERTIFICATE (NSSC)
FOR IMPLEMENTATION IN 2019
FOR FIRST EXAMINATION IN 2020
RUKWANGALI FIRST LANGUAGE SYLLABUS
ORDINARY LEVEL
NO SYLLABUS CODE
GRADES 10 - 11
Ministry of Education, Arts and Culture
National Institute for Educational Development (NIED)
Private Bag 2034
Okahandja
Namibia
© Copyright NIED, Ministry of Education, Arts and Culture, 2018
Rukwangali First Language Syllabus Ordinary Level Grades 10 - 11
ISBN: 978-99916-66-93-8
Printed by NIED
Publication date: 2018
MUZARO GOYIKARAMO
1. Etwaromo .............................................................................................................................. 1
2. Sitambohoveso ...................................................................................................................... 2
3. Yitambo ................................................................................................................................. 2
4. Mapukururogwedoko ............................................................................................................ 3
5. Yikaramo yoKulironga .......................................................................................................... 4
5.1 Kupurakena noKuuyunga .......................................................................................... 4
5.2 Kuresa noKutjanga .................................................................................................... 8
6. Ngendesokonakono ............................................................................................................. 19
6.1 Yitambo yoNgendesokonakono .............................................................................. 19
6.2 Elitundakano pokatji koyitambo yongendesokonakono nomaruha ........................... 21
6.3 Esingonono lyoYipepa ............................................................................................ 22
6.4 Efwatururokoreko .................................................................................................... 28
6.5 Madidilikotomporo goVarongwa ............................................................................ 29
Sigwedoko A: Sikorekeso soRukwangali –Ekamo (Sipepa 1) ................................................ 31
Sigwedoko B: Sikorekeso soRukwangali – Sirugana sEtjangovyukiliro (Sipepa 1) ............... 32
Sigwedoko C: Sikorekeso soYirugana yEtjangotwikido (Sipepa 2) ....................................... 33
Sigwedoko D: Kukoreka Elimbururo lyoPakuyauko koSireswa (Sipepa 3) ........................... 35
Sigwedoko E: Mavyukiso goMaruha goKuninkira poSure (Sipepa 4 & 5) ............................ 36
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
1
1. ETWAROMO
Ngendesorongo zaNamibia “Senior Secondary Certificate " (NSSC) kwa zi tulisa po zi kare nomvhura
mbali konyima zokutjanga ekonakono lyongendesesorongo zo-"Junior Secondary Certificate".
Nongendesesorongo kwa di tulisa po yipo va sikisemo yinakugwanesamo yoNgendesorongo
zaNavenye zErongotateko moNamibia ntani kwa zi pulisira Ndango zaNamibia zEkonakono,
Ngendesesokonakono nEgaverononzapo (NEACB). NSSCO ntambo zepEvhu no-NSSC Advance
Subsidiary (NSSCAS) kwa kara noyitambo nomatokomeno gomanzi gokulifana, nye ekonakono
kugava etamununo lyenzi ntani lyenene lyelikwamo lyo-NSSCAS. Yininke yoyinzi eyi ava ndindire
mo-NSSCAS Avanced Subsidiary Level kuyigwana moYikaramo yoKulironga, montambo
zokuzeruka zoyireswa yoyidigu, mompi noyininke va hara yoyiruganatjango, melirongo
lyokutamunuka unene lyounongotjango ntani moyininke va hara yoyinakugwanesapo
yongendesokonakono. Ngendesesorongo zosihonena zoMaraka goKuhova kugava mapukururo
ganamunye omu nava di hamesera nongendesesorongo nadinye do-NSSC Ordinary Level doMaraka
goKuhova nadinye ntani kapisi kwa kara po asi va zi ruganese monkondwarongero.
Nongendesesorongo domomaraka mwene yido ngava gava konosure.
Mavyukiso gongendesorongo zopasikwamo, kugagwana kontambo zo-"Senior Secondary Education"
(Harade 10 no-11) nopanontambohetakano neperongo lyohasikwamo [non-formal Education] ngoruha
rwerongo meparu eli ali dimburura murongwa mundinda gwendi kuhamena kofilosofi
zerongodemeneno murongwa.
NSSCO Ngendesesorongo zEraka lyoKuhova kwa zi hangura posiviha soyitwa 8-kutundilira A* dogoro
G kumwe nomuhanguro go-9th “U” gwa kulikida asi Edirokuhangura.”. A* yigo muhanguro
gwepeguru-guru ntani G gepevhuuvhu. Edirokuhangura kuna kulikidaasi mukandidate kapi ga sikisa mo
yinakugwanesa yopantateko va ndindira mokugwana G, zepevhuuvhu.
Mavyukiso gongendesorongo zosirongo zaNamibia kwa kara nositambo so:
Kudimburura asi erongo kukwatakanesa mulyo gekuliko nomaukaro, ediwo noukonentu;
Kuzerura ediwomwene nediwo nomukaro, mulyo nomapuro govakwawo monompongasano
dokulivhonga-vhonga;
Kukorangeda kufumadeka untu womuntu nouuyungiromanguruko;
Kugava egano lya horama nezuvho yininke yomouzuni omu yina kulisinta pangenderera yi gume
mulyo geparu, mukisi go-AIDS, marondoro gouzuni, ezonaguromukunda, ehanaguro ungawo,
ehaneso nevhukiso malitatano, ehanuko paruganokonentu, nevhuko lyetwikakano;
Kudimburura ngomapukururo momarupe gago gokulisiga-siga ga kare upitiro mokukulika
maunongogazaro govarongwa gokuhangura, ekohonono, netarururo lyokuruganesa mapukururo
nawa-nawa.
Kupapara eranyo nokukorangeda varongwa va ka sike mouta wa kora nokugwederera ko
papameko komukunda, eparu nonkarapamwe.
Yipo nye asi Nongendesorongo doPasirongo daNamibia da hepa kugava nompito dekuliko/mwa za
maruha gokulisiga-siga gerongo. Maunongo gangesi nokuvhura si kugakulika pwagelike hena ga hepa
kulisiga tunda sitjangwa zende sitjangwa mokukwana ruha rwerongo. Eraka kuvatera mekuliko
lyomaunongo gomanene va didilika no-*.Ago kwa pakerera mo:
maunongovaro
maunongogwanekero *
maunongopukururo *
maunongokohononi maudigu *
maunongo gopamoneko
elipangeromwene nomaunongorumbasano*
maunongo gopankarapamwe neruganenokumwe*
maunongo gokulironga nokurugana*
maunongo gopakuyauko nomagazaro gokuretesapo*
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
2
2. SITAMBOHOVESO
Nkarero zeraka moNamibia, kutanta asi erongikido pasikwamo ekuto nosirugana seraka, kwa lisinta
unene kutundilira kemanguruko. Marunduruko kwa retesa po malisinto gokuvyukilira kerongo
lyomaraka ano murongi geraka kugwanekera nomaranyo gomape. Yipo sina karere nomulyo kukwata
egano asi morwasinke pana kerere marunduruko aga, ntani asi maranyo musinke gene aga gomape.
Erongo moNamibia yipo lya demenena momugendo gomaliyongo gokuza komeho, etarururo
neturomo lyomasintasinto neturo mononkondo kweyi yerongo lyewa nava vhura kugwana vantu
vaNamibia. Morupe rwangesi Nongendesorongo domaraka gomvharerwa kwa totwa po nokuza
mosirugana koUminisitili wErongo (ME) nositambo sokuwapukurura mulyo nehetakano lyerongo.
Mugendo ogu getwikidohamenomo, lyewapukururo lyonongendesorongo edi da kara po kutulisa po
nomaliyongo ntani neruganenokumwe mokatji kovarongwa novarongi novakwatesiko verongo vamwe
mokugwana yitambo yongendesorongo.
Magano gomanene gokuhamena eraka nompo kwa ga hamesera moyo va tumbura monoartikeli 3 no-
19. demEdiveta lyaNamibia. Mokugwederera etulisopo nompito detekuro eraka lyomvharerwa
pankedihetakano, Ediveta simpe lya tulisa po yitumbukirwa yoyipe yaga maraka monkarapamwe
zaNamibia. Yitumbukirwa eyi kuvhura kuyisingonona metwaredero koyo yina kukwama ko:
parongo asi mulyo gondongesesoraka
kuliruganesa parupe ropaveta moyitambo yokulisiga-siga pangendeso mukunda, patulisoveta,
payipangura, ngo. ngo
lya kara nomulyo pagwanekero ntani yizo mpito zokutuntura yopampo.
Mokusikura oyo keguru sa kara nomulyo kutambura magano gomanene gavali gemekuliko
ngendesesorongo. Egano lyokuhova kuna hamene situmbukirwa seraka lyomvharerwa pamuhoko ano
situmbukirwa souvali kuna hamene sitjangwa sopagumwe. Yipo nye asi ngendesorongo kuna
kutokomena ehedesokomeho nondimbwiliso zehetakano lyomulyo geraka lyoge naga govakweni.
Yikara yangoso kuvhura kuyitulisa po mokuretesa po mukaro gompepo gondongeso zokuwapera.
.
3. YITAMBO
Yitambo yovarongwa navenye kwa lifana.
Yitambo eyi konhi kuna kufwaturura yitambo yerongo lyosirongwa mEraka lyoMuhowo mekonakono
lyo-NSSC.
Yitambo eyi:
kunkondopeka varongwa va vhure kugwanekera nawa-nawa, pawapero nositambo mokuuyunga
nokutjanga.
kunkondopeka varongwa va zuvhe nokulimburura nawa-nawa kweyi vana kuzuvha, vana kuresa
nokulimonena.
kukorangeda varongwa va hafere nokupanda (gava mulyo) elisiga-sigo lyeraka.
kukorangeda varongwa va hafere ereso lyoyitjangerwa noyitjangwapeke yokulisiga-siga
kukulika nokukorangeda nomukarokuyauko, etoto nediwo lyoyisanseka yopampo momarudi
gonkarapamwe zaNamibia.
kukorangeda varongwa va nongonone maruha gomaudigu ava sivana vantu mouzuni nokugwana
ehoramo lyoyininke mouzuni wepiyagano.
Kupandadeka varongwa momaruhapeke gerongo mokukulika maunongo mwanayinye
monomukaro (ngwendi, ehanguro, etarururo, emangakano, makamogozo gefaneko, epompeko
lyonokonda, egawogano, edimbururo lyehamenoruha.)
kukulika elidiwo nezuvho lyovarongwa moyikara, nomulyo nomapuro gomaraka gokulisiga-siga
nonomukaro domarudi gopampo.
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
3
4. MAPUKURUROGWEDOKO
Mbyukiso zonotundi dokulironga
Ntambo zonongendesorongo zo-NSSCO kwa zi yereka momangunguniko asi varongwa
va gwane mbyukisi zonotundi dokulironga 130 mosirongwa moure wonomvhura mabli,
nye eyi evyukiso tupu. Sivaro sonovili da fira kugwana esikiliromo ya lisiga kusikura
nkareso zomomukunda nediwo lyovarongwa mosirongwa oso. Ngendesorongo
Ngendesorongo zoPamuhowo zErongo lyoPantateko kuna kulikida asi sirongwa si
ngava si ronga monoperiyode 8 (ntantatu) donominute 40 (norone) mwa zimwe
momukunduruko gomazuva 7 (ntambali) mosivike ndi noperiode 6 (ntazimwe)
donominute 40 (norone) momukunduruko gomazuva 5 (gatano), ure wonomvhura
mbali.
Ukonentupita welirongo sirongwa
Sirongwa oso vana kundindira varongwa asi va si rugana monoharadepita 8-9 (ntantatu
dogoro ntane). Kwa si nkondopeka asi varongwa ava vana kutameka mugendo
gelirongo ogu va hepa ngano pwanare vaava va lironga masimwititihoroka.
Ezokomeho
Nontambo do-NSSCO yido masikiliromo gokulikarera aga ninkisa varongwa va
rundurukire poyirugana ndi va twikire komeho nomalirongo gawo. Varongwa v ava pe
etomporodidiliko ndanda C dogoro A*. Mo-NSSCO kwa va rongikida nawa yip ova ka
twikire mugendo gelirongo gokutwarekeda pontambo zo-NSSCAS
momasansekohoroko (Yirongwa ya pulisira mo-NSSCO kwa haga montanto zauvali
mugendo gwelirongo).
Yikwatesoko nonobukerongeso va pulisira
Nongendesesorongo do-NSSCO yipepa yomapuro noyitundwamo yovapuli kuyituma
konosure nadinye. Nobukekwafi dekonakono moyirongwa, kudituma konosure apa
pana kara hepero. Yikwatesokorongo va pulisira kuyigwana moKatoroko
koNobukerongo doSenior Secondary.
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
4
5. Yikaramo yoKulironga
5.1 Kupurakena noKuuyunga
YITAMBO YOKULIKARERA
Varongwa tava: YITAMBOVYUKILIRO
Varongwa va hepa:
1. purakene nomupampi komapukururo gokutunda
koyitjangwa yokulisiga-siga ngwendi: masanseko,
nonsumo, maruuyungo, yitundwamo, mauyungovali
nombudi, radio, madiviso, maliyongo
kupurakena nenyanyu noruhafo (nomutango, notusanseko totusupi, ngo.ngo)
kulikida ezuvho
kudimburura elikwamo, konda noyikwama ko
kuruganesa nokusikisamo mapukururo aga vana zuvhu
kurundurura nokumangakana mapukururo (ngwendi kuturapo malifano nomalisigo uwa
noudona)
kupumba konyara yitundwamo yoyitjangwauyungwa
kuruganesa mapukururo aga vana zuvhu nokumanesa sirugana ngwendi yitundwamo, epameko,
didilike yiruganeso eyi vana zuvhu.
2. purakene nokuzuvha konompangera kuzuvha, kudimburura nokusingonona madinkango monompangera ngwendi:
- kufwaaturura
- kutumbura
- kulilimba
- kuhetakanesa
- kuliyonga
3. mono elisigo pokatji komarudi gokulisiga-siga
gomapuro nokulimburura omu ya wapera kulimburura pauhunga nopawapero komapuro ogo naga hepa mapukururo komeho
kudimburura mapuro ga hana malimbururo
kulimburura komarupe gomapuro gokulisiga-siga ngwendi gositambo, ga hana ehagero, "Inh!"
“Hawe!” nononkangopuro da kara po (ngwendi: Morwasinke? Kupi? ngo.ngo.
4. zuvhu mapukururo gokutundilira komarunone
gokulisiga-siga gopayitambo yongandi
kuruganesa mpi neraka lyokuwapera kosirugana
kutunga egano kuhamena kweyi vana zuvhu
kuninka makamogano kweyi nokudimburura malihameno pokatji komagano koyiruganeso eyi
vana zuvhu.
kuhetakanesa nokulimbikisa yiruganeso
kuninka egawo yitundwamo koyiruganeso yopakana
kulikida mwanayinye ekwatogano lyerwameno lyomuuyungi kweyi yina hamene
kulikida ediwo lyenene lyomalisinto keraka lyokuwapera
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
5
5.1 Kupurakena noKuuyunga (kotwikira)
YITAMBO YOKULIKARERA
Varongwa tava: YITAMBOVYUKILIRO
Varongwa va hepa:
5. dimburura ntjimantjima zosiliyongwa
konakona eyi vana kuzuvha kuhorowora madinkango gouhunga
kukonakona ezwi lyomuuyungi
kudimburura ehameno, nkareso, yuma, nontjima-ntjima
kugwana asi yinke ana tamba muuyungi nokutunga maganogozo
kugusa mo yomulyo mweyi vana zuvhu
kuhangura pokatji keyi yomulyo neyi ya hana mulyo moyo vana zuvhu
kumburura komapukururo gomapuragero; moTV noradio noyitjangagura, momasanseko va lipe
madiwo
kugava makumbururo ndi makonakono gokuliwapera.
6. uyunga kumwe mapukururo nomagano kusikisa mo nzogera zopausili
likida elituromo lyonzogera zokuvyukilira pankarerero
kugava mapukururo nokonda zokuzera
kukulika magano pankedipompeko
kuzuvha nokuuyunga kumwe malitatano nomagano
diworoka nokusanseka yihorokwa momatjangwa
7. uyunga nawa-nawa mokuruganesa elindagurozwi
nepamekonkango lyokuwapera kuruganesa mbuyungiso zononkango nomuzogumwe geraka goruuyungo ga ninke etanto li kare
lina zere
kuzahura nkareso kupitira mokuruganesa elindagurozwi lyouhunga nepameko lyonkango
8. ruganesa ediwonkango mononkarero dokulisiga-siga
va tunge yitumbwiso yokuwapera nontumbwiso kuruganesa ediwonkango lyokulisiga-siga
kufwaturura nonkango nomaruhatjango mositjangwa
kuruganesa nomutungo dopandongeraka douhunga
kuhorowora nonkango douhunga nokuuyunga payisewe.
9. rugana malimbururo gopauyungo pauhunga
moyitjangwa yokulisiga-siga
kulikida pwa hana mulimba mokurugana nomagano goyiparatjangwa yoyipe
kulikida egano kombungapurakeni
kupura mapuro gokuwapera va zerese eyi vana zuvhu
kulikida ukonentu wokuvyukilira moyiuyungwa
kurongikida mauzera gokunyanyukisa gomawa moyiuyungwa
kulikida ukonentu wokuvyukilira pagazaro
kuruganesa nomutungo dopandongeraka nediwonkango montenta
kuzuvha suma, nonontjimantjima nositambo
kugusa mo yuma yongandi yokulikarera nepukururo nokugaruganesa pauhunga
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
6
5.1 Kupurakena noKuuyunga (kotwikira)
YITAMBO YOKULIKARERA
Varongwa tava: YITAMBOVYUKILIRO
Varongwa va hepa:
10. kulike maunongo gokugava pakana kulikida editomporo moyiviyauka uyungo yokulisia-siga ngwe.a. kulimburura mapuro
koyiparatjangwa moyiturapo yokulisigasiga
kulimburura koyiviyaukauyungwa yokulisiga-siga, ngwe.a. yiuyungwa, yitundwamo,
masingonono, mapuragero, mauyungovali, matjingiso, nonsumo, yitjangwa, nomutango,
yigusamo yomoyiruganatjangerwa.
kuninka yiuyungwa, yitundwamo, malikido
kulikida ukonentu wokuuyunga kuvyukilira moyuyungwa
rongikida mauzera gokunyanyukisa gomawa moyiuyungwa
kulikida ukonentu wokuvyukilira pagazaro
kugava nompangera
kuuyunga siparatjangwa va hana kulirongikida
kulimburura patoto koyipinduramagano (mafano, yininke, muhagaro)
kuruganesa mbuyungiso payidiviso nopaligumaguro rutu pauhunga
kuzuvha nokuruganesa nkedi zopantani nezi zopampo pokusanseka esanseko
kurugana yidanwa yene neyi yokurukira
11. ruganesa eraka mokuuyunga nokutulisa po
nomukaro danyaamoge kutuntura epulisiro nepiropulisiro
kudira kulizakumwe pambili
kugava magano ndi magazaro
kuuyunga nokumanesa oyo yina dili kuzera
kulikida ehafero neharo va yengwe
12. kohonona yininke momaliyongo no- nompata,
neruganeso maunongo gomalikundo kuuyunga nokupopera magano gavene pauhunga
kudimburura magano govantu peke
kuranya magano noyiturwapo peke
kuhageka elipatano mokusika kelizokumwe
kuninka maganopompeko malitatano gopausili
kutumburura pauhunga magano govantu peke mokulikida ezuvho
kunongonona makohonono komaudigu gene-gene ndi maudigu gopagazarero
kulikida epiromulimba momagano
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
7
5.1 Kupurakena noKuuyunga (kotwikira)
YITAMBO YOKULIKARERA
Varongwa tava: YITAMBOVYUKILIRO
Varongwa va hepa:
13. ruganesa nomutungo dopandongeraka douhunga
mosiuyungwa kuruganesa nonkwatelinkangodina pauhunga
kuruganesa nomuninki pasimwe nopayinzi morupe ronkangorugano rouhunga
ruganesa yiruwo yononkangorugano mouhunga
kuruganesa yigwanekedeso yondikidivega pauhunga
kuruganesa nonsingonononkangodina nonongwedankangorugano pauhunga
kuruganesa nonkangotwikakano pauhunga monontanto dopayinzi nedi dopasimwe
kuruganesa matundiso, makokokumwe, marugururo, nononkangoharukiso pauhunga
mosiuyungwa
kuruganesa nomutungo dopandongeraka dononzi dokulisiga-siga
kuruganesa yisewe nonombuyungofano mosiuyungwa
14. konakona ntateko zetokoro (yokulikwama neyi
yoposiruwo sooso) kutoroka kutundilira keraka lyopaveta (Ruingilisa) yi ze moRukwangali.
- yiuyungwa youreru
- nonzogera domokambungahoroworo
- yigongi yomomagazaro (pantambo zonkarapamwe)
- nompanguro domagazaro (pampo nopasinantani)
- yireswa yoyisupi yoyireru (kuresa kudameka)
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
8
5.2 Kuresa noKutjanga
(Maruha goyikaramo goyoyina kukwamako ga hepa kuyihamesera momapuro nagenye. Nokuyihangura si pokuronga, B Ereso nEtjango
lyokuvyukilira ntani C nemEtjangotwikido. Maruha nagenye gelikwamo, A. Nayinye, ya hepa kuyihamesera mo nokuyiruganesa).
YITAMBO YOKULIKARERA
Varongwa tava:
YITAMBO VYUKILIRO
Varongwa va hepa:
A: NAYINYE
1. resa nokusingonona marondoro
kukumburura mouhunga komarondoro gopatjangwa
kukwata egano nokugava mapukururo pokukumburura kononkango domulyo ngwendi:
- kudimburura
- kufwaturura
- kugava muzaro/zarapeka
- kutumbura
- kutura megano
- kusimwitira ko
- kufwaturura
- kusingonona
- kulikida
- kupirura/rundurura
- kunongonona
- kutunga
- kulimbika/kugaununa
- kusansununa
- kutarurura/kukonakona
- kukama/kusupipika
- kuhetakanesa
- kuliyonga
2. likida evhuro lyokunongonona yitwa ndi madi
gomulyo momatjangwa gokulisiga-siga kuyereka etanto mudina lyositjangwa
kupirura mapukururo gokulikerera.
kukama, fwaturura nokutarurura yintokorwa yomoyitjangwa
kulikida asi kuvhura vakwate egano lyontjimatjima neganokwatesoko ntani kudimburura
ehageso/kupumba yitundwamo/kukwatesa ko egano lyomositjangwa.
kudimburura mukaro gomutjangi guna dili kuliza nawa-nawa.
kudimburura sihwi nesemeneno, mbuyungofano nesewepeko.
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
9
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
10
5.2 Kuresa noKutjanga (kotwikira)
YITAMBO YOKULIKARERA
Varongwa tava: YITAMBOVYUKILIRO
Varongwa va hepa:
3. likida evhuro lyokunongonona yitwa ndi madi
gomulyo momatjangwa gokulisiga-siga kulikida evhuro lyokugusa mapukururo gokulike rera moyintokoratjangwa ngwendi:
- tubukepukururo
- egawoyitundwamo
- maruhantjango (nosaitunga, nomagazina noyikwawo)
- matarururo (makonakono)
- etjangopuru (masanseko gonontanto dononsupi / prosa)
4. resa pontambo monomukaro dokulisiga-siga kuresa kopankwangu o gwane uzera wongandi
kuresa nokurerurura o gwane uzera ou ono kupapara
kuresa kelituromo nezuvhoko
kuruganesa nobukelikido pauhunga, ngwendi:
- bukenkango poyitambo yokulisiga-siga
- bukepukururo (encyclopedia) mokugwana ediwo nalinye nomapukururo gokulikerera
- eruganeso maligwanekero pampepo (intanete)
5. resa patamununo va gwane ediwo lyenzi,
nepando nenyanyuko. kuresa nokukwata egano yitjangwa yokulisiga-siga yomonobuke domasanseko gomare (novele)
nomanganzina dokuliza, nosaitunga, magawo yitumdwamo (reports) noyihepwa yopambesitero.
kugava yitundwamo yoyireswa yawo va likide asi vana yi kwata egano ntani nokugava
mapukururo gouhunga.
6. resa yireswa yomarudi gokulisiga-siga kulikida asi kuvhura kuzuvha elikwamo ntani mausili gokukarerera, magano nomagazaro.
kuresa va gwane mapukururo gongandi ntani mauzera gokulikarera.
kuresa, kwata egano nokuhafera yintokoratjangwa yokutunda momarupetjango (genres)
gokulisiga-siga ngwendi nobuke domasanseko gomare, manseko gomasupi yidanwa nounongo-
tango.
kuhangura maligwo nomalisigo goyininke yopampo
7. resa nekuyauko yiruganeso (yireswa) yina
tundu momarunone gokulisiga-siga kuhangura pokatji koyininke yousili, masansekogazaro ndi magazaro.
kudimburura marwameno (yitambo) gomutjangi, kuruganesa kuhamena mbinga zimwe
nonomukaro dokuyengwerera (kuhengayika).
kugava ekamogozo lyomosintokorwatjangwa
kusingonona nkedi ava ruganesa vatjangi eraka va sikise mo ekodapeko/yikwamako.
kumona malitundakano pokatji koyintokorwatjangwa yokulisiga-siga.
kusansununa yintokorwatjangwa nokugava malitatano gopatungo nopaganopompeko.
kutunga magazaro nonomukaro dokuvapukurura.
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
11
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
12
5.2 Kuresa noKutjanga (kotwikira)
YITAMBO YOKULIKARERA
Varongwa tava: YITAMBOVYUKILIRO
Varongwa va hepa:
8. lirongo kukulika maunongo gekamo. kuresa kugenderera va gwane nokugusamo mapukururo gokulikarera, kuwapayika yiruganeso
yokuwapera nokuyigava morupe oru vana gava.
kutarurura mapukururo nokuhorowora mo aga gana wapere koyitambo yokulikerera.
kugava ekamogano, tarurura, hetakanesa, sansununa nokumangakana yokutundilira koyiruganeso
yopatjangwa
9. kulike nokuwapayika magano monontanto,
momaruhatjango nomoyitjangwa nayinye
papompeko
kuruganesa nontanto dokuzura moruhatjango di singonone ndi di fwaturure egano/ntjimantjima
zongandi.
kuruganesa maruhatjango getwaromo, gekuliko negozo
kukwatakanesa nokukulika magazaro
kuganopeka, kutungu, kusaraga kutjanga nokuwapukurura yiruganatjango komeho zokuhetekera
ko kutjanga sitjangwa.
kutjanga meraka lyokuwapera kovapurakeni.
10. kwata egano, nokumona elisigo pokatji
keruganeso eraka lyokutjanga neli
lyokuuyunga .
kuruganesa marupe gokutjanga apa yina fire (ngwendi monombilive dopaundambo
nomomauyungovali).
kuruganesa mbuyungofano nokulitungira tufano mokutjanga, ntani nehamesero koyizuvhiso rutu
(senses).
kuruganesa nompi mokutjanga (maganotemwinino/ etemwininopameko) mapuragero,
maruhatjango, negawoyitundwamo
kuruganesa epompeko lyokuwapera yi vhukise ediwo lyopakwatogano
kuruganesa nonkango dokuwapera mononkarero dopasikwamo nedidopahasikwamo.
kulikida ediwo keraka lyomuhapo, eraka lyokutezagura, eraka lyokambunga kongandi, mbuyungo
zopamukunda nomalizuvho gopatjango
kudemenena komuhagarozwi, elindagurozwi nedemenenozwi
11. likida evhuliko mokutjanga yokuhamena
nokonda, malizuvho nomagazaro. kudemenena kefwatururo lyosiparatjangwa si gave uzera ketjango
kugava mapukururo gousili
kutuntura, magazaro nomalizuvho, kuruganesa eraka lyokuwapera
kupopera magano nomagazaro pampompa nopayengo (siho, kutjanga yiuyungwa/malitatasano
gopankondwarongero.
kuruganesa maunongo gesansununo nefwatururo pokulimburura koyireswa.
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
13
5.2 Kuresa noKutjanga (kotwikira)
YITAMBO YOKULIKARERA
Varongwa tava: YITAMBOVYUKILIRO
Varongwa va hepa:
B: UDIVIRAKA NEDIWONKANGO
12. likida etomporo mokuruganesa esipero
noyidivisoreseso nontjangeso za pulisirwa
likida etomporo mokuruganesa esipero
noyidivisoreseso nontjangeso za pulisirwa
ruganesa yidivisoreseso yopantateko pauhunga ngamoomu:
- yitwa
- yikomona
- yitemwininiso
- yipuliso
- yiharukiso
- yikapwiso
- nondanda dononene
ruganesa yidivisoreseso yopantateko pauhunga ngamoomu:
- yitwavali
- yikomonatwa
- yitareki
- tuhake
- yitwikakaneso
- nomukokoro / elipisi
likida ekwatogano neruganeso lyonoveta dopantateko esipero lyeraka
ruganesa ngendeso zombuyungo zeraka pauhunga, ngamoomu:
- yintetwa
- yintetwa yokugaununa neyi yokumanga
- nondandazwi, nongweda nonomuhagarovali
- maudamekerozwi
- ntumbwiso zouhunga
- eminondanda
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
14
5.2 Kuresa noKutjanga (kotwikira)
YITAMBO YOKULIKARERA
Varongwa tava: YITAMBOVYUKILIRO
Varongwa va hepa:
13. ruganesa nomutungo deraka douhunga
mokutjanga kuhangura elisigo pokatji kononkangodina.
kuruganesa nonkwatelinkangodina pauhunga
ruganesa mutungo gouhunga gonkangorugano kumwe nononkangodina ntani
nonkwatelikangodina mopasimwe nopayinzi
kuruganesa nkangorugano zosiruwo omu ya wapera nawa-nawa
kuruganesa mouhunga yigwanekedeso yonondikidivega yokulisiga-siga
kuruganesa nokutura nonsingonononkangodina nonongwedankangorugano mouhunga.
kutunga nontanto dopasimwe mokutjanga.
ruganesa maruhantanto mouhunga.
kuruganesa nonkangotwikakano nononkangokwatakaneso va tjange nontantopakokumwe
nonontanto/dopayinzi mouhunga.
kuruganesa nontanto dopayinzi nonomutungo deraka
kuruganesa noveta doyigwanekedesoninki
kuruganesa nomukaro dononkangorugano
kuruganesa nonkangontundi
kuruganesa nomangi
kuruganesa matemwininohagaro
kuruganesa nonkangoharukiso
kuruganesa euyungopuru neuyungombambo
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
15
5.2 Kuresa noKutjanga (kotwikira)
YITAMBO YOKULIKARERA
Varongwa tava: YITAMBOVYUKILIRO
Varongwa va hepa:
14. ruganesa nomutungo deraka douhunga
mokutjanga kuruganesa nkedirugano nonkediruganwa
kuruganesa mahetakaneso
kuruganesa nontantogona dokuliza
kuruganesa yisewe nonomuse.
15. ruganesa ediwonkango pauhanga
nopapompeko momarupe nononkarero
dokulisiga-siga
kuruganesa nonkango dokuvyukilira, da pira ku ta pavali.
kuruganesa mouhunga nonkango moyitambo yokulisiga-siga pwavene, pankarasano
nopamalirongo.
kuruganesa nonkango douhunga yipo va likide nomukaro dene-dene
kuruganesa nonkango dononzi nedi dokulisiga-siga va fwaturure nokusingonona nokulitatana
kuruganesa yitumbwiso youkonentu nononkango dene-dene da kuliza nosirugana.
kugwana nonkango dene-dene momaruha nagenye ngamoomu erongo, ediwoyiruganakonentu,
maudano, yihorokwa yopankarasano ngo.ngo.
kuruganesa malifanonkango, malilimbonkango nonohomonime.
16. dimburura malifano nomalisigo nokugava
umbangi kudimburura malizokumwe ntani malisigo pokatji koyitjangwa yivali
kugava umbangi/yihonena yomalizokumwe nomalisigo
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
16
5.2 Kuresa noKutjanga (kotwikira)
YITAMBO YOKULIKARERA
Varongwa tava: YITAMBOVYUKILIRO
Varongwa va hepa:
C: ETJANGOVYUKILIRO
17. tjanga yitjangwa yokilisiga-siga
kutjanga:
nombilive dopahasikwamo
nombilive dopasikwamo/dopangesefa
- ehundiro ezwido foroma
- nombudi
- manyegenyo/masivano
nombudi domonosaitunga
magawo yitundwamo / nondimbulitjango
- ehudi
- ukorokotji
- esingonono lyoumbangi
- yiviyauka yopankarapamwe/klaba
- kugava yitundwamo kovagendesi
egawoyitundwamo lyopasaitunga
kupwagesa mbudi
mauyungovali/nonzogera
ndimbulisigongi
etambeko
elikwamo
mapuragero
nombudi dofakisi
yiuyugwa yopasikwamo neyiyopahasikwamo
kutjanga mobuke zoyihorokwa yankenye ezuva.
umbangi woyiruganapita
nombudi doimeili
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
17
5.2 Kuresa noKutjanga (kotwikira)
YITAMBO YOKULIKARERA
Varongwa tava: YITAMBOVYUKILIRO
Varongwa va hepa:
D: Unkurungudimburo
Mpo nonkarapamwe
18. gwana ediwo nekwatogano lyomarupe
gounongotjango gokulisiga-siga noyiruganeso
yopampo yokulisiga-siga
kupongaika, kusansununa, kukonakona nokugava mapukururo gokutundilira momarunone
gokutunturayininke yopampo:
- nomutangotangeso
- nonsumo
- udano
- yilika
- mpo, ngo.ngo.
kutura nawa pauyungo nomalimbururo gokuwapera koyininke yokulisiga-siga yokutuntura
yininke yopampo
kukulika malimbururo gopwamwene gokuhamena komapukururo ogo va pongaika gontundiliro
komalimbururo gopampo
E: Yitjangwa
Kulimburura pakuyauko koyitjangwa
19. kulimburura pakuyauko ko-:
- yitjangwa younongotjango
- yitjangwa yomalipatano/yeyengwerero
kukumburura kositambo soyitantwa yokontunda-ntunda ntani nontjimantjima zoyikaramo
yositjangwa
- kudimburura ukaro ndi elindagurozwi wo-/lyomutjangi pokuruganesa nkedi ngamoomu:
etungontanto, eruganesonkango, yeturoyidivisoreseso, eraka lyopasikwamo neli
lyopahasikwamo
- kudimburura egano lyomutjangi
- kudimburura varesi
kulikida mpandu asi ngapi elizuvho, ukaro ndi ngapi omu va yi ruka
- ukaro wopankarapamwe womositjangwa
- ezuvhonkango palindagurozwi
- udivi ufuki wokupira kudiva
kugwanekera m pakuyauko, uhe ntani elizuvho pomundinda
- elikido mauzera ketamununo nekeruganeso matemwinino gomositjangwa
- kukwata egano vaviyauki, malitundakano, maukaro nontjimantjima
kunongonona mbatero zoyitjangwa lyonezuvhiso yomaruha kga limbika vantu.
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
18
5.2 Kuresa noKutjanga (kotwikira)
F: Etjangotwikido
20. tjanga masansekototo gokulisiga-siga kutota yitjangwa yavene-vene omu vana kulikida ekeverero lyeruganeso udivinkango,
elirongontanto nondongeraka
kugava magazaro gopagano nokusingonona situmburwa sokuzera momagano gavene
kulitungira tufano nokutuntura yihorokwa, evega novadani/vaviyauki morupe rokuyengwa
kutuntura mediwo, magano, melizuvho, magazaro.
kudiworoka nokuhorowora yihorokwa ntani esingonono momunene
kutjanga
- masansekototo gokusimwitira
- masansekototo gokusingonona
- masansekototo getatano
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
19
6. NGENDESOKONAKONO
6.1 Yitambo yoNgendesokonakono
Yitundwamo yongendeso zopagwanekero mokuronga eraka kwa kara asi maditomporo
geraka kugaronga monkedi zomvhonga-mvhongi moomu atu ruganesa eraka meparu
mwene-mwene. Eyi yina kutanta asi kuronga eraka nokukugaununa si momaruha
gokulisiga-siga. Yitambo yoKupurakena noKuuyunga kwa yi tura mompungi zimwe.
6.1.1 YE1 KUPURAKENA NOKUUYUNGA
Varongwa va hepa:
KK1 kuzuvha, kupompeka nokugava mausili nomagano nomagazaro;
KK2 kulimburura pauhunga mokusikura mapukururo nomavyukiso;
KK3 kutarurura epukururo nokuhorowora mo oyo yina hamene
kositambo songandi; ngamoomu esimwititi;
KK4 kutumbura ediwo nokupwagesa omu ana lizuvhu, gazara
nokulitungira tufano;
KK5 kudimburura matanto nonomukaro da pira kuliza;
KK6 kuuyunga kumwe nawa-nawa, kuhungama nokuzuvhikilirara;
KK7 kukwama malitatano gopakana, makamogano nokuninka
makamogazo.
6.1.2 YE2 KURESA
Varongwa va hepa:
R1 kudiva nokudimburura mapukururo nomafwatururo ga zera;
R2 kutura, kutarurura nokuhorowora mapukururo gokuruganesa
sitambo songandi;
R3 kukwata egano nokutura etanto lyokudira kuzera nonomukaro,
kuninka makamogozo
R4 kudimburura omu ava sikisa mo vatjangi kugava etanto
nokugwana yikwamako pokuruganesa mombuyungofano
6.1.3 YE3 KUTJANGA
Varongwa va hepa:
T1 kupompeka nokugava mausili nomagano nomagazaro;
T2 kulimburura pauhunga mokusikura mapukururo, magano
nonomukaro va tumbura mositjangwa;
T3 kutuntura ediwo nokupwagesa omu a gazara, a lizuvhu nomu ana
litungire tufano;
T4 kugwanekera nawa-nawa, kokuwapera kosipimpo songandi;
T5 kutura kumwe nokugava mapukururo mokuruganesa maruhatjango
gokuheteka nomatungontanto gokulisiga-siga;
T6 kuruganesa nawa-nawa esipero, eturoyidivisoreseso nomaruha
nagenye gondongeraka nontjangeso;
T7 kutjanga patoto kupitira moyiruganatjangwa yopasitambo
yokulisiga-siga.
6.1.4 YE4 YIRESWA
Ekumbururo lyopakuyauko
Varongwa va hepa:
Y1 kukumburura kositambo, ketanto, nopayisewe
yositjangwaqnokugava mapukururo gokutundilira komarunone
getunturo lyopampo;
Y2 kulikida epanduro lyelizuvho, nomukaro nomalitatano omu ava yi
gava pasikiliromo.
Y3 kuuyunga pakuyauko nokulimburura paumwene nonse (nonkenga)
makumbururo gavene komapukururo vana pongaike gokutundilira
komakumbururo gopampo;
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
20
6.1.5 YE4 UNKURUNGUDIMBURO
Mpo noNkarapamwe – Ekonakono lyoKuninkira poSure
Varongwa va hepa:
UD1 kukonakona, kupongeka, kusansununa, kutarurura nokugava
mapukururo gokutundilira komarunone getunturo lyopampo;
UD2 kutuntura pazuvhiko makumbururo aga va diva ko yuma naga gana
hamene komatanto getunturo lyopampo patjangwa;
UD3 kukulika makumbururo gavene komapukururo vana pongaike
gokutundilira komakumbururo gopampo;
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
21
6.2 ELITUNDAKANO POKATJI KOYITAMBO YONGENDESOKONAKONO NOMARUHA (ETARURURO, VA TULISA PO 3 Nsinano 2018)
Maruha
Yitambo yEkonakono
YE1
Kuuyunga & Kupurakena
YE2
Kuresa YE3
Kutjanga YE4
Yireswa YE5
Unongodi
mburo
Eviho Nalinye
Yitwa va
rundurura (va
viha)
Ruha %
Yitwa
Yitwa
Yitwa
Sivaro
soYitwa
Nayinye
Sivaro
sEviho
Sipepa 1: Kuresa &
Etjangovyukiliro
10 55 1.455 80 40
Sipepa 2: Etjangotwikido
40 40 1 40 20
Sipepa 3: Elimbururo
lyopakuyauko
kosireswa
20 20 1.5 30 15
Sipepa 4: Yiruganagawo
yoKulironga
yoPatjangwa
20 20 1 20 10
Sipepa 5: Ekonakono
lyoPakana 30 30 1 30 15
Ekamo 30 45 50 40 165 200 100
Sivaro sEviho 1 1.455
Yitwa
Yitwa
1(20)
Yitwa va
rundurura 30 65
45 30
200
Yitambo
yongendesokonako
no ngo % 15 32.5
15 100
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
22
6.3 Esingonono lyoYipepa
Sipepa Rudi romapuro Yitwa Siruwo
Sipepa 1
Ereso
nEtjangovyukiliro
Ngapa kara yireswa yivali yontundiliro
zomarunone gavali kapisi gokurukira. Yireswa
yivali kapi ya fira kukara yontundiliro zoyikaramo
yokulifana. Ure wankenye sireswa ngau sika
kosipepa simwe sokuzura noharufa esi ava tjanga
sekonakono ndi kupitakana ndi nonkango 800
mwankenye sireswa moyireswa yontundo
zoRuingilisa. Nampili ngoso ure woyireswa
kuvhura kurepa ndi kusupipa nsene vana yi pirura
yi wize moRukwangali Mapuro gatatu yigo ngava
pura.
Ruha A
Epuro 1 Kuresa kekwatogano (kwa hamena
kosireswa 1)
Ruha oru kwa kara mo mapuro gokuresa
gekwatogano gana kukonakona yitambo
yongendesokonakono yina kukwama ko:
YE2 KURESA
Varongwa va hepa:
R1 kudiva nokudimburura mapukururo
nomafwatururo ga zera;
R3 kukwata egano nokutura etanto
lyokuzera nonomukaro; kuninka
makamogozo
R4 kudimburura omu vatjangi ava gava
etanto nokusikisa mo etompoko;
mvhongwa kupitira meraka lyopaseweko Sivaro sa ka hura ko soyitwa so-YE R3 no-R4
kukara yitwa 2 ndi 3. Malimbururo aga ga
zeguruka nga ga ndindira malimbururo ga kara asi
kapisi gokutemwinina eyi yina kara mosireswa.
Epuro 2 kukoreka positwa ( ), ekamo kuhamesera
kosireswa 1
Epuro eli ngali konakona evhuro kukama
mapukururo gongandi ga tunde mosireswa. Epuro
ngava li gaununa moturuhagona (a) Varongwa
ngava tjanga yitwa yawo yoyikaramo morupe
royitumburwa yoyitwa 15. (b) Kutunda opo
varongwa ngava ruganesa yitumburwa mo- (a)
keguru ngava tjange ekamo mesansekotwikido
lyoyitwa 5. Ure wekamo wa hepa kukara nonkango
dokungungunikira po- 100 – 150. Epuro ngali
konakona yitambo yekonakono oyo yina kukwama
ko:
Epuro 2 (a)
YE2 Kuresa
Varongwa va hepa:
R1 kudiva nokudimburura mapukururo
nomafwatururo ga zera;
R2 kutura, kutarurura nokuhorowora
mapukururo gokuruganesa sitambo songandi.
[15]
[20]
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
23
Sipepa Rudi romapuro Yitwa Siruwo
R3 kuwata egano nokutura etanto lyokudira
kuzera nonomukaro, kuninka makamogozo.
R4 kudimburura omu ava sikisa mo vatjangi
kugava etanto nokugwana yikwamako
pokuruganesa mbuyungofano.
Epuro 2 (b)
YE3 KUTJANGA
Varongwa va hepa:
W1 kupompeka nokugava mausili, magano
nomagazaro;
W3 kutumbura elinongweneno nokupwagesa
omu a gazara, omu a lizuvhu nomu ana
litungire tufano;
W5 kutura kumwe nokugava mapukururo
mokuruganesa maruhatjango gokuheteka
nomatungontanto gokulisiga-siga;
W6 kuruganesa nawa-nawa esipero,
yidivisoreseso nomaruha nagenye
gondongeraka nontjangeso.
Tara Sikambekwa sokukorekesa ekamo.
Ruha B
Epuro 3 Elimbururo lyEtjangoyukiliro
koSireswa 2 Varongwa kuna kuvandindira va tjange nonkango
va ngungunikire ko-250 – 300 mokulimburura
kosireswa 2. Esi sirugana setjangovyukiliro,
ngamoomu mbilive, sitjangwa somosaitunga ndi
somosaitunga zopokaruwo, a egawoyitundwamo,
siuyungwa ndi kutjanga mobuke zoyihorokwa
yankenye ezuva. Varongwa kuna kuvandindira va
hamesere malimbururo gawo moyikaramo
yosireswa, va 23at ware mouhunga komeho. Yitwa
15 ngava yi gavera kokuresa ano yitwa 5
kokutjanga. Epuro ngali konakona yitambo
yongendesokonakono yina kukwama ko:
YE2 KURESA
Varongwa va hepa:
R1 kudiva nokudimburura mapukururo
nomafwatururo ga zera;
R2 kutura, kutarurura nokuhorowora
mapukururo gokuruganesa sitambo
songandi;
R3 kukwata egano nokutura etanto lyokudira
kuzera nonomukaro, kuninka makamogazo;
R4 kudimburura omu ava sikisa mo vatjangi
kugava etanto nokugwana yikwama ko
pokuruganesa mbuyungofano;
YE3 KUTJANGA
Varongwa va hepa:
T1 kupompeka nokugava mausili nomagano
nomagazaro;
T3 kutumbura ediwo nokupwagesa omu a
gazara, a lizuvhu nomu ana litungire tufano;
T5 kutura kumwe nokugava mapukururo
[20]
Kumwe: 55
Novili 2
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
24
Sipepa Rudi romapuro Yitwa Siruwo
mokuruganesa maruhatjango gokuheteka
nomatungontanto gokulisiga-siga;
T6 kuruganesa nawa-nawa esipero,
eturoyidivisoreseso nomaruha nagenye
gondongeraka nontjangeso.
Tara Sigwedoko B sokukorekesa sirugana
setjangovyukiliro. Sipepa 2
Etjangotwikido
Sipepa esi ngasi konakona unongo womurongwa
metjangotwikido.
Ehoroworo lyoyiparatjangwa ntazimwe ngava li
gava, omu ngava va ndindira va gave elimbururo
lyopasimwitiro, lyopasingonono ndi lyopatatano
mompi zouhunga. Varongwa ngava horowora
siruganagawo simwe Makua ngava tjange nawa –
nawa esansekototo lyoure wokusika kononkango
350 – 500. Epuro ngali konakona yitambo
yekonakono yina kukwama ko:
YE3 KUTJANGA
Varongwa va hepa:
T1 kupompeka nokugava mausili nomagano
nomagazaro;
T2 kulimburura pauhunga mokusikura
mapukururo, magano nonomukaro va
tumbura mositjangwa;
T3 kutuntura ediwo nokupwagesa omu a gazara,
a lizuvhu nomu ana litungire tufano;
T4 kugwanekera nawa-nawa, kokuwapera
kosipimpo songandi;
T5 kutura kumwe nokugava mapukururo
mokuruganesa maruhatjango gokuheteka
nomatungontanto gokulisiga-siga;
T6 kuruganesa nawa-nawa esipero,
eturoyidivisoreseso nomaruha nagenye
gondongeraka nontjangeso;
T7 kutjanga patoto kupitira moyiruganatjangwa
yopasitambo yokulisiga-siga.
Tara Sigwedoko C sokukorekesa sirugana
setjangotwikido.
Kumwe: 40
Vili
nominute 30
Sipepa 3
Ekumbururo
lyopakuyauko
kosireswa
Ngapa kara sireswa va dira kumona ndi sa dira
kudivikwa ntani nepuro eli ngali kara yitumburwa
yokulikida. Sireswa kuvhura si kare sintokorwa
sokutunda moyirugana younongotjango
(unongotango/etjangopuru/udano), kuvhura
yi kare kwa si pirura si tunde ngomorunone
rweraka lyopeke NDI sireswa
somalitatano/sokugava nokonda kosiparatjangwa
sopampo omu mwa kara yisewe ndi eraka
lyonomuse. Epuro ngali konakona yitambo
yekonakono yina kukwama ko:
YE4 YIRESWA
Ekumbururo lyopakuyauko kosireswa
Varongwa va hepa:
YE1 kukumburura kositambo, ketanto,
nopayisewe yositjangwa;
YE2 kulikida epanduro lyelizuvho, nomukaro
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
25
Sipepa Rudi romapuro Yitwa Siruwo
nomalitatano omu ava yi gava
pasikiliromo;
YE3 kuuyunga pakuyauko nokulimburura
paumwene nonse (nonkenga);
Tara sigwedoko D mokukoreka esansekototo ndi
egawoyitundwamo lyelimbururo lyopakuyauko
kosireswa
Kumwe: 20
Vili 1
nominute
20
Sipepa 4
Mpo
noNkarapamwe
(Yiruganagawo
yoKulironga)
Yikaramo yoru ruha ngava yi hamesera kompo
zoSikwangali noyininke eyi ava ruganesa
mompo zoRukwangali, kumwe nekonakono
nekumbururo lyopakuyauko. Yihonena
yokuwapera yoyiparatjangwa ngava yi gava
moNgendesesorongo zoRukwangali.
Mokudivilisa ehetakaneso mokatji komaraka,
ya kara mulyo unene asi varongwa momaraka
nagenye va pongaike mauzera gokutundilira
komarunone gokulisiga-siga aga nga ga va
ninkisa va konakone mauzera va pongaika.
Megawo lyawo nomonzogera zawo,
varongwa va hepa kutuntura makumbururo
gawo kweyi va diva mokukwama mauzera
aga va pongaika. Yina kutanta asi,
epakerombili lyenene va hepa kuligava
koyitambo yongendesokonakono.
Apa kuna kukwama ko nontjima-ntjima
domwanayinye dimwe oku kwa kara asi ngano
va ninke ko yiparatjangwa yekonakono (-
rongo):
Upingwa, ntundiliro, ehistoli, rutanga
roruvharo, sidimbwilisofanorudi
Nonkedi domalikundo
Ndwareso
Yidira noyiyowo
Nondya, noyipito ya hamena
yonomuzangu
Nonsumo depandadeko nomarudi
gomaudano
Yilika yokutundilira kokuhampuruka
kupita moukurona dogoro konomfa
Ehanguro yirugana yopampo
Ukonentu wongendeso zouhaku pampo
(ehunguro)
UkereliKarunga, yilika nomapuro
(kuzanekeda nokuzamba)
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
26
Sipepa Rudi romapuro Yitwa Siruwo
Ure woyiruganagawo tjangwa ngau kara
nonkango 700-1000 yesansekoto ndi
lyegawoyitundwamo. Yininke ngayi kara
umbangikwatesoko ngamu kara muzaro
gomadina govantu ava va gava mapukururo,
mazuva nomavega oku v ava puragerere;
mafano noyininke eyi va kwete morupe rono-
CDs (nsene tasi vhulika).
Sipepa ngasi konakona yitambo yekonakono
yina kukwama ko:
UD1 kukonakona, kupongeka, kusansununa,
kutarurura nokugava mapukururo
gokutundilira komarunone getunturo
lyopampo;
UD2 kutumbura pazuvhiko makumbururo aga
va diva ko yuma naga gana hamene
komatanto getunturo lyopampo patjangwa;
UD3 kukulika makumbururo gavene
komapukururo vana pongaike
gokutundilira komatunturo gopampo; (Tara Sikambekwa E : Evyukiso va hamesera
poSure Maruha goYipepa 4 & 5)
Kumwe: 20
Kapi ya
hama ko
Sipepa 5
Ekonakono
lyoPakana
Siparatjango sekonakono nalinye lyoPakana
(kuuyunga nokupurakena) ngava si hamesera
kEkonakono lyoYiruganatjango lyoPatjangwa
lyoMurongwa. Ngetwaromo, murongwa nga
uyunga pausupi ntjima-ntjima zekonakono lyendi.
Kutunda opo murongwa ngava mu ndindira nga
tamunune nokugava nokonda dosiparatjangwa esi
ga horowora posiruwo oso sonzogera.
Sipepa ngasi kara nomaruha gavali:
Ruha A: Kuuyunga (nominute ± 2) yitwa 10
Kuuyunga kapi ngaku pitakana nominute ntano,
ngano kusika konominute mbali dokuuyunga
murongwa. Nominute ntatu dokuhupa ko kuvhura
kudiruganesa mokusika sikwatamazwi ndi kulikida
yiruganeso oku nga kumburura murongwa.
Murongwa:
ta gava pakana esansekototo
(egawoyitundwamo) lyendi
ta uyunga pausupi ntjima-ntjima zekonakono
lyendi.
ya fira a uyunge patwikido ntudi kapi ana mana
kuuyunga nosiruwo oso vana tura po ntani na
vhura mukonakoni ku mu rava
ga hepa kulikida ediwo vapurakeni
nokuruganesa mpi zokuwapera
noyiruganesokwafi yeraka
kapi va mu pulisira kuruganesa yikwafeso
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
27
Sipepa Rudi romapuro Yitwa Siruwo
melikido kudamekerera nampili ngomu va
pulisira tukarata twa kara madinkango
gediworokeso.
Mukonakoni:
ta ninki madidiliko ruveze gelikido, yipo ga
kwafe ntotera zonzogera
Ruha B: Nzogera (nominute 8) yitwa20
Mukonakoni ta:
pura mapuro a konakone unongo
womukandidate wokupurakenakugusa ko
kumukorangeda a hamene monzogera
ranya yitumburwa / yiuyungwa na kuuyunga
mukandidate
kukonakona mukandidate a tamunune
yiruganagawo yelirongo lyendi yi kare
nontjima-ntjima noyininke vana kwatakana
liguse ko mokuhara kupiyaganeka mukandidate,
yendi ko a demenene mafwatururo ndi a ninke
yiturwapo ya hama siparatjangwa na vhura
kutura mukandidate momagano.
Sipepa esi ngasi konakona yitambo yekonakono
yina kukwama ko:
AO1 KUUYUNGA NOKUPURAKENA
Varongwa va hepa:
KK1 kuzuvha, kupompeka nokugava mausili
nomagano nomagazaro;
KK2 kulimburura pauhunga mokusikura
mapukururo nomavyukiso;
KK3 kupongeka nokukonakona mapukururo, ntani
kuhorowora nokuwapeka eyi ya wapere
koyitambo yongandi ngosiuyungwa;
KK4 kutumbura ediwo nokupwagesa omu ana
lizuvhu, gazara nokulitungira tufano;
KK5 kudimburura matanto nonomukaro da pira
kuliza;
KK6 kuuyunga kumwe nawa-nawa, kuhungama
nokuwapera;
KK7 kukwama malitatano gopakana, makamogano
nokuninka makamogazaro.
(Tara Sikambekwa E : Evyukiso va hamesera
poSure Maruha goYipepa 4 & 5)
Kumwe: 30
nominute ±10
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
28
6.4 Efwatururokoreko
Muzaro goNgendesokonakono Rukwangali Eraka lyoMuhowo (NSSCO)
Yitambo
yEkonakono Sipepa 1 Sipepa 2 Sipepa 3 Sipepa 4
Sipepa 5
YE1 KK1
KK2
KK3
KK4
KK5
KK6
KK7
YE2 R1
R2
R3
R4
YE3 T1
T2
T3
T4
T5
T6
T7
YE4 Y1
Y2
Y3
YE5 UD1
UD2
UD3
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
29
6.5 Madidilikotomporo goVarongwa
Masingonono getomporo lyovarongwa kwa ga geve yipo ga gave ekwatogano nalinye
lyoyinakusikisamo yetomporo eyi vana likida varongwa ava vana pe
matomporodidiliko pandanda. Masingonono va hepa kugafwaturura mokukwama
yitundwamo yerongo ntani yitambongendesokonakono eyi va gava moMaruha 5 no-6
gongendesesorongo, nokutura megano asi vakandidate kwa gusa Rukwangali pantambo
zeraka lyokuhova. Esingonono lyomatomporo kapi lya hamena komaruha pwagene
gekonakono. Etomporodidiliko pandanda lyokuhulilira eli va gava kwa hamena
ketomporo nalinye lyomaruha nagenye gekonakono. Madiro kutompoka gomomaruha
gamwe gekonakono kuvhura kuga hetakanesa ketomporo lyewa momaruha peke ntani
mesingonono lyomatomporo govarongwa kugava mawapero gouhunga.
Murongwa getomporodidiliko A kuna kumundindira:
1. kukwata egano yitumburwa youdigu yousili magano,magazaro ntani kutura
mompompa nokulikida uzera nokutjanga.mevyukiliro mokuuyunga;
2. kutura yiruganeseso momunene nositambo vyukiliro mokuuyunga
nomokutjanga yireswa; kuhorowora, kukama, kugava nokuyikonakona;
3. kutuntura nokutarurura udivi momunene nokusansununa nawa nawa eyi
ana zuvhu neyi ana litungirekafano;
4. kudimburura matanto gapira uzera nawa nawa noukaro womutjangi ndi
muuyungi mokungungunikira maruhantanto nonombuyungofana;
5. kulikida ediwo vapurakeni nezuvhoko eruganesoeraka lyokuwapera /
lyouhunga;
6. kutjanga momaruhatjango gana vyukilire,mokuruganesa etungontanto
lyokuwapera, mokusipera, eturo yidivisoreseo noyinakugwanesa nayinye
yondongeraka ntani nontjangeso;
7. kulimbururara pakuyauko, pazuvhoko yireswa nopatjangwa pakuzulilira
ntani nelihuguvaro;
8. kugava pakuyauko elizuvho kelimbururo lyopaumwenea ediwo ko yuma
nomapakururo ga pongaika ga tunda kelikido lyopampo;
9. kulikida maunongo gokupapara mauzera pokudimburura yiturwapo eyi ya
hepa mauzera kumwe nokutulisa po sitambo sepaparo mauzera,
kuhorowora nonkedi dokuwapera, kupongaika, kukuyauka, kuliyonga
kumwe nokulikida yitundwamo oyo ga gwana.
Murongwa getomporodidiliko C kuna kumundindira:
1. kuzuvha yitumburwa nomagano goudigu mouhunga, kupompeka
nokulikida pakuvyukilira pakana nopatjangwa;
2. kuhamesera yinakugwanesapo mokuuyunga nomoyitjangwa, kuhorowora,
kukama nokugava yitambo yohepero;
3. kutuntura nokutarurura ediwo lyendi momunene kukwama kelizuvho
nomagano gendi gosireswa;
4. kudimburura etanto lyomagano gomutjangi, ndi muuyungi nokulikida
ediwo lyokungungunikira etanto lyononkango maruhantanto
nombuyungofano;
5. kulikida ediwovapurakeni nezuvhoko lyokuruganesa eraka lya fira
moomu;
6. kutjanga patoto maruhatjango nokuruganesa etungontanto lyokusikiliramo
eli lina kulikida esipero, yidivisoreseso, yitumbukira yondongeraka
nontjangeso zouhunga;
7. kulimburura poopo nelituromo koyireswa noyiuyungwa eyi yina kulikida
emangururko lyezuvhoko lyendi;
8. kuvhura kugava makumbururo koyireswa nomauzerapongaiko aga ga kara
moyitumbukira yelikidompo
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
30
9. kulikida maunongo gokupapara mauzera kumwe nokutulisapo sitambo
sepaparomauzera, kuhorrowora nonkedi dokuwapera, kupongaika,
kukuyauka, kuliyonga kumwe nokulikida yitundwamo oyo ana gwana.
Murongwa getomporodidiliko E kuna kumundindira:
1. kukwata egano yitumburwa, magano nomagazaro gopatanteko nokuyigava
monkedi zokuzuvhika nawa-nawa mokuuyunga nomokutjanga;
2. kuhamesera yinakugwanesapo mokuuyunga nomoyitjangwa, kuhorowora,
kukama nokugava yitambo yohepero;
3. kusingonona udivi pakuzura nokulikida pankedi zokuzuvhikilira kweyi
ana zuvhu nokulitungira kafano;
4. kunongonona mafwatururo gokuzera noukaro womutjangi, ndi
domuuuyungi nengungunikiro lyesesu;
5. kulikida asi eraka va ruganesa mononzira dokulisiga-siga;
6. kutjanga patoto nontanto dopasimwe nepukosipero, eturo yidivisoreseso
ntani etungo nontanto dopayinzi ngadi likid, nye da ha zonagwisa nzogera;
7. kukumburura ko koyireswa kumwe nokupameka nononkondo, nye ga ha
retesa po yiturwapo nayo peke. kuuyunga nokutjanga; 8. kugava ekumbururo pamundinda koyireswa ntani nokombudi ezi ga
pongaika kutundilira kelikido yompo;
9. kulikida mokutota po sitambo nokuhorowora nongendeseso dokuziramo,
kupongaika, kusansununa, kuliyonga nokugava mauzera.
Murongwa getomporodidiliko G kuna kumundindira:
1. kukwata egano yitumburwa, magano nomagazaro gopatanteko nokuyigava
monkedi zokuzuvhika nawa-nawa mokuuyunga nomokutjanga;
2. kutura yiruganeso moyireswa yopatjangwa neyi yopakana nokukumburura
ko pontambo zopandanda;
3. kusingonona udivi morupe ropamoneko nokutuntura pontambo
zopatanteko elizuvhogawo lyendi neyi ga litungira kafano; 4. kudimburura matanto gokuzuvhika nonomukaro dokuzera domutjangi ndi
domuuyungi;
5. kulikida ediwo lyongandi asi eraka kuliruganesa pononkedi dokulisiga-
siga;
6. kuhetekera ko a tjange monontanto dourer mepiro kuruganesa naawa
esipero, eturo yidivisoreseso netungo lyonontanto dopayinzi mouhunga,
nye kapi na yi zonagwisa (donganesa) egwanekero;
7. kumburura koyireswa yopakana neyi yopatjangwa nesesupo lyouzera
nelituromo, nye yangesi ya hepa eranyo;
8. kugava elimbururo lyamwene lyesesu koyireswa nokomapukururo va
pongaika kutundilira kelikido lyopampo;
9. kulikida ntateko zomaunongo/zekonakono, nye pamwe kumudigopera
pokudimburura siturwapokonakono, kutulisa po sitambo sekonakono,
mokuhorowora, ngendeseso zekonakono, zokusikilira mo, mokupongaika,
kusansununa, momaliyongo nomokugava mauzera.
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
31
Sigwedoko A: Sikorekeso soRukwangali –Ekamo (Sipepa 1)
Sikorekeso esi sina kukwama ko yiso sokuruganesa pokukoreka epuro 2 (b) lyoyitwa 5.
Madikwamo
Masingonono / yinakugwanesa
Yitwa
1
Ekamokuna wapere kuna wapere koyireswa nokukumburura
yemepuro. Madidiliko nagenye aga va gusa moyireswa kwa ga
ruganesa monaruwa nopazuvhiko mononkango domurongwa
mwene nesikisomo. Nontantopakokumwe, nontantodopayinzi
nononkangotwikakano, nononkangokwatakaneso (Nonkango
doparundururo notuzupwirantanto) kwa di ruganesa nesikisomo va
hetakanese nokulilimbakanesa.
5
2
Ekamo kuna demenene mwanamunye, nye nampili moomu muna
kara erugururo lyoyininke yina kara asi kapisi hepero. Sinzi
somadidiliko aga va gusa moyireswa gana zuvhika, monaruwa, kapi
gana zapauka, murongwa kuna ruganesa nonkango damwene
mouhunga pahepero. Kuna kumoneka mo nontantopakokumwe
monontanto dopayinzi, yi likide ehetakaneso.
4
3
Mekamo kuna kumoneka mo edemeneno nampili ngomu poyiruwo
yimwe muna kupira kumoneka mauzera. Nonkango damwene kuna
di ruganesa moyihorokwa yimwe, kunengukira kokutumbagura
madidiliko. Mausili, magano nomagazaro kuvhura kuyitu mbura
monkedi za hana asi zepompeko.
3
4
Poyiruwo mekamo kumoneka mo edemeneno nampili poyiruwo
yimwe moomu gana kara mo magazaro gamwene ga hana mulyo
nomafatururo gomare. Kuvhura mu kare etemwinino lyenzi
lyononkango ndi lyoyizupwirantanto eyi yina kutunda moyireswa.
2
5
Ekamokuna kara unene lya hana epompeko ntani mwato
edemeneno. Nonkango noyizupwirantanto yiruwo yoyinzi kuna yi
tjangurura yi tunde moyireswa.
1
6
Mwato edemeneno ndi asi udigu unene kuyigwana eyi lina kutanta
ekamo. Murongwa kuna tjangurura yireswa moomu ya kara.
0
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
32
Sigwedoko B: Sikorekeso soRukwangali – Sirugana sEtjangovyukiliro (Sipepa 1)
Kuresa
Sikorekesooso sina kukwama ko sa hepa kusiruganesa mokukoreka ruha rokuresa rwepuro 3
lyoyitwa 15.
Madi-
kwamo
Masingonono / yinakugwanesa
Yitwa
1
Elimbururo kuna kulikda ereso lyokuza mo unene lyosireswa. Magano
gomosireswa kwa ga zeresa noku ga kulika nawa-nawa, noku ga vhonga
melimbururo. Mapukururo gokuhamena ko kwa ga horowora
mokukwatesa ko matamununo ga wapere mokuwapera sitambo songandi..
13 – 15
2
Elimbururo kuna kulidida ereso lyene-lyene lyouhunga lyosireswa.
Magano gokutunda mosireswa kwa ga nongonona momunene, nampili
kapi va ga kulika pankarerero. Epameko lyomatamununo gekwatesoko
mo li li.
10 – 12
3
Umbangi mo u li asi sireswa kwa si resa padamomutjima. Gamwe
gomagano gokutunda mosireswa kwa ga pameka, nye kapi va ga kulika
nawa. Mo yi li yimonekwa yina kupameka momunene.
7 – 9
4
Sireswa kwa si resa pontambo zokuzeruka. Ko ge li makambadaro gamwe
mo kudemenena komagano gokutunda mosireswa, nampili yi kare kapi
yina wapere mokuzeresa epuro ngwendi moomu va yi tumbura
mosireswa.
4 – 6
5
Sireswa kwa si resa mezuvho lyesesu magano gomosireswa kwa ga kulika
ndi kwa ga pameka noudigu. Etwaredero kuhamena kosireswa kwa li
rugana lyesesu. Poyihonena yoyinzi kuna yi tjangurura yene-yene moomu
yina kumoneka mosireswa.
1 – 3
6
Elimbururo kapi lina kulikida elitundakano nosireswa ndi nepuro. Kuna
kara mo erugururo lyoyininke yina kupira kutanta yuma eyi vana
tjangurura mosireswa.
0
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
33
Kutjanga
Sikorekeso esi sina kukwama ko yiso sokuruganesa pokukoreka epuro 2 (b) lyoyitwa 5.
Madi-
kwamo
Masingonono / yinakugwanesa
Yitwa
1
Eraka va ruganesa melimbururo kwa hungama ntani lyokutota yuma.
Magano gokuwapera, gokutompoka nokuyengwa nawa-nawa omu va ga
gava melimbururo nalinye. Kwa kara po ekeverero lyomunto lyompi.
Epompeko negawo lyomausili, lyomagano nomagazaro ntani hena
nomutungo gelimbururo narunye kwa kara lyomutaro.
5
2
Kwa kara po ediwonkango lyenzi nonontanto donongwa. Eraka va
ruganesa melimbururo kwa kara lyombeyo ntani nositambo. Eruganeso
lyompi kuna kara hambara lyokudira kuzapauka. Epompeko negawo
lyomausili, lyomagano nomagazro ntani hena mutungo gelimbururo kuna
hungama.
4
3
Ediwonkango neraka va ruganesa kuna wapere kumwe nonontanto
dononzi dokulikwatakana. Kuna kara mom pi nampili napa-nopena pana
kuwiza mapempuko. Nampili moomu ya kara asi elimbururo kuna li
kwamesa nawa, po ge li simpe mapuko gamwe gomutungo.
3
4
Ediwonkango neraka va ruganesa unene po kwa hungama, nampili asi eyi
kwa kara pomavega apa ya hwa kumoneka. Mpi zokurugana tupu. Po yi li
ya pili po momutungo gelimbururo nononkango noyizupwirantanto ndi
ndi maruhantanto vana temwinine kutundilira mosireswa.
2
5
Mpi kapisi narunye kwa wapere sirugana ntani kapi za zere nawa-nawa.
Muzumo gonontanto vana ruganesa musesu.Eraka kapi vana li ruganesa
nositambo kosirugana. Mutungo gelimbururo kapi gwa divikwa ntani
ekwameso rorunzi kapi lya wapa.
1
6
Elimbururo kapi lya kutanta yuma.
0
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
33
Sigwedoko C: Sikorekeso soYirugana yEtjangotwikido (Sipepa 2)
Eraka noMpi Madi-
kwamo
Masingonono / yinakugwanesa
Yitwa
Yihonena yomoRukwangali
1 Yamwene; kulitungira kafano;
kutompoka; ediwonkango
lyomutaro; mutungo gokuzeruka;
eturo maruhatjango lyewa unene;
emoneko lyomutaro; mapuko
masesu unene.
17 – 20
2 Eraka lyomagano; kwa
manguruka mokuruganesa
yisewe; kwato woma
mokuruganesa maruhatjango;
etompoko;ediwonkango kuna
kuzeruka; mapuko napa-nopena.
13 -16
3 Kwa kara nositambo, elitunturo
lyokulikwatakana; ediwonkango
lyewa; eturo maruhatjango
lyokudira kuzapauka; mapuko
kuna kumoneka nye maunongo
simpe getomporo.
9 – 12
4 Evhuro lyesesu mokutuntura
magano; ediwonkango lyenzi;
eturo maruhatjango
lyokunengauka; mapuko kuna
kuhwa kumonaika.
5 – 8
5 Kuvhura kumuzuvha, nampili
walye noudigu; nontanto
danaudumba da kumoneka unene;
mapuko kwa kumonaika unene.
1 – 4
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
34
Yikaramo noMutungo Madi-
kwamo Masingonono / yinakugwanesa Yitwa
1
Uwaawa; yamwene; ntjima-ntjima zene-zene; ezokomeho kuna
kumoneka; kuna kuyengwa; mutungo gokulikwatakana; siparatjangwa
kuna kusizuvha unene; ure wene-wene ntani wokuwapera.
17 – 20
2
Ezuvhoko siparatjangwa kwa pitakana unakatji; ntjima-ntjima zene-
zene; magano kuna ga horowere epakerombili lyene-lyene; mutungo
kwa gu gazadara nawa; ure wene-wene wokuwapera.
13 -16
3
Yirugana yomutompo, kuna kulikida ekwatogano lyewa pontambo
zombudi nomuviyauki; kwa yi wapaika nawa.
9 – 12
4
Elikwamo lyewa, nomatamununo gamwe gokuvatera; Epiro kuzuvhika
kuna kumoneka poyiruwo yimwe; kuna kara po sihwi songandi.
5 – 8
5
Yikaramo nomagano ganaudumba;epompeko / elikwamo kapi lya
divilisa;kuvhura mu pire sihwi / kapi vana si kulike; kuvhura mu vhuke
erugururo.
1 – 4
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
35
Sigwedoko D: Kukoreka Elimbururo lyoPakuyauko koSireswa (Sipepa 3)
YE4 YIRESWA
Ekumbururo lyopakuyauko kosireswa
Varongwa va hepa:
Y1 kukumburura kositambo, ketanto lyopandanda nokoyikaramo yopaseweko yesanseko;
Y2 kulikida epando omu malizuvho, nomukaro nomalitatano ava ga sikisa mo pokuga
gava;
Y3 kugava elimbururo lyopakuyauko nopahanyuko alyo lyamwene ana diva.
Madi-
kwamo
Yitwa
- Masingonono / yinakugwanesa
1
17 – 20
Magano, yihorokwa, nombudi, mavega, marwameno gomutjangi,
nomukaro, eraka, ngo.ngo. kuyi konakona; va yi sige yi kare po
nokuninka etarururo lyopakuyauko nokuninka etokoro
lyosireswa; kugusa mo, kuninka ehoroworo lyosiga ko yimwe
mokuhorowora marunone nesingonono lyopalikwambero
lyoyinke eyi vana tumbura.
2
13 – 16
Magano, yihorokwa, nombudi, mavega, marwameno gomutjangi,
nomukaro, eraka, ngo.ngo, kuyi tarurura; kugava etokoro kweyi
vana diva nekuliko lyewa lyosireswa; ehoroworo lyewa
lyopatamununo lyomarunone aga gana kukwatesa ko yininke eyi
vana tambura.
3
9 – 12
Magano, yihorokwa, nombudi, mavega, marwameno gomutjangi,
nomukaro, eraka, ngo.ngo. kuyi fwaturura; kugava etokoro
kweyi vana diva nekuliko lyewa lyosireswa; ehoroworo lyewa
lyopatamununo lyomarunone aga gana kukwatesa ko yininke eyi
vana tambura.
4
5 – 8
Magano, yihorokwa, nombudi, mavega, marwameno gomutjangi,
nomukaro, eraka, ngo.ngo. kuyi kumburura; kugava magano
gokuvyukilira gokuhamena sireswa sa kara etokoro lyesesu;
ehoroworo lyomarunone lya wapa, nye marunone kapi va ga
kulike.
5
1 – 4
Magano, yihorokwa, nombudi, mavega, marwameno gomutjangi,
nomukaro, eraka, ngo.ngo. kapi vana ga singonona; yitumbura
vana ninki youhena sireswa yisesu, eruganeso marunone esesu.
6
0
Yiruganeso kapi ya wapere kuyigavera yitwa.
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
36
Sigwedoko E: Mavyukiso goMaruha goKuninkira poSure (Sipepa 4 & 5)
MPO & NKARAPAMWE: YIRUGANARONGO YOKUTJANGA
EGENDESO
Ezarapeko elikwamo lyoyirongwa
Yiruganarongo yokutjanga (Ekonakono lyopoSure) va hepa kulimana kehagero
lyosinanomumvho sauvali.
Ekonakono
Varongwa ngava horowora sininke sompo sa va za komutjima, sih. suma, rusumo, udano,
sininke sokukarera po, sokukara, evega, ediwo lyoyininke yawo yilika, yirugana
younongotjango ngo.ngo. meruganeno kumwe nomurongi. Varongwa ngava pongaika
mauzera gokuhamena sininke sopampo kehagero lyomapuro ndi lyoyitambo ngava pura.
Varongwa ngava sansununa mauzera nokutjanga esansekototo (egawoyitundwamo)
lyononkango dokusika ngoso ko- 700 - 1000 kugusa ko nodokumende domakwatesoko
ngamoomu mafano, yitjangwa yononzogera, marunone, ngo.ngo. tara konhi sihonena
seganopeko lyelirongo rugano
EGANOPEKO LYELIRONGOGANO RUGANO
Edina
lyevegakonakoneno:
Nomora
zevegakonakoneno:
Edina
lyomukandidate:
Nomora
zomukandidate
(nsene po zi li):
Edina lyoNgendese-
sorongo:
Nomora
zongendesesorongo:
Edina lyoruha:
Nomora zoruha:
Sinano sekonakono:
Sikukutu/Mangundu 20…..
Edina lyosiparatjangwa sekonakono:
………………………………………………………………………….
…………………………………………………………………………………………………..
Sitambo sosinene: ……………………………………………………………………………..
…………………………………………………………………………………………………..
…………………………………………………………………………………………………..
…………………………………………………………………………………………………..
Nongendeso dokupongaika nokusansununa mapukururo:
…………………………………………….
…………………………………………………………………………………………………..
…………………………………………………………………………………………………..
…………………………………………………………………………………………………..
…………………………………………………………………………………………………..
…………………………………………………………………………………………………..
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
37
EGANOPEKO LYELIRONGOGANO RUGANO
…………………………………………………………………………………………………..
…………………………………………………………………………………………………..
Muzaro gomarunone (omu kuvhura mukare edinguro mavega, kukara moyihoroka,
mapuragero, ngo.ngo.): ……..
…………………………………………………………………………………………………..
…………………………………………………………………………………………………..
…………………………………………………………………………………………………..
…………………………………………………………………………………………………..
…………………………………………………………………………………………………..
…………………………………………………………………………………………………..
Esaino lyomukandidate: ……………………………….. Mazuva: ………………………….
Esaino lyomurongi: …………………………………… Mazuva: ………………………….
Epepa lyokontunda komeho
Yirugana yokulironga (yoposure) ya hepa kukara nedina lyomurongwa, ezuva omu
eganopeko va li asinine, ezuva omu sirugana va si mene, Edina lyosiparatjangwa, efwatururo
lyomurongi asi sirugana samwene murongwa nonkumbu zonsupi zomurongi omu ana kutanta
asi morwasinke ana gavere oyo yitwa. Ya kara mulyo asi nkumbu zomurongi va zi hamesere
moyinakugwanesa yekonakono lyomomuzumo goyitwa eyi vana gava.
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
38
Sihonena: Epepa lyokontunda komeho – ruha roPosure (ekonakono)
Edina lyomurongwa: ………………… Nomora zomurongwa: ……………………
Ezuva omu eganopeko va li sainine
Ezuva yitjangwa eyi va mana va yi geve
Edina/sininke sopampo
Yitwahuliliro
Nkumbu
zoMurongi:
…………………………………………………………………........
…………………………………………………………………........
…………………………………………………………………........
…………………………………………………………………........
…………………………………………………………………........
…………………………………………………………………........
…………………………………………………………………........
…………………………………………………………………........
…………………………………………………………………........
Efwatururo lyoMurongi: Ame kuna kutanta asi ekonakono kosininke esi sopampo kwa si
horowere murongwa konyima zokuzogera name, ame kwa tarera nawa-nawa murongwa.
dogoro papa naya sainine Eganopeko lyElirongoganorugano, kwato hena evatero lyongandi
ga gwene kwange, ntani yitjangwahuliliro (omu mwa kara Eganopeko lyElirongoganorugano
lyene-lyene, va saina nokutjanga ko mazuva) mokusikura udivi wange kwa kara yirugana
yamwene candidate.
Edina lyomurongi: ……………………………………………
Esaino lyomurongi: ……………………………………….. Mazuva: …………………
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
39
Etarururo lyoponze
Murongwa nga ninka evhukiso 9etjangotemwinino) lyesansekototo lyendi lyokuhulilira (ndi
rwegawoyitundwamo) ntani nokugava lyene-lyene komurongi ogu nga li koreka
pokuruganesa sikorekeso sokuwapera. Esansekototo va koreka (ndi magawoyitundwamo)
ngava ga tuma ko-DNEA ketarururo lyoponze. Vataruruli woponze ngava ninka ekareropo
(ukarelipo) lyomasansekototo (lyomagawoyitundwamo) eli ngava tarurura mwankenye
evegakonakoneno ntani nokutarurura masansekototo (ndi magawoyitundwamo) va
nkondopeke yitwa ndi va ninke mawapukururo moomu ya wapere. Ya kara hepero asi
mavegakonakoneno ga dive asi yiruganagawo yerongo (yokuruganena posure) ngayi hamena
kekonakono lyokuuyunga nokupurakena ntani hena koruha rwekumbururo lyopakuyauko
koyireswa.
Ngendeso zekareropo (zoukarelipo)
Vataruli woponze ngava ninka ekareropo lyokakarera po sivaro sovarongwa nkenye
evegatjangero. Yuma ngamoomu yuma yopampoeyi va konakona nayo ngava yi tarurura
nsene kuna kuhorowora ukarelipo.
NGENDESOKONAKONO
Novetarugano
Ngendeso za hwa kukara k ova hwa zongendesokonakono zeezi zokupapara uwa. Vakoreki
va hepa kuruganesa nomuzumo dokuzura doyitwa edi dina kara po. Ya kutanta asi varongwa
va ha kara nampili nepuko limwe yip ova gwane yitwa yokuzura va gava medigano;
vakonakoni va hepa yitwa mokusikura etomporo lyomurongwa. Mfeto pokatji ketomporo
lyekeguru neli lyepevhu koyuma yokulisiga-siga moyinakugwanesa yongendesokonakono
kuyi tambura ko. Kupitira etarururo lyoponze, mawapaiko kuvhura kuga rugana
kosivarogwano nasinye soyitwa sankenye evegakonakoneno mokudira kuzapauka
keninkiliromo nesigiliro lyekonakono varongwa koruha rovakonakoni.
Yinakugwanesa yoNgendesokonakono
Sikorekeso oso sina kukwama ko yiso ngava ruganesa:
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
40
Muzaro A: Yiruganarongo (Ngendesokonakono zopoSure) – Sikorekeso yitwa 20
(Sipepa 4)
YE4 UNKURUNGUDIMBURO
Mpo noNkarapamwe: Yiruganarongo yopatjangwa
Varongwa va hepa:
UD1 kukonakona, kupongeka, kusansununa, kutarurura nokugava mapukururo gokutundilira
komarunone getunturo lyopampo;
UD2 kutumbura pazuvhiko makumbururo aga va diva ko yuma naga gana hamene komatanto
getunturo lyopampo patjangwa;
UD3 kukulika makumbururo gavene komapukururo vana pongaike gokutundilira komakumbururo
gopampo.
Madi-
kwamo
Yitwa
Masingonono / yinakugwanesa
1
17 – 20
Edemeneno lyomutaro kositambo nomapuro (matokomeno);
eruganeso nawa-nawa lyomauzera va pongaika; kwa tambura mo
mauzera va ponagika a nkondopeke magazaro nomasingonono
gag ava; egawoyitundwamo kuna likwatakana ntani malimbururo
gamwene aga ga tambura kuna kukura ga tundilire momauzera.
2
13 – 16
Edemeneno lyewa; yitambo nomapuro (matokomeno)
yekonakono ya zere, mauzera gokugwanena kwa ga pongaika
ntani kuna kuga tambura mo monzogera; magano
nomasingonono kwa kuga konakona; kwa kara po elikwatakano
megawoyitundwamo ntani makambadaro kuna kuga ninka a
hamesere malimbururo gamwene komauzera.
3
9 – 12
Kwa kara po edemeneno lyongandi kositambo nokomapuro
(nokomatokomeno) nampili yininke eyi yi dire kuzera nawa;
mauzera va ga pongaika nye narunye kapi gana kulikwatakana
nositambo nomapuro (nomatokomeno); napa-nopena magazaro
nomasingonono aga vana kugava kwa kuga konakona nawa;
egawoyitundwamo kuvhura mu pire elikwatakano nye poyiruwo
yimwe malimbururo gamwene kuna kuhamena ko.
4
5 – 8
Edemeneno lyesesu positambo nopomapuro (matokomeno);
mauzera va pongaika masesu tupu unene po ntani kuvhura ga
dire kuuyunga yoyinzi kositambo nokomapuro
(nokomatokomeno); magano nomafwatururo kapi va ga
konakona nawa mpamwe morwa mauzera gomasesu;
egawoyitundwamo kapi lina likwatakana nawa-nawa ntani
makumbururo gamwe gamwene kapi ga kara asi morwa mauzera
aga ga pongaika.
5
1 – 4
Edemeneno positambo nopomapuro (pomatokomeno) esesu
unene; mauzera va pongaika kapi gana kuuyunga yoyinzi
kuhamena kositamboda nokomapuro (komatokomeno);
egawoyitundwamo unene kuna kara lyokusimwitira ndi
lyokusingonona, egawoyitundwamo kapi lina likwatakana ntani
makumbururo gomanzi gamwene kapi ga kara asi morwa
mauzera ga pongaika.
6
0
Yirugana kapi ya wapere kuyigavera yitwa.
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
41
Ekonakono lyoKuuyunga Nokupurakena
Egendeso
Ezarapeko elikwamo lyoyirongwa
Ekonakono lyoKuuyunga noKupurakena lya hepa kukara ko kwedi kwa hupu ko komeho
zokutameka ekonakono lyenene. Eyi kuyi ruganena va pulisire ruveze rokugwanena
rokutuma murongero getarururo lyoponze. Mavegakonakoneno ngaga tokora koruveze
nomavega ga wapere kuruganena ekonakono.
Yiruganeso yokukonakonesa
Kwato yipepa yokuruganesa ekonakono. Yinakugwanesa yekonakono noForoma zRkamo
Ekonakono lyoPakana (OASF) ya hepa kukara pomavegakonakoneno. Yi-CD noyikwateso
mazwi yelike yokuruganesa. Yikasete yokukwata mazi kapi va yi pulisira.
Vakonakoni
Varongi pomavegakonakeneni yiwo unene ngava kara nosinka sokuruganesa ekonakono. Nye
mavegakonakoneno kuvhura kupa sirugana esi vakonakoni va kara asi kapisi vapa pwaga
mavegakonakoneni ava va kara asi aw ova pulisirwa ntani va kara noudivi wokugendesa
ekonakono . Apa ya wapere, mavegakonakoneni kuna kugapa enangwiro ga ruganese
mukonakoni gumwe morwa kurugana ngoso ngayi rerupika kutulisa po ntambokonakoneso
zimwe tupu.
Kukwata vakandidate
Vakonakoni ngava kwata mazwi govakandidate navenye koRuha A & B. Mavega gezogerero
narumwesi kugaruganesa ntani ezogerero lyokutunda pepi nopo muna kuninkira ekonakono
ga ha zuvhika mweyi muna kukwata. Ya kara mulyo kuhetaika yikwateso komeho zoruveze.
Sihonena omu mukonakoni na tameka ekwatomazwi:
Edina lyevega : Sekondere zaHimarwa Ithete
Nomora zEvega : NAO80
Ekonakono : NSSCO Rukwangali Eraka lyoKuhova …Ruha
roNgendesesorongo: ….: 04 – Ekonakono lyoKuuyunga &
noKupurakena
Mukonakoni : Munekuto Paulus Katura
Ezuva : 4th
Sitarara 2020
Makura nkenye mukandidate ngava mu divisa mukonakoni ngwendi ngesi:
Nomora zomukandidate: (sihonena) 0396
Edina lyomukandidat : Musova Sikongo
Kehagero lyekwato ezwi mukonakoni nga uyunga EHAGERO LYEKWATO EZWI.
Ngendeso zekareropo (zoukarelipo)
Ya kara mulyo asi ngendeso zekareropo kuna karere po sigwano nasinye soyitwa eyi va gava
yevegakonakoneno lyongandi. Ya kutanta asi ngendeso zekareropo za hepa kukarera po
vakandidate navenye womatomporo gokulisiga-siga. Kombinga zomavegakonakoneno
gomanunu ga kara novakandidate wokudira kusika ko-10, vakandidate navenye va hepa kuva
tura mongendeso zekareropo. Ngendeso zekareropo zomavegakonakoneno ga kara
novakandidate 10 ndi kupitakana, mukare vakandidate wokutamekera po-10. Ngendeso
zekareropo eli va hulilire kutumbura za hepa kuzigusa kosivaro nasinye soyitwa noku zi
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
42
kwatera po-CD zopeke. Mavegakonakoneno ga hepa kupungura nayinye eyi va kwata ndi
sigwano nasinye ure wokutamekera ponomvhura ntatu.
Ngendesokonakono
Novetarugano
Ngendeso zanamunye zekonakono kwa kara zokupapara mo uwa. Vakonakoni va hepa
kuruganesa unzi woyitwa nayinye ou una kara po. Ya kutanta asi, vakandidate kapi vana kara
asi va ha kara nomapuko gongandi yipo va gwane yitwa ya ka hura ko medikwamo
lyongandi; vakonakoni va hepa kugava yitwa mokukwama omu mukandidate ana hetekere
ko. Mfeto zopokatji ketomporo lyekeguru neli lyepevhu komaruha gokulisiga-siga
moyinakugwanesapo yekonakono kuzi tambura ko. Eyi kara mulyo unene kovakonakoni
yoKUDIRAKUZAPAUKA. Metarururo lyoponze, mawapukururo kuvhuura kugarugana
kosivaro nasinye soyitwa yankenye evegakonakoneno kwankenye eninkiliromo ndi esigiliro
lyekonakono lyovakandidate koruha rovakonakoni.
Yinakugwanesapo yekonakono
Yikorekeso oyo yina kukwama ko ngava yi ruganesa:
Muzaro B: Ruha A Kuuyunga yitwa 10 (Sipepa 5)
Madi-
kwamo
Yitwa
Esingonono
1
9 – 10
Kuna kugava siuyungwa sokuzuvhika; mapukururo gomanzi
nokugava magano. Kulikida ntambo zongwa zouhunga kumwe
nomapuko gomasesi; kuuyunga nemanguruko kumwe nontumbwiso
nelindagurozwi lyomutaro, kuna kuruganesa eraka lyedigu alyo
lyomutaro ngamoomu yisewe nonomuse, kuna kuruganesa
ediwonkango lyokulisiga-siga nonomutungopeke patompoko nawa-
nawa.
2
7 – 8
Kuna kugava siuyungwa patompoko nawa-nawa; mapukururo
gokugwaneka ntani magano kuna kugagava. Kulikida ntambo zongwa
zouhunga nampili ngomu mapuko ga kara monontanto dononde ndi
dokutwikakana; kuna kuruganesa ntumbwiso nelindagurozwi ya kara
asi rorunzi ya hungama; poyiruwo yimwe kuna kukambadara
kuruganesa nontantotwikakano dononzi; kuna kuruganesa
ediwonkango nonomutungotompoko dokulisiga.
3
5 – 6
Kuna kugava madi gosiuyungwa nampili moomu age ana hepa eranyo
napa-nopena. Kuna kugava mbudi zokuzuvhika nampili moomu mwa
kara mapuko gongandi; kuna kuruganesa ntumbwiso zouhunga za
hana asi zepuko; kuna kuruganesa eraka lyereru lyokuwapera; kuna
kuruganesa eraka lya hana asi lyedigu nonomutungo dononderu.
4
3 – 4
Kuna kugava mapukururo nomagano gomareru nye kuna kuhuguvara
unene keranyo yipo a gave siuyungwa sendi. Kuna kuninka mapuko
gomasesu unene; kuna kupinganessra mo mononkango
nomomaruhantanto; kuna kuruganesa ediwonkango lyesesu
nerugururo lyononkango nomaruhantanto.
5
1 – 2
Kuna kugava mapukururo goamsesu ga kuhwa kukara asi kapi ga
hamene ko kosiparatjangwa. Kuna kuuyunga nomapuko gomanzi;
kuna kuuyunga nontwumbwiso zokuzuvhika; kuna kuruganesa
ediwonkango lyesesu, unene po nonkango nomaruhantanto
gokulitovaika.
6
0
Kapi ana kuvhura kutanta yuma nampili mapukururo gomareru ndi ga
dili kuhamena ko. Kwato umbangi ndi ediwo lyeraka.
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
43
Muzaro C: Ruha B Nzogera yitwa 20 (Sipepa 5)
Madi-
kwamo
Yitwa
Esingonono
1
17 – 20
Ana liwapaikire pauyungo poruveze ronzogera; kuna kupitisira
nokuninka nzogera zi kare ko; kuna kutamununa siparatjangwa
nokupapara malimbururo komupurakeni; kuna kutamununa nawa-
nawa yirugana yelirongo lyendi yi ze monontjima-ntjima
dokulikwatakana nomoyininke; kapi ana huguvara tupu pomapuro
gomupurakeni nomazonagwiso; kuna kuruganesa yuma yeraka
yoyinzi, sih. elindagurozwi, edemeneno, ngo.ngo. mouhunga ntani
poyiruwo yimwe pwa hana elipuko; kuna kulimburura mapuro
pazuvhiko kumwe nemanguruko ntani momunene; kuna kugazara
maganopeke; kuna kugava nokonda nokukulika egazaro.
2
13 – 16
Kuna kuuyunga monzogera; mo u li umbangi wevhuro kukareresa po
nzogera ntani poyiruwo yimwe kuvhura kupitisira; kuna kulimburura
sinzi somapuro nokulimburura kuzuvhika ntani pwa hana epiyagano;
makambadaro gomawa mokutamununa yirugana yelirongo lyendi li
ze monontjima-ntjima noyininke va gwanekedesa; kapi ana huguvara
tupu pomapuro gomupurakeni nomazonagwiso; kuna kuruganesa
yuma yeraka yoyinzi, sih. elindagurozwi, edemeneno, ngo.ngo.
mouhunga ntani poyiruwo yimwe pwa hana elipuko; kuna
kulimburura mapuro pazuvhiko kumwe nemanguruko ntani
momunene; kuna kugazara maganopeke; kuna kugava nokonda
nokukulika egazaro.
3
9 – 12
Kuvhura a pumbwe ehadaguro yipo a karerese po nzogera; kumwe
nosiparatjangwa; kuna kurugana nawa nosiparatjangwa; kuna
kulimburura sinzi somapuro nokulimburura pakotoko; poyiruwo
yimwe kuna kuhuguvara pomapuro nomazoneso gomupurakeni;
makambadaro gomawa mokutamununa yirugana yelirongo lyendi li
ze monontjima-ntjima noyininke va gwanekedesa; kuna kuruganesa
yuma yeraka yoyinzi, sih. elindagurozwi, edemeneno, ngo.ngo
nemanguruko nomokuwapera; kuna kutuntura magano; poyiruwo
yimwe kuna kugava nokonda.
4
5 – 8
Poyiruwo yimwe kuna kusinganyeka kumwe neraka lyomapuko
gomanzi;magno gongandi gokuhamena kosiparatjangwa kuna
kumoneka; kuna kulimburura mapuro gomasesu nokulimburura; kuna
kuhuguvara mapuro nomazoneiso gomupurakeni; kuna pumbwa
maranyo gongandi a tamunune elirongo lyoyirugana yendi li ze
monontjima-ntjima noyininke va gwanekedes; eruganeso lyesesu
lyoyuma yeraka, sih. elindagurozwi, edemeneno, ngo.ngo.; kuna
kugava etanto lyongandi.
5
1 – 4
Kuna kusinganyeka unene ntani kwato ekwatakaneso; kuna
kulimburura pausupi unene nye kapi ya kuzera ndi yi likwatakane,
kapi a kuvhura kugenderera kulimburura mapuro nokulimburura;
kuna kuhuguvara unene pomapuro nomazonagwiso gomupurakeni;
kapi ana kuvhura kupitakana siruganarongo selirongore lyendi; kapi
ana kuvhura kuruganesa yuma yerak, sih. elindagurozwi, esemeneno,
edemeneno, ngo.ngo.
6
0
Nayimwesi ana kuvhura kurugana yoku mu pera yitwa.
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
44
Kuhetakanesera vakandidate navenye nekonakono
Etomporo lyovakandidate ngali kara ko unene mokusikura megendeso lyekonakono
nopontambo ezi mupuli ana kupura mapuro. Yipo ya karere asi vakandidate navenye
(movakonakoni nomomaraka nagenye) va va pure mapuro goudigu wontambo zokuhetakana.
Kupurakena monzogera
Kugusa ko yokukara asi edemeneno kukara kokukonakona maunongo gokuuyunga,
varongwa va hepa kulikida maunongo gawo gokupurakena. Kupurakena unongo wokugwana
yininke ntani kukukona pokuruganesa unongo wokuretesa po yuma wokuuyunga ndi
wokutjanga. Mosihorokwa esi kuukonakona mokuuyunga. Mokusikura yinakusikisamo
yekonakono vakandidate kwa pumbwa:
kulimburura mapuro pakuzuvhika ntani nemanguruko nomomunene
va gazare egano nalyopeke
va dimburure etanto lya vanda konhi nonomukaro
Eyi vakandidate kuvhura va yi rugane nsene tava purakene. Yipo ya karere asi mukonakoni
ga hepa kupura mapuro monzogera yipo a konakone maunongo gokupurakena. Kwa yi
nangwira asi mukonakoni, momapuro gendi, a tulise po nonkarero mokuruganesa nonkango
nomaruhantanto eyi nayi ninkisa mukandidate ‘a dimburure matanto gana vanda
nonomukaro” pwa hana efisonomuga ndi kurengwesa vakandidate.
Ya wapere kukara asi nzogera zi kare etamununo lyosiuyungwa ntani kapisi nawa-nawa eyi
ana uyunga mukandidate.
Etarururo
Sitambo setarururo
Sitambo setarururo sokudivilisisa asi mavegakonakoneno nagenye ga gendese ekonakono
mokukwama nompangoturwapo ntani ekonakono va li rete pontambo zokudivikwa ntani kwa
zi huguvara.
Edemeneno lyetarururo
Etarururo kudemenena poyitwa eyi va gava pevegakonakoneno lyongandi ntani kapisi
pomurongi pomundinda gwendi ogu ga gendesa ekonakono. Mokukwama eyi, ya kara mulyo
asi etarururo lyepevegakonakoneno li kare ko pomavegakonakoneno apa vakonakoni va
pitakaneni pomurongi gumwe.
Etarururo lyepevegakonakoneni
Nsene kuna kara po varongi (vakonakoni) wokupitakana pwagumwe va kuninka ekonakono
pevegakonakoneni limwe, ya kara asi yitwa nayinye va yi rete pontambo za divikwa
pokuruganesa etarururo lyepevegakonakoneni. Eyi kuvhura kuyi rugana gumwe goVanona
woMukuronasure ga kara nosinka somaraka posure zongandi ndi pevegakonakoneni
lyongandi ndi murongi gomukurona va pa sirugana setarururo lyEkonakono lyoKuuyunga
noKupurakena. Etarururo lyoposure ndi lyevegakonakoneni kuvhura kuzerura ndi
kugurumwisa yitwa mokusikura unongo ndi ukenya womurongi ogu ga gendesere
ekonakono. Moyihorokwa omu etarururo lyepevegakonakoneni lina kugwana asi ekonakono
kwa zapauka makura kuninka mawapukururo kuna kudigopa, age kuvhura atante asi
ekonakono li tengwire po ndi va li ninke hena.
NSSCO Rukwangali First Language syllabus, NIED 2018
45
Etarururo lyoponze
Etarururo lyoponze ngava li ninka va-DNEA). Mapando gavali gono-CD ngava ga tuma ko-
DNEA: (i) Sigwano soyitwa noForoma zEkamo Ekonakono lyoPakana (OASF). Eyi kuyi
ruganena va henduke maranga nsene kuna kuhundira ngendesokarelipo hena zimwe nsene
tayi kara hepero. (ii) CD zopeke zovakandidate ava vana kara mongendesokareropo kuna
didilika nawa-nawa “NGENDESOKARELIPO”.
Nkumbu
Kugusa ko egawoyitundwamo lyanamunye kEkonakono lyoKuuyunga noKupurakena,
magawoyitundwamo gopamundinda ngava ga tuma komavegakonakoneno konyima tupu
zokudivisa yitundwamo yekonakono. Magwoyitundwamo aga gopamundinda ngaga
demenena poyininke yekonakono oyo yina kukwama ko: mulyo gomazwi (ga wapa ndi kapi
ga wapa), ngendesokereropo, nonkedi dokupura mapuro, ekonakono ntani nankeye
ekumburoro lyanamunye eyi ana kumona mutaruli goponze asi hepero.
Ehanguro vakonakoni
Mutaruli goponze nga konakona nokuhangura vakonakoni navenye ava va gendesere
ekonakono. Eyi ya kara hepero unene mokudimburura vakonakoni va pumbwa mbatero
nedeuro lyokukwama ko.
The National Institute for Educational Development
P/Bag 2034
Okahandja
NAMIBIA
Telephone: +264 62 509000
Facsimile:+264 62 509073
E-mail: [email protected]
Website: http://www.nied.edu.na