id2085171 pdfMachine by Broadgun Software - a great PDF writer! - a great PDF creator! - http://www.pdfmachine.com http://www.broadgun.com

2

Poruke skrivene u vodi jednako oduevljavaju svojom dubinom kao i svojom jednostavnou. Najljepi kristali stvaraju se kada je voda izloena ljubavi i zahvalnosti.

VIBIZ biblioteka 1000 CVJETOVA knjiga 56. glavni urednik: Nenad Rizvanovi Masaru Emoto Poruke skrivene u vodi copyright za hrvatsko izdanje V.B.Z. d.o.o. 10010 Zagreb, Draevika 12 tel: 01/6235-419, fax: 01/6235-418 e-mail: info@vbz.hr www.vbz.hr za nakladnika: Boko Zatezalo urednik knjige: Bruno imlea lektura i korektura: Iva Uumli-Greti grafika priprema: V.B.Z. studio, Zagreb tisak: Tiskarna Ljubljana, Ljubljana, 2005. Masaru Emoto Poruke skrivene u vodi s engleskoga prevela: Radha Rojc-Belec

3

naslov izvornika: Masaru Emoto THE HIDDEN MESSAGES IN WATER MIZU WA KOTAE WO SHITTEIRU by Masaru Emoto copyright 2001 by Masaru Emoto Original Japanese edition published by Sunmark Publishing, Inc., Tokyo, Japan Croatian translation rights arranged with Sunmark Publishing, Inc. through InterRights, Inc., Tokyo Translation is based on English edition by the title: THE HIDDEN MESSAGES IN WATER, published by Beyond Words Publishing, Inc., Hillsboro, Oregon, USA, www.beyondword.com. Copyright 2005. za hrvatsko izdanje: V B.Z. d.o.o. Zagreb

Posveeno uspomeni na moju obitelj s majine strane: djedu, tetki i ujaku

4

Sadraj:

Uvod.

Predgovor... Prvo poglavlje: Od ega je sastavljen svemir?......................... Drugo poglavlje: Vrata koja vode u drukiji svijet... Tree poglavlje: Svijest stvara sve etvrto poglavlje: Svijet e se promijeniti svakoga trenutka. Peto poglavlje: Osmijeh koji ispunjava svijet... Pogovor...

5 8

22 92 105

119

135

199

5

Uvod

Prolo je vie od deset godina otkako sam poeo foto-grafirati zamrznute kristale leda.

Godinama prije toga bavio sam se mjerenjem valnih fluktuacija u vodi, ali tek kad sam poeo uiti o kristali-ma, otkrio sam da se voda izraava na mnotvo razliitih naina.

Otkrio sam da nam te fotografije kristala prenose vanu mudrost. Za razliku od vode iz slavine, u prirodnoj vodi postoji itavo mnotvo prekrasnih kristala koji postaju jo ljepima ako je voda pod utjecajem lijepe glazbe. U kristalima dolazi do fascinantnih promjena kad se vodi pokau razliite rijei, kao to su zahvalnost ili glupost. Kristali nam prenose pouke o tome kako bismo mogli - i kako moramo - ivjeti svoje ivote.

U lipnju 1999. godine, u maloj izdavakoj tvrtki koju sam nazvao Hado Kyoikusha (Valne fluktuacije), objavio sam knjigu The Messages of Water (Poruke iz vode), koja je u stvari bila zbirka fotografija. Iako sam knjigu objavio u vlastitoj nakladi i nisam je namjeravao proda-vati u velikim knjiarama, ova je postala bestselerom

6

zahvaljujui preporukama itatelja.

U izdavakoj industriji to se gotovo nikada ne dogaa. Bio sam zaprepaten onime to mi se dogaalo pred oima i zahvalan ljudima koji su prenosili pohvale o mojoj knjizi.

Da bi je moglo proitati to vie ljudi, dao sam prevesti objanjenja s japanskoga na engleski jezik. To je samo povealo njezin uspjeh i poeo sam iz vicarske i drugih zemalja svijeta dobivati pozive da odrim predavanja.

Objavljivanje fotografija kristala, zajedno s mnotvom poruka koje oni prenose svijetu, nije se moglo dogoditi u prikladnijem trenutku u povijesti; injenica da je jako velik broj ljudi otvoren tim porukama svjedoi o posebnom trenutku nae civilizacije. Zahvaljujem Bogu to sam imao priliku raditi s kristalima.

Znam da neki ljudi imaju potekoa s rijeju ili idejom Boga. U ovoj se knjizi bavim uglavnom vodom. to bolje razumijete vodu, to e vam tee biti zanijekati Boje postojanje. Volio bih da o svojim osjeajima prema Bogu razmiljate dok promatrate fotografije kristala u ovoj knjizi.

Kad je japanska izdavaka kua Sunmark Publi-shing od mene zatraila da napiem ovu knjigu, znao sam da se u meni krije mnotvo udesa o kojima bih elio pisati; rekao sam to Nobutaki Uekiju, predsjedniku Sunmark Publishinga, a on mi je odvratio kako bi elio

7

da se usredotoim na njih. ak je poslao svog podreenog, Ryuya Saitoua, na moje predavanje u vicarskoj.

Sada kada sam dovrio pisanje knjige, ispunjen sam zadovoljstvom. Ova mi je knjiga pruila temelj s kojega mogu govoriti o teorijama fluktuacije koje sam prou-avao vie od deset godina, o vlastitim iskustvima, istra-ivanju koje se temelji na promatranju ljudskoga pona-anja te o vlastitim razmiljanjima o svemiru.

elio bih iskoristiti prigodu i izraziti zahvalnost Shinjiju Tanigawi, predsjedniku Kokoro Inc.; Nobutakiju Uekiju, predsjedniku Sunmark Publishinga; Ryuai Saitou i ljudima koje sam intervjuirao zbog ove knjige.

Zahvalan sam i Tetsuyi Taguchiju, bivem predsjed-niku tvrtke Nichirei Ice Inc., koji me opskrbio vodom od koje sam dobio fotografije kristala objavljene u ovoj knjizi.

Hvala izdavakoj kui Beyond Works Publishing to je knjigu objavila na engleskom jeziku, tako da mnogo vei broj ljudi na svijetu moe itati o naem odnosu s vodom.

Ne smijem zaboraviti zahvaliti svim itateljima ove knjige.

I, konano, moram zahvaliti vodi univerzuma i izraziti joj potovanje.

8

Hvala ti.

Predgovor

Prije no ponete itati knjigu, zamolio bih vas da proci-jenite vlastiti ivot. Tonije, elio bih da se zapitate jeste li sretni.

Dakako, vaa definicija sree ovisi o tome tko vi jeste -no, posjedujete li u srcu osjeaj spokojstva, osjeaj sigurnosti u pogledu budunosti te osjeaj radosnog oekivanja kad se ujutro probudite? Ako to moemo nazvati sreom, biste li rekli da ste u ovome trenutku sretni?

Mislim da sa sigurnou mogu rei kako nema puno ljudi koji bi glasno uzviknuli: da! Veina ljudi ne moe rei da im je ivot onakav kakav su eljeli.

to uzrokuje njihovu bol? Koji to dogaaji u svijetu ljudima ne doputaju da jednostavno budu sretni?

ini mi se da ivimo u kaotinom razdoblju. Kaos se odnosi na stanje zbunjenosti, neorganizirane tvari koja je postojala prije stvaranja svemira.

9

I sam nas ivot iscrpljuje i umara. Novine i televizija zasipaju nas informacijama, a na poslu se suoavamo s potekoama i nesporazumima. ini se da su izvori naih problema brojni i preveliki za nae mogunosti.

To je ivotna injenica ma gdje se nalazili. Ovaj je si-uni planet prepun gospodarskih sukoba, obiteljske nesloge, predrasuda, poremeaja u okoliu, religijskih ratova i svih drugih problema. S druge strane Zemaljske kugle ve za nekoliko sekundi stiu do nas loe vijesti o ljudskim patnjama, o ljudima koji uivaju u patnji, o ljudima koji su se obogatili, o onima koji su osiromaili, o ugnjetavaima i ugnjetavanima.

Mogli bismo se upitati: tko je odgovoran za tu patnju? Na svijetu svakoga dana ima sve dubljih podjela, otuenja i nevolja. U kaosu smo preko glave, a ini se da se svjetski problemi samo produbljuju.

Svima nam je zajedniko jedno: traenje izlaza. Svi tragamo za odgovorom - a odgovor je tako jednostavan i djelotvoran da ga dosad nismo ni opaali.

to uzrokuje kaos? Gdje mu je sredite? Gdje god se nalazilo, unitava sklad i gura svijet u nesklad.

Moda je to neminovna pojava. Iako svi pripadamo istoj vrsti, budui da ivimo na razliitim mjestima i raz-likujemo se po boji koe, razmiljamo na razliite naine.

to je jo gore, veini je ljudi teko prihvatiti sve ono

10

to se razlikuje od onoga na to su navikli. Zbog toga nevolje i patnja nemaju kraja. Sve dok su ljudi takvi kak-vi jesu, niti jedan prijedlog ne bi donio rjeenje.

I tako smo opet na poetku. Moe li postojati rjeenje koje bi se moglo primijeniti na sve ljude Zemlje, u koje bi svi mogli povjerovati, rjeenje koje bi bilo tako jednos-tavno da bi ga svi uspjeli shvatiti?

Ja sam, zapravo, pronaao odgovor koji glasi: pros-jeno ljudsko tijelo sastoji se od 70 posto vode.

Na samome poetku ivota, dok smo u obliku fetusa, tijelo nam se sastoji od 99 posto vode. Kad se rodimo, imamo 90 posto vode, a u odrasloj dobi taj se postotak smanjuje na 70. Umremo li u dubokoj starosti, tijelo e nam vjerojatno sadravati oko 50 posto vode. Drugim rijeima, tijekom najveega dijela svojega ivota postoji-mo uglavnom u obliku vode.

Sa stajalita fizike, ljudska su bia voda. Kad sam to shvatio i tako poeo promatrati svijet, sve mi se uinilo drukijim.

Ponajprije, shvatio sam da odnos s vodom vrijedi za sve narode. Zato se ono to namjeravam rei odnosi na svakoga ovjeka diljem svijeta.

Vjerujem da sam poeo nasluivati kako bi ljudi trebali ivjeti. Kako bi, dakle, mogli ivjeti sretnim i zdravim ivotom? Odgovor glasi: treba proistiti vodu koja ini 70

11

posto vaega tijela.

Voda je u rijekama ista zato to se kree. Ustajala voda umire. Zato mora neprestano kruiti. Voda - i krv - u tijelu bolesne osobe najee miruju. Kad se zaustavi krvotok, tijelo poinje propadati, a ako se zaustavi krvo-tok u mozgu, to moe ugroziti ivot.

No, zato se krvotok zaustavlja? To je, zapravo, zastoj emocija. Moderna su istraivanja pokazala da stanje uma izravno utjee na stanje tijela. Ako ivite ispunjenim ivotom punim uivanja, i fiziki se bolje osjeate, a ako vam je ivot ispunjen nevoljama i tugom, vae je tijelo toga svjesno.

Kad vam emocije protjeu tijelom, osjeate radost i fiziki ste zdravi.

Sutina ivota je u gibanju, promjeni i tijeku.

***

Ako pomislimo da smo bili voda prije nego to smo postali ljudska bia, pribliit emo se odgovoru na te-meljno pitanje: to je ljudsko bie. Razumijemo li vodu, bolje emo razumjeti i ljudsko tijelo; moda emo ak razotkriti misterij svojega roenja i postojanja.

to je, dakle, voda? Moda ete najprije rei da je ona ivotna sila. Izgubimo li 50 posto vode iz tijela, vie se

12

ne moemo odrati na ivotu. Voda koju prenose krv i tjelesne tekuine sredstvo je kojim se naim tijelom prenose hranjive tvari. Protok vode omoguuje nam aktivan ivot. Voda energiju prenosi itavim tijelom.

Prijenos energije slian je teretnom vozilu koje se kree tijelom. Ako su tjelesni kanali zakreni i prljavi, ukaljat e se i teret u vozilu. Zato je od presudne vanosti da voda uvijek bude ista.

Medicinska znanost sve vie uvia da je voda prijenosnik energije pa se njome koristi i u lijeenju bolesti. Homeopatija je jedno od podruja u kojima je shvaena vrijednost vode.

Homeopatiju je osmislio Samuel Hahnemann (1791.-1843.) u prvoj polovici 19. stoljea u Njemakoj, ali korijeni joj seu do oca medicine, Hipokrata (oko 460.-370. godine prije nove ere), koji je zapisao mnoge pripravke sline homeopatskima. Ti nas pioniri medicine ue da slino lijeimo slinim, da se protiv otrova borimo otrovom.

Primjerice, kod trovanja olovom, simptomi se mogu ublaiti vodom u kojoj se nalaze iznimno male koliine olova - u koliini od jednoga dijela na 1012 (milijarda mili-juna) do jednog dijela na 10400!

U tom sluaju u vodi praktiki vie nema olova, ali su se zadrale njegove karakteristike i one predstavljaju lijek protiv trovanja olovom.

13

Homeopatija tvrdi da je pripravak tim uinkovitiji to je otopina slabija. Logiki je zakljuak da bi postotak olova u otopini trebao biti vii, to je otrov u tijelu gui.

Ta se ideja moe izraziti i ovako: umjesto da se simp-toma oslobaamo uinkom tvari, koristimo se informaci-jom prenesenom na vodu, kojom se uklanjaju informacije o simptomima otrovanja olovom.

Voda znai posjeduje sposobnost kopiranja i pamenja informacija. Mogli bismo rei da voda oceana pamti stvorenja koja ive u oceanu. Ledenjaci bi mogli sadravati milijune godina povijesti nae planete.

Voda krui planetom, tee kroz naa tijela i iri se itavim svijetom. Kad bismo bili u stanju proitati infor-macije sadrane u pamenju vode, itali bismo pripovi-jest epskih razmjera.

Razumijevanje vode donosi nam razumijevanje svemira, prirodnih udesa i samoga ivota.

***

Godinama sam prouavao vodu. Spoznaja da voda posjeduje sposobnost prihvaanja informacija promijenila mi je ivot. Nakon to sam to otkrie objavio u Americi, vratio sam se u Japan i otada se koristim funkcijom prihvaanja informacija kako bih pomogao

14

ljudima da ozdrave.

Meutim, lijenici u poetku nisu htjeli ni razmiljati o mogunosti da sama voda posjeduje sposobnost isc-jeljivanja. Posve sam uvjeren da je voda u stanju zapamtiti i prenijeti informaciju, ali su pripadnici medicinskog zvanja posve odbacili tu tvrdnju.

Godine 1988. francuski je znanstvenik Jacques Benveniste napravio eksperiment kojim je ispitao temeljna naela homeopatije. Rastopio je lijek u vodi tako da se klinikim sredstvima vie nije mogla otkriti prisutnost lijeka, a onda je otkrio da ta otopina na pacijente ima isti uinak kao i nerazrijeeni lijek.

Rezultati ispitivanja objavljeni su u britanskom znanstvenom asopisu Nature tek godinu dana nakon to ih je poslao, s primjedbom da su sumnjivi i da ne postoji fiziki dokaz. Ta je hipoteza zaboravljena.

Kad god se pojavi znanstvenik s istraivanjem i eksperimentom koji unosi nemir u znanstvenu zajednicu, reakcija je uglavnom ista. Dugo sam se pitao je li mogue pronai fiziki dokaz da voda posjeduje sposobnost pamenja informacija - dokaz koji bi se mogao vidjeti golim okom.

Ako vam je srce otvoreno razliitim mogunostima, poet ete opaati sitnice koje vas mogu odvesti do nevjerojatnih otkria. Jednoga sam dana nasumce otvorio neku knjigu i uoio ove rijei: Ne postoje dva

15

posve ista snjena kristala.

Tu sam injenicu, dakako, nauio jo u osnovnoj koli. Snjene pahuljice koje milijunima godina padaju na Zemlju meusobno se razlikuju. Meutim, sada sam uoio posve drugaije znaenje te injenice, jer mi je srce bilo otvoreno drukijoj poruci. Pomislio sam: Ako bih zamrznuo vodu i pogledao kristale, svaki bi bio jedinstven. Toga sam trenutka napravio prvi korak prema pustolovini koja me odvela u novi, neistraeni svijet. Naumio sam zamrznuti vodu i fotografirati kristale.

Nije mi obiaj odugovlaiti s ostvarenjem ideje. Odmah sam od mladog istraivaa u svojoj tvrtki zatraio da pone s eksperimentom, ali o tome se podruju nita nije znalo. Nije bilo podataka koji bi mi ukazali da e mi se trud na kraju isplatiti. Ipak, ni trenutka nisam sumnjao. Bio sam posve siguran da je moja hipoteza ispravna i da e eksperimenti biti uspjeni - jednostavno sam znao. Najee mi nedostaje ustrajnosti, ali ovoga puta nisam elio odustati.

Prvo sam posudio iznimno jak mikroskop i pogledao led zamrznut u kuhinjskome hladnjaku. Budui da smo led fotografirali na sobnoj temperaturi, ubrzo bi se rasto-pio. Trebalo nam je dosta vremena prije no to smo usp-jeli snimiti fotografije kristala.

Svake sam veeri mladog suradnika vodio na veeru i pokuavao ga ohrabriti. Govorio sam mu kako od njega oekujem da e dati sve od sebe.

16

Nakon dva mjeseca eksperimentiranja, konano smo uspjeli snimiti jednu fotografiju. Dobili smo fotografiju prekrasnog heksagonalnog kristala. Kad mi je suradnik rekao novosti, bio sam izvan sebe od uzbuenja.

Sada imam veliki hladnjak u kojem zbog eksperime-nata odravam temperaturu na minus pet stupnjeva Celzija (23 stupnja Fahrenheita), ali sve je poelo prvom fotografijom. S obzirom na metodu kojom smo se koristili i na ono to sada znam, pravo je udo da smo je uope uspjeli snimiti.

Ono to uistinu smatrate moguim, vaem je srcu itekako mogue. Vlastitom mu voljom omoguujete pos-tojanje. Ono to zamislimo postaje naim svijetom. To je samo djeli onoga to sam nauio od vode.

***

Pokazalo se da su fotografije kristala iznimno rjeite u opisivanju svijeta. U njima sam otkrio dubokoumnu filo-zofiju. Kristali su vidljivi samo dvadesetak do tridesetak sekundi, jer temperatura raste i led se poinje topiti. Istine svemira oblikuju se i postaju vidljivima, makar samo nekoliko trenutaka. Taj nam kratki prozor u vremenu daje uvid u uistinu aroban svijet.

Dopustite mi da objasnim kako snimam fotografije kristala.

17

U 50 Petrijevih posuda stavim 50 razliitih vrsta vode. (Prvih nekoliko godina imao sam 100 posuda.) Tada ih tri sata zamrzavam u hladnjaku na minus 20 stupnjeva Celzijusa. Povrinska napetost u Petrijevim posudama oblikuje kapljice leda irine jednog milimetra. Kristal se pojavljuje kad gornji dio ledene kapljice osvijetlim svjetiljkom.

Dakako, nikada ne dobijem pedeset posve istih krista-la, a ponekad se ne oblikuje niti jedan kristal. Kad smo crtali oblikovanje kristala, shvatili smo da se od razliitih vrsta vode oblikuju razliiti kristali. Neki su od njih bili uoljivo slini, neki su bili iskrivljeni, a od nekih vrsta vode uope se nisu stvarali.

Najprije sam prouavao kristale od vode iz slavine razliitih lokacija. Voda iz Tokija bila je katastrofalna - nije se oblikovao niti jedan jedini cjeloviti kristal. U vodu iz cijevi ima klora zbog proiavanja, a on posve unitava ustrojstvo prirodne vode.

Meutim, od prirodne su se vode uvijek stvarali kristali, gdje god bih je uzeo - iz izvora, podzemnih rijeka, ledenjaka ili gornjih tokova rijeka.

Rad s fotografiranjem ledenih kristala i njihovo prouavanje poeo je napredovati. Jednoga je dana moj kolega, koji se za ovaj projekt zagrijao koliko i ja, rekao neto posve neoekivano: Hajde da vidimo to e se dogoditi ako vodu izloimo glazbi.

18

Znao sam da bi vibracije glazbe mogle imati odreeni uinak na vodu. I sam uivam u glazbi; u djetinjstvu sam se nadao da u postati profesionalni glazbenik pa mi se svidjela ta neuobiajena ideja.

U poetku nismo znali koju glazbu bismo sluali i pod kakvim bismo uvjetima trebali provesti eksperiment. No, nakon vie pokuaja i pogreki, doli smo do zakljuka da je najjednostavnija metoda vjerojatno i najbolja - stavili smo bocu vode na stol izmeu dva zvunika i pojaali smo zvuk do uobiajene jaine. Bila nam je potrebna ista voda koju smo koristili u prethodnim eksperimentima.

Najprije smo eksperimentirali s destiliranom vodom. Rezultati su nas zaprepastili. Beethovenova Pastoralna simfonija, sa svojim jasnim i istim tonovima, pripomogla je stvaranju prekrasnih, dobro oblikovanih kristala. Mozartova etrdeseta simfonija, ljupka molitva ljepoti, stvorila je tanke i elegantne kristale. Kristali oblikovani Chopinovom Etidom u E duru, opus 10, br. 3, iznenadili su nas lijepim detaljima.

Klasina glazba kojoj smo izlagali vodu pripomogla je stvaranju dobro oblikovanih kristala s jasnim karak-teristikama. Suprotno tome, voda izloena nasilnoj heavymetal glazbi u najboljem je sluaju stvarala fragmentarne i iskrivljene kristale.

No, to nije sve. Razmiljali smo to bi se dogodilo kad bismo na papir napisali rijei ili fraze, kao to su Hvala ti i Ti, budalo, a potom ih omotali oko boca s vodom,

19

tako da rijei budu okrenute unutra. Nije se inila oso-bito loginom pomisao da bi voda mogla proitati napisano, shvatiti smisao i promijeniti svoj oblik u skladu s njim. No, eksperiment s glazbom nauio me da se udne stvari mogu dogoditi. Osjeali smo se kao istraivai koji su se upustili u putovanje kroz neistraenu dunglu.

Rezultati eksperimenata nisu nas razoarali. Voda izloena djelovanju rijei hvala ti oblikovala je prekrasne heksagonalne kristale, ali je voda izloena rijei budala stvorila kristale sline onima u vodi izloenoj heavymetal glazbi: iskrivljene i iskidane.

Daljnje je eksperimentiranje pokazalo da voda izloena pozitivnim izrazima, kao to je Uinimo to! stvara dobro oblikovane kristale, a voda izloena negativnim izrazima, kao to je Uini to! gotovo da i nema kristala.

Iz toga smo eksperimenta neto nauili o snazi rijei. Vibracija dobrih rijei ima pozitivan uinak na na svijet, dok vibracija negativnih rijei posjeduje razornu mo.

Uenje o vodi slino je istraivanju funkcioniranja svemira, a kristali koji se u vodi otkrivaju slini su vratima to vode u neku drugu dimenziju. Nastavivi s eksperimentom fotografiranja kristala, otkrili smo da se pribliavamo razumijevanju dubokih istina svemira.

Osobito se sjeam jedne fotografije. Dosad nisam

20

vidio ljepi i precizniji kristal - a oblikovale su ga rijei ljubav i zahvalnost. Kao da se voda radovala i slavila stvorivi rascvjetani cvijet. Bio je toliko lijep da mogu rei kako mi je promijenio ivot.

Voda me poduila profinjenosti ljudske due te uinku koji rijei ljubav i zahvalnost mogu imati na svijet.

U Japanu se kae da rijei due prebivaju u duhu zvanom kotodama ili duh rijei, a izgovaranje rijei posjeduje mo mijenjanja svijeta. Svi znamo da rijei imaju jako velik utjecaj na naa razmiljanja i osjeaje te da se stvari openito bolje odvijaju ako koristimo pozitivne rijei. Meutim, dosad nismo mogli doista vidjeti uinak pozitivnih rijei.

Rijei su izraz due. Stanje nae due vjerojatno ima jako velik utjecaj na vodu koja ini i do 70 posto naega tijela, a taj utjecaj zamjetno djeluje na nae tijelo. Ljudi dobra zdravlja openito su i dobro raspoloeni. Uistinu, zdravome je duhu ugodno prebivati u zdravome tijelu.

Potaknut eljom da to veem broju ljudi pomognem zadrati zdravlje ili ozdraviti, godinama sam se brinuo o bolesnima. to sam due radio s bolesnicima, to sam jasnije shvaao da bolest nije samo individualni prob-lem, nego rezultat izoblienja drutva kao cjeline.

Ako neto ne poduzmemo u pogledu iskrivljenoga svijeta u kojemu ivimo, ako ne iscijelimo ranjenu duu, nee se smanjiti broj ljudi koji pate od fizikih bolesti.

21

Kako je iskrivljen na svijet? Rije je o iskrivljenoj dui, a takvo stanje ima utjecaj na itav svemir. Upravo kao to kap vode u jezeru izaziva mrekanje koje se beskonano iri, iskrivljenost ve i samo jedne due iri se itavim svijetom, izazivajui globalna poremeaje. No, jo nije sve izgubljeno. Jo ima nade. Postoji mogunost spasenja, a zove se ljubav i zahvalnost.

Zemlja je u procesu traenja. eli biti lijepa. eli biti to ljepa. Rekao sam da ljudska bia moemo definirati kao vodu. Posve sam siguran da u vodi ljudi koji promatraju fotografije kristala dolazi do svojevrsnih promjena.

Otkrio sam da su najljepi kristal stvorile rijei ljubav i zahvalnost. Sve bi se svjetske religije trebale temeljiti na tim pojmovima, a kad bi to bila istina, ne bi nam bili potrebni zakoni. Odgovor ve ionako znate. Ljubav i zahvalnost rijei su koje naemu svijetu moraju sluiti kao vodi. Voda nam vrlo jasno pokazuje kako bismo trebali ivjeti. Pria o vodi obuhvaa svaku pojedinanu stanicu i itav svemir. Nadam se da ete i vi osjetiti ono uzbuenje i radost koje sam ja osjetio otkrivajui ovu priu.

22

01. Od ega je sastavljen svemir?

Spoznamo li injenicu da smo u sutini voda, imat emo u rukama klju razotkrivanja misterija svemira. Ako s tog novoga gledita ponovno pogledate svijet, sve ete poeti sagledavati na posve nov nain.

Razliiti dogaaji koji se odvijaju u ovjekovu ivotu odraavaju se u vodi. Pojedinac i drutvo ine golemi ocean; dodajui svoje pojedinane kapi tome oceanu, sudjelujemo u oblikovanju drutva.

elio bih da to vie ljudi uje poruku koju nam moe predati voda i zato sam odluio objaviti fotografije ledenih kristala. Taj je in samo mala kap, ali je izazvala mrekanje, a ono je preraslo u val koji se neprestano iri i ima iznimno velik utjecaj na moj ivot i na ivote mnogih drugih ljudi.

Fotografije sam objavio 1999. godine, est godina nakon to sam se otisnuo u taj neuobiajen pothvat. Tijekom prvih est godina skupila se itava hrpa fotografija koja je jednostavno leala u mome uredu.

Kako bih fotografije pripremio za objavljivanje,

23

pokuao sam ih donekle organizirati; usput sam shvatio da se pred mojim oima odvija pria: uzviena i udesna pria koju mi je pokuavao ispriati svaki pojedinani kristal.

im sam poeo razmiljati o objavljivanju fotografija, obratio sam se nekolicini izdavaa, ali se inilo da niti jedan nije zainteresiran. Njihovo odbijanje nije oslabilo moju upornost pa sam odluio da u ih objaviti u privatnoj nakladi. No, uskoro sam shvatio da mi, iako si mogu priutiti objavljivanje fotografija u knjizi, strog distribucijski sustav u Japanu nee dopustiti prodavanje knjige u knjiarama.

Bile su to prilino velike prepreke, ali sam odluio da o njima neu brinuti. Kad je knjiga izala iz tiska, spakirali smo primjerke za nekoliko stotina prijatelja i poznanika koji su ih rezervirali te ih poslali. Nedugo nakon slanja prvih primjeraka, poelo se dogaati neto neobino. Dobivali smo nove narudbe od ljudi koji su ve dobili knjige. Svojim su prijateljima i poznanicima priali o knjizi, a ti su ljudi, pak, priali svojim prijateljima. Neki su kupili pet, pa ak i deset primjeraka i poslali ih prijateljima. inilo se da se kap u jezercu naglo pretvara u veliki val.

Tada su se poveala i moja oekivanja pa sam poelio da i ljudi diljem svijeta saznaju to se nalazi u knjizi s fotografijama i zato sam dao da se sva objanjenja prevedu na engleski jezik. Na svu sreu, knjigu su vidjeli ljudi iz itavoga svijeta: Shizuko Ouwehand, ena koja mi je kasnije postala prevoditeljicom, poslala je knjige

24

svojim prijateljima u Europi i Americi; ljudi koji su vidjeli fotografije pozivali su me da doem u njihove zemlje i odrim predavanje. Tijekom godina imao sam sreu posjetiti vicarsku, Njemaku, Australiju, Nizozemsku, Italiju, Englesku, Sjedinjene Amerike Drave, Kanadu i mnoge druge zemlje, u kojima sam ljudima itavoga svijeta predstavio kristale.

inilo se da se sve dogaa ba u pravo vrijeme. Ljudi su tragali za smislom u kaotinome svijetu u kojemu i-vimo. Ovaj album fotografija malena je, ali znaajna kap koja je izazvala valove to su se s vremenom proirili i-tavim svijetom.

Ovdje bih elio objaviti samo mali dio snimljenih fo-tografija. Neke su od njih ukljuene u knjigu Poruke vode, a neke su iz druge zbirke fotografija, Poruke vode II; neke su fotografije snimljene posebno za ovu knjigu. I sami ete moi jasno vidjeti uinak koji rijei, fotografije i glazba imaju na vodu.

25

Vodi smo pokazali rijei.

Oko boce vode omotali smo komad papira s natipkanom rijei.

Ovaj je kristal posve savren. To ukazuje da se fenomen ivota u prirodi temelji na ljubavi i zahvalnosti.

26

* Sve rijei i fraze koje su se stavljale na boce (osim ako je drukije naznaeno) bile su na japanskome jeziku, a ovdje ih navodimo u hrvatskom prijevodu

27

28

29

Na papire smo napisali rijei hvala ti na razliitim jezicima, a kristali su uvijek bili lijepi i potpuni.

30

31

Kad smo vodi pokazali rijei koje oznaavaju neto loe za ljude, nisu se stvarali kristali. Izgleda da su rijei bijes/smrt stvorile oblik zlostavljanog djeteta.

32

Rije aneo stvorila je krug malih povezanih kristala, a rije Sotona oblikovala je kristal s tamnom grudom u sreditu koja kao da se sprema napasti.

33

Uinimo to! stvara lijep oblik, a rijei Uini to! stvaraju kristal slian onome koji je oblikovala rije Sotona. To bi moglo ukazivati da su sila i zapovijedi strane prirodnim naelima.

34

Ova slika pokazuje do ega mogu dovesti jednostavne rijei ao mi je. Moda je kristal zamagljen zato to rijei ao mi je mogu biti iskrenije od rjeitije isprike.

35

36

Rije mudrost na razliitim jezicima stvara prekrasno oblikovane kristale. To bi moglo ukazivati da je mudrost temeljno prirodno naeko u itavom svijetu.

37

Ispitivanje provedeno u osnovnoj koli

Ove su fotografije snimljene nakon to su se djeca iz osnovne kole obraala vodi; tu je i fotografija vode na koju nisu obraali pozornost.

38

Djeca su razliitim bocama vode izgovarala razliite rijei. Kad su djeca vidu rekla Lijepa si, oblikovali su se lijepi kristali, ali je rije Budalo imala posve suprotan uinak.

39

40

Kad su djeca vie puta rekla vodi Prekrasna si, to je dovelo do stvaranja bolje oblikovanih kristala, nego kad su te rijei izgovorila samo dva-tri puta. Najnepotpuniji je kristal vode na koju djeca nisu obraala pozornost.

41

Kako izgleda lice svemira?

Ovo su fotografije kristala vode izloene rijei svemir na japanskom, engleskom i njemakom jeziku te kristal nastao uz pomo fotografije Zemlje.

42

43

Kristal je prekrasan, ali malo iskrivljen. Da nije toga iskrivljenja, bio bi prekrasan kao svaki cjeloviti kristal.

44

to se dogaa kada vodi pustimo glazbu?

Slijedee fotografije kristala nastale su kad smo staklenu bocu vode postavili izmeu dva zvunika.

45

Beethovenova glazba stvorila je mjeovite kristale prepune jasno ocrtanih detalja koji imaju iscjeljujui uinak.

46

47

Prekrasni kristal odraava ljepotu ovog glazbenog komada. Kao da prikazuje Mozartov nesuzdran nain ivota.

48

Ovaj kristal dobro ocrtava Bachovu lepravu melodiju (uveni aranman za violinu i glasovir).

49

50

Glazba glasovira kao da je stvorila kristale nalik kapljicama vode.

51

Gornji kristal oznaava labuda, a dugine boje donjega kristala predstavljaju svjetlost nade potaknute priom Labueg jezera.

52

Nismo oekivali konvencionalni oblik. Moda je zato ta pjesma omiljena u itavome svijetu.

53

Kristal se, kao da oponaa pjesmu, razdijelio na dva dijela.

54

55

Ovaj je prekrasan kristal oblikovala melodija modernog jazza iz 50-ih godina; ukazuje na iscjeljujue kvalitete te glazbe, nastale u nemirnom razdoblju.

56

Ovaj je kristal rezultat glasne glazbe ispunjene bijesom i vulgarnog teksta. Rezultat je slian kristalu nastalom rijeima Budalo, to govori da voda vie reagira na rijei nego na glazbu.

57

58

59

60

Vivaldiji: etiri godinja doba

Kristali predstavljaju etiri godinja doba: buenje proljea, cvjetno ljeto, obeanje novoga ivota zrele jeseni i smirenu postojanost zime.

61

Rijei prvi znaci jeseni oblikovali su mali kristal sa zrncima koja izgledaju poput opalog lia, a rijei crveno vretence oblikovale su kristal koji bi mogao

62

prikazivati est vretenaca s rairenim krilima nalik na latice.

63

64

Boja ovog kristala mijenjala se svakih desetak sekundi, pokazujui da i voda die. Moda promjena sredinjeg dijela kristala u crvenu boju ukazuje na promjenu boje mandarine.

tetni utjecaj elektromagnetskih valova

Uzorci destilirane vode i vode kojoj smo pokazali rijei ljubav i zahvalnost postavljeni su uz televizijski aparat, raunala i mobitele, a neke smo uzorke stavili na zagrijavanje u mikrovalnu penicu.

65

66

67

Uzorci vode na desnoj strani, kojima smo pokazali rijei ljubav i zahvalnost oblikovali su potpunije kristale od uzoraka destilirane vode na lijevoj strani. To ukazuje da se televiziji i raunalu treba umjereno izlagati.

68

69

70

Destilirana voda zagrijana u mikrovalnoj penici oblikovala je kristal slian onome kojega je oblikovala rije Sotona, a ni voda izloena djelovanju mobitela nije puno zdravija za vae tijelo.

71

Ovaj je prekrasan kristal oblikovao program o tajnama ivota, to ukazuje da sadraj informacije moe umanjiti opasnost elektromagnetskih valova.

72

Neki neuobiajeni kristali

Na sljedeim su stranicama fotografije kristala jezerske vode nad kojom su izgovarane molitve; kristala vode kojoj smo pokazali ime Amaterasu, intoistike boginje Sunca; kristala vode kojoj smo pokazali slike tajanstvenih krugova i delfina te kristala podzemne vode neposredno prije i nakon potresa.

73

Sveenik je iscjeliteljsku molitvu ponavljao licem okrenut jezeru. Prvi kristal prije molitve izgleda poput iskrivljenog lica, a kristal koji se oblikovao nakon molitve izgleda kao svjetlost koja dolazi iz galaksije.

74

Ovaj kristal izgleda poput prekrasnog zrcala ili Suneva obrisa. Ne samo to je lijep, nego zrai uzvienou ili ak svetou.

75

Kristal kojemu smo pokazali tajanstveni krug izgleda kao NLO.

Voda iz najstarijega japanskog hrama oblikovala se u kristal nalik na oblik japanskog slova koje oznaava

76

zahvalnost.

Kae se da su delfini inteligentni poput ljudskih bia ili jo inteligentniji te da posjeduju mo iscjeljivanja. Ovaj plemeniti kristal kao da zrai iscjeliteljskom energijom.

77

78

Prije potresa nisu se stvarali kristali, kao da je voda predviala potres. Nakon potresa postupno joj se vratila sposobnost oblikovanja kristala.

Te su fotografije vidjeli i Japanci i ljudi diljem svijeta, a mnogi su mi u pismu napisali svoje miljenje. Kameni koji sam bacio u jezero uistinu je izazvao veliki val koji mi se poeo vraati.

Zaprepastio sam se shvativi da su mnogi ljudi pod dojmom djelovanja energije ljudske svijesti i rijei na st-varanje ledenih kristala, usprkos injenici da ta ideja - -kako rijei i misli posjeduju mo mijenjanja vode i drugih tvari - svakako moe izgledati poput neke egzotine religije ili filozofije.

Iako su neki kristali velianstveni, kao da simboliziraju svu ljepotu ovoga svijeta, kristali nastali od nekih drugih vrsta vode iskrivljeni su ili se uope nisu stvorili, kao da nam neto govore o mranim zakutcima ljudske due.

Uz predavanje na projektoru obino prikazujem svoje fotografije ledenih kristala. Reakcije na fotografije pri-lino su raznolike. esto se uje uzdah iznenaenja, a nekima se u oima pojave i suze. Otkrio sam da jedna jedina kap vode na pojedinca moe imati razliite uinke.

Manuela Kihm, koja me pozvala da odrim predavanje u vicarskoj, izrazila je osjeaje koje su fotografije

79

pobudile u njoj:

Vlastitim oima moemo vidjeti udesne fotografije vodenih kristala. One su u naoj

svijesti izazvale naglu promjenu. Svijest nam se probudila gotovo istoga trenutka.

Promjenu ubrzava injenica da ono to mislimo i osjeamo sada moemo vidjeti vlastitim

oima.

Evo to mi je napisala jedna osoba iz vicarske koja je prisustvovala predavanju:

Zahvaljujui fotografijama, uvidio sam da vlastitim oima moemo vidjeti kako energija

nae svijesti i rijei mijenja stvari oko nas. To je prvi i jedini nain na koji moemo

sagledati tu neuhvatljivu energiju. Ne vjerujemo u ono to ne moemo vidjeti, ali nam

ledeni kristali pokazuju sve - vie nije rije o tome hoete li vjerovati ili neete. Koristei se

ovom metodom, svatko moe sam raditi eksperimente i otkriti dokaze.

Jedan japanski itatelj mi je napisao:

Voda nije tvar poput ostalih tvari - ona je ivotna sila velianstvene prirode. Ponovno sam

spoznao tajanstvenu sposobnost vode da proiava i daruje ivot svemu to ivi. Vidim da

dua, osjeaji i vibracije imaju utjecaj na stvaranje

80

ledenih kristala; to mi je ukazalo na vanost due i rijei. To je prekrasna, jedinstvena i

dojmljiva informacija.

ini se da su ledeni kristali blisko i trajno povezani s ljudskom duom. Kad razmiljam o tome zato se tako puno ljudi odazvalo zovu ledenih kristala, svjestan sam da je to zato to kristali sadre klju misterija svemira, a taj klju moe otkljuati svijest potrebnu za razumijeva-nje pravilnog poretka svemira i nae uloge u njemu.

Voda je zrcalo due. Ima mnogo lica koja se oblikuju dok se povezuje sa svijeu ljudskih bia. to vodi omoguuje odraavanje onoga to se krije u ljudskim duama? Da bih odgovorio na to pitanje, najprije se moram uvjeriti da razumijete ove rijei: postojanje je vibracija.

itav je svemir u stanju vibracije i sve to postoji stvara vlastitu, jedinstvenu frekvenciju. Sve to govorim u ovoj knjizi temelji se na toj injenici. Godinama sam prouavao vodu i spoznao da je to temeljno naelo svemira.

Moe se izrei u tri rijei, ali ljudi koji ih nikada nisu uli jako teko shvaaju te rijei.

Mogli biste pomisliti: Sve to postoji je vibracija? ak i ovaj stol? Moje tijelo? Kako bi sve ono to vidim i dodirujem mogla biti vibracija? Uistinu je teko povjerovati da vibriraju sve stvari koje moete uzeti u ruke i pogledati, poput drveta, kamenja i betona.

81

No, znanost kvantne mehanike sada openito priznaje da tvar nije nita drugo nego vibracija. Kad neto raz-dvojimo na najmanje dijelove, ulazimo u udan svijet u kojemu postoje samo estice i valovi.

Zamislimo da svoje tijelo moete smanjiti na mik-roskopsku veliinu i da istraujete tajne svemira kojega nazivamo ljudskim biem. Brzo biste uvidjeli da se sve u vama sastoji od atoma, a da svaki atom ima jezgru s elektronima koji krue oko nje. Broj i oblik elektrona i njihove putanje svakoj tvari pridaju odreeni skup vib-racijskih frekvencija. Otkrili biste da nijedna tvar, kakva god bila, nije vrsta. Postoji samo jezgra okruena valom koji se beskonano giba u krugu.

Sve se vjeno giba i vibrira nevjerojatnom brzinom - -ponekad jae, ponekad slabije.

Prema Hanjaingjou, budistikoj Sutri mudrosti i srca:

Ono to se moe vidjeti nema oblika, a ono to se ne moe vidjeti ima oblik.

Sada moemo rei da je moderna znanost dokazala to neobino proturjeje koje je Buddha izgovorio jo prije mnogo stoljea.

***

82

Oima vidimo predmete, ali ne i njihove vibracije. Me-utim, zanima me jeste li ikada doivjeli iskustvo slino ovome:

Razgovarate s nekim u sobi, ozraje je toplo, prijatelj-sko i ugodno. Tada u sobu ue trea osoba. im je otvorila vrata, opazili ste promjenu ozraja - sobu vie ne ispunjava toplina, nego mrano i hladno raspoloenje.

Pogledate u lice pridolici i uoite iscrpljenost i spu-tena ramena osobe umorne od ivota. Koji je uzrok te boli? Slomljeno srce, pogreka na poslu ili sveobuhvatan prezir prema ivotu - odluite sami. elio bih da razmislite zato se raspoloenje u prostoriji promijenilo istoga trenutka kad su se otvorila vrata.

Ljudska bia takoer odailju vibracije i svaki pojedi-nac vibrira na jedinstvenoj frekvenciji. Svatko od nas posjeduje sposobnost uoavanja vibracija drugih ljudi.

Jako tuna osoba odailjat e frekvenciju tuge, a uvi-jek radosna osoba koja uiva u ivotu odailje odgovarajue vibracije. Osoba koja voli druge odailjat e vibraciju ljubavi, ali osoba koja zlo postupa odailjat e mranu i zlu vibraciju.

Isto se naelo primjenjuje na predmete i mjesta. Primjerice, postoje mjesta na kojima se esto dogaaju nesree, mjesta na kojima posao dobro napreduje i mjesta koja izazivaju radost. Moda ste uli za dragulje

83

koji donose nesreu svakom svome vlasniku.

To ne vrijedi samo za fizike predmete, nego i razliite pojave koje se odvijaju u svijetu odailju karakteristine vibracije. Promjena energije u atmosferi izaziva munje i oluje. Jaka energija uzrokuje prirodne katastrofe, no moramo shvatiti da to nisu negativni dogaaji. Ako uzmemo u obzir koliku koliinu zle energije raspruju gromovi i munje, moda bismo im, zapravo, trebali biti zahvalni.

Razmislite o injenici da ljudi u svijetu uivaju u okup-ljanju i zajednikom slavlju. Kad se okupe odjeveni u sveanu odjeu, kad pjevaju, pleu i vesele se, raspruju ustajale i zle vibracije te stvaraju radosne.

Sve to postoji stvara vibracije koje vibriraju vlastitom frekvencijom. Kad to shvatite, uvelike e vam se proiriti shvaanje svemira. To e vam razumijevanje otvoriti oi i uoit ete ono to nikada niste opazili - ono to ste prije odguravali u pozadinu svoje svijesti - a ta e otkria i osjeaji dati nov ivot vaoj dui.

injenica da je sve to postoji u stanju vibracije tako-er znai da sve to postoji stvara zvuk.

Mi ne moemo uti svaki taj zvuk, iako ima ljudi koji uju glasove drvea i komuniciraju s biljkama. Bez obzi-ra na to ujemo li neki zvuk ili ne ujemo, moemo rei da se jedinstvene frekvencije svih predmeta tumae kao zvukovi.

84

Ljudsko je uho u stanju uti frekvencije od otprilike 15 do 20.000 Hz (Hz ili herc oznaava broj ciklusa po-navljanja valova u sekundi). Zapravo, dobro je to su nam ui ograniene - inae nou vjerojatno ne bismo mogli spavati.

Prirodni je svijet uistinu dobro osmiljen - sve je u ravnotei. Budui da je stvoren zvuk, postoji i majstor sluatelj koji prima zvukove, a to je voda.

Dopustite mi da od vas zatraim da razmislite zato glazba utjee na kristale i zato se mogu postii posve jedinstveni rezultati, ovisno o izgovorenoj i napisanoj rijei koje smo rekli ili pokazali vodi. Odgovor pronalazimo u injenici da je sve vibracija. Voda je iznimno osjetljiva na jedinstvene frekvencije koje odailje vanjski svijet pa ga djelotvorno odraava.

Glazba i izgovorena rije su vibracije; svatko ih lako razumije i tumai. Zvukovi u pojanju ljudi na budistikom pogrebu stvaraju iscjeljujuu frekvenciju.

No, kako moemo protumaiti pojavu oblikovanja kristala na koju utjeu rijei napisane na papiru i stav-ljene na bocu s vodom? Zapisane rijei odailju jedinst-venu vibraciju koju voda moe osjetiti. Voda vjerno zrcali sve vibracije koje se stvaraju u svijetu i mijenja ih u oblik koji ljudsko oko moe uoiti. Ako vodi pokaemo napisanu rije, ona je prima kao vibraciju i poruku iz-raava u specifinom obliku. (Mogli biste rei da su slo-va vizualni kod za izraavanje rijei.)

85

No, to su rijei u samoj osnovi? U Starome Zavjetu pie: Na poetku bijae Rije. To bi znailo da je Rije postojala prije stvaranja svemira. Vjerujem da je ta Rije stvorila ljudska bia, a ona su rijei nauila od prirode.

U drevnim vremenima, dok su ljudi ivjeli u prirodi, morali su se zatititi; bili su vrlo osjetljivi na frekvencije i zvukove prirode kako bi osjetili opasnost prije no to ih zaskoi.

Za opstanak je bila potrebna sposobnost razumije-vanja zvukova iz prirode - puhanja vjetra, uborenja vo-de, hodanja ivotinje kroz travu - i njihova prenoenja vlastitim glasom drugim ljudima. Vjerojatno su prvi po-kuaji govora predstavljali jednostavne poruke od neko-liko rijei, ali nam se rjenik proirio razvojem kulture i prikupljanjem iskustava.

Zato se onda jezici kojima ljudi govore tako razlikuju? To je posve lako shvatiti ako se prisjetite da su ljudi jezik nauili od vibracija iz prirodnog okolia. Prirodni se okoli uvelike razlikuje od mjesta do mjesta i svaki okoli stvara razliite vibracije. Promjenjiva europska klima i vlani azijski otoci stvaraju razliite vibracije koje proizlaze iz prirode. U Japanu postoje etiri jasno odreena godinja doba i zato japanski rjenik tu injenicu odraava prekrasnim rijeima koje se odnose na vremenske prilike.

Voda izloena djelovanju rijei hvala ti oblikovala je prekrasne geometrijske kristale, bez obzira na to kojim

86

smo ih jezikom izrazili. No, voda izloena djelovanju rijei budalo i drugim runim rijeima oblikovala je slomljene i iskrivljene kristale.

Prema Bibliji, prije unitenja Babilonske kule svi su ljudi govorili istim jezikom. Moda nam ta pria govori da su temeljna naela prirode ista, ma koliko se razlikovala mjesta i prirodni okoli.

Mogli bismo pretpostaviti da je u stvaranju cjelovitog geometrijskog oblika kristala voda u skladu s prirodom i pojavom koju nazivamo ivotom. Kristali se ne oblikuju u vodi zagaenoj posljedicama naega neuspjeha da se prisjetimo zakona prirode. Kad smo pokuali snimiti kristale tokijske vode iz slavine, rezultati su bili dostojni aljenja, zato to je voda proiena klorom, koji oteuje uroenu sposobnost stvaranja kristala.

Kad se voda zamrzne, njezine se estice povezuju i stvaraju jezgru kristala, a kad se jezgra oblikuje u es-terokutni oblik, pojavljuje se vidljiv vodeni kristal; ali ako u vodi postoje informacije koje su u sukobu s prirodom, oblikuje se nepotpuni kristal.

Rijei zahvalnost i Ijubav predstavljaju temeljna naela zakona prirode i ivota. Zato voda u svome prirodnom obliku stvara esterokutni oblik. Suprotno tome, rijei kao to je budala u prirodi ne postoje; takve su rijei neprirodni elementi koje su stvorili ljudi.

Vrlo se vjerojatno u prirodi pojavljuju samo vibracije

87

ljubavi i zahvalnosti, a to dokazuje promatranje prirode. Stabla i biljke pokazuju meusobno potovanje, jer ive u skladu. To vrijedi i za ivotinjsko carstvo. Lavovi ubi-jaju samo kad su gladni, a nikada iz obijesti. Biljke u sjenci stabala ne ale se na svoj poloaj, a ivotinje ne pokuavaju uzeti vie hrane nego to im je potrebno.

U lanku amerikog znanstvenog asopisa 21st Century Science and Technology iz oujka-travnja 1989. godine, Warren J. Hamerman je napisao da organska tvar koja oblikuje ljudska bia stvara frekvenciju koju bi se moglo predstaviti zvukom otprilike etrdeset dvije oktave iznad srednjeg C (nota u sreditu klavijature). Suvremeni standard za srednji C je otprilike 262 Hz, a to znai da taj zvuk dosee otprilike 570 milijardi milijuna Hz. Budui da herc oznaava vibracije u sekundi, to govori da ljudska bia vibriraju 570 milijardi milijuna puta u sekundi; taj broj ne moemo ni zamisliti, a on govori o nevjerojatnom i prekrasnom, skrivenom potencijalu.

Teko je zamisliti etrdeset dvije oktave, ali vano je shvatiti samo to da je frekvencija ljudskoga bia nevjero-jatno raznolika i neusporediva. Ljudsko bie u sebi krije itav svemir ispunjen frekvencijama koje se preklapaju, a rezultat je simfonija kozmikih razmjera.

Kad govorim o vibracijama i frekvencijama, koristim se onime to rado nazivam teorijom do, re, mi, fa, so, la, ti. Ta jednostavna teorija tvrdi da se frekvencija svega to postoji u svemiru moe saeti u sedam dijelova - do, re, mi, fa, so, la, ti.

88

Svemir se sastoji od nebrojeno mnogo stvari, s opse-gom frekvencija od najniih do najviih. Mogli bismo za-misliti tipke redom sloene na klavijaturi glasovira, poevi od najnieg zvuka. Stisnete li bijele tipke, to su do, re, mi, fa, so, la, ti. Kad krenete oktavu vie, od jednoga do drugog do, frekvencija se udvostruuje. Drugim rijeima, rezultat udvostruivanja frekvencija podijeljenih na sedam dijelova opet je do, re, mi, fa, so, la, ti. Zato ponavljanje svih sedam tonova izraava sve zvukove, od najnieg do najvieg.

No, do kakve bismo spoznaje mogli doi zamiljajui frekvenciju kao zvuk?

Na tome je podruju najvanije otkrie rezonancije. Zvukovi istih frekvencija rezoniraju. Rezonanciju je lake shvatiti koritenjem vilice za ugaanje, instrumenta u obliku slova Y koji se koristi za ugaanje visine instru-menta ili glasa.

Kad se vilica za ugaanje udari gumenim ekiem, ona stvara zvuk la, a ako pjeva takoer pjeva ton la, tada vilica i glas stvaraju jedinstvenu frekvenciju zvunog vala. To je rezonancija. Kad vilica stvara frekvenciju, a pjeva odgovara istim zvukom, to su dva zvuka u rezonanciji. Kae se da se slinosti privlae, a izgleda da se privlae i vibracije kreiraju poseban odnos.

Ako paljivije pogledate, uvjerit ete se da se ista po-java odvija posvuda oko vas. Pas koji ee ulicom mo-

89

da nee reagirati na druge ivotinje pokraj kojih prolazi, ali e itekako reagirati na psa s druge strane ceste. Psi esto zavijaju kad zauju glas sirene, a i to bi mogla biti svojevrsna rezonancija.

Rezonanciju vidimo i u ljudskim odnosima: privlae se ljudi koji stvaraju sline frekvencije i meu njima se raa prijateljstvo. Neki su ljudi meusobno ravnoduni, bez obzira na to koliko su fiziki blizu jedni drugima. Meutim, ako vam se priblii netko tko vam se ne svia i vi reagirate, to znai da se meu vama ipak na neki na-in stvara rezonancija.

O najveoj se tajni japanskih borilakih vjetina govori kao o pobjedi bez borbe. To u sutini znai izbje-gavanje rezonancije s neprijateljem. Pobjeda u borbi re-zultira rezonancijom s neprijateljem i tako je razina me-usobnog odnosa vrlo slaba.

Ako su frekvencije u osnovi neuskladive, ne moe doi do rezonancije. Ne moemo prihvatiti ono to se u temelju razlikuje od nas.

Meutim, zanimljivo je da do rezonancije moe doi ak i kad frekvencije nisu istovjetne. To se, primjerice, dogaa kad se frekvencija udvostrui. Odsvirate li na glasoviru tipku la na 440 Hz i tipku la oktavu nie, na 220 Hz, stvara se prilino ugodan rezonantni zvuk, a ako vilici za ugaanje odgovorite zvukom koji je za oktavu nii, takoer dolazi do ugodne rezonancije.

90

Kad je razlika izmeu frekvencija dvostruka, etve-rostruka, osmostruka i tako dalje - ili kad se razlikuju za polovicu ili etvrtinu frekvencije - rezultat je rezonancija. Naelo toga odnosa proiruje se u beskraj. Bez obzira na to koliko su frekvencije meusobno udaljene, doi e do rezonancije ako je jedan broj viekratnik drugoga. Takoer moemo rei da za svaki zvuk na svakoj razini postoji rezonantni zvuk na svakoj drugoj razini.

Kad razmislite o tome, ljude privlae Krist, Buddha i drugi koji odailju visoku razinu vibracije, ali nas takoer privlae otpadnici od drutva s niskom razinom frek-vencije (kao to su Bonnie i Clyde*). To moe djelovati proturjeno, ali se objanjava injenicom da se rezonan-cija meu ljudima stvara na razliitim razinama. Moda je ta dihotomija prirodan dio ivota.

* Bonnie i Clyde, Bonnie Parker (1910.-1934.) i Clyde Barrow (1909.-1934.), ameriki kriminalci tijekom

velike depresije 30-tih godina 20. stoljea; ubili 12 ljudi i poginuli u policijskoj zasjedi

Ovo bismo podruje bolje shvatili kad bismo sa staja-lita vibracije i frekvencije protumaili zaljubljenost. Ljubav je oblik rezonancije. Ako je, primjerice, vaa ra-zina frekvencije i sposobnosti 10, rezonancija e se stvoriti s drugom osobom na istoj ili malo vioj razini od, recimo, 12.

Kad se izmeu dvoje ljudi stvori rezonancija i zaljube se, uzdiu se na svoju najviu razinu sposobnosti. Ako se osoba s razinom sposobnosti 10, koja je koristila

91

samo peti dio svojih sposobnosti, zaljubila u osobu s razinom 12, poet e djelovati na razini 10 i kod nje e doi do poveanja frekvencije.

Kad ste zaljubljeni bolje radite, a posao kojim se ba-vite (pa ak i vaa okolina) mogli bi se promijeniti, a da to i ne shvatite. Ljudi koji i u starijoj dobi izvrsno obav-ljaju posao gotovo su uvijek zaljubljeni. Dakako, ljubav nije ograniena na zaljubljenost. Moe obuhvaati potovanje i privlanost koje osjeate prema drugim ljudima. Ljubav podie nau razinu frekvencije i zbog nje blistamo. Ne bi li bilo divno kad bismo itavoga ivota bili zaljubljeni?

***

Veina onoga to postoji u prirodi odailje stabilne frekvencije. Svaki vrabac zvui u osnovi isto (iako bi vrapci mogli prepoznati male razlike), a zvuci pasa i maaka ne razlikuju se previe. Za razliku od tih ivotinja, ljudsko je bie za stvaranje prekrasnih melodija u stanju potpuno iskoristiti ljestvicu do, re, mi, fa, so, la, ti. Ne biste li se sloili da je to uistinu udesna sposobnost?

Ljudi su jedina stvorenja koja imaju sposobnost stva-ranja rezonancije sa svim ostalim stvorenjima i predme-tima u prirodi. Moemo priati sa svime to postoji u svemiru. Moemo pruati energiju i primati je. Meutim, ta je sposobnost dvosjekli ma. Kad ljudi postupaju samo u skladu s vlastitom pohlepom, odailju energiju koja unitava sklad u prirodi.

92

Oskvrnue Zemlje rezultat je neumoljive gladi za ugodom i ispunjavanja pohlepe koju je potakla industri-jska revolucija. To je uzrokovalo pojavu masovne pot-ronje koja ozbiljno ugroava globalni okoli.

Zakoraili smo u novo stoljee, u povijesno razdoblje u kojemu emo u svoj nain razmiljanja morati unijeti ozbiljne promjene. Samo ljudska bia mogu stvarati re-zonanciju s ostalim dijelom svijeta i zato je iznimno va-no promijeniti nain razmiljanja, kako bismo mogli iv-jeti u skladu s prirodom i prestati unitavati Zemlju. O svakome od nas pojedinano ovisi kakve vibracije upuujemo Zemlji i kakvu planetu stvaramo.

Kakav ete nain ivota odabrati?

Ako srce ispunite ljubavlju i zahvalnou, okruivat e vas mnogo onoga to moete voljeti i na emu moete biti zahvalni; vie ete uivati u zdravlju i srei za kojima tragate. No, to e se dogoditi ako odailjete signale mrnje, nezadovoljstva i tuge? Tada ete, vjerojatno, biti u situacijama koje e u vama izazivati mrnju, nezado-voljstvo i tugu.

O vama ovise ivot kojim ivite i svijet u kojemu ivite.

93

02. Vrata koja vode u drukiji svijet

Molim vas da odloite knjigu, nalijete au punu vode i stavite je na stol preda se. (Ako ne moete, zamislite da ste to uinili.)

to vidite u ai?

Moete vidjeti sobu u kojoj se nalazite, sliku koju vidite kroz prozor i openiti ugoaj - voda biljei sve. Voda je tako uobiajena da rijetko kad zastanemo kako bismo razmislili o njoj. Iako je pijemo, peremo u njoj i kuhamo s njom svakoga dana svojega ivota, malo ljudi ozbiljno razmilja o njoj. No, vjerojatno ne postoji nita tajanstvenije od vode.

Moda je najtajanstvenija jednostavna injenica da led pluta u vodi. Kad druge tvari prijeu iz tekuega u kruto stanje, poveava se gustoa molekula i atoma, a tvar postaje relativno teom. Meutim, estice vode povezuju se na posve pravilan nain, a meu njima ostaje prazan prostor. Kad se led ponovno pretvori u vodu, estice postaju stotinama tisua puta aktivnije. to su estice aktivnije, to se prazan prostor vie ispunjava, tako da je tekui oblik vode gui i tei od krutoga.

Voda je najtea na 4 stupnja Celzijusa. To je temperatura na kojoj aktivne vodene estice ispunjavaju prazne prostore molekularne strukture. Kako se temperatura poveava, estice postaju sve aktivnijima, to smanjuje gustou vode.

94

Zbog toga temperatura na dnu ostaje stabilna, 4 stup-nja Celzijusa, bez obzira na to kolika je temperatura iznad jezera (rijeke ili oceana). Zato iva bia u jezeru pod ledom mogu preivjeti dugake zime.

Kad bi se voda ponaala kao druge tvari i kad bi led potonuo na dno, to bi se dogodilo? Ponajprije, vjerojat-no ne bismo ni postojali. Svaki put kad bi se temperatura spustila, dno jezera i oceana pretvorilo bi se u vrsti led i izumrla bi sva iva bia. Budui da led pluta ak i kad je povrina vode prekrivena njime, iva bia ispod leda ostaju na ivotu.

Voda posjeduje jedinstvenu sposobnost rastvaranja drugih tvari koje odnosi. Pomislite samo koliko tvari moemo rastopiti u vodi i koliko je teko vodu vratiti u njezino izvorno, isto stanje. U kemijskim tvornicama te u tvornicama koje proizvode poluvodie koristi se poseban nain proiavanja vode da bi bila posve ista, ali im se ta voda stavi u kanistar od plastike ili nekog drugog materijala, u njoj se poinju rastapati neistoe. Vodu je iznimno teko odrati u posve istom stanju. Neete se iznenaditi ako vam kaem da ak i voda iz slavine i ona iz izvora, koje izgledaju savreno iste, sadre mnoge neistoe i minerale.

Sposobnost rastvaranja drugih tvari od vode stvara svojevrsnu juhu ivota koja oceane opskrbljuje prijeko potrebnim hranjivim tvarima za odravanje ivota. U toj su juhi nastala sva iva bia na Zemlji.

95

Voda je izvor koji stvara i daruje ivot. Kad ne bi bilo vode, estice se ne bi spajale i kruile. Voda je na Zemlji stvorila kaos, ali je stvorila i red - i zato je na planet bo-gat ivotom.

Postoji drevno uvjerenje koje kae: gdje ima vode, ima i ivota. U Japanu se mjesto na kojemu se nalazio izvor vode smatralo svetim; vjerovalo se da posjeduje visoku razinu energije i zato je to bilo idealno mjesto za podizanje hramova. Druga su se mjesta smatrala sveti-ma zato to su bila na energetskoj stazi, a takva su se mjesta gotovo uvijek nalazila iznad podzemnih voda.

***

Moje me istraivanje misterija vode navodi na pomisao da voda nije s ove planete.

to mislite, zato na Zemlji ima tako mnogo vode? Veina objanjenja tvrdi da se prije 4,6 milijardi godina, kad je Zemlja nastajala, voda pretvorila u paru, a onda u kiu koja je padala na Zemlju, stvarajui tako oceane.

No, sve je poelo roenjem Sunca. Velike koliine pli-na skupljale su se zajedno i poele se gibati u krug, ob-likujui crvenu kuglu. Ostaci praine i plinova takoer su se skupili i oblikovali Zemlju i druge planete Suneva sustava. U to je vrijeme Zemlja jo bila lopta uarene magme koja je sadravala vodik. Kako se magma hladi-la, vodik je isparavao u tek stvorenu atmosferu.

96

No, s tom se teorijom ne slau svi uenjaci, a neki iz-nose posve drukije teorije. Jedan je od njih i Louis Frank sa Sveuilita u Iowi, koji je ustvrdio da je voda na ovu planetu stigla u obliku nakupina leda iz dalekoga svemira.

Profesor Frank poeo je istraivati podrijetlo vode kad su ga zbunile satelitske fotografije na kojima su se vidjele crne mrlje; doao je do zakljuka da su te mrlje mali kometi koji padaju na Zemlju.

Minijaturni su kometi zapravo lopte vode i leda teke stotinu i vie tona kojih u Zemljinu atmosferu padne otprilike dvadesetak u minuti (ili deset milijuna godinje). Frank tvrdi da su takve ledene lopte bombardirale Zemlju i prije etrdeset milijardi godina, stvarajui mora i oceane, a padaju i danas.

Kad Zemljina sila tea privlai ledene komete u at-mosferu, one isparavaju zbog Suneve topline i pretva-raju se u plin. Kad se nau na pedeset pet kilometara od naeg planeta, estice plina mijeaju se sa zrakom u at-mosferi i lebde naokolo, padajui na Zemlju u obliku kie ili snijega.

Prije nekoliko su godina mediji dali velik publicitet izjavi NASA-e i Havajskog sveuilita, koji su ustvrdili da je teorija dr. Franka vjerodostojna, ali u svijetu jo ima puno znanstvenika koji odbijaju prihvatiti nov nain promatranja svijeta.

97

Ako bi vei broj znanstvenika povjerovao tom novom pristupu, mnoge bi se knjige u svjetskim knjinicama morale ponovno napisati. Prihvaanje te teorije utjecalo bi na gotovo sve znanstvene teorije koje se odnose na ivot na ovoj planeti, kao to su podrijetlo ovjeka i Darwinova teorija evolucije.

Openito je prihvaeno da bez vode nema ivota, a ako prihvatimo da je voda, izvor sveukupnoga ivota, stigla iz dalekoga svemira, tada logiki moramo zakljuiti da sveukupni ivot, ukljuujui i ljudski, nije nastao na ovoj planeti.

Ako bismo se sloili s teorijom o vanzemaljskoj vodi, bolje bismo razumjeli mnoge neuobiajene karakteristike vode.

Zato led pluta? Zato je voda u stanju rastopiti tako velike koliine tvari? Zato runik moe upiti vodu, to se naizgled kosi sa zakonima sile tee? Ako prihvatimo da voda nije s ovoga svijeta, moda e nam biti lake shvatiti to i druge misterije koje se odnose na vodu.

***

Voda iz dubina svemira - to bi se moglo doimati malo previe nategnutim. No, zar vam ta pomisao ne budi matu? Nakon putovanja kroz svemir, voda nastavlja putovati naom planetom.

Nakupine leda dolaze do Zemlje, pretvaraju se u ob-

98

lake i padaju na Zemlju u obliku kie ili snijega. Voda is-pire planine, prodire u tlo i obogauje se mineralima, a onda se ponovno uzdie na povrinu. Sunce isparava vodu rijeka i oceana i vraa je u atmosferu gdje ponovno nastaju oblaci.

Voda, zajedno s mineralima koje skuplja u svome ciklikom putovanju, omoguuje ivot. Ugljini dioksid iz atmosfere otapa se u oceanima i omoguuje fotosin-tezu, stvarajui savreno uravnoteen ekoloki sustav.

U oceanima se prije otprilike 3,8 milijardi godina po-javio prvi znak ivota. Taj prvi oblik evoluirao je u alge sposobne za fotosintezu, to je dovelo do stvaranja prvih koliina kisika. Kisik je zajedno s ultraljubiastim Sunevim zrakama obavio Zemlju zatitnim slojem kojeg nazivamo ozonskim omotaem.

Nakon toga su iva bia, prije nekih 420 milijuna go-dina, napravila prvi korak iz vode na kopno te se, zah-valjujui kisiku i ozonskome omotau, oslobodila iz du-bina oceana.

Vjeruje se da su nai ovjekoliki preci nastali u Africi prije samo 20 milijuna godina. Ako 4,6 milijardi godina Zemljine povijesti prikaemo kao godinu dana, ljudska su bia nastala u osam sati naveer posljednjega dana -a to je omoguio nastanak kisika i ozonskoga omotaa.

Voda je sila koja je stvorila ivot i omoguila mu raz-voj. U tome je uspjela zato to posjeduje jedinstvenu sposobnost rastvaranja potrebnih hranjivih tvari koje

99

prenosi od planina i rijeka u oceane.

Moramo se upitati je li ova uzviena pria o ivotu tek sluajnost. Kad razmiljamo o prii koja je poela tako davno u prolosti da to ne moemo ni zamisliti, koja govori o raanju ivota na ovoj planeti, to je dovelo do stvaranja savrenoga sustava koji je omoguio evoluciju, osjeamo da se iza nje krije velianstvena namjera.

Kazuo Murakami, poasni profesor sveuilita u Tsu-kubi, privukao je globalnu pozornost protumaivi renin, oksidni DNK kod. to vie razumijemo DNK, tvrdi Murakami, to vie moramo priznati da se iza sposobnosti biljeenja tako velikih koliina detaljnih i obuhvatnih informacija na tako malom prostoru neto krije. Da bi opisao to neto, Murakami se koristi izrazom neto uzvieno.

Velianstvena pria o vodi i ivotu ne moe se objas-niti ako iskljuimo postojanje neega uzvienog. Pria se odvija i danas, u skladu s velianstvenim planovima koji su obuhvaali razvoj svemira.

Kakve je informacije donijela drevna voda kad je na-pustila daleki svemir i pala na Zemlju? Moemo pret-postaviti da je donijela program potreban za razvoj i-vota. Nadam se da ste sada dobili jasniju sliku o samo-me ivotu.

Vodi koja pada s neba trebaju deseci, a ponekad i sto-

100

tine godina da bi prodrla u dublje tlo i da bi nastala pod-zemna voda. Joan S. Davis, s Tehnikog sveuilita u Zrichu, tridesetak je godina u vicarskoj upravljala istraivanjem rijene vode; o njoj govori kao o mudroj vodi. Za razliku od te vode, o onoj koja je tek nedavno pala na Zemlju govori kao o mladoj vodi.

U procesu padanja na Zemlju, prodiranja u tlo i po-novnog izranjanja na povrinu, voda od razliitih mine-rala prikuplja informacije i postaje mudrom.

Nakon tridesetogodinje profesorske karijere, Joan je otila u mirovinu i sada provodi vlastita istraivanja. Imao sam ast odrati predavanje na simpoziju u vicarskoj, na kojem je sudjelovala i ona. Njezina su se istraivanja usredotoila na obradu vode. Moderni sustav opskrbe vodom putem dugakih cijevi nije osobito zdrav za ljudsko tijelo. Kad je voda podvrgnuta visokom tlaku i kad tee ravno kroz cijevi, vodene se nakupine razbijaju i minerali nestaju.

Zato je Joan pokuala pronai jednostavno rjeenje kojim bi veliki broj ljudi, ukljuujui i siromane, opskrbila zdravom vodom. Izmeu ostaloga, predloila je ko-ritenje kristala: kad se u vodu stave mali ledeni kristali, minerali ostaju u vodi i usjevi zalijevani takvom vodom puno su zdraviji. Takoer je istraivala poboljanje kva-litete vode koritenjem magneta; bavila se osmiljava-njem slavina za vodu u kojima bi se voda kretala kruno. Pokuavala je otkriti kako bi se u vodu za pie moglo uvesti prirodno gibanje.

101

Evo to Joan kae o svome istraivanju:

Mnogi su mi ljudi sa zanimanjem govorili o vaem ist-raivanju ledenih kristala. Mislim da e to istraivanje Ijudima pruiti vane spoznaje.

Izmeu ostaloga, vodu bismo trebali vie potovati. Trebali bismo postati svjesni da voda reagi-

ra ak i na vrlo slabu energiju. eljela bih znanstvenicima i vladama rei da voda danas

nema gotovo nikakvu zatitu.

Vjerujem da bi se rezultati moga istraivanja mogli iskoristiti na podruju zdravlja i medicine. Ne postoji gotovo nikakvo zanimanje za iznimno vane fizike ka-rakteristike vode. Primjerice, kae se da je mineralna vo-da zdrava, ali vrlo malo ljudi zna da minerali iz mineralne vode mogu uzrokovati otvrdnue krvnih ila. Gazirana mineralna voda, osim toga, posjeduje visoki stupanj kiselosti i zato je nezdrava. U svakom sluaju, moramo izbjegavati vodu u bocama i zamijeniti je prirodnom tekuom vodom. Voda eli biti slobodna.

Vano je u sebi ponovno probuditi elju da se prema vodi odnosimo s potovanjem. Moderna je kultura izgu-bila potovanje prema vodi. U drevnoj Grkoj ljudi su iz-raavali potovanje vodi, a mnogi grki mitovi govore o njezinoj zatiti. No, pojavila se znanost i odbacila mito-ve, jer nisu znanstveni. Voda je izgubila mistinost i pos-tala samo jedna od mnogih prijeko potrebnih tvari na kojima se moglo zaraditi. Ponekad kaemo: Proiena voda nije ista. Voda preraena u tvornicama ne moe oblikovati prekrasne kristale. Vodi nije potrebno proi-enje, nego potovanje.

102

***

Te su mudre rijei posljedica dugogodinjeg prouava-nja vode. Ohrabrilo me to je uspjena znanstvenica izrazila zanimanje za moje istraivanje o kristalima zbog vlastitog potovanja prema vodi.

Joan mi je dala savjet: Ako uspijete uspostaviti fizike temelje za svoje teorije o ledenim

kristalima, rezultati koje objavite u ovoj zemlji bit e iznimno uvjerljivi, jer je vicarska u itavom svijetu poznata po svojim istraivanjima

vode.

Te su me rijei uistinu ohrabrile, jer sam upravo tada u vicarskoj namjeravao otvoriti centar preko kojega bih promovirao svoja istraivanja vode.

Voda biljei informacije i onda ih prenosi kruei Zemljom. Voda koja nam je stigla iz svemira prepuna je informacija o ivotu, a jedan je od naina deifriranja tih informacija promatranje ledenih kristala.

Promatrajui prekrasne kristale vode, imam osjeaj da promatram materijalizaciju samoga ivota. Kristali koji se stvaraju kad je voda izloena djelovanju pozitivnih rijei jednostavno su prekrasni. Reakcija vode na rijei ljubav i zahvalnost uistinu je velianstvena. Te pozitivne rijei vodi daju duh koji se materijalizira kako bi razotkrio ivot u svoj svojoj punini.

103

Imam dojam da je in promatranja vodenih kristala zapravo in stvaranja ivota. Kad promatramo kristale, izgled vode mijenja se iz trenutka u trenutak. Va pogled ima svoju vlastitu, posebnu energiju; dobronamjerni e vam pogled dati hrabrost, a zlonamjerni e vam je oduzeti.

Obitelj koja se pretplatila na na asopis provela je zanimljiv eksperiment. U dvije su staklenke stavili riu i mjesec su dana jednoj staklenci govorili hvala ti, a drugoj budalo; pratili su kako se ria mijenja tijekom toga razdoblja. I djeca bi, vrativi se iz kole, staklenka-ma rie izgovarala te rijei.

Nakon mjesec dana je ria kojoj su govorili hvala ti poela fermentirati i od nje se poeo iriti zreli miris nalik mirisu slada, a ria kojoj su govorili budalo poela je trunuti i potamnila je.

O tome sam eksperimentu pisao u svojoj knjizi i sto-tine je obitelji u Japanu provelo isti eksperiment. Svi su izvijestili o istim rezultatima. Jedna je obitelj prvoj boci rie govorila hvala ti, drugoj budalo, ali je uzela i treu bocu rie, na koju uope nisu obraali pozornost.

to mislite da se dogodilo? Ria na koju nisu obraali pozornost istrunula je prije rie u drugoj staklenci. Kad su i drugi napravili isti eksperiment, rezultati su bili is-tovjetni. ini se da ismijavanje nije tako tetno kao zane-marivanje.

104

Kad pruamo pozitivnu ili negativnu pozornost, zapravo pruamo energiju. Najtetniji je oblik ponaanja zanemarivanje.

Mislim da nam ovaj eksperiment prenosi iznimno va-nu pouku. Djeci moramo poklanjati pozornost i razgovarati s njima. Ve od trenutka zaea trebamo im upuivati blage rijei ispunjene ljubavlju.

Ako se prema cvijeu odnosimo blago - ako ga promatramo s ljubavlju i upuujemo mu blage rijei - pomoi emo mu da bude zdravo i da napreduje. To vrijedi za kune ljubimce, pa ak i za kukce.

Nadam se da e, zahvaljujui ovoj knjizi, mnogo ljudi osjetiti potovanje prema vodi i promatrati je blagonaklono. Zbog toga e voda stvarati prekrasne kristale i tako emo sudjelovati u stvaranju malenoga, ali lijepog svijeta.

Nimalo ne sumnjam da Bog uvelike uiva u onome to je stvorio te da i nas eli obdariti istim sposobnou koju sam posjeduje - sposobnou stvaranja. Ako je prihvatimo, promatrat e nas blagonaklono, jer emo vlastitom voljom odluivati kako emo se koristiti tom sposobnou.

Zapis o ivotu na Zemlju je prenijela dua vode. Iz toga se zapisa probudio ivot, nastala su ljudska bia; vi i ja smo se rodili. A sada ponovno promatramo vodu i

105

udahnjujemo joj ivot. Vaa svijest i dobronamjernost, va osmijeh koji je izrastao iz osjeaja ljubavi, vodi pru-aju nov ivot teo stvaraju nov i velianstven svemir.

106

03. Svijest stvara sve

Otkako su me oarale udesne moi vode, blagoslovljen sam mogunou eksperimentiranja s mnogim vrstama vode iz svih podruja svijeta. Svaki uzorak vode posjeduje jedinstvene i prekrasne osobine.

Vlastitim sam oima vidio kako se zagauju vode svijeta. Svjetska trgovaka organizacija je izjavila da je 20. stoljee zapoelo ratovima zbog nafte, a da bi 21. stoljee moglo zapoeti ratovima zbog vode.

Napomenuo sam da u Japanu, zbog upotrebe klora, nijedan uzorak vode iz slavine nije u stanju oblikovati potpune i cjelovite kristale. Klor se poeo koristiti u Londonu, poetkom 20. stoljea, a u Japanu se koristi vie od 50 godina.

Za razliku od vode iz slavine, voda iz izvora, gornjih tokova rijeka i drugih prirodnih izvora stvara prekrasne kristale. Meutim, veina vode koja sada izvire iz tla pala je iz oblaka prije vie od pedeset godina - otprilike u vrijeme kad je u Japanu zapoela industrijalizacija.

Zagaenje kinice doseglo je globalne razmjere. Po-kuao sam snimiti fotografije kristala vode iz slavine jednoga grada u Japanu, koja je zagaena dioksinom, ali nije se pojavila ni sjenka kristala. Industrijski otpad zagauje vodu i iri otrove itavim svijetom.

No, postoji nada. Stanovnici grada u kojemu je voda

107

zagaena dioksinom ozbiljno se bave zatitom svoje vo-de i kristali se svake godine sve lake oblikuju.

Zagaenje je poteklo iz nae svijesti. Poeli smo pod svaku cijenu teiti ivotu ispunjenom obiljem i pogod-nostima i ta je sebinost izazvala zagaenje okolia koje sada djeluje na svaki kutak nae Zemlje.

Zahvaljujui fotografijama kristala uvidjeli smo da je voda zrcalo nae due. Kako izgledaju nae due - i kako bi trebale izgledati? Voda moe odgovoriti i na ta pitanja.

***

Kamo smo se uputili? Kakva je naa uloga u zatiti ove planete?

O takvim pitanjima moemo razmiljati tek kad spoznamo velianstvenost ljudskoga bia. Moda je vri-jeme da ovjeka prestanemo shvaati kao zlotvora. Mislim da podcjenjujemo vlastite, uroene sposobnosti. Mi posjedujemo golemu mo.

Znanstvenici procjenjuju da postoji izmeu 108 i 111 elemenata. (Pretpostavljam da ih ima 108, a razloge u objasniti kasnije.) Zasad je u ljudskome tijelu otkriveno samo 90 elemenata; od svih ivih bia, samo ljudsko tijelo sadri tako velik broj elemenata. No, pretpostavljam da e se u ovjeku otkriti vei broj elemenata (ili emo preostale elemente dobiti procesom

108

daljnjeg razvoja, kad se pribliimo idealu cjelovita ljudskog bia).

Razvijenija bia posjeduju vei broj elemenata. U us-poredbi s ljudskim biima, biljke imaju daleko manje ele-menata. Kakve su posljedice posjedovanja manjeg broja elemenata? Mogli bismo zakljuiti da manji broj eleme-nata znai kako postoji manja sposobnost doivljavanja emocija. ivotinje osjeaju bol, ali je vrlo vjerojatno da su samo ljudi i ivotinje koje su po svome evolucijskom razvoju bliske ljudima, sposobni za vie emocije, kao to su tuga ili strast.

Ako ljudsko tijelo promatramo kao cjelovit svemir, namee se prirodan zakljuak da u nama postoje svi elementi. Prema budizmu, ljudsko se bie raa sa 108 zemaljskih elja (kao to su zbunjenost, vezanost, ljubomora i tatina), koje nas mue itava ivota. Mislim da je logino zakljuiti kako tih 108 zemaljskih elja ima svoje odgovarajue parove u 108 elemenata.

To moe dokazati prva naprava koja otkriva vibracije, a koju sam osmislio u Japanu. Naprava moe mjeriti jedinstvene vibracije koje nas odasvud okruuju i pre-nijeti ih na vodu. Uspio sam izmjeriti vibracije mnogih razliitih ljudi i shvatio sam da negativne vibracije koje odailjemo odgovaraju vibracijama koje odailju razliiti elementi.

Primjerice, vibracije koje stvara razdraljivost odgo-varaju vibracijama ive; vibracije bijesa odgovaraju vib-racijama olova, a vibracije tuge i alosti odgovaraju vib-

109

racijama aluminija. Nesigurnost je tako povezana s kad-mijem, oajanje sa elikom, a stres sa cinkom.

Nedavno je istaknuto da bi priprema hrane u alumi-nijskim posudama i zdjelama mogla pridonijeti nastanku Alzheimerove bolesti. Ako je to istina, to je vjerojatno zato to aluminij posjeduje istu vibracijsku frekvenciju kao i tuga, a tuga i alost koje se javljaju u starijoj dobi odgovaraju aluminiju, tako da nastaje Alzheimerova bolest.

Joan Davis, znanstvenica koja prouava vodu i o kojoj smo govorili u prethodnome poglavlju, ispriala mi je zanimljiv sluaj:

Jedan je lijenik proveo eksperiment u kojemu je pro-uavao kako poloaji zvijezda utjeu na vodu. Koristei se vodom koja je sadravala razliite minerale, iskua-vao je koliko lako papir upija vodu kad su zvijezde u od-reenim poloajima.

Otkrio je da papir lako upija vodu s olovom kad Saturn ima velik utjecaj na Zemlju, a ne upija vodu s dragim elementima, kao to su bakar, srebro i elik.

Iz toga moemo zakljuiti da postoji bliska povezanost Saturna i olova. Metali odraavaju emocije i raspoloenja ljudi i zato je logino zakljuiti da je Saturn blisko povezan s emocijom bijesa.

Moda su odnosi sazvijeda i osobnosti, o kojima

110

govore astrolozi, u nekom odnosu s metalima.

***

Ovu teoriju smatram jako znaajnom, osobito zato to vjerujem da postoji odnos izmeu 108 zemaljskih elja i elemenata. U Sunevu sustavu ima devet planeta, a ako taj broj pomnoimo s 12, dobivamo 108. Koristei se pe-riodnim sustavom elemenata, moda emo jednoga da-na moi odrediti koje su planete povezane s kojim elementima.

Dok sam radio na ovoj knjizi, pogledao sam televizij-sku emisiju u kojoj je reeno da su svi elementi na Zemlji nastali zbog velike topline zvijezde koja je eksplodirala u dalekom svemiru. To je jo jedan zanimljiv djeli slagalice.

***

Tijekom itava ivota podloni smo utjecaju 108 zemaljskih elja, ali kako bismo se mogli uhvatiti ukotac s tim negativnim emocijama koje je, barem naizgled, teko izbjei? Spoznaja o oslobaanju od negativnih osjeaja upravo je ona spoznaja koja nam je potrebna da bismo mogli sretno ivjeti. to bismo, dakle, trebali napraviti ako smo prepuni bijesa, tuge, zavisti ili drugih negativnih osjeaja?

Ponajprije moramo shvatiti da nije mogue, a niti prijeko potrebno, osloboditi se emocija. Ne postoji osoba koja ne bi posjedovala barem nekoliko negativnih misli.

111

Svi mi u sebi nosimo sjeanje naih predaka iz daleke prolosti koje se poelo stvarati s nastankom prvoga ljudskog bia i svi nasljeujemo dio njihove negativnosti.

Meutim, uistinu je bolno ako se ne uspijevamo oslo-boditi upornih negativnih misli i osjeaja koji nam mue duu. Kako bismo se, barem na trenutak, mogli oslobo-diti sveukupne negativnosti?

Sa stajalita vibracija, odgovor je vrlo jasan. Trebamo odailjati emociju suprotnu negativnoj emociji. Kombi-nacijom dva suprotstavljena vala, negativna se emocija povlai.

Prije nekoliko je godina jedno japansko sveuilite osmislilo metodu otklanjanja zvuka zvukom. Proizveli bi zvuk kojim bi otklonili neeljeni zvuk i tako bi nastala tiina (primjerice, u blizini telefona). Utvrivanjem valne duine neeljenog zvuka, istraivai su uspjeli proizvesti potpuno suprotan zvuk i emitirati ga iz zvunika, posve otklanjajui zvuk u odreenom podruju. Istom se tom metodom otklanja buka automobilskih motora.

To se naelo moe primijeniti i na emocije. Svaka ne-gativna emocija ima potpuno suprotnu pozitivnu emo-ciju. Sljedei popis navodi emocije koje stvaraju suprot-stavljene frekvencije.

mrnja - zahvalnost bijes blagost

112

strah hrabrost tjeskoba - smirenost pritisak sabranost

injenica da dvije suprotstavljene emocije imaju istu valnu dunu znaajna je iz dva razloga. Ponajprije, po-put Jekylla i Hydea, svi mi imamo dva lica. Vjerojatno ste svjesni da razdraljivi ljudi lako zaplau, a nije neuobiajeno da osoba koju svi smatraju dobrom nenadano poini zloin. Mukarac koji je srdaan i blag prema svojoj djevojci postaje opasan i nasilan im mu spomene da e ga napustiti.

Kao to ne postoji ovjek bez trunke zla, takoer ne postoji ni ovjek koji bi u sutini bio posve zao. Ljudi smo upravo zato to svi posjedujemo suprotstavljene emocije.

Ako ste se razboljeli od mrnje, iscjeljenje trebate pot-raiti u emociji zahvalnosti.

No, moglo bi vam biti teko ispuniti srce zahvalnou - ak i ako ste toga svjesni - ako je ono ve ispunjeno mrnjom prema drugim ljudima. U takvim biste se tre-nucima trebali osloniti na pomo iscjelitelja. Moda je udesna lurdska voda, za koju se kae da posjeduje iscjeljujuu mo, ispunjena osjeajima zahvalnosti Djevice Marije. Zato se ljudi bolesni od vibracija mrnje mogu iscijeliti ako piju tu svetu vodu.

Isto se naelo primjenjuje i u homeopatiji. Ako otrov

113

rastvorimo u vodi, a otopina je toliko slaba da se vie ne moe utvrditi fiziko prisustvo otrova, kako to da ta oto-pina moe dovesti do izljeenja? Kad u otopini vie ne-ma otrovne tvari, nego su se u vodi zadrale samo informacije i vibracije, otrov se pretvara u lijek.

Ako logiki razmiljamo, lijek nije zdrav za tijelo. Moe ublaiti simptome i osloboditi nas bolova, ali moe postati i jakim otrovom.

Lijek koji nas oslobaa bolova posjeduje suprotnu vibracijsku frekvenciju od bola. Ako u laboratoriju smi-jeate razliite tvari, moi ete pronai frekvenciju koju traite. Ako tu tvar utrcate miu i dobijete eljeni rezul-tat, moete pokuati tu tvar dati i ljudima.

Kad lijek ue u tijelo i zaustavi bol, vibracije kom-biniranih tvari u lijeku prestaju djelovati te se tvari vra-aju u svoje izvorno stanje u kojemu odailju izvorne vibracije. Meutim, ako te vibracije nanose tetu struk-turi stanica, doi e do tetnog djelovanja.

Lijek je koristan u lijeenju bolesti, ali mi zapravo ne razumijemo kako djeluje. Ako ga promatrate sa stajalita vibracija, dobit ete posve drukiju sliku. Primjerice, tijekom operacije, oteena se vibracijska frekvencija lijei mnogo jaom frekvencijom. Recimo da ste pali s visoke zgrade. U trenutku se udara frekvencije vaega tijela poveavaju stotinama puta, to je vrlo opasno. Dramatine i nenadane promjene tjelesnih frekvencija izazivaju jaku bol i ozljede. U takvim se sluajevima, da bi lijeenje bilo djelotvorno, moramo koristiti jednakim ili jaim frekvencijama - i esto se koristimo skalpelom.

114

Otri instrumenti po svojoj prirodi posjeduju viu frekvenciju i kirurgov je zadatak koristiti se takvim instrumentom kako bi pacijentove frekvencije vratio u uobiajeno stanje.

***

Prema mome miljenju, lijenik koji lijei ljude ponajprije mora biti filozof. U prolosti je lijenik bio aman ili sveenik koji je ljude upuivao da slijede zakone prirode, ispravno ive i koriste iscjeljujue moi prirode.

Kad lijenici ne bi lijeili samo bolesne dijelove tijela, nego i ljudsku svijest, mislim da bi se uvelike smanjila potreba i za lijenicima i za bolnicama. Ljudi koji pate od bolesti odlazili bi filozofu da im pomogne shvatiti u emu su pogrijeili, a zatim bi odlazili kui s odlukom da ive bolje. Moda e lijenici budunosti biti sliniji sav-jetnicima nego dananjim lijenicima.

S mnogim sam ljudima razgovarao o njihovim zdrav-stvenim potekoama i uvidio sam da su oboljenja uvelike rezultat negativnih emocija. Uspijete li ukloniti uzrok tih emocija, otkrit ete uroenu sposobnost oporavka. Ne smije se podcijeniti vanost pozitivnog pristupa.

Pozitivno vam razmiljanje jaa imunosni sustav i pokree vas prema oporavku - a tu je injenicu poela priznavati i medicina. Jedan lijenik svoje pacijente obo-

115

ljele od raka lijei planinarenjem. Ako ljudima pruite razlog za ivot, time potiete njihov duh i imunosni sustav.

Sve vie jaa i zanimanje za holistiku medicinu, koja ne lijei samo simptome bolesti, nego brine o pacijento-vu nainu ivotu i psiholokoj dobrobiti. Zapravo, ja-panski su lijenici nedavno osnovali organizaciju pod nazivom Japansko drutvo holistike medicine, kako bi tu vrstu medicine promovirali u svojoj domovini.

Proli su dani kad smo vjerovali samo u ono to smo mogli vidjeti golim okom; sada poinjemo uoavati va-nost due. To je pomak u pravome smjeru i mislim da e u ovome stoljeu veina ljudi usvojiti takav stav.

Ljudsko je bie u svojoj sutini sastavljeno od vode, a svijest od due. Metode koje vodi pomau u neometa-nom tijeku nadmone su svim drugim dostupnim medi-cinskim metodama. Najvanije je duu sauvati od za-gaenja. Moete li zamisliti kako bi bilo kad bi vaim tijelom tekla voda sposobna za stvaranje prekrasnih kristala? A to se moe dogoditi ako vi dopustite.

***

Meu lijekovima nema niti jednoga koji bi posjedovao iscjeljujuu mo ljubavi. Otkako sam doao do te spoz-naje, ljudima govorim da je ljubav imunitet. to bi moglo biti djelotvornije u prevladavanju negativnih moi i oporavku vitalnosti tijela?

116

Meutim, nedavno sam osjetio potrebu za promjenom terminologije. Sada sam svjestan da imunitet ne potie samo ljubav, nego ljubav i zahvalnost. U to sam se uvjerio zahvaljujui sljedeem eksperimentu.

Zagrijao sam vodu u mikrovalnoj penici, pokuavajui otkriti uinak magnetskog polja na kristale. Koristio sam dvije vrste vode: destiliranu i vodu iz slavine, koju sam izloio utjecaju rijei ljubav i zahvalnost. Kristali koji su nastali od destilirane vode bili su iskrivljeni i nepotpuni, a kristali vode koja je bila pod utjecajem rijei Ijubav i zahvalnost bili su posve oblikovani. Drugim rijeima, zbog ljubavi i zahvalnosti voda je stekla imunitet na tetno djelovanje magnetskoga polja.

Spomenuo sam da voda izloena djelovanju rijei lju-bav i zahvalnost stvara najljepe kristale. Dakako, i sama rije ljubav stvara predivne kristale, ali Ijubav i zahvalnost zajedno stvaraju kristale jedinstvene dubine i profinjenosti koji blistaju poput dijamanata.

Takoer sam otkrio da su kristali izloeni utjecaju rijei Ijubav i zahvalnost sliniji kristalima izloenima utjecaju rijei zahvalnost, nego onima nastalim izlaganjem rijei ljubav. To govori da je vibracija zahvalnosti monija i ima jai utjecaj. Ljubav je aktivnija energija, in bezu-vjetna predavanja. Suprotno tome, zahvalnost je pasiv-nija energija, osjeaj koji nastaje kad neto dobijemo - to je osjeaj spoznaje da smo dobili dar ivota i pruamo obje ruke da bismo ga prihvatili.

117

Odnos ljubavi i zahvalnosti mogao bi biti slian odnosu Suneve svjetlosti i sjenke. Ako je ljubav Sunce, zahvalnost je Mjesec. Ako je ljubav mukarac, zahvalnost je ena.

to, dakle, znai kad kaemo da je pasivna energija sjenke ili zahvalnosti jaa od ljubavi? Razmiljajui o to-me pitanju, pala mi je na pamet zanimljiva ideja koja je postala vanom u pronalaenju odgovora na pitanje kako moemo i kako bismo mogli ivjeti.

Kakav je odnos ljubavi i zahvalnosti? Za odgovor na to pitanje moemo se posluiti vodom kao modelom. Molekula vode sastoji se od dva atoma vodika i jednog atoma kisika: H2O. Ako su ljubav i zahvalnost, poput kisika i vodika, povezani u omjeru jedan prema dva, zahvalnost bi bila dvostruko vea od ljubavi.

Mislim da bismo trebali teiti ravnotei u kojoj je zahvalnost dvostruko vea u odnosu na ljubav. Nakon to sam na seminaru spomenuo tu ideju, prile su mi dvije mlade ene i rekle:

Vae je predavanje na nas ostavilo jak dojam. Kao da ste rekli da ovjek ima jedna usta i dva uha.

Tako je, apsolutno ste u pravu! uzviknuo sam, sv-jestan da sam, zahvaljujui njihovim rijeima, postao malo mudrijim.

Promatrajui prirodni svijet, uoavamo da pasivna

118

energija ima veu snagu. Morske ribe stvaraju goleme koliine jajaaca, ali se ribe ne izlegu

iz svih. Samo mali dio jajaaca daje ivot novim ribama, a ostatak slui kao hrana drugim

stvorenjima.

Je li u ivotu ljudi postojao omjer sastavljen od dva dijela zahvalnosti i jednog dijela ljubavi? Pretpostavljam da je istina upravo suprotna.

Dakako, ne moe se zanijekati uzvienost ljubavi, a veina ljudi openito razumije njezinu mo. Meutim, odgojeni smo u kulturi u kojoj je ljubav glavna arina toka, dok druga strana formule, zahvalnost, dobiva vrlo malu pozornost.

Ljudska rasa nije usmjerena na ono to ne moe vid-jeti, nego na vidljiv fiziki svijet. Da bismo to vie pris-vojili taj fiziki svijet, sijeemo ume i borimo se protiv pustinja, pokuavajui posve nametnuti prevlast svoje kulture.

Moda je takav napredak ljudskoga drutva uistinu rezultat ljubavi - ljubavi prema obitelji i domovini - no, sve dok ivimo na temelju takvih ideja, sukobima nee biti kraja. Povijest 20. stoljea povijest je borbi i ratova.

Moda konano poinjemo shvaati da nas smjer kojim se kreemo ne vodi nikamo. Previe smo toga rtvovali da bismo si osigurali bogatstva. ume su unitene, nestalo je iste vode, a raskomadali smo i

119

samu Zemlju.

Svijetu je sada potrebna zahvalnost. Napokon mo-ramo nauiti to znai imati dovoljno. Moramo osjetiti zahvalnost to smo se rodili na planeti ija je priroda tako bogata i zahvalnost prema vodi koja omoguuje i-vot. Jesmo li uistinu svjesni koliko je prekrasno to to punim pluima moemo udahnuti ist zrak?

Otvorite li oi, uvidjet ete da je svijet toliko bogat da zasluuje vau zahvalnost.

Pomislite samo koliko e ista biti voda koja vam is-punjava tijelo ako postanete utjelovljenjem zahvalnosti. Kad se to dogodi, i sami ete postati prekrasan, blistavi kristal svjetlosti.

120

04. Svijet e se promijeniti svakoga trenutka

Znate li gdje moete pronai uistinu dobru vodu? Moda u podnoju vicarskih Alpi, na Sjevernome ili Junom polu? Danas nije teko pronai bocu vode za koju se tvrdi da je najbolja na svijetu, ali moete li uistinu kupiti dobru vodu?

Voda jednostavno nije samo H2O. Bez obzira na to koliko je prirodna ili ista voda koju pijete, okus joj nee biti dobar ako vam dua nije ista.

Dopustite mi da vas zapitam: koliko vam je ista dua? Pritiu li vas nevolje na poslu? A to je s obiteljskim problemima? Jeste li uznemireni? Ako jeste, moda e vam se uiniti da je voda koju pijete bezukusna.

Nakon to ste uivali u sportu ili nekim drugim vje-bama ak i voda iz slavine ima izvrstan, osvjeavajui okus. Drugim rijeima, najvanije je ono to postoji u va-oj nutrini.

Svjestan sam, to zvui kao da sam rekao da je sve u vaim mislima, ali pokuavam vam rei ovo: kad vodu pijete s osjeajem zahvalnosti sama je voda fiziki dru-gaija, nego kad tu istu vodu pijete sa sjenkom uznemi-renosti na dui.

Nae emocije i osjeaji iz trenutka u trenutak utjeu na

121

svijet. Izgovarate li stvaralake rijei i zamiljate li stvaralake slike, pridonosite stvaranju prekrasnoga svijeta. Meutim, odailjete li razorne poruke, pridonosite razaranju svemira.

Postanete li toga svjesni, vie neete moi biti bijesni na one koji vas okruuju, niti ete druge okrivljavati zbog vlastitih pogreaka i slabosti. Svijet moete promijeniti u trenutku. Potrebno je samo donijeti jednostavnu odluku. Odabirete li svijet Ijubavi i zahvalnosti ili nasilan svijet ispunjen nezadovoljstvom i siromatvom? Odgovor ovisi o vaem trenutanom stavu.

Prema budistikom uenju, sve se u svijetu neprestano mijenja i nita se nikada ne mijenja. Sa stajalita vibracije, energija vibracije mora biti u neprestanom pokretu.

Shvatite li da sve postoji u ovome trenutku, ispunit ete svoj ivot nadom i svjetlou. Vie vas nee uznemirivati prolost; svjesni ste da budunost moe biti kakvu god elite.