LeBohec Yann, the imperial roman army.pdf
169
1 Yann Le Bohec, The Imperial Roman Army B.T. Batsford, London, 1994. UVOD Godine 9. AD tri su rimske legije zajedno sa svojim pratećim augzilijama, pod zapovjedništvom Publija Kvinktilija Vara, bile uništene u Teutoburškoj šumi od Arminijevih Germana. Kada je čuo vijesti o ovom porazu, August je pao u očaj i, po Svetoniju, nekoliko je mjeseci bio sklon napadima gnjeva za vrijeme kojih bi vikao: “Vare, vrati mi legije!” 1 Ovaj je car očito smatrao da vojska ima vrlo važnu ulogu unutar države, ali da li je takvo stanovište bilo bez osnova? Moramo li ga prihvatiti bez provjeravanja? POVJESNIČARI I RIMSKA VOJSKA Gledište povjesničara prema ovoj stvari se mijenjalo. U 19. st. smatrali su da su to događaji od prvorazredne važnosti, pišući “historije bitaka”. S ove pozicije bilo bi nužno događaje u Teutoburškoj šumi razraditi u detaljima minutu po minutu. S druge strane, sredinom 20. st., analitička historičarska škola koncentrirala se na kvantitativne i socijalne aspekte. Iz ovog gledišta Varovu vojsku moglo se opisati bez ikakvog stvarnog spominjanja zasjede u kojoj je uništena. Danas smatramo da su “strukture” (novačenje, taktika itd.) stvari od temeljne važnosti, pri čemu se, naravno, ne zanemaruje ni njihov razvoj, dok se sav napor ulaže na točno smještanje događaja, glavnih sukoba, pa čak i bitaka. Štoviše, dva nedavna rada 2 pokazala su važnost ratova u antičkim vremenima. Po Y. Garlanu rat je izraz društva: pa su tako u Teutoburškoj šumi izginuli senatori i vitezovi zajedno s plebejcima, građani zajedno sa strancima. J. Hamand ide i dalje: on smatra da je rat izraz civilizacije u svojoj cjelini; on nije povezan samo s društvenom poviješću, već i s političkim, ekonomskim, vjerskim i kulturalnim faktorima. Nadalje, rimska država je kompleksna struktura, stvorena od tri međuzavisna elementa – središnje uprave, provincijalne uprave i vojske – promjene u bilo kojem od ova tri instrumenta vlasti neizbježno bi dovele do preoblikovanja u druga dva, upravo zbog uskih veza koje su postojale među njima. U zadnje vrijeme nije objavljena niti jedna publikacija koja se bavi trećim od ovih područja; zbog toga postoji praznina koju bi valjalo popuniti. Dok su organi vlasti, ekonomskog i društvenog života, religije i kulture u ranom Carstvu postali prilično poznatiji, vojska još uvijek ima nekih neriješenih pitanja. Naravno, postoji mnoštvo bilježaka s iskopavanja kojima se opisuju brojne tvrđave; dvije knjige 3 koncentrirale su se na rimsku vojsku i rimske vojnike, ali njihov sadržaj, daleko od preklapanja, nadopunjuje jedan drugu, pa još uvijek postoji potreba za općim prikazom ove teme. Ova lakuna možda se može objasniti rizicima koji su vezani uz ovakav pothvat (strah od prepričavanja “povijesti bitaka” ili povijesti događaja) i sve većom omraženosti vojnih pitanja. Zar je potrebno naglasiti da je ovakav nedostatak napora potpuno neopravdan? NEKI PARADOKSI I PROBLEMI Vojna povijest Rima sadrži mnoštvo zanimljivih tema, od kojih su neke paradoksalne. Prije nego se o njima raspravlja mora se naglasiti da se u ovoj knjizi bavimo samo vremenom od prva tri stoljeća 1 Suetonius, ss XXIII., 4. 2 Y. Garlan, s 1972.; J. Harmand, , 1973. 3 G.R. Watson, , 1969.; G. Webster, , 1969. Najnovije M. Bishop and J.C.N. Coulston, , 1993. Napomena: Bilješke su u očajnom stanju. Ogroman broj ih nije označen u tekstu, pa su "ubadane" otprilike po sadržaju koji se u njima nalazi. Niti one koje su označene u izvorniku ne izgledaju previše pouzdano. Koristiti pažljivo i ne pouzdavati se u njih previše!
description
roman army
