Kpp Drugi Dio

8/18/2019 Kpp Drugi Dio

1/39

PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA I IMOVINE

Privremeno oduzimanje predmeta i imovine se označava kao mjera procesne prinude savišestruko različitom pravnim značajem i prirodom postupka. Ovom krivično-procesnom,

odnosno istražnom radnjom dokazivanja se:

• pribavljaju dokazi važni za vođenje krivičnog postupka i donošenje sudske odluke,• obezbjeđuje sigurnost ljudi i imovine, sprečavanjem vršenja krivični djela, !npr. da

ne bi izvršilac dalje vršio krivična djela opasnim predmetom, sredstvom, odnosno ponovio krivično djelo na isti ili sličan način",

• omogu#ava e$ikasno odvijanjenje krivičnog postupka i uspješno suzbijanje

kriminaliteta.•

% zbog zaštite prava oni od koji se imovina i predmeti privremeno oduzimaju.Privremeno oduzimanje predmeta i imovine &e procesna mjera prinude sa višestrukorazličitom prirodom . 'roz ('P, ovom istražno-procesnom radnjom dokazivanja se pribavljaju zakoniti i drugi dokazi važni za vođenje krivičnog postupka. Prema vrsti, načinu iobloku predmeti koji se oduzimaju mogu se svrstati u određene grupe:

)" predmeti koji se po ('P imaju oduzeti,*" predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz,+" predmeti koji u sebi sadrže podatke !kompjuteri i druga elektronska sredstva"," pisma-pismena i druge artije od vrijednosti, važne za krivični postupak,

" privremeno oduzimanje dokumentacije koja je vezana sa krivičnim djelom," podaci o bankovnim depozitima i drugim $inansijskim tnansakcijama koji su u vezi sa

poslovanjem određene osobe, odnosno sa krivičnim djelom,/" privremeno obustavljanje izvršenja određene $inansijske transakcije,0" Privremeno oduzimanje imovine radi osiguranja iste od razni prirodni i društveni

opasnosti,%" Pribavljanje, odnosno traženje na dostavu podataka o korištenju telekomunikacijski

usluga određene osobe.

Zakonski osnovi za privremeno oduzimanje i čuvanje predme a


2/39

'rivični zakoni: *i0, *i0, 12, i * , propisuju koji predmeti i imovina, #e u postupku biti privremeno oduzeti i čuvani dok postupak traje. 'ada sud utvrdi zakonske razloge, donosiOdluku o privremenom oduzimanju predmeta u smislu čuvanja i korištenja radi dokazivanjaodređeni činjenica.

Izvr!nos Nared"e o oduzimanju predme a

3aredbu za privremeno oduzimanje i čuvanje predmeta i imovine, izdaje 2ud !2udija za pret odni postupak", na prijedlog 4užitelja ili na prijedlog ovlaštene službene osobe koja je u postupku dobila odobrenje od 4užitelja. 1adnju privremenog oduzimanja i čuvanja predmetavrši ovlaštena službena osoba određenog policijskog organa-agencije na osnovu izdate 3aredbe, %li ko kod sebe drži predmete krivičnog djela dužan i je predati 2udu. Osoba kojane postupi po 3areddbi 2uda, tj odbije da i preda, može biti kažnjena novčano, odnosnomože biti pritvorena. Pritvor može trajati sve dok osoba predmete ne preda ili do završetkakrivičnog postupka, a najduže 56 dana. %sto #e se postupiti, prema službenoj i odgovornojosobi u državnom organu ili pravnom licu.

Privremeno oduzimanje predme a i imovine "ez Nared"e

Predmeti i imovina, koji se po '( *i0 imaju oduzeti ili mogu poslužiti kao dokaz u

krivičnom postupku, mogu se privremeno oduzeti i bez 3aredbe suda ukoliko postojiopasnost od odlaganja ili uništenja. 7koliko 2udija za pret odni postupak odbije za tjev4užitelja, oduzeti predmeti se ne mogu koristiti kao dokaz u krivičnom piostupku.Privremeno oduzeti predmeti i imovina, bez 3aredbe, #e se odma vratiti osobi od koje suoduzeti. Protiv Odluke 2uda kojom se vra#aju oduzeti predmeti i dokumentacija, 4užitelj ima pravo podnijeti žalbu. Otvaranje i pregled privremeno oduzeti predmeta i dokumentacijevrši 4užitelj, ili osoba koja je za to ovlaštena uz prisustvu dva svjedoka, kada se sačinjava

procesno pravni dokumenat - (apisnik.

MJERE ZA O#I$URANJE PRI#U#TVA O#UMNJI%ENO$&OPOTU'ENO$(O#U)ENO$ U *RIVI%NOM PO#TUP*U

a bi se uspješno proveo krivični postupak moraju prisustvovati određeni subjekti. Poslužbenoj dužnosti prisustvuju sudija i tužilac, dok se za određene krvičnoprocesne subjektemogu koristiti mjere prinude. Prisustvo određeni lica u krivičnom postupku se postiže

propisivanjem dužnosti odazivanja pozivu organa koji vodi krivični postupak, dok seosiguranje potrebni predmeta ili stvari realizuje utvrđivanjem dužnosti izdavanja traženi


3/39

predmeta ili stvari. 8jere koje se mogu poduzeti prema optuženom za osiguranje njegove prisutnosti i za uspješno vođenje krivičnog postupka jesu:

• poziv,• dovođenje,• mjere zabrane,• jamstvo i• pritvor.

Ove mjere ukinut #e se i po službenoj dužnosti odma kad prestanu razlozi koji su i izazvali,odnosno zamjenit #e se drugom blažom mjerom kad za to nastupe uslovi9uvjeti. Pomenuteodredbe se primjenjuju s odno (akonu i na osumnjičenog9optuženog okrivljenog.;egalitet?@. 2razmjernost?A. 2upsidijarnost?B. 2udski nadzor

Prilikom odlučivanja koju #e od navedeni mjera primjeniti, nadležni organ pridržavat #e seuvjeta9uslova određeni za primjenu pojedini mjera, vode#i računa da se ne primjenjuje težamjera ako se ista svr a može posti#i blažom mjerom. Ove mjere ukinut #e se i po službenojdužnosti odma kad prestanu razlozi koji su i izazvali, odnosno zamijenit #e se drugom blažom mjerom kad za to nastupe uvjeti9uslovi.

Poziv

Prisutnost optuženog pri izvršenju radnji u krivičnom postupku osigurava se njegovim pozivanjem. 'ad se optuženi prvi put poziva, poučit #e se u pozivu o pravu da uzme branitelja i da branitelj može biti prisutan njegovom saslušanju. 'ad se osumnjičeni prvi put poziva, poučit #e se u pozivu o njegovim pravima u skladu s članom C


4/39

Dovo+enje

3aredbu da se optuženi dovede može izdati 2ud !2udija za pret odni postupak i dr. sudije"ako je donijeto rješenje o pritvoru ili ako uredno pozvan, optuženi ne dođe, a svoj izostanak

ne opravda, ili ako se nije moglo izvršiti uredno dostavljanje poziva, a iz okolnosti očigledno proizlazi da optuženi izbjegava prijem poziva. %zuzetno, u itnim slučajevima, naredbu možeizdati i 4užitelj ukoliko uredno pozvani osumnjičeni ne dođe a svoj izostanak ne opravda. 3aredbu za dovođenje izvršava sudska policija. Osoba kojoj je povjereno izvršenje naredbe predaje naredbu optuženom i poziva ga da pođe s njom. )ko optuženi to odbije, dovest #e ga prinudno.

Mjere za"rane su,

a- Za"rana napu! anja "oravi! a i za"rana pu ovanja

)ko postoje okolnosti koje ukazuju da bi optuženi mogao pobje#i, sakriti se, oti#i unepoznato mjesto ili u inostranstvo, 2ud može, obrazloženim rješenjem, zabranitiosumnjičenom ili optuženom da napusti boravište. 7 pomenutim okolnostima 2ud također

može, bilo kao dodatnu mjeru uz zabranu napuštanja boravišta bilo kao zasebnu mjeru,narediti privremeno oduzimanje putni isprava uz zabranu izdavanja novi putni isprava,kao i zabranu korištenja lične karte za prelazak državne granice *osne i 0ercegovine,!zabrana putovanja".

Dru.e mjere za"rane

'ada okolnosti slučaja na to ukazuju, 2ud može izre#i jednu ili više sljede#i mjera zabrane:

=. zabranu preduzimanja određeni poslovni aktivnosti ili službeni dužnosti,@. zabranu posje#ivanja određeni mjesta ili područja,

Ostale mjere zabrane mogu biti izrečene uz zabranu napuštanja boravišta kao i uz zabranu putovanja iz člana =@D. zakona, ili kao zasebne mjere.

A. zabranu sastajanja s određenim osobama9licima,

B. naredbu da se povremeno javlja određenom državnom organu, i privremeno oduzimanje

vozačke dozvole.


5/39

Jams vo

Optuženi kojem se pritvor ima odrediti ili mu je pritvor ve# određen samo zbog bojazni da #e pobje#i, može se ostaviti na slobodi, odnosno, može se pustiti na slobodu ako on

osobno9lično ili ko drugi za njega pruži jamstvo da do kraja krivičnog postupka ne#e pobje#i,&amstvo uvijek glasi na novčani iznos koji se određuje s obzirom na težinu krivičnog djela,osobne i obiteljske prilike optuženog i imovno stanje osobe koja daje jamstvo. &amstvo sesastoji u polaganju gotovog novca, papira od vrijednosti, dragocjenosti ili drugi pokretnistvari ve#e vrijednosti koje se lako mogu unovčiti i čuvati ili u stavljanju ipoteke za iznos jamstva na nepokretna dobra osobe koja daje jamstvo ili u osobnoj obavezi jednog ili višegrađana da #e u slučaju bjekstva optuženog platiti utvrđeni iznos jamstva. Osoba koja daje

jamstvo mora dostaviti dokaze o svom imovnom stanju, porijeklu imovine, vlasništvu i posjedu nad imovinom koja se daje kao jamstvo. )ko optuženi pobjegne, rješenjem #e seodrediti da je vrijednost data kao jamstvo pri od budžeta *osne i 0ercegovine. Optuženom#e se i pored datog jamstva odrediti pritvor:

• ako na uredan poziv ne dođe a izostanak ne opravda,• ako se sprema za bjekstvo ili• ako se protiv njega, pošto je ostavljen na slobodi, pojavi koji drugi zakonski osnov za

pritvor

7 navedenom slučaju, jamstvo se ukida. Položeni novčani iznos, dragocjenosti, papiri odvrijednosti ili druge pokretne stvari vra#aju se, a ipoteka se skida. 3a isti način se postupa ikad se krivični postupak pravomo#no dovrši rješenjem o obustavi postupka ili presudom.

Pri vor

Pritvor kao preventivno lišenje slobode predstavlja prinudno zadržavanje osumnjičenog,odnosno optuženog na određenom mjestu, koje je osigurano stražom ili drugom vrstomnadzora uz provođenje određenog režima izvršenja pritvora i postupanja s pritvorenicima.Pritvor se uvijek ukida istekom izrečene kazne. Pritvor se može odrediti ili produžiti samo pod uslovima propisanim zakonom i samo ako se isti cilj ne može ostvariti drugom mjerom.


6/39

4rajanje pritvora mora biti svedeno na najkra#e nužno vrijeme. )ko se osumnjičeni ilioptuženi nalazi u pritvoru, dužnost je svi organa koji učestvuju u krivičnom postupku iorgana koji im pružaju pravnu pomo# da postupaju s posebnom itnoš#u. 7 toku cijelog postupka pritvor #e se ukinuti čim prestanu razlozi na osnovu koji je određen, a pritvoreni #eodma biti pušten na slobodu. 7 prvom rješenju o pritvoru stoji, da se lice9osoba pritvara doA6 dana, jer se po sticanju određeni razloga može imenovani pustiti i ranije.

Zakonski raz/ozi za pri vor,

)ko postoji osnovana sumnja da je određena osoba učinila krivično djelo, pritvor joj se možeodrediti:

• ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva,• ako postoji osnovana bojazan da #e uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili

tragove važne za krivični postupak ili• ako naročite okolnosti ukazuju da #e ometati krivični postupak, utjecajem na

svjedoke, saučesnike ili prikrivače,• ako naročite okolnosti opravdavaju bojazan da #e ponoviti krivično djelo ili• da #e dovršiti pokušano krivično djelo ili• da #e učiniti krivično djelo kojim prijeti, a za ta krivična djela može se izre#i kazna

zatvora pet godina ili teža kazna

U vanrednim oko/nos ima,

• ako se radi o krivičnom djelu za koje se može izre#i kazna zatvora deset godina ili

teža kazna, a koje je posebno teško s obzirom na način izvršenja ili posljedicekrivičnog djela,

• ako bi puštanje na slobodu rezultiralo stvarnom prijetnjom narušavanja javnog reda.

Pritvor određuje ili produžava rješenjem 2ud na prijedlog tužioca, a nakon što 2ud pret odnosasluša osumnjičenog, odnosno optuženog na okolnosti razloga zbog koji se pritvor predlaže, osim u slučaju da se pritvor određuje iz razloga što se osumnjičeni, odnosnooptuženi krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva .

Trajanje pri vora u is razi,


7/39

7 istrazi pritvor može trajati najduže !=" mjesec od dana lišavanja slobode tj. do mjesec dana.Poslije isteka ovog roka osumnjičeni se može zadržati u pritvoru samo na temelju rješenja o produženju pritvora. 7 tom smislu pritvor se može produžiti na obrazložen prijedlog tužiocaza najviše do!@" dva mjeseca. )ko se postupak vodi za krivično djelo za koje se može izre#ikazna zatvora !=6" deset godina ili teža kazna i ako postoje naročito važni razlozi, vije#eEr ovnog suda može na obrazloženi prijedlog tužioca pritvor produžiti za još najviše !A" trimjeseca. %zuzetno i u izrazito složenom predmetu vezano za krivično djelo za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora, pritvor se može ponovo produžiti za još najviše tri !A"mjeseca nakon produžetka pritvora iz stava A. ovog člana. Pritvor se može produžiti dva putauzastopno, po obrazloženom prijedlogu 4užioca za svako produženje, koji treba da sadržiizjavu kolegija 4užilaštva o potrebnim mjerama da bi se istraga okončala. O žalbi protivrješenja vije#a o produženju pritvora odlučuje vije#e )pelacionog odjeljenja. Falba nezadržava izvršenje rješenja. )ko se do isteka navedni rokova ne potvrdi optužnica,osumnjičeni #e se pustiti na slobodu.

Pri vor nakon po vr+ivanja op u0ni1e

Pritvor se može odrediti, produžiti ili ukinuti i nakon potvrđivanja optužnice. 'ontrolaopravdanosti pritvora se vrši po isteku svaka dva mjeseca od dana donošenja posljednjeg

rješenja o pritvoru. 'ontrola opravdanosti pritvora se vrši po isteku svaka dva mjeseca oddana donošenja posljednjeg rješenja o pritvoru. 3akon potvrđivanja optužnice i prijeizricanja prvostepene presude, pritvor može trajati najduže:

• jednu godinu u slučaju krivičnog djela za koje je propisana kazna zatvora do pet

godina?• jednu godinu i šest mjeseci u slučaju krivičnog djela za koje je propisana kazna

zatvora do deset godina?• dvije godine u slučaju krivičnog djela za koje je propisana kazna zatvora preko deset

godina, ali ne i kazna dugotrajnog zatvora?• tri godine u slučaju krivičnog djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora.

)ko u navedenim periodima ne bude izrečena prvostepena presuda, pritvor #e se ukinuti ioptuženi pustiti na slobodu.

Odre+ivanje pri vora nakon izri1anja presude


8/39

'ada izrekne presudu na kaznu zatvora, 2ud #e optuženom odrediti pritvor, odnosno pritvor #e se produžiti ako postoje razlozi iz člana =A@. stava =. tačke a". +". i d". zakona, Pritvor #ese ukinuti ako je optuženi oslobođen od optužbe ili je optužba odbijena osim iz razloga nenadležnosti 2uda ili ako je oglašen krivim, a oslobođen od kazne ili je osuđen samo nanovčanu kaznu ili je uvjetno osuđen ili je zbog uračunavanja pritvora kaznu ve# izdržao.Poslije izricanja prvostepene presude, pritvor može trajati najduže još devet mjeseci. )ko zato vrijeme ne bude izrečena drugostepena presuda kojom se prvostepena presuda preinačavaili potvrđuje, pritvor #e se ukinuti i optuženi pustiti na slobodu. )ko u roku od devet mjeseci bude izrečena drugostepena odluka kojom se prvostepena presuda ukida, pritvor može trajatinajduže još jednu godinu od izricanja drugostepene odluke. 3a za tjev optuženog, koji se poslije izricanja kazne zatvora nalazi u pritvoru, sudija, odnosno predsjednik vije#a možeoptuženog rješenjem uputiti u ustanovu za izdržavanje kazne i prije pravomo#nosti presude.Pritvor se uvijek ukida istekom izrečene kazne. Optuženi koji se nalazi u pritvoru, a presudakojom mu je izrečena kazna zatvora je postala pravosnažna, ostat #e u pritvoru do upu#ivanjana izdržavanje kazne, a najduže do isteka trajanja izrečene kazne2

Op3e pravo zadr0avanja i /i!avanje s/o"ode

Od pritvora kao mjere za osiguranje prisutnosti osumnjičenog, odnosno optuženog i uspješnovođenje krivičnog postupka treba razlikovati lišavanje slobode koje po pravilu pret odiodređivanju pritvora. Prema procesnom zakonodavstvu postoje dva oblika lišavanja slobodeu smislu lišenja slobode kaoG kratkotrajne i privremene mjere oduzimanja slobode osobi zbogsumnje da je počinila krivično djeloG. 4o su:

42 Op3e pravo zadr0avanja i

52 6i!avanje s/o"ode i zadr0avanje2

Op3e pravo zadr0avanja

(aticanje na izvršenju krivičnog djela !in $lagranti" nije razlog za određivanje pritvora ali jeste razlog za zadržavanje, pa osobu zatečenu u izvršenju krivičnog djela može svakozadržati. Osoba koja je zadržana mora se odma predati sudu, tužiocu ili najbližem

policijskom organu, a ako se to ne može učiniti mora se odma obavijestiti jedan od tiorgana.


9/39

6i!avanje s/o"ode i zadr0avanje

Policijski organ može lice lišiti slobode ako postoje osnovi sumnje da je to lice počinilokrivično djelo i ako postoji bilo koji razlog za pritvor, ali je policijski organ dužan da takvo

lice bez odgađanja, a najkasnije u roku od @B sata, sprovede tužiocu. Prilikom dovođenja, policijski organ obavijestit #e tužioca o razlozima i o vremenu lišavanja slobode. 7potrebasile prilikom dovođenja dozvoljena je u skladu sa zakonom. %zuzetno, kada se radi okrivičnim djelima terorizma, lice se mora sprovesti tužiocu najkasnije u roku od C@ sata. >icelišeno slobode mora biti poučeno u skladu s članom ;. ('P-a. )ko lice lišeno slobode ne bude sprovedeno tužiocu u navedenim rokovima, mora ga organ-policija pustiti na slobodukako ne bi narušili pozitivne zakonske norme. 4užilac je dužan lice lišeno slobode ispitati bez

odgađanja, a najkasnije u roku od @B sata i u tom roku odlučiti da li #e lice lišeno slobode pustiti na slobodu ili #e postaviti obrazloženi prijedlog za određivanje pritvora osiguravaju#iizvođenje lica pred sudiju za pret odni postupak. 2udija za pret odni postupak #e odma , anajkasnije u roku od @B sata, donijeti odluku o prijedlogu za određivanje pritvora. )ko sudijaza pret odni postupak ne pri vati prijedlog za određivanje pritvora, donijet #e rješenje kojimse prijedlog odbija i lice odma pušta na slobodu. 4užilac može uložiti žalbu na rješenjesudije za pret odni postupak, ali žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

OD6U*E U *RIVI%NOM PO#TUP*U

Pojam i vrs e od/uka u krivičnom pos upku

Pojam sudske od/uke

2udska odluka je vrsta procesne radnje s izjavom volje procesnog tijela da se pravna pravilasadržana u apstraktnim normama, primijene na konkretno činjenično stanje, te da se tako naautoritativan način stvore određeni pravni učinci

Vrs e sudski7 od/uka


10/39

Prema kriteriju oblika, odluke se u krivičnom postupku dijele na:

• Presude,• 1ješenja i•

3aredbe-3alozi.Presuda je najva0nija od/uka u krivičnom pos upku a njom se od/učuje o osnovnim isporednim predme ima vo+enim u krivičnom pos upku2 Presudu donosi isključivonadležan sud. (akon o krivičnom postupku poznaje a sud provodi sljede#e vrste presuda:

• Presuda kojom se optužba odbija,• Presuda kojom se optuženi oslobađa od optužbe i• Presudu kojom se optuženi oglašava krivim.

1ješenjem se, u pravilu, ne raspravljaju pitanja krivičnog djela, njegovog izvršioca i primjenekrivičnopravni sankcija !osim u:s/učaju izri1anja sudske opomene( od.ojni7 mjera i/io"us ave pos upka prema ma/o/je niku", ve# određena druga pitanja koja su vezana uzmaterijalnopravnu ili procesnopravnu stranu krivične stvari i koja se postavljaju u toku postupka. 2ud najve#i broj odluka kao proizvod krivičnog postupka donosi u obliku rješenja, jer se rješenjem obu vataju različite procesne situacije.

3aredbom se rješavaju pitanja vezana uz tok krivičnog postupka ili preduzimanje određeni procesni radnji napr.:

• 3aredba o dovođenju,• 3aredba o pretresanju i sl.

3eovisno od suda, kada se za to ukaže potreba, zakon omogu#ava da rješenje i naredbu mogudonijeti i drugi organi koji učestvuju u krivičnom postupku !napr. 4užilac". (akonodavac je uzakonu utvrdio $ormu i sadržinu odluka u krivičnom postupku, u: smislu propisivanjanji ovog sadržaja !napr. sadržaj presude", bilo da predviđa šta te odluke sadrže u određenoj procesnoj situaciji !napr. sadržaj naredbe o dovođenju, !sadržaj rješenja o pritvoru".

Presuda i rješenje moraju imati obrazloženje, dok naredba ne sadrži obrazloženje. 1azumljivo je da od prirode odluke zavisi mogu#nost njenog pobijanja. Eažno je znati da je protiv prvostepene presude žalba uvijek dozvoljena, a protiv rješenja žalba je dozvoljena uvijek kadu zakonu nije izričito određeno da žalba nije dozvoljena. Pod određenim zakonskim uslovima

presuda i rješenje dobijaju klauzulu pravosnažnosti i izvršnosti. 3aredba nije obu va#ena pravosnažnoš#u i promjena određene situacije može dovesti do ukidanja naredbe prije nego


11/39

što je nadležno tijelo-organ izvrši. 3apr. )ko do naređenog privođenja na glavni pretresoptuženi opravda izostanak, sudija odnosno predsjednik vje#a #e opozvati naredbu o prinudnom dovođenju.

Dono!enje i saop! avanje od/uka

Odluke se u krivičnom postupku donose u inokosnom i zbornom sastavu, osnosno sazivu. 7 prvoj situaciji znači da je odluku donijelo jedno lice9osoba sudija koji je vodio postupak i sl.!napr. 3aredba tužioca o provođenju istrage, 1ješenje o određivanju pritvora sudije za pret odni postupak, Presuda kojom se izdaje kazneni nalog sudije pojedinca."

(akon o krivičnom postupku posebno uređuje način donošenja kolegijalni odluka u smislu primjene pravila o vije#anju i glasanju. )ko zakonom o 'P nije drugačije određeno, odlukese saopštavaju licima9osobana usmenim obavještavanjem ako su prisutne, odnosnodostavljanjem ovjerenog prepisa odluke ako su osobe9lica odsutna. Odluke protiv koji jedozvoljena žalba moraju se uvijek dosaviti zainteresovanoj osobi9licu. ostavljanje sudskeodluke !ili nekog drugog pismena", strankama, braniocu ili drugim učesnicima u krivičnom postupku, odnosno upu#ivanje odluka od tužioca učesnicima u krivičnom postupku,

predstavlja radnju kojom se određenom učesniku u postupku predaje odluka na način propisan zakonom. Odluke se dostavljaju preko pošte, a može i preko ovlaštenog lica !kurira"organa koji je donio odluku.

ostavljanje može biti:

• Neposredno i/i /ično uručenje /i1u kojem je upu3ena• Posredno( kada se od/uka preda dru.oj oso"i( a ne onoj kojoj se upu3uje2

Posebni slučajevi dostavljanja propisani su za lica9osobe koje su:

• /i!ene s/o"ode(• oso"e koje u0ivaju pravo imuni e a u 8i9 i• dr0av/janina 8i9 koji se na/azi u inozems vu2


12/39

Pravosna0nos od/uka

2udske odluke moraju, u zakonom utvrđenom vremenu-momentu, odnosno roku, dobitiklauzilu pravosnažnosti. 'roz pravosnažnost sudska odluka dobiva konačan sadržaj, a

krivični postupak konačan završetak. 3aime, pravosnažnost sudske odluke znači da jekrivičnopravni za tjev o kojem se raspravljalo presuđena stvar,!res. %udicata". Premakriteriju sadržaja pravosnažnosti se mogu podijelit na:

42 Meri orne :su! inske- i52 ;orma/ne :pro1esne-2

;orma/na pravosna0nos znači da sudsku odluku ne mogu pobijati redovnim pravnimlijekom subjekti pravnog lijeka, kako iz razloga što pravni lijek nije dopušten !napr. Protivtre#estepene presude, tako i zbog toga što se pravo na upotrebu pravnog lijeka više ne možekoristiti!napr. Protekom roka na žalbu". (ama erija/nu pravosna0nos se smatra,nemogu#nost vođenja novog krivičnog postupka povodom istog krivičnog djela.

3e bis in idem, princip, odnosno ovaj institut krivičnog postupka zabranjuje ponavljanjekrivičnog postupka, to upravo predstavlja materijalnu pravosnažnost. 7 krivičnom postupkuobje navedene vrste pravosnažnosti nastupaju u istom trenutku tj. kad je sudska odluka

postala $ormalno pravosnažna, time je riješen i materijalnopravni odnos koji je predmetsudske odluke. Pravosnažno presuđena stvar uzima se za istinitu !lat. 1es iundicata proveritate abetur" i kao takva je neopoziva jer ne postoje redovni pravni lijekovi, odnosnostranke su iscrpile i takve lijekove ili su propustile rok za nji ovo ulaganje. 2amo u postupku po vanrednom pravnom lijeku !ponavljanje postupka" može se isključiti primjenaspomenutog principa ne bis in idem, O pravnoj snazi sudske odluke raspravlja i 2>&P,naglašavaju#i, da krivična stvar nije stvarno HodlučenaG, dok osuđuju#a ili oslobađaju#a

sudska odluka ne postane pravosnažnaPravosnažnost !kako $ormalna tako i materijalna" može biti:

• apso/u na i• re/a ivna

(a apso/u nu pravosna0nos je značajno da nijedan procesni subjekat ne može više pobijatiodluku redovnim pravnim lijekom. 'ad je u pitanjure/a ivna pravosna0nos, znači da neki

procesni subjekti mogu pobijati sudsku odluku redovnim pravnim lijekom,odnosno da su nekiod procesni subjekata izgubili mogu#nost ulagana redovnog pravnog lijeka


13/39

Pravosnažnost se javlja:

• kao po puna i• kao dje/imična2

Po puna pravosna0nos postoji kad je izreka sudske odluke stupila na pravnu snagu ucjelini. Odje/imičnoj pravosna0nos i govorimo onda kada je jedan dio izreke stupio na pravnu snagu, dok drugi nije. 3apr. 'od subjektivnog koneksiteta optuženi je za jednokrivično djelo oglašen krivim, a za drugo oslobođen od optužbe.

7koliko je izjavljen redovni pravni lijek u pogledu dijela izreke presude kojim se optuženioglašava krivim, a ne i u pogledu dijela izreke presude kojim se optuženi oslobađa od

optužbe, Onda dio presude kojim se optuženi oslobađa od optužbe postaje pravosnažan protekom roka za ulaganje pravnog lijeka.

Prema kriteriju $unkcije, odluke se dijele na:

=. Zak/jučne !odluke kojima se završava postupak u pojedinom stadiju ili u cjelini" i

@. In erimne!odluke kojima se rješava o pitanjima od pret odne važnosti za donošenjezaključne odluke".

Pravomo3nos i izvr!nos sudski7 od/uka u krivičnom pos upku

Pravomo3nos < pojam i svr7a

Pravomo#nost znači da odluka u postupku u kojem je donesena postaje neopozivom ineizmjenjivom, te ujedno sadrži zapovijed da se mora izvršiti.

Vrs e pravomo3nos i

• ormalna pravomo#nost? i•

8aterijalna pravomo#nost.


14/39

U pravnoj su eoriji pozna e jo! i zv2,

• apsolutna i relativna, te• potpuna i djelomična pravomo#nost.

Pravosnažnost i izvršnost po pravilu prioriteta nastupaju istovremeno. 2udska odluka nemože biti izvršena prije nego što stupi na pravnu snagu.%zuztak je učinjen u pogleduoptuženog koji se poslije izricanja kazne zatvora nalazi u pritvoru. 3apr. 3a za tjevoptuženog, sudija, odnosno predsjednik vije#a može ga uputiti u ustanovu za izdržavanjekazne, bez obzira što presuda nije stupila na pravnu snagu.

Pozi ivni pro1esni zakon u po./edu izvr!nos od/uke pos av/ja ri uvje a&us/ova,

• Pravosnažna - Pravomo#na?, da je• ostavljana? i da• 3e postoje zakonske smetnje za izvršenje.

7 vezi rješenja, ova odluka se po pravilu izvršava kad stupi na pravnu snagu. 1ješenje semože izvršiti i prije sticanja klauzule pravosnažnosti ako je to izričito propisano zakonom!napr. %zricanje kazne ako je lice odbilo da preda predmete ili dokumentaciju koju je trebalooduzeti i u dr. slučajevima. %zvršenju naredbe se pristupa odma po njenom donošenju, ako

organ koji je naredbu donio ne odredi drugačije.

UVI)AJ I RE*ON#TRU*=IJA DO$A)AJA

Uvi+aj

7viđaj je istražna !dokazna" radnja putem koje u procesnom okviru organi krivičnog postupka na osnovu svog vlastitog opažanja istražuju,prikupljaju i ispituju prikupljenedokaze, odnosno utvrđuju i razjašnjavaju važne činjenice za krivični postupak. 7viđaj prijesvega služi otkrivanju i prikupljanju dokaza o postojanju krivičnog djela i dokaza važni zaotkrivanje njegovog izvršioca, ali je, također, bitan i za provjeravanje i ocjenu drugi prikupljeni dokaza, kao i za prikupljanje podataka koji su od značaja za utvrđivanjeimovinskopravnog za tjeva. 7 praksi uviđaj se poduzima u vezi s onim krivičnim djelimausljed čijeg su izvršenja nastupile promjene ili su ostavljeni tragovi i ptrdmeti u vanjskom


15/39

svijetu. 7 toku krivičnog postupka uviđaj se najčeš#e vrši u istrazi tj. u pret odnom postupkui, tada ga najčeš#e preduzima tužilac ili ovlaštena službena osoba9lice organaunutrašnji poslova. Ovlaštena službena osoba9lice dužna je obavijestiti tužioca o poduzimanju istražne radnje uviđaja, dužna je izvršiti uviđaj, odrediti potrebna vještačenjaosim obdukcije i eks umacije leša. 7viđaj se također može poduzeti prije donošenja naredbeo provođenju istrage u tzv. predistražnom postupku. 3a glavnoj raspravi9pretresu uviđaj vrširaspravno vije#e, odnosno sudija, a van glavnog pretresa sudija ili predsjednik vije#a,odnosno član vije#a. 7viđaj se može obaviti i na pretresu pred vije#em apelacionog odjeljenja!u toku rada drugostepenog suda" ili odrediti da se izvrši izvan pretresa.

MJE#TO I O8JE*TI UVI)AJA

7viđaj se vrši na otvornom ili u zatvorenom prostoru gdje je izvršeno krivično djelo, odnosnonad mjestom radnje izvršenja i mjestom gdje je posljedica nastupila. 7viđaj se može vršiti ina predmetima koji su poslužili za pripremanje ili izvršenje krivičnog djela, predmetimasa9na kojima je krivično djelo izvršeno ili predmetima koji su nastali izvršenjem krivičnogdjela. 7viđaj se može vršti i nad osobama i to se označava kao tjelesni pregled osumnjičenog

ili drugi osoba. Ovaj tjelesni pregled osumnjičenog i drugi osoba može se označiti kaouviđaj samo onda ako ga vrši organ krivičnog postupka, a ne vještak.

PRI#U#TVO PRO=E#NI9 #U8JE*ATA UVI)AJU

7 ovisnosti od stadija u kojem se vrši uviđaj, osim organa koji vrši uviđaj, uviđaju mogu prisustvovati određeni krivičnoprocesni subjekti. 4ako u istrazi9uviđaju mogu prisustvovati

osumnjičeni i njegov branilac. 7viđaju može prisustvovati i ošte#en krivičnim djelom. 7ostalim stadijima kada se kao organ uviđaja pojavljuje sud obavezno je da se o poduzimanju ivršenju uviđaja obavijeste optuženi ili njegov branilac, te tužitelj.

ZAPI#NI* O UVI)AJU

*ez obzira kada se vrši i kog ga vrši, o uviđaju se mora sastaviti (apisnik. (apisnik o uviđaju

pored op#eg sadržaja !propisanog odredbama ('P-a" mora obu vatiti i podatke koji su u vezi


16/39

sa prirodom ove procesne radnje. 7 (apisnik o uviđaju unose se i podaci koji su važni sobzirom na prirodu ove procesne radnje ili koji su važni za utvrđivanje istovjetnosti pojedini predmeta !opis, mjere, veličine i sl.", a ako su sačinjene skice, $otogra$ije i sl. to #e se navestiu zapsniku i priključiti istom. (apisnik o uviđaju sačinjava se odma tj. u toku vršenjauviđaja ili neposredno nakon njega. (apisnik o uviđaju potpisuje organ, odnos, ovlašteneslužbene osobe koje vrše uviđaj i zapisničar.

POZIVANJE VJE>TA*A I6I #TRU%NE O#O8E *RIMINA6I#TI%*O?TE9NI%*EI6I DRU$E #TRU*E

Prilikom obavljanja uviđaja može se pozvati vještak ukoliko bi njegova prisutnost bila odkoristi za davanje nalaza i mišljenja. 4akođer, uviđaj se može vršiti i uz pomo# stručne osobekriminalističko-te ničke ili druge struke koja #e pomo#i u pronalaženju, osiguranju iliopisivanju tragova, izvršiti potrebna mjerenja i snimanja, sačiniti skicu i $oto-dokumentacijuili prikupiti druge podatke.

Rekons ruk1ija do.a+aja :sudski eksperimen -(a razliku od uviđaja rekonstrukcija događaja je istražna radnja kojom se u supstancijalnomsmislu stvara stanje slično onom kakvo je bilo u vrijeme nastajanja krivičnog djela, odnosnou toku vršenja uviđaja ili neke druge radnje. 7 njenim se okvirima zapravo vještački ponavljaju neke činjenice i okolnosti krivičnog događaja u vještački postavljenim uvjetima.1ekonstrukcija događaja se poduzima radi provjeravanja izvedeni dokaza ili utvrđivanjačinjenica koje su od značaja za razjašnjenje stvari. 2ama rekonstrukcija se vrši tako što se

ponavljaju radnje ili situacije u uslovima pod kojima se prema izvedenim dokazima događajdogađao9dogodio. (akonske odredbe izričito zabranjuju određene načine vršenjarekonstrukcije događaja. 7 tom smislu rekonstrukcija se ne smije vršiti na način kojim sevrijeđa javni red i moral ili se dovodi u opasnost život i zdravlje ljudi.

UTVR)IVANJE %INJENI=A U *RIVI%NOM PO#TUP*U I PRO=E#NE RADNJEDO*AZIVANJA? a


17/39

%injeni1e i činjenično s anje u krivičnom pos upku

7 krivičnom postupku, kao i u svakom drugom sudskom postupku nastoje se utvrditistanovite-osnovne činjenice. Prema krivičnoprocesnoj teoriji za ovaj postupak speci$ične

činjenice koje se moraju utvrditi su one koje #e nam dati odgovore na slijede#a pitanja:

=. a li je u konkretnom slučaju izvršeno krivično djeloI@. a li je osoba9lice prema kojem je upravljen krivičnopravni za tjev, izvršila krivično

djeloIA. a li je kriva ili nije kriva za djelo koje joj se stavlja na teretIB. a li se u smislu materijalnog krivičnog prava mogu primijeniti krivičnopravne

sankcijeI

4reba imati u vidu da se u krivičnom postupku istinito i potpuno moraju utvrđivati !i utvrditi"samo odlučne-važne i bitne činjenice koje su od značaja za sudsku odluku. 4ako se u smislukrivičnog procesnog prava i krivičnog postupka, činjenica određuje kao pojava u stvarnosti, ukojoj se sastoje uslovi primjene krivičnog materijalnog prava za primjenu krivične sankcije ukonkretnom slučaju i uslovi procesnog prava za vođenje krivičnog postupka i vršenje procesni radnji. 2amo činjenično stanje se razumijeva kao kompleks, ili skup određeničinjenica koje se moraju utvrditi u krivičnom postupku, a za donošenje pravilne sudske

odluke, odnosno kao skup činjenica na kojima se neposredno zasniva primjena materijalnogili $ormalnog krivičnog zakona u određenom krivičnom predmetu-postupku.

*oje se o činjeni1e u vr+uju u krivičnom pos upku@

3ije sporno kako u krivičnom postupku nema potrebe za spoznavanjem činjenica kojenemaju nikakva doticaja s izvršiocem, ošte#enim ili uop#e s okolnostima krivičnog događaja.7 tom smislu, dakle utvrđuju se samo one činjenice koje su od značenja za konkretni postupak i utvrđivanje istine određenog kvaliteta !da li materijalne, apsolutne, stvarne,objektivne ili kakve druge prirode, o tome #emo imati prilike raspravljati kasnije". rugimriječima utvrđuju se samo one činjenice koje su za taj događaj i postupak relevantne saspoznajnog stajališta, odnosno aspekta.

Vrs e činjeni1a koje se u vr+uju u krivičnom pos upku

Ma erija/no?pravno re/evan ne činjeni1e, odnosno činjenice na koje materijalno krivično pravo nadovezuje određenu pravnu posljedicu !sankciju, kaznu ili dr."?


18/39

Pro1esno?pravno re/evan ne činjeni1e, su sve one činjenice na koje se neposrednonadovezuje primjena kakve norme krivičnog procesnog prava:

Indi1ije'ako se naglašava riječ je o činjenicama koje su utvrđene sa sigurnoš#u ili9i okolnostima kojene direktno ukazuju na postojanje određenog krivičnog djela i bližu ili dalju vezu između togdjela i neke osobe kao izvršioca, odnosno saučesnike, žrtvu i sl.

Pomo3ne činjeni1e

Pomo#ne činjenice su činjenice koje se u krivičnom postupku utvrđuju radi provjeravanjavjerodostojnosti izvora saznanja o pravno relevatnim činjenicama ili indicijima.

%injeni1e koje se ne u vr+uju u krivičnom pos upku

Jinjenice koje ne treba utvrđivati i krivičnom postupku su: !očite ili očigledne činjenice,notorne ili op#epoznate činjenice i presumpcije odnosno pretpostavljene"?

Jinjenice koje sud ne smije utvrđivati u krivičnom postupku, !npr. činjenice čijim bi se

utvrđivanjem povrijedio princip zabrane, re$ormatio in peius, činjenice čijim bi seutvrđivanjem povrijedile odredbe, o isključivanju od dužnosti svjedočenja i sl.".

Način u vr+ivanje činjeni1a u krivičnom pos upku

Jinjenice važne za krivični postupak mogu se utvrditi !saznati" na slijede#a četiri načina, i to:


19/39

• V/as i im opa0anjem, tako da neko ko zna nešto o činjenicama iz vlastitog opažanja

to svoje znanje saop#i subjektu krivičnog postupka !to može biti npr. osumnjičeni,sud, odnosno optuženi, vještak i dr.",

• %i anjem pismeni7 saop! enja( odnosno pismeni7 za"i/je!ki o činjeni1ama, !ta

pismena saopštenja i zabilješke nose naziv KispraveH", što i je učinio neko drugi ko otim činjenicama nešto zna iz vlastitog opažanja, bez obzira na to u koju je svr u takavzapis učinjen,

• $/edanjem i/i s/u!anjem snimaka o"ez"je+eni7 e7ničkom re.is ra1ijom, zatim

snimanje činjenica $otogra$ijom, snimljenim $ilmovima, magneto$onski ilimagnetoskopski snimcima, itd."

3avedena četiri načina utvrđivanja činjenica kako se naglašavaL=M mogu biti svedena na dvaglavna i to:

42 42v/as i im opa0anjem od s rane ije/a ? su"jeka a krivično. pos upka i@. dokazivanjem( posredno2

7tvrđivanje činjenica vlastitim opažanjem u najopštijem smislu predstavlja zaključivanje o postojanju ili nepostojanju kakve važne činjenice ili o njenom sadržaju !kvalitetu ilikvantitetu tog sadržaja" na osnovu vlastiti osjetila subjekta ili tijela koje i utvrđuje. o

utvrđivanja činjenica vlastitim opažanjem u krivičnom postupku može do#i na više načina,npr. putem dokazne radnje 7viđaja, 2asluša. svjedo., 1ekonstrukcije događaja, Eještačenja isl. (a razliku od vlastitog !ličnog" opažanja činjenica, prilikom nji ova utvrđivanja posrednim putem, odnosno dokazivanjem, ovlašteni su organi za nji ovo utvrđivanje kadase susre#u sa tzv. KposrednicimaH u nji ovom utvrđivanju, od čije vjerodostojnosti ovisiti ivjerodostojnost zaključka o postojanju ili nepostojanju određene činjenice.

Dokazi

Pod dokazom se podrazumijeva svaki osnov koji govori u prilog istinitosti neke važnečinjenice u postupku. 4o,jest, dokaz je, krivičnopravno relevantna in$ormacija sadržana ulicima ili stvarima, koja je dobivena na procesno propisan način i upotrebom procesno predviđeni sredstava. 4o je izvor saznanja o važnoj činjenici koja se u krivičnom postupkune može isključivo utvrditi vlastitim opažanjem, koju procesno tijelo !subjekat-sud,tužitelj, policija ili drugi organ" misaono rekonstruiše iz sadržaja iskaza osobe, isprave ili te ničkisnimaka i tako zaključuje o postojanju ili nepostojanju te činjenice.


20/39

Predme dokaza( dokazni osnov i/i raz/o. i dokazno sreds vo

Predme dokaza !lat. t ema probandi" je činjenica koju treba dokazati?

Dokazni osnov !lat. argumentum probatio" je činjenica koja je ve# dokazana i iz koje seizvodi zaključak o postojanju ili nepostojanju činjenice koja se dokazuje?

Dokazno sreds vo !lat. media probandi" je izvor iz kojega se dobiva činjenica koja jedokazni osnov.

*/asiBika1ije dokaza

Neposredni i posredni dokazi - Podjela dokaza na neposredne i posredne zasniva se nanačinu na koji tijelo9organ krivičnog postupka utvrđuje određenu pravno relevantnu činjenicuili činjenice u postupku. )ko se to utvrđivanje vrši direktno, odnosno neposredno ondagovorimo o neposrednim dokazima, a ako se vrši putem činjenica indicija onda govorimo o posrednim dokazima. Ovi posljednji su u literaturi poznati i kao indicijalni dokazi.

Prvo"i ni i izvedeni dokazi- Ova se podjela zasniva na tome da li se radi o utvrđivanjučinjenica na osnovu dokaza iz prve ruke ili na osnovu dokaza iz druge ruke. 4ako bi se prvobitnim dokazom imalo smatrati npr. izvornu ispravu !(apisnik sa glavnog pretresa-izvorni dokumenat" ili %skaz svjedoka očevica, a izvedenim dokazom prijepis isprave!2udska odluka-presuda" ili %skaz svjedoka po čuvenju.

Oso"ni&odnosno 6ični?s varni dokazi- Ova podjela polazi od izvora dokaza. 7 tom smisluako je izvor dokaza osoba9lice, govorimo o osobnim ili personalnim dokazima, a ako je izvor dokaza predmet, odnosno stvar, onda govorimo o stvarnim ili materijalnim dokazima.

Dokazi op u0"e i dokazi od"rane - okazi se dijele na optužuju#e i opravdavaju#e,obzirom na to da li potvrđuju postojanje činjenica koje ukazuju na povezanost osumnjičenogodnosno optuženog sa djelom koje mu se stavlja na teret, !u smislu da se radi o krivičnomdjelu, da je osumnjičeni, odnosno optuženi izvršilac, te da je kriv za djelo koje mu se stavljana teret" ili potvrđuju nepostojanje činjenica koje ukazuju na pret odno pomenute vidove

povezanosti osumnjičenog, odnosno optuženog sa krivičnim djelom koje mu se stavlja nateret.


21/39

Dokazi u savremenom krivičnom pos upku su,

=. iskaz osumnjičenog, odnosno optuženog,

@. iskaz svjedoka,

A. iskaz vještaka,

B. isprave, spisi i drugi dokumenti.

;. snimci dobiveni te ničkom registracijom činjenica.

Nezakoni i dokazi

Pravna teorija i praksa razlikuju više vidova nezakoniti dokaza i to:

dokazi koji su pri"av/jeni na zakonom za"ranjen način( npr.!iznuđivanje priznanja ilikakve druge izjave od osumnjičenog, odnosno optuženog ili bilo koje druge osobe kojaučestvuje u postupku"?

dokazi koji su pri"av/jeni povredama eme/jni7 /judski7 prava i s/o"oda( kao i "i nimpovredama odreda"a pro1esno. zakona( !npr. dokazi dobiveni povredom prava naodbranu, kao i dokazi dobiveni pretresom stana, prostorija i osoba koji je izvršen bez sudskenaredbe ili bez prisutnosti osoba koje moraju biti prisutne prilikom pretresa"?

dokazi proiza!/i iz nezakoni i7 dokaza(!tzv. Kplodovi otrovne vo#keH", koji također predstavljaju nezakonite dokaze.

1adi se o dokazima koji su pribavljeni na zakonit način ali se za nji saznalo iz dokaza kojisu prvobitno pribavljeni na nezakonit način, !npr. u okviru provođenja pretresa stana, prostorija ili osoba bez sudske naredbe,osim u slučajevima kada to zakon dozvoljava,izvršeno je privremeno oduzimanje predmeta koji su poslužili za izvršenje krivičnog djela nanačin kako to predviđa pozitivni procesni zakon u navedenom slučaju bez obzira što su predmeti koji su poslužili za izvršenje krivičnog djela privremeno oduzeti u skladu saodredbama procesnog zakona, pa su prema tome i zakoniti, oni se ne#e mo#i koristiti u


22/39

postupku koji se provodi, niti #e se na njima mo#i zasnivati presuda, obzirom da je nji ovomzakonitom oduzimanju pret odio nezakonito izvršen pretres".

VJE>TA%ENJE

Pojam vje! aka i vje! ačenja

'rivični postupak za tjeva da se neke činjenice rasprave kako bi se donjela pravilna sudskaodluka. Jesto se raspraljaju neka pitanja na koja tužilac i sud nemogu dati odgovore, pa ni

pripadnici organa unutrašnji poslova nemaju za to odgovaraju#u spremu ni znanje kako bidali odgovor, !npr. da li je osumnjičeni, optuženi duševno bolestan ili poreme#en, odnosnooptuženi uračunljiv i krivično odgovoran". 3a takva pitanja se mora dobiti odgovor jer odnji zavisi pravilno i zakonito rješavanje krivične stvari i donošenje sudske odluke. (arješavanje takvi pitanja u postupku se pozivaju stručna lica da daju odgovore. 4a lica9osobese nazivaju vještaci9eksperti !artis periti".

Vje! ak je, dakle, nezainteresovana osoba9lice koja raspolaže posebnim stručnim znanjem i

koju je tužilac, odnosno sud, pozvao da mu pomogne prilikom utvrđivanja važni činjenica ukrivičnom postupku. 7 krivičnom postupku vještak pomaže u utvrđivanju činjenica, a nikada prilikom odlučivanja u primjeni pravne norme. Eještaci na osnovu svoje stručne spreme,stručnog znanja opažaju činjenice i o učinjenom opažanju daju stručno mišljenje. 4o je načinna koji vještaci preduzimaju procesnu radnju vještačenja u krivičnom postupku.

Vje! ačenje je procesna radnja u okviru koje vještak, kao lice9osoba koja raspolaže posebnimnaučnim ili stručnim znanjem i umije#em, primjenjuje naučna i stručna znanja, vještine imetode na činjenice koje predstavljaju predmet vještačenja.

Eještačenje se sastoji iz dva dijela:

42 Na/aza i52 Mi!/jenja2

Na/az !visum repertum" je neposredno čulno opažanje ili posmatranje9predmeta9vještačenja.Mi!/jenje !avis parere" je izvođenje zaključaka prema pravilima struke ili nauke iz utvrđeničinjenica. Eještačenjem se opisno pribavlja iskaz vještaka kao izvor saznanja o važnim


23/39

činjenicama, koje su predmet utvrđivanja u krivičnom postupku. Eještačenje se određujekada za utvrđivanje ili ocjenu neke važne činjenice treba pribaviti nalaz i mišljene osobe9licakoja raspolaže potrebnim stručnim znanjem, što je moto procesni zakona.

Vje! ačenje se preduzima,

• 7 predistražnom postupku,• 7 istrazi,• 7 okviru sudskog obezbjeđenja dokaza u toku istrage i postupka optuživanja, te na

glavnom pretresu.

(a vještaka se ne može odrediti lice9osoba koja ne može biti saslušana kao svjedok ili osobakoja je oslobođena dužnosti svjedočenja, kao ni osoba prema kojoj je krivično djelo izvršeno.7koliko je takva osoba određena za vještaka na njenom nalazu i mišljenju ne može sezasnivati sudska odluka. Eještak ne može biti ni lice9osoba za koju postoje razlozi za izuze#e,ili osimnjičena, optužena ili na neki drugi način povezana osoba9lice sa krivičnim djelom.Osoba9lice koje je saslušano kao svjedok se ne može uzeti za vještaka.

Odre+ivanje vje! ačenja i pos upak vje! ačenja

Eještačenje se naređuje kada je za utvrđianje ili ocjenu važni činjenica potrebno pribavitinalaz i mišljenje vještaka. 2loženija vještačenja se povjeravaju stručnoj ustanovi ili državnomorganu-institutu koji su specijalizovani za određena vještačenja. Eještačenja se povjeravaju iindividualno određenim vještaku, koji je zaklet na sudu.

Pos upak vje! ačenja pro/azi kroz ri Baze,

• 7vodna $aza

• Operativna $aza i

• (aključna $aza


24/39

Du0nos i i prava vje! aka

Osoba9lice izabrano za vještaka ima slijed#e dužnosti:

42 Du0nos odazva i se pozivu( u supro nom s/ijede odre+ene mjere&sank1ije252 Tu0i/a1&sud kada odrede /i1e&oso"u za vje! aka( du0an je dos avi i svoj izvje! aj2C2 Vje! ak de a/jno o"raz/a0e kako je do!ao do odre+eno. mi!/jenja2

2 Tako+er( vje! ak je du0an da da is ini na/az i mi!/jenje( jer je /a0no vje! ačenjekrivično dje/o2

2 Vje! ak je du0an da na ./avnom pre resu( prije svjedočenja( po/o0i izak/e vu(da i izjavu odnosno da izjavi da 3e radi i savjesno( od.ovorno( zakoni o(po! uju3i kodeks s ruke i nauke < o"/as i iz koje vr!i vje! ačenje2

2poredne dužnosti vještaka:

42 %uvanje ajne(52 Po! ivanje suda( e reda i dis1ip/ine na ./avnom pre resu2C2 Prava vje! aka,

2 #/o"oda iskaza na uočene činjeni1e(2 Pravo na upo re"u svo. jezika

F2 Prava vje! aka,G2 #/o"oda iskaza na uočene činjeni1e(H2 Pravo na upo re"u svo. jezika

O"avezne vrs e vje! ačenja

7 obavezne vrste vještačenja ulaze vještačenja u slučaju:

42 #umnje da je smr prouzrokovana krivičnim dje/om( sumnja na rovanje(je/esni7 povreda i sumnja da je uračun/jivos osumnjičeno. i/i op u0eno.

po puno isk/jučena i/i smanjena252 #udskomedi1inska vje! ačenja(C2 Toksiko/o!ko vje! ačenje(

2 Vje! ačenje je/esni7 povreda(2 Tje/esni pre./ed osumnjičeno. odnosno op u0eno.(

F2 Tje/esni pre./ed dru.i7 /i1a&oso"aG2 Psi7ija rijsko vje! ačenje /i1a(H2 Prava vje! aka,

2 #/o"oda iskaza na uočene činjeni1e(4 2 Pravo na upo re"u svo. jezika


25/39

Dokazna vrijednos iskaza vje! aka

%skaz vještaka se cijeni kao i svako drugo dokazno sredstvo po principu slobodne ocjenedokaza. 3a glavnom pretresu sud slobodno ocjenjuje sve dokaze, pa tako i nalaz i mišljenje

vještaka. 2ud ne mora pri vatiti nalaz i mišljenje vještaka i tada uvijek može tražiti novovještačenje. 2ud može donijeti odluku na osnovu drugi dokaza sa kojima raspolaže, odnosnoako drugi dokaza nema uzima se da je činjenica koju je sud trebao da utvrdi vještačenjem-ostala nedokazana. 2ud mora obratiti pažnju na slijede#e:

• da li je vještak ostao u okviru povjerenog mu vještačenja u granicama struke9vještine• da li je objektivno nastupio vještačenju,• da li je raspolagao sa dovoljno materijala za vještačenje i da li su korištene metode za

vještačenje opštepriznate i pri va#ene.

Na/az i mi!/jenje vje! aka

7 nalazu vještak upisuje materijal koji je vještačio, metode koje je primijeniio i objektivnerezltate koje je postigao. 7 mišjenju, vještak iznosi svoje stručne zaključke koji proizilaze izibjketivnog nalaza. 8išljenje je odgovor na postavljena pitanja. Eještak mora uvijek danavede razloge na osnovu koji je došao do zaključka i na osnovu koji pravila nauke ite nike. Eještakov nalaz i mišljenje treba dad budu $ormulisani logčno, razumljivo i jasno, bez upotrebe strogo naučni i stručni izraza koji su poznati uskom krugu stručnjaka.

Poslije sprovedenog postupka ispitivanja vještak sačivanja zapisnik o vještačenju. 7zapisniku o vještačenju nvodi slijede#e okolnosti:

=. de a/jan opis ma erija/a koje je do"io na ispi ivanje( kao i mi!/jenje o ome da /i

je ma erija/ "io kva/i e no osi.uran( upakovan i ranspor ovan i da /i jedos av/jen u dovo/jnoj ko/ičini za kva/i e no vje! ačenje

@. opis pi anja koja su mu "i/a pos av/jenaA. prikaz me oda( pos upka i ins rumena a koje je primjenou pr/ikom vje! ačenja

:nji7ov dome ( o.raničenja( pre1iznos ( kva/i e ( savremenos -B. na kraju zak/jučak( odnosno svoje mi!/jenje

(apisniku o vještačenju prilaže se dokumentacija koja je nastala njegovim sprovođenjem uvidu $otogra$ija, gra$ikona, proračuna koji je na očigledan način potrekpljuju dobijenerezultate.


26/39

A6I8I *AO DO*AZNO #RED#TVO U *RVI%NOM PO#TUP*U

NAU%NOTEORIJ#*A #9VATANJA I TUMA%ENJE A6I8IJA

Teorijskonau1ne mis/i i razma ranja a/i"ija u nau1i i sis emu krivično. pos upka

)libi je riječ lat. porijekla9eNcepitio alibi se u diversae ubicationis9 i znaci negdje drugdje tj. biti na nekom drugom mjestu, van mjesta, gdje je izvršeno krivično djelo i u vrijeme kada jeono izvršeno. 7 kriminalističkoj, krivično-procesnoj praksi vrlo često se javlja potrebautvrđivanja alibija osumnjičenog, optuženog da je nevin i da je u kritično vrijeme kada jeizvršeno krivično djelo koje mu se stavlja na teret bio na nekom drugom mjestu. Pod alibijemse smatra dokaz neke osobe da je ona u vrijeme izvršenja krivičnog djela bila na nekomdrugom mjestu, a ne na mjestu izvršenja krivičnog djela. 8ožemo smatrati da je alibi, dok se ne dokaže u krivičnom postupku, $izički, te nički i matematički problem, koji predstavlja podjednak stepen vjerovatnoce da je određeno lice bilo prisutno odnosno odsutno sa mjesta

izvršenja kr. djela.

PRETPO#TAV*E I #METNJE *OD DO*AZA ZA A6I8I

okaz koji tereti u alibiju nalazi se kod tužilaštva i policije, ne kod davaoca alibija.7tvrđivanje tačnog vremena izvršenja djela ili suženje vremena izvršenja djela, utvrduje se:

• subjektivnim sredstvima

• objektivnim sredstvima

Izna/a0enje oko/nos i koje ere i/i os/o"a+aju u is ra0nom i/i krivičnom pos upku(nu0no je posve i i pose"nu pa0nju,

• postavljanje proračuna vrijeme -put

• nenamjerne smetnje


27/39

• šupljine u sje#anju i nedostatci u sje#anju

• nejasne i pogrešne predstave o vremenu kod svjedoka

• e$ektivna nemogu#nost dokazivanja mjesta boravka

Namjerne sme nje

• naručen alibi

• pokrivanje licima bez vlastitog sje#anja

• pokrivanje licima koja se osje#aju da se terete, a da nisu saucesnici

• pokrivanje obmanutim krivicnim djelima.

MO$UKNO#T PROVJERE A6I8IJA

Dokazna sreds va koja do/aze u o"zir pri provjeravanju a/i"ija mo.u se podije/i i na s/2na1in,

• putem svjedoka

• provjera vjerodostojnosti činjenica

• provjera pravovremene i neprekidne mogu#nosti posmatranja posrednim i

neposrednim putem važe#i činjenica

• provjera objektivni sredstava poput vozne kart, videozapisa i sl.

• provjera prisutnosti bez šupljina vremena i prostora

• pripremljeni alibi

• dati da se opisu rezultati okoline na mjestu alibija ako je e$ektivno nemogu#e

dokazati

• izjave9iskazi osumnjičeni , optuženi 9okrivljeni


28/39

• označavanje od strane psa za otkrivanje tragov, droge, eksploziva i sl.

)>%*% ')O %3 %+%&), O 3O23O O')(3O 21 24EO O *1)3(a alibi treba podnijeti dokaz da osumnjičeni, optuženi u vrijeme učinjenog djela nije bio namjestu izvršenja krivičnog djela, ve# negdje drugdje. okazni materijal o alibiju nalazi se idržavnom tužilaštvu i policiji, a ne kod davaoca alibija, ali ima drugačije, a to je da dokazujeonaj koji se poziva na alibi, a radi se o njegovoj uračunljivosti. 3aime sto je teže krivičnodjelo, pri dokazivanju za tijeva se ve#i stepen, kvalitet i kvantitet dokaza. Ponuđeni alibi semora dokazati kao i zločin, a zločin i zločinac kazniti. okazati svoj alibi znaci: dokazati da u

izvjesno vrijeme nisi bio na izvjesnom mjestu tj. dokazati to činjenicama, utvrditi istinitost,izvesti dokaz iz činjenica i nji ovi veza. okaz je argument kojemu je cilj da utvrdi istinu uvezi sa nekom činjenicom. 7kupnost razloga koji omogu#avaju, da se utvrdi istinitost neketvrdnje, te postojanje ili nepostojanje nekog čina ili djela. )libi kao dokaz ili potvrda da seosumnjičeno lice u vrijeme djela nije nalazilo na mjestu djela i da ne dolazi u pitanje kao počinilac.

A/i"i se kao dokaz mo0e pojavi i u dva o"/ika,

• osumnjičena osoba je u vrijeme izvršenja krivičnog djela vidno na određenom

mjestu, čime se isključuje da je u isto vrijeme moglo biti na mjestu izvršenjakrivičnog djela

• osumnjičena osoba nije viđen na.mjestu izvršenja djela, iako je postojala mogu#nost

da bude viđeno i zapaženo.

Prvi oblik predstavlja čist i kategorican dokaz, drugi oblik za tijeva posebno ispitivanjemogu#nosti da li je osumnjičeni bio skriven na mjestu izvršenja krivičnog djela. )libi jeindicija nevinosti, baš kao što je suprotno tome prisutnost na licu mjesta indicija vinosti.Prisutnost na licu mjesta predstavlja jednu od najvažniji orijentaciono-eliminacioniindicija, a utvrđuje se putem iskaza svjedoka, tragova i predmeta zatečeni na licu mjesta ilidoneseni i na drugi način. Pod indicijom prisutnosti na licu mjesta podrazumijevamo da se

kao sumnjivo lice smatra svako lice koje je neposredno prije izvršenja u vrijeme izvršenja i


29/39

neposredno poslije izvršenja kr. djela bilo na mjestu izvršenja tog djela.Dokazna a/i"i je pouzdani osnov da osumnjičeni nije neposredni ucinilac kr. djela, ali time još nije isključenamogu#nost da je osumnjičeni saucesnik u kr. djelu.6a0ni a/i"i postoji kad se navodiosumnjičenog da je u određeno vrijeme bio na određenom mjestu, pokažu netačni. Ovakavalibi ne mora biti uzet kao dokaz da je osumnjičeni izvršilac krivičnog djela. )libi se najčeš#edokazuje iskazom svjedoka, tragovima ostavljenim na licu mjesta, tragovima odnijetim salica mjesta, sa stvarima zaboravljenim na licu mjesta, stvarima osniejtim sa lica mjesta iispravama.

Pravni značaj a/i"ija u smis/u op u0eno. :osumnjičeno.-

)libi je za osumnjičenog, optuženog9okrivljenog od velikog značaja. 3ema potrebe, ali nizakonske obaveze da osumnjičeni, optuženi dokazuje svoju krivicu o počinjenom krivičnomdjelu, nego su službenici policijski , i pravosudni organa u istrazi na glavnom pretresudužni dokazivati o njegovom počinjenom djelu, što znači da u počinjenom krivičnom djelune mora da bude samo jedan učesnik nego može biti i više učesnika u sudjelovanju prilikomizvršenja krivičnog djela !saučesnici, kao saizvršioci, pomagači, podstrekači, supočinioci", a

pravno su svi odgovorni. 3egiranje od strane optuženog predstavlja osporavanje navodaoptužnice o tome da je on izvršilac krivičnog djela, tj. negira utvrđene tačke optužnice.%maju#u u vidu odbrambeni stav optuženog i negiranje u smislu poricanja može se tretiratikao dokazno sredstvo, posebno ako je ono argumentovano relevantnim činjenicama.

Tak ički značaj dokazivanja a/i"ija

a li je osmnjičeni, optuženi9okrivljeni imao ikakve bliskosti, povezanosti sa predmetomkrivičnog djela, žrtvom i sl., mora se ustanoviti. )libi se može dokazivati kroz svejdoke, počinioce, pravnu i te ničku dokumentaciju, videosnimke, videozapise, izlistani transkript isl.

A/i"i kroz /a0no umačenje osumnjičeno. počinio1a


30/39

Počinilac kroz lažno tumačenje alibija sebe stavlja u odbranu. On može tumačiti kako senalazio na drugom mjestu kada se krivično djelo zločin dogodio. Pomo#u određeničinjenica predočavanje primjera pokušava da skrene pažnju sa sebe, tumače#i da je on zavrijeme počinjenog djela bio u bioskopu ili da je gledao utakmicu, a to #e mu dokazati!potvrditi" i drugi ljudi koji su, takođe, gledali utakmicu. Od počinjenog djelaosumnjičeni9optuženi pokušava da skrene pažnju sa sebe tako što #e koristiti dovoljnočinjenica, a jedna od činjenica je slijede#a: 1e#i #e iskaza#e da je prijavio nestanak !krađu"svog automobila u momentu dešavanja krivičnog djela !zločina", što #e otežati dalji radslužbenika, a počiniocu da skrene pažnju sa sebe i svoj problem. 2uprotan dokaz od indicije prisutnosti na mjestu izvršenja je alibi.

)libi je dokaz odsustvovanja sa lica mjesta, neposredan dokaz ili, pak, indicija nevinosti, baškao što je prisutnost na licu mjesta indicija vinosti. %stinit alibija je pouzdan dokaz daosumnjičeni9optuženi nije izvršilac krivičnog djela, a to je potrebno dokazati.

'ada se vrše detaljne provjere pa se utvrdi da je sumljivo lice bilo duže vremena odsutno,moralo bi se dokazati da za svo to vrijeme nije imao prilike da potajno dođe na mjestokrivičnog djela i isto se tako brzo i neprimjetno vrati na mjesto svog alibija. %maju#i u vidunevedeno, upitno je, da li je uop#e potrebno i svrsi odno tražiti i provjeravati alibi kod

krivični djela paljevina. 8eđutim, bez obzira na sve što je izrečeno i za krivična djela potrebno je osumnjičene, optužene9okrivljene tretirati i na okolnosti instituta alibija, kako biojačao svoju poziciju u procesno-pravnom sistemu.

I#*AZ O#UMNJI%ENO$ ODNO#NO OPTU'ENO$

2peci$ičnost položaja optuženog9okrivljenog u krivičnom postupku ogleda se u tome što muistovremeno pripadaju dvije uloge, s jedne strane, on je subjekt krivičnog postupka koji ima

sve pravne i $aktične mogu#nosti da u postupka sam zastupa svoje interese, dok s drugestrane, on biva i osoba čiji iskaz služi kao dokaz u krivičnom postupkuLstranka u postupku".

%skaz osumnjičenog, odnosno optuženog, kao dokazno sredstvo predstavlja izvor saznanja očinjenicama koje su predmet utvrđivanja u postupku, a njegov iskaz jedan od najvažnijidokaza u krivičnom postupku.

2adržaj tog iskaza može biti priznanje !izjava kojom u cjelini ili djelomično iznosi činjenice

koje predstavljaju zakonska obilježja krivičnog djela", poricanje onog što mu se optužbom


31/39

stavlja na teret ili neka druga izjava kojom pristaje na tvrdnje optužbe o postojanju činjenicana njegovu štetu.

0istorijski razvoj ovog instituta poznaje kako se navodi četiri osnovna nazora o tome kako

riješiti pitanje pod kojim uvjetima osoba osumnjičenog, odnosno optuženog može bitiizvorom saznanja o činjenicama koje se utvrđuju u krivičnom postupku. 4o su:

7 akuzatorkom krivičnom postupku,Pravo može staviti na raspolaganje tijelima krivičnog postupka samo iskaz, osumnjičenog, odnosno optuženog što ga je on na vlastitu inicijativudao u krivičnom postupku. 4a prava zabranjuju ispitivanje osumnjičenog, odnosno optuženogu krivičnom postupku da bi se dobio njegov iskaz. Optuženi nije dužan da da o navodnomkrivičnom djelu. 7 HčistomG akuzatorskom postupku ni tužilac a ni sud nisu ovlaštenioptuženom postavljati bilo kakva druga pitanja osim pitanja da li smatra tužbu osnovanom iline. 4ijela krivičnog postupka imaju pravo temeljito osumnjičenog, odnosno optuženog podvrgnuti mučenju !torturi" da bi se ispitivanjem na mukama utvrdilo je li kriv ili nevin.

7 inkvizitorskom postupku, za vrijeme istrage osumnjičeni je mogao iznijeti svoju odbranu,koju je imao i dokazivati. On je bio dužan da govori istinu i na to se mogao prisiliti primjenom torture i drugi ne umani postupaka. Pravo može tijelima krivičnog postupka

staviti na raspolaganje samo iskaz osumnjičenog, odnosno optuženog dobiven običnimispitivanjem !bez mučenja", ali je osumnjičeni, odnosno optuženi dužan u krivičnom postupku istinito odgovarati na pitanja koja mu se postave.

7 vrijeme prelaska sa inkvizitorskog na mješoviti krivični postupak osumnjičeni, odnosnooptuženi nije dužan da da iskaz, ali mu se pitanja mogu postavljati i on može na njiodgovarati pri čemu nije dužan govoriti istinu. Pravo može tijelima krivičnog postupkastaviti na raspolaganje samo iskaz okrivljenika dobiven običnim ispitivanjem !bez mučenja", pri čemu osumnjičeni, odnosno optuženi nije uop#e dužan odgovarati na pitanja, a akoiskazuje, nije pravno dužan govoriti istinuH.

Odred"e Z*P 8i9 o ispi ivanju osumnjičeno.

%spitivanje osumnjičenog u istrazi vrši 4užitelj ili ovlašteno službeno lice. 7 našemkrivičnom procesnom pravu osumnjičenom, se mora omogu#iti da se izjasni o svim


32/39


33/39

se osumnjičeni dobrovoljno odrekne prava da ne odgovara na postavljena pitanja, mora mu sei u tom slučaju omogu#iti da se izjasni o svim činjenicama i dokazima koji mu idu u korist.)ko je postupljeno protivno navedenim odredbama, na iskazu osumnjičenog ne može sezasnivati sudska odluka.

Način ispi ivanja osumnjičeno.

O svakom ispitivanju osumnjičenog sačinjava se zapisnik. *itni dijelovi iskaza unijet #e sedoslovno u zapisnik. 3akon što je zapisnik sačinjen, osumnjičenom #e se pročitati zapisnik i predati kopija zapisnika. Procesna pravila za ispitivanje osumnjičenog odnose se na garancije

koje se moraju poštivati prilikom ispitivanja osumnjičenog, subjekte koji mogu ispitivatiosumnjičenog, te tok ispitivanja.Polaze#i od procesni garancija, ispitivanje treba vršiti takoda se u punoj mjeri poštuje ličnost osumnjičenog.

Ispi ivanje osumnjičeno. u pravi/u se snima na audio i/i video raku( pod s/ijede3imuvje ima,

=. da je osumnjičeni obaviješten na jeziku koji govori i razumije da se ispitivanje snimana audio ili video traku,

@. u slučaju prekida ispitivanja, razlog i vrijeme prekida #e se naznačiti u snimku, kao ivrijeme nastavljanja i zaključenja ispitivanja,

A. na kraju ispitivanja osumnjičeni #e dobiti mogu#nost da pojasni sve što je rekao i dadoda sve što želi,

B. zapis s trake #e se prepisati nakon završetka ispitivanja, a kopija prijepisa uručit #e seosumnjičenom zajedno s kopijom snimljene trake ili ako je korištena aparatura zaistovremeno pravljenje ve#eg broja snimaka, uručit #e mu se jedna od originalnosnimljeni traka,

;. pošto se napravi kopija originalne trake u svr u prijepisa, originalno snimljena trakaili jedna od originalno snimljeni traka #e se zapečatiti u prisustvu osumnjičenog, s

ovjerom potpisa organa krivičnog postupka i osumnjičenog.


34/39

Dokazna vrijednos iskaza osumnjičeno.( odnosno op u0eno.

Pod ocjenom vrijednosti iskaza osumnjičenog, odnosno optuženog kao dokaza u konkretnomslučaju razumijemo ocjenu što dokazuje iskaz osumnjičenog, odnosno optuženog ukonkretnom slučaju, uzevši u obzir sve ostale raspoložive dokaze slučaja, kao i činjenice štoi je organ krivičnog postupka utvrdio vlastitim opažanjem.2ama dokazna vrijednost iskazaosumnjičenog, odnosno optuženog kao dokaza sagledava se u okviru načela slobodne ocjenedokaza pri čemu se bez obzira na sadržaj iskaza osumnjičenog, odnosno optuženog, taj iskazocjenjuje kao i svaki drugi dokaz u krivičnom postupku.

O>TEKENI U *RIVI%NOM PO#TUP*U

Ošte#eni je osoba čije je lično ili imovinsko pravo krivičnim djelom povrijeđeno ili ugroženo.Pojam ošte#ene osobe se može odnositi kako na $izičku, tako i na pravnu osobu. 7 svakomkonkrtnom slučaju potrebno je odrediti kategoriju lični i imovinski prava. Oste#eni ukrivičnom postupku ima zakonom određena prava i dužnosti.

Po/o0aj o! e3eno. u krivičnom pos upku

Ošte#eni u krivičnom postupku ima određena prava i dužnosti koja su u dirtektnoj vezi sanjegovim statusom. 7 krivičnom postupku ošte#eni svoja prava može ostvarivati sam i uz pomo# zakonskog zastupnika, odnosno punomo#nika.

Prava o! e3eno. u krivičnom pos upku,

• Podnošenje prijave o izvršenom krivičnom djelu

• Pravo da bude obaviješten o nesprovođenju istrage, kao i razlozima za to

• Pravo da bude obaviješten o obustavi istrage i razlozima za to, kako bi ukoliko, želi,

podnio pritužbu uredu tužioca u roku od osam dana?


35/39

• Pravo da bude upoznat sa rezultatima pregovaranja o krivnji o čemu ga obaještava sud

itd.

• Pravo podnošenja prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog za tjeva

• Pravo predlaganja provođenja postupka medijacije !posredovanje oko izmirenja

stranaka u nji ovim interesima" povodom istaknutog imovinskopravnog za tjeva

• Pravo da bude obavješten, da je tužilac povukao optužnicu i, da je obustavljen

krivični postupak

• Pravo da izjavi žalbu na odluku suda o troškovima krivičnog postupka i

imovinskopravnom za tjevu• Pravo da bude obavješten i da bude prisutan saslušanju svjedoka ili vještaka ili

rekonstrukciji događaja

• 7 završnoj riječi da da primat dokazima koji se tiču imovinskopravnog za tjeva

• Pravo da bude obavješten o primjeni principa9načela9oportuniteta!prilagođa-vanje ili

podvrgavanje određenim interesima"

• Pravo da postavi imovinskopravni za tjev

• Pravo da bude saslušan kao svjedok u istrazi i na glavnom pretresu

• Pravo na osiguranje imovinskopravnog za tjeva u postupku izručenja

• Pravo prisustvovanja glavnom pretresu

• Pravo da bude obavješten o primjeni principa9načela oportuniteta u postupku prema

maloljetnik

• Pravo da se protivi ustupanju krivičnog gonjenja stranoj državi

Du0nos i o! e3eno. u krivičnom pos upku


36/39

• 7koliko je pozvan kao svjedok, na ošte#enog se primjenjuju sve dužnosti koje su

vezane za položaj svjedoka u krivičnom postupku

• užnost da poštuje sud, red i procesnu disciplinu

• 3e poštivanje reda, rada, discipline i ne pokoravanje naređenjima suda, sud može

ošte#enog, nakon upozorenja, udaljiti iz sudnice i kazniti novčanom kaznom do =6666'8

• Odazivanje na uredno dostavljen poziv

• užnost svjedočenja, odnosno dužnost istinitog svjedočenja

• a položi zakletvu ako ga saslušavaju kao svjedoka, a ne postoje zakonski razlozi za

oslobađanje od te dužnosti

Imovinskopravni za7 jev

O imovinskopravnom za tjevu se raspravlja u krivičnom postupku.

Uvje i&us/ovi za is i1anje imovinsko?pravno. za7 jeva,

• 7koliko je nastao izvršenjem krivičnog djela?

• 7koliko je ovlaštena osoba postavila prijedlog i

• 7koliko se time ne bi znatno odugovlačio postupak

Imovinskopravni za7 jev se u krivičnom pos upku mo0e odnosi i na,

=. 3aknadu štete?

@. Povrat stvari?


37/39

A. Poništenje određenog pravnog posla.

Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog za tjeva podnosi se sudu najkasnije do završetkaglavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje krivičnopravne sankcije. 2ud može predložiti

ošte#enom i optuženom, odnosno braniocu provođenje postupka medijacije putem medijatora!posrednika" u skladu sa zakonom, ako ocjeni da je imovinskopravni za tjev takav da jesvrsis odno da ga uputi na medijaciju. Prijedlog za medijaciju mogu dati i ošte#eni, optuženii branilac do završetka glavnog pretresa. 3a ovaj način zakon otvara mogu#nost zaalternativno rješavanje sporova što može značajno doprinjeti rastere#enju pravosuđa i jedinstvenom ostvarivanju prava i interesa.Prijed/o. za os varivanje imovinskopravno.za7 jeva podnosi se,

• tužiocu, odnosno,

• 2udu, najkasnije do završetka glavnog pretresa, odnosno, pretresa za izricanje

krivičnopravne sankcije.

%movinsko pravni za tjev mora biti jasan, konkretan, određen u smislu kome se podnosi i koga podnosi s namjerom obešte#enja. Osoba koja podnese za tjev dužna je da na te okolnosti podnese dokaze o svom za tjevu. Ovlaštena osoba iz određeni razloga može odustati odsvog za tjeva i ostvariti ga u parničnom postupku. %movinskopravni za tjev može pre#i nadrugo lice9osobu pravnim putem9poslom među živim ili za slučaj smrti. 'ad ošte#eni postavi prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog za tjeva u krivičnom postupku, tako pokrenutiad ezioni !pridruženi" postupak teče po službenoj dužnosti. O imovinskopravnom za tjevuodlučuje sud. 2ud ne može donijeti odluku kojom se imovinskopravni za tjev odbija, bezobzira što bi se u parničnom postupku, za konkretan imovinskopravni za tjev mogla donijetitakva odluka.

>ica9osobe ovlaštene za podizanje imovinskopravnog za tjeva mogu predložiti određivanje privremeni mjera osiguranja zbog za tjeva, npr. (abrana raspolaganja, otuđenja ilioptere#enja pokretne stvari, čuvanje pokretni stvari i zabrana otuđenja ili optere#enja pokretne stvari, uz zabilješku te zabrane u zemljišnjoj knjizi.

O! e3eni kao ak ivno i pasivno dokazno sreds vo


38/39

2aslušanje ošte#enog kao svjedoka !aktivno dokazno sredstvo", predstalja vrlo važan izvor saznanja o pravno-relevantnim činjenicama koje se utvrđuju u krivičnom postupku.Pojavao! e3eno. kao svjedoka u krivičnom pos upku je Baku/ a ivna :dak/e ne i o"/i.a orna ! ozavisi od vi!e Bak ora,

• da li je ošte#eni bio prisutan izvršenju krivičnog djela

• da li zna ko je izvršilac krivičnog djela

• da li je vidio izvršioca krivičnog djela i sl.

(a saslušanje ošte#enog kao svjedoka, osim u zakonski predviđenim slučajevima, vrijede

opšta pravila o saslušanju svjedoka. užnosti i prava koja pripadaju svjedocima odnose se ina ošte#enu osobu, osim ako zakonom nisu predviđena određena ostupanja. Pravila koja se primjenjuju kod određeni kategorija ošte#eni , kao svjedoka:

• 2aslušanje maloljetnika ne smije uticati na njegovo psi ičko stanje.

• 7 tom slučaju može se saslušavati u prisustvu psi ologa, pedagoga ili druge stručne

osobe9lica.

2a stanovišta sudske psi ologije pri ocjeni iskaza svjedoka, treba voditi računa o tome da jeovlaš#eni zainteresovan za is od postupka. 3aime, treba imati na umu i stigmatizacijusvjedoka, kao i mogu#nost zastrašivanja od osumnjičenog, odnosno optuženog. Ošte#enogkrivičnim djelom nije dopušteno ispitivati o njegovom seksualnom životu, a ako je to činjeno,na takvom iskazu ne može se zasnivati sudska odluka. %maju#i u vidu životnu dob, tjelesno iduševno stanje ili druge opravdane interese, svjedok se može saslušavati pomo#u te ničkiuređaja za prijem slike i zvuka !posredno", tako da mu stranke !tužilac, osimnjičeni9optuženi i

branilac" mogu postavljati pitanja bez prisustva u prostoriji gdje se svjedok nalazi. 7slučajevima seksualni delikata, prilikom prikupljanja dokaza, vladaju posebna pravilaispitivanja, koja nalažu da se ne mogu koristiti dokazi kao činjenice koje se odnose na ranijeseksualno ponašanje ošte#ene strane i njene seksualne pred-disopzicije.

Po/o0aj o! e3eno. kao pasivno. svjedoka

Ošte#eni može biti podvrgnut određenim radnjama protiv njegove volje.


39/39

3pr. radi se o

vještačenju duševnog stanja ošte#enog, kako bi se procjenila sposobnost percepcije, pam#enjei reprodukcija ošte#enog na određene okolnosti?

Eještačenje tjelesni povreda, koje je obavezno kod povreda ili ugrožavanja tjelesnogintegriteta ošte#enog ili

4jelesnim pregledom uzimanje krvi na analizu i drugim medicinskim radnjama.

Kpp Drugi Dio

Documents

Transcript of Kpp Drugi Dio