KONGRES HRVATSKOG TLOZNANSTVENOG DRUŠTVA Vodič za ... · Tako npr. podizanje prvih vinograda s...
Transcript of KONGRES HRVATSKOG TLOZNANSTVENOG DRUŠTVA Vodič za ... · Tako npr. podizanje prvih vinograda s...
-
13. KONGRES HRVATSKOG TLOZNANSTVENOG DRUŠTVA Vodič za ekskurziju
“Potencijal tla i zemljišnih resursa:
ključne uloge znanosti i
učinkovitih politika”
13thCONGRESS OF THE CROATIAN SOCIETY OF SOIL SCIENCE Excursion guide “Utilizing potential of soil and
land resources: Key roles of
science and effective policy”
HRVATSKO TLOZNANSTVENO DRUŠTVO CROATIAN SOCIETY OF SOIL SCIENCE
INTERNATIONAL UNION OF SOIL SCIENCE
-
IMPRESSUM
IZDAVAČ
/ PUBLISHER
Hrvatsko tloznanstveno društvo
Croatian society of soil science
UREDNICI
/ EDITORS
Domagoj Rastija Stjepan Husnjak Vladimir Zebec
GRAFIČKO RJEŠENJE I PRIJELOM
/ GRAPHICAL DESIGN AND
FRACTURES ,
VLADIMIR ZEBEC
TISAK
/ PRESS STUDIO HS INTERNET d.o.o.
ISBN
/ INTERNATIONAL STANDARD BOOK
NUMBER
ISBN 978-953-7878-86-3
WEB STRANICA
/ WEB PAGE http://www.tloznanstvo.eu/kongres/
PREDSJEDNIK
KONGRESA
/ CONGRESS
CHAIRMAN
ORGANIZACIJSKI
ODBOR
/ ORGANIZING
COMMITTEE
ZNANSTVENI ODBOR
/ SCIENTIFIC COMMITTEE
Marija Romić Brigita Popović,
predsjednica
Marija Romić,
predsjednica
Helena Bakić Begić Lepomir Čoga Aleksandra Perčin
Mia Brkljača Radica Čorić Nikola Pernar
Meri Engler Vilim Filipović Milan Poljak
Adrijana Filipović Stjepan Husnjak Domagoj Rastija
Lidija Galović Tomislav Karadžija Davor Romić
Branka Grahovac Kristina Krklec Sanja Sikora
Vladimir Ivezić Boris Lazarević Ivana Šestak
Marko Petek Zdenko Lončarić Željka Zgorelec
Vedran Rubinić Mile Markoski Vjekoslav Tanasković
Stanko Ružičić Gabrijel Ondrašek Monika Zovko
Vladimir Zebec Marko Zupan
TAJNICA KONGRESA
/ CONFERENCE SECRETARY Brigita Popović
-
SUORGANIZATORI / CO-ORGANIZERS
1. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Razred za prirodne znanosti / Croatian Academy of Sciences and Arts - The Department of Natural Sciences
akademik Ivan Gušić, tajnik
2. Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet / University of Zagreb Faculty of Agriculture
prof.dr.sc. Zoran Grgić, dekan
3. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek / Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Faculty of Agrobiotehnical
Sciences Osijek
prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić, dekan
4. Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet University of Zagreb Faculty of Forestry
prof.dr.sc. Vladimir Jambreković, dekan
5. Sveučilište u Zagrebu Rudarsko geološki fakultet University of Zagreb Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering
prof.dr.sc. Zoran Nakić, dekan
6. Sveučilište u Mostaru Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet University of Mostar Faculty of Agriculture and Food Technology
prof.dr.sc. Ivan Ostojić, dekan
7. Visoko gospodarsko učilište u Križevcima College of Agriculture Križevci
dr.sc. Marijana Ivanek-Martinčić, dekanica
8. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Institute for Adriatic Crops and Karst Reclamation Split
dr.sc. Katja Žanić, ravnateljica
9. Institut za poljoprivredu i turizam Poreč Institute of Agriculture and Tourism Poreč
dr.sc. Dean Ban, ravnatelj
10. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu Croatian Agency for Environment and Nature
dr.sc. Ivana Gudelj, ravnateljica
11. Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo Croatian center for agriculture, food and rural affairs
dr.sc. Krunoslav Dugalić, ravnatelj
12. Poljoprivredni institut Osijek Agricultural institute Osijek
dr.sc.Zvonimir Zdunić
-
POKROVITELJI / UNDER THE AUSPICES OF
Kolinda Grabar Kitarović, Predsjednica Republike Hrvatske
/ President of the Republic of Croatia
Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske
/ The Ministry of Science and Education of the Republic of Croatia
Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske
/ Ministry of Agriculture of the Republic of Croatia
MJESTO ODRŽAVANJA / CONGRESS VENUE
Hotel Lav
Josipa Jurja Strossmayera 18 32000 Vukovar, Hrvatska
web: www.hotel-lav.hr
http://www.hotel-lav.hr/
-
Vodič za ekskurziju / Excursion guide
_________________________________________________________________________________
Sadržaj
1.Uvod............................................................................................................. 1
2. Vukovarsko-srijemska županija .................................................................. 3
2.1. Lokalitet 1 Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru (Galović, L.) .............3
2.2. Lokalitet 2 Grabovo ..............................................................................6
Klimatska obilježja (Rastija, D.; Zebec, V.) ........................................................ 6
Hidrološke prilike (Rastija, D.; Zebec, V.) ......................................................... 7
Geološke i geomorfološke značajke (Krklec, K.) .......................................... 8
Tla Vukovarsko-srijemske županije (Rastija, D.; Husnjak, S.; Zebec, V.) ............... 9
Pedološki profil – Lokalitet 2 ................................................................ 10
3. Osječko-baranjska županija ...................................................................... 12
3.1. Lokalitet 3 Jasenovac ......................................................................... 12
Klimatska obilježja (Rastija, D.; Zebec, V.) ...................................................... 12
Hidrološke prilike (Rastija, D.; Zebec, V.) ....................................................... 13
Geološke i geomorfološke značajke (Krklec K.)......................................... 14
Tla Osječko-baranjske županije (Rastija, D.; Husnjak, S.; Zebec, V.) ................... 15
Pedološki profil – Lokalitet 3 ................................................................ 16
3.2.Izlet u Kopački rit (A)(Ivezić, V.) ............................................................... 18
3.3. Knežev dol (B) .................................................................................... 21
-
Vodič za ekskurziju / Excursion guide
_________________________________________________________________________________
1
1.Uvod Za znanstveno-stručnu ekskurziju XIII. Kongresa Hrvatskog tloznanstvenog društva
koji se organizira u Vukovaru odabrano je područje Istočne Slavonije i Baranje.
Vukovarsko-srijemsku i Osječko-baranjsku županiju karakterizira velika
divergentnost tala koja je temelj intenzivne poljoprivredne proizvodnje i uzgoja
različitih kultura, od niza ratarskih usjeva do vinove loze, voća i povrća. Osim tla,
veliki potencijal na ovom području čine i tri naše najveće rijeke - Dunav, Drava i Sava
koje osiguravaju dovoljne količine vode za ublažavanje posljedica sve očitijih
klimatskih promjena te stabilniju poljoprivrednu proizvodnju uz povećanje prinosa i
kvalitete proizvoda. Stoga se može reći da se ovaj dio s razlogom naziva i „žitnica
Hrvatske“.
Organizirana poljoprivredna proizvodnja na ovom području seže daleko u prošlost.
Tako npr. podizanje prvih vinograda s plemenitim sortama na području grada Iloka
datira dolaskom Rimljana u drugoj polovini 3. stoljeća, a organizirana ratarska
proizvodnja na području Baranje od 1736. godine.
Ovaj nizinski kraj uglavnom grade pleistocenske barske i kopnene naslage lesa te
holocenske barske i aluvijalne naslage, što je pored ostalih pedogenetskih činitelja
uvjetovalo i nastanak različitih pedosistematskih jedinica i to uglavnom iz odjela
automorfnih i hidromorfnih tala.
Sukladno osnovnoj temi Kongresa, ekskurzija i lokaliteti su izabrani kako bi se
sudionicima prikazale različitosti tala Slavonije i Baranje i njihov potencijal.
Lokaliteti su na područjima koja se koriste u intenzivnoj ratarskoj i povrćarskoj
proizvodnji s uređenim sustavima odvodnje i djelomično navodnjavanja. Ove
površine predstavljaju primjer učinkovitosti strategije razvoja poljoprivrede i lokalnih
zajednica kroz Nacionalni plan navodnjavanja s ciljem iskorištenja potencijala
zemljišta i uzgoja profitabilnijih kultura.
-
Vodič za ekskurziju / Excursion guide
_________________________________________________________________________________
2
Karta 1. Plan puta
Map 1. Trip plan
-
Vodič za ekskurziju / Excursion guide
_________________________________________________________________________________
3
2. Vukovarsko-srijemska županija
2.1. Lokalitet 1-Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru (Galović, L.) Kvartar je period oscilirajućih, dramatičnih klimatskih promjena. Tijekom kvartara
klima se mijenjala od izuzetno hladne s ledenim pokrovima na većem dijelu sjeverne
hemisfere do toplijih perioda koji su uzrokovali povlačenje leda. Za vrijeme hladnih
perioda, glacijala, u periglacijalnom prostoru, južnije od granica ledenog pokrova
dolazi do nakupljanja velikih količina prapora. Za vrijeme hladnih perioda zbog
intenzivnog trošenja stijena uslijed aktivnosti ledenog pokrova, stvaraju se velike
količine klastičnog detritusa koji se transportira velikim rijekama (Smalley et al.,
2009). Banak et al. (2013) opisuju nekoliko faza zaslužih za stvaranje i transport većih
količina klastičnog detritusa potrebnog za nastanak prapora (Slika 1). S područja Alpi
dvije velike rijeke transportiraju taj materijal, Rajna prema sjeveru i Dunav prema
jugoistoku. Za područje Hrvatske, pritoke Sava i Drava daju značajan doprinos
sadržaju materijala. Za vrijeme toplijih perioda (interglacijala) pedogenteskim
procesima iz prapora nastaju različita tla jasno uočljiva u jednoličnim prapornim
naslagama. Stoga možemo zaključiti da je prapor detaljni fosilni zapis klimatskih
promjena za vrijeme pleistocena. Prapor i praporu slični sedimenti zauzimaju oko 36%
površine Hrvatske i imaju najveću rasprostranjenost na području Srijema i Baranje
(Poje, 1985; Bognar, 1979). Njihova je debljina različita i kreće se od 0.5 do 60 m
(Bognar, 1979).
Slika 1. Grafički prikaz procesa nasanka prapora prikazanog u pet faza (Banak et al.,
2013).
Figure 1. Schemtic presentation of loess forming processes divided in five phases (Banak et
al., 2013).
Na području Vukovarsko-srijemske županije prapor prekriva kontinuiranu zonu od
Novih Mikanovaca na zapadu do Iloka na istoku (Slika 2). Najveća širina tog područja
iznosi oko 16 km. Nalazi se uglavnom na zaravnima izgrađujući Đakovačko-
vinkovačko-vukovarski praporni ravnjak i nastavlja se na istočnim obroncima Fruške
gore. Jedan od najljepših izdanaka prapora nalazi se uz obalu Dunava u Vukovaru
-
Vodič za ekskurziju / Excursion guide
_________________________________________________________________________________
4
ispod Vodotornja (Slika 2). Naslage su otkrivene uz cijelu obalu Dunava do Iloka.
Nekoliko horizonata paleotala u praporu se mogu pratiti cijelim putem od Vukovara
do Vučedola.
Slika 2: Geološka karta Srijema (HGI, 2009)
Figure 2. Geological map of Srijem area (HGI, 2009)
Gorjanović-Kramberger (1922) je opisao 22.6 m visok profil kojemu su u podini bile
otkrivene „žute pjeskuljaste gline“ koje svrštava u gornji diluvij (danas pleistocen).
Osim toga opisuje četiri horizonta prapora (L1-L4 brojeći odozdo) kroz koji se
„provlače tri nejednako debele zone (S1-S3) neke smedje glinenaste mase, koja je
doduše postala rastvorbom i izluživanjem tako, da je ta sad smedja masa kompaktnija
i žilavija od prapora, uz to tako reći bez vapna, a pokazuje veći sadržaj na kremenoj
kiselini i glini“. Nadalje, povezuje promjene u praporu s klimatskim promjenama za
vrijeme gornjeg diluvija te naslućuje da bi ledeni pokrov u Alpama mogao imati veze
s prapornim predjelima Srijema (Gorjanović-Kramberger, 1922). Danas je najdonji
dio profila (šetnica i nasip) zatrpan, a ostao je otkriven dio profila gdje se vidi tipičan
prapor interkaliran s dva dobro razvijena smeđa tla u donjem dijelu i jednim slabo
razvijenim sivkastim paleotlom u gornjem dijelu profila (Slika 3). Unutar srednjeg
prapornog horizonta i ispod debelog smeđeg paleotla uočen je žučkasti do 1 cm debeli
proslojak za koji su Galović & Mutić (1984), na temelju mineraloških istraživanja
dokazali vulkansko podrijetlo. Na temelju rezultata datiranja IRSL metodom,
izračunate starosti pokazuju stratigrafski slijed razdoblja predzadnji – zadnji glacijal
(OIS6–OIS2) (Slika 4). Najdonje otkriveno tlo vrlo se vjerojatno može korelirati s
interglacijalom/interstadijalom starijem od OIS5, moguće OIS7, dok srednje, debelo,
dobro razvijeno smeđe paleotlo predstavlja zadnji interglacijal (OIS5). Najmlađe
slabo razvijeno tlo-sirozem (Bronger, 1976) vjerojatno je nastalo zbog posljedica
klimatskih fluktuacija za vrijeme srednjeg pleniglacijala (OIS3). Prilikom nedavnih
-
Vodič za ekskurziju / Excursion guide
_________________________________________________________________________________
5
istraživanja opisan je i uzorkovan slijed naslaga u podini profila, a koji se sastoji od
još dva paleotla i jednog horizonta prapora.
Slika 3: Dio Gorjanovićevog profila s tipičnim praporom interkaliranim s tri paleotla
(Wacha & Frechen, 2011).
Figure 3. Part of the Gorjanović profile with typical loess intercalated with three paleosols
(Wacha & Frechen, 2011).
Slika 4: Starost prapora u tisućama godina. (Wacha & Frechen, 2011).
Figure 4: Age of loess in thousends of years (Wacha & Frechen, 2011).
-
Vodič za ekskurziju / Excursion guide
_________________________________________________________________________________
6
2.2. Lokalitet 2-Grabovo
Klimatska obilježja (Rastija, D.; Zebec, V.) Grabovo pripada geografskom području Istočne Hrvatske i u okvirima je Vukovarsko-
srijemske županije. Ovo područje pripada istočnoj varijanti umjereno kontinentalne
klime s gotovo uobičajenim obostranim relativno brzim prelazima iz vrućeg ljeta u
hladniji dio godine. Relevantni klimatski parametri analizirani su prema podacima
najbliže meteorološke postaje Vukovar za razdoblje od 1981. do 2010.godine.
Prosječna godišnja temperatura zraka promatranog višegodišnjeg niza iznosi 11,7 oC
s rasponom od 10,3 oC do 13,2 oC s trendom porasta zadnjih desetljeća. Najhladniji
mjesec je siječanj s prosječnom mjesečnom temperaturom zraka od 0,4 oC s rasponom
od -5,3 do 6,5 oC, a najtopliji srpanj s 22,2 oC. s rasponom od 19,4 do 24,1 oC.
Prosječno 214 dana ima temperature iznad 10 oC što je značajan činitelj i preduvjet
uspješne ratarske, voćarske i povrćarske proizvodnje.
Na temelju višegodišnjeg pregleda registriranih količina oborina, na ovom području
ima prosječno 660 mm oborina. Amplituda godišnjih količina oborina je dosta velika
(573,6 mm) i kreće se od minimalno 402,6 mm (2000.) do maksimalno registriranih
976,2 mm 2001.godine. Prema analiziranom nizu od 30 godina pojavljuje se 9 vlažnih
godina (preko 750 mm), 8 umjerenih (600 – 750 mm) i 13 sušnih godina (ispod 600
mm).
Graf 1. Godišnji hod oborina i temperatura zraka Vukovar (1981.-2010.)
Graph 1. Annual fluctuations of precipitation and air temperature Vukovar (1981.-2010.)
0
5
10
15
20
25
30
0
20
40
60
80
100
120
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Godišnji hod oborina i temperature zrakaVukovar (1981.-2010.)
Oborine (mm) Temperatura (oC)
oCmm
-
Vodič za ekskurziju / Excursion guide
_________________________________________________________________________________
7
Hidrološke prilike (Rastija, D.; Zebec, V.) Područje Grabova nalazi se na nadmorskoj visini od 105 m.n.m. do 113 m.n.m u zoni
Vukovarsko - Iločkog ravnjaka. Na ovom području nalazi se i prirodna granica
(vododjelnica) slivnih područja rijeke Dunav i rijeka Biđa i Bosuta. Zbog dinamičnog
mikroreljefa na najnižim pozicijama terena formirani su lokalni tokovi koji su za
vrijeme obilnijih oborina ispunjeni vodom tako da tvore manje vodotoke i
akumulacije. Voda iz tih vodotoka nadopunjava akumulaciju Grabovo i
Tompojevačke ritove te višak vode završava u vodotoku Savak koji se ulijeva u Bosut
jugozapadno od naselja Đeletovci. Ukupna dužina toka Savak i uzvodnih povremenih
potoka sjevernog kraka od Sokolovca do Bosuta iznosi oko 21500 m. S obzirom na
dobru propusnost lesa nema dužeg zadržavanja viška vode u tlu tako da izuzev putnih
odvodnih kanala i prirodnih vodotoka površinska odvodnja nije posebno regulirana.
Slika 5: Hidrološka karta područja Grabovo
Figure 5: Hydrological map of Grabovo area
-
Vodič za ekskurziju / Excursion guide
_________________________________________________________________________________
8
Geološke i geomorfološke značajke (Krklec, K.) Područje Grabova smješteno je na prostoru Vukovarskog lesnog ravnjaka (platoa) koji
se od Vinkovaca širi prema istoku do crte Šarengrad-Bapska-Šid, odakle počinje
Fruška Gora. Ovaj nizinski kraj uglavnom grade pleistocenske barske i kopnene
naslage lesa, te holocenske barske i aluvijalne naslage . Pleistocenski lesni sedimenti
formirani su taloženjem eolski donesenog silta iz alpskih područja tijekom posljednje,
würmske glacijacije (pleistocen). Kopneni les taložen je na izdignutim dijelovima
reljefa u nekoliko faza, dok su naslage barskog lesa taložene na područjima s jezersko-
barsko-kopnenim okolišima sedimentacije. Tijekom holocena na područjima sa
sporijim tokovima ili vodama stajaćicama koje su se u nižim dijelovima terena
pretvarale u močvarišta (s nepropusnim naslagama barskog lesa u podlozi) dolazi do
taloženja čestica glina i glinovitih siltova s visokim sadržajem organske tvari. U isto
vrijeme u dolinama rijeka talože se aluvijalne naslage uglavnom sastavljene od
pijesaka, siltova i glina.
Slika 6: Geološka karta područja Grabovo
Figure 6. Geological map of Grabovo area
Vukovarska lesna zaravan asimetričan je tektonski blok prekriven debelim lesnim
naslagama, pružanja SZ-JI, a površine preko 600 km2 (oko 60 km dužine i prosječne
širine od 10 km). Zaravan je blago nagnuta od sjeveroistoka prema jugozapadu i od
jugoistoka prema sjeverozapadu. Njen sjeverni dio karakteriziraju strmci do 40 metara
visine oblikovani procesima fluvijalne erozije (Dunav). Južno od Grabova, u
središnjem dijelu zaravni izdvaja se vukovarska horstna antiklinala i graba-sinklinala
Berak, koje su mlađim pokretima uzdužnih potolinskih, radijalnih rasjeda izdignute i
oblikuju današnju lesnu zaravan-horst. Zbog karakteristika sedimenta (lesa) na zaravni
je razvijeno mnoštvo mikroreljefnih oblika (pseudokrški, derazijski i fluvijalni) među
kojima se ističu lesne doline i ponikve na SZ dijelu zaravni. Lesne doline različitih su
dimenzija (10-100 m širine, de do nekoliko kilometara dužine), te se često spajaju.
Dimenzije ponikvi variraju do nekoliko desetaka metara promjera, te 5-10 m dubine.
-
Vodič za ekskurziju / Excursion guide
_________________________________________________________________________________
9
Tla Vukovarsko-srijemske županije (Rastija, D.; Husnjak, S.; Zebec, V.) Na području Vukovarsko-srijemske županije zastupljeno je 14 tipova tala, od čega 6
pripada odjelu automorfnih tala a 8 odjelu hidromorfnih tala.
Tablica 1. Zastupljenost tipova tala u Vukovarsko-srijemskoj županiji (izvor: Plan
navodnjavanja Vukovarsko-srijemske županije)
Table 1. Representation of soil types in Vukovar-Srijem County
Tip tla Površina (ha)
Pod šumom U poljoprivredi Ukupno
Koluvijalna tla 236 927 1.163 Sirozem 323 2.719 3.042 Černozem 1.427 14.725 16.152 Eutrično smeđe tlo 5.579 35.400 40.979 Lesivirano tlo 4.956 14.859 19.815 Rigolana tla - 5.657 5.657 Pseudoglej 2.709 6.659 9.368 Aluvijalno tlo 3.497 3.580 7.077 Aluvijalno livadno tlo 778 2.538 3.316 Močvarno glejno tlo 29.583 29.759 59.342 Ritska crnica 17.029 17.672 34.701 Pseudoglej glej 561 227 788 Niski treset 19 151 170 Hidromeliorirana tla - 28.836 28.836
Slika 7: Pedološka karta Vukovarsko-srijemske županije
Figure 7. Soil map of Vukovar-Srijem County
-
Vodič za ekskurziju / Excursion guide
_________________________________________________________________________________
10
Pedološki profil – Lokalitet 2
Slika 8: Morfološka svojstva tla
Figure 8. Soil morphological properties
Tablica 2. Morfološka svojstva tla
Table 2. Soil morphological properties
Dubina Depth (cm)
Oznaka horizonta
Horizon designation
Munsell boja vlažnog tla
Munsell color of moist soil
Struktura tla Soil structure
0-34 Ap 10 YR 3/3 mrvičasta/granular
34-60 A 10 YR 3/2 krupno mrvičasta/ coarse granular
60-104 AC 10 YR 4/4 sitno mrvičasta / fine granular
104-120 C 10 YR 6/4 -
Tablica 3. Mehanički sastav tla
Table 3. Soil texture
Dubina Depth (cm)
Postotni sadržaj čestica (%) Percent of particles (%)
Tekstura tla
Soil texture 2,0-0,2 0,2-0,063 0,063-0,02 0,02-0,002
-
Vodič za ekskurziju / Excursion guide
_________________________________________________________________________________
11
Tablica 4. Fizikalna svojstva tla
Table 4. Soil physical properties
Dubina Depth (cm)
Kapacitet tla za vodu Soil capacity
for water (vol. %)
Kapacitet tla za zrak
Soil capacity for air
(vol. %)
Poroznost tla
Soil porosity (vol. %)
Volumna gustoća tla
Soil bulk density (g/cm3)
Gustoća čvrstih čestica
Soil particle density (g/cm3)
0-34 43,76 4,34 48,10 1,35 2,60 34-60 43,62 2,08 45,70 1,39 2,56
60-104 39,72 2,85 42,57 1,43 2,49 104-120 - - - - -
Tablica 5. Kemijska svojstva tla
Table 5. Soil chemical properties
Dubina Depth (cm)
pH (H2O)
pH (KCl)
Humus (%)
CaCO3 (%)
P2O5 (mg/100g)
K2O (mg/100g)
0-34 7,30 5,92 1,72 - 15,77 23,60 34-60 8,36 7,09 1,17 1,24 6,71 16,18
60-104 8,80 7,72 0,86 21,54 2,56 10,32 104-120 8,70 7,82 0,59 33,56 1,44 6,68
Tablica 6. Izmjenjivi kationi i kationski izmjenjivački kapacitet
Table 6. Exchangeable cation and Cation Exchange Capacity
Dubina Depth (cm)
Ca Mg K Na KIK CEC
mg/kg c mol +/kg 0-34 2616,0 391,6 252,9 29,7 17,88
Tablica 7. Ukupni sadržaj elemenata u tlu
Table 7. Total content of elements in soil
Dubina Depth (cm)
Cd Cr Cu Mn Ni Pb Zn Fe
mg/kg
0-34 0,54 52,8 21,4 729,7 31,6 16,2 63,5 27550
Klasifikacija tla Hrvatske:
Odjel Automorfna tla
Klasa Humusno akumulativna tla
Tip tla Černozem
Podtip Na lesu
Varijetet Izluženi
Forma Srednje duboki
WRB (2014.): Phaeozem
-
Vodič za ekskurziju / Excursion guide
_________________________________________________________________________________
12
3. Osječko-baranjska županija
3.1. Lokalitet 3-Jasenovac
Klimatska obilježja (Rastija, D.; Zebec, V.) Dunavski rit pripada geografskom području Istočne Hrvatske i u okvirima je Osječko-
baranjske županije u Baranji. Klima ovog područja je umjereno kontinentalna klime
s gotovo uobičajenim obostranim relativno brzim prelazima iz vrućeg ljeta u hladniji
dio godine. Relevantni klimatski parametri analizirani su prema podacima najbliže
meteorološke postaje Osijek za razdoblje od 1981. do 2010.godine.Prosječna godišnja
temperatura zraka promatranog višegodišnjeg niza iznosi 11,3 oC s rasponom od 10,2 oC do 12,9 oC s trendom porasta zadnjih desetljeća. Najhladniji mjesec je siječanj s
prosječnom mjesečnom temperaturom zraka od -0,1 oC s rasponom od -6,0 do 5,8 oC,
a najtopliji srpanj s 22,0 oC. s rasponom od 19,3 do 23,9 oC. Na temelju višegodišnjeg
pregleda registriranih količina oborina, na ovom području padne prosječno 683,5 mm
oborina. Amplituda godišnjih količina oborina je velika (721,2 mm) i kreće se od
minimalno 317,0 mm (2000.) do maksimalno registriranih 1038,2 mm 2010. godine.
Prema analiziranom nizu od 30 godina pojavljuje se 9 vlažnih godina (preko 750 mm),
13 umjerenih (600 – 750 mm) i 8 sušnih godina (ispod 600 mm).
Graf 1. Godišnji hod oborina i temperatura zraka Osijek (1981-2010.)
Graph 1.Annual fluctuations of precipitation and air temperature Osijek (1981.-2010.)
0
5
10
15
20
25
30
0
20
40
60
80
100
120
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Godišnji hod oborina i temperature zrakaOsijek (1981.-2010.)
Oborine (mm) Temperatura (oC)
oCmm
-
Vodič za ekskurziju / Excursion guide
_________________________________________________________________________________
13
Hidrološke prilike (Rastija, D.; Zebec, V.) Područje Dunavskog rita nalazi se na nadmorskoj visini od 79 m.n.m. do 83,5 m.n.m
i pripada Dunavskom sektoru koji se nalazi u istočnom dijelu Baranje. Dunavski
sektor omeđen je glavnim dunavskim nasipom, vododjelnicom na Banovom brdu i
cestom Bilje-Grabovac-Kneževi Vinogradi. Odvodnja voda temelji se na izgrađenim
kanalima i crpnim stanicama (Zmajevac, Tikveš Zlatna Greda i Podunavlje) koje
precrpljuju viškove vode u zaobalje Dunava. Cijelo područje karakterizirano je
kanalima koji imaju velike dimenzije i male uzdužne padove. Glavni recipijenti
područja su: Dunav i kanali: Čarna, Dunavac, Glavni Jasenovački, Odvodni ribnjak,
Mali Dunavac, Vardarac, Lug i Bojana. Izvedena kanalska mreža služi prvenstveno
za odvodnju vlastitih voda površina Dunavskog rita, te bujičnih voda s Baranjske
planine. Dužina otvorene kanalske na ovom području iznosi 182,4 km i sastoji se od
kanala I,II, III i IV reda od čega je kanala I. reda 21,8 km, kanala II. reda 44,9 km, a
ostalo su kanali III. i IV. reda. Na dijelu površina gdje su izražene depresije izgrađeni
su i sustavi detaljne odvodnje cijevnom drenažom (tzv random drenaža).
Slika 9: Hidrološka karta područja Jasenovac
Figure 9. Hydrological map of Jasenovac area
-
Vodič za ekskurziju / Excursion guide
_________________________________________________________________________________
14
Geološke i geomorfološke značajke (Krklec K.) Područje Jasenovca smješteno je u nizinskom poplavnom području dviju velikih
rijeka, Dunava i Drave. Šire područje grade holocenske aluvijalne naslage;
pleistocenske barske i kopnene naslage lesa, te fluvijalne pleistocenske naslage.
Aluvijalne naslage uglavnom su sastavljene od pijesaka, siltova i glina varijabilne
debljine, a taložene su u dolinama rijeka tijekom holocena. Lesni sedimenti formirani
su taloženjem eolski donesenog silta iz alpskih područja tijekom posljednje, würmske
glacijacije (pleistocen). Kopneni les taložen je na izdignutim dijelovima reljefa u
nekoliko faza, dok su naslage barskog lesa taložene na područjima s jezersko-barsko-
kopnenim okolišima sedimentacije. Fluvijalne pleistocenske naslage grade treću
dravsku terasu, a izgrađene su pretežito od srednjezrnatih pijesaka s proslojcima
siltova i glina, te šljunkovitih i krupnozrnatih pijesaka.
Slika 10: Geološka karta područja Jasenovca
Figure 10. Geological map of Jasenovac area
Južni dio poloja Dunava (naplavna ravan) na čijem je zapadnom dijelu smješten
Jasenovac dio je erozijske udubine koju je Dunav oblikovao i ispunio sedimentima
tijekom mlađeg pleistocena i holocena. Ovo nizinsko područje (82-85 m n.v.) izrazito
je zaravnjeno (energija reljefa iznosi 2-3 m/km2), a na njemu su razvijeni reljefni oblici
tipični za naplavne ravni (meandri, mrtvaje, grede, rukavci, ade). Širina poloja Dunava
s baranjske strane doseže 14 km, a prema zapadu linijom Kneževi Vinogradi-Grabova-
Lug-Vardarac-Kopačevo graniči sa terasama rijeke Drave. Sjeverno od Luga terasni
odsjek visine je 4-6 metara, dok je južno od Luga ta visina 4-5 metara. Lučni obrisi
strmaca riječnih terasa ukazuju na meandarsku aktivnost srednjeg toka Dunava, a
mjestimično ublažavanje njihova nagiba odraz je aktivnih derazijskih procesa
(spiranje).Važnu ulogu u razvoju reljefa ovog područja imaju i tektonski procesi.
Naime, ovo područje karakterizira nejednoliko spuštanje, intenzivnije u zonama
rasjeda. Tijekom gornjeg miocena i pliocena, te u kvartaru nastaju rasjedi pravaca
pružanja sjeveroistok-jugozapad duž kojih su osim vertikalnih prisutni i horizontalni
pokreti. Povećana tektonska aktivnost događa se na području između Darde i Batine,
duž tzv. "Osječko-đakovačkog rasjeda".
-
Vodič za ekskurziju / Excursion guide
_________________________________________________________________________________
15
Tla Osječko-baranjske županije (Rastija, D.; Husnjak, S.; Zebec, V.) Na području Osječko baranjske županije zastupljeno je 18 tipova tala, od čega 8
pripada odjelu automorfnih tala, 8 odjelu hidromorfnih tala i po jedan tip tla iz odjela
halomorfnih i subakvalnih tala.
Tablica 8. Zastupljenost tipova tala u Osječko-baranjskoj županiji (izvor: Plan
navodnjavanja Osječko-baranjske županije)
Table 8. Representation of soil types in Osijek-Baranja County
Tip tla Površina (ha)
Pod šumom U poljoprivredi Ukupno
Koluvij 1.193 4.148 5.341 Sirozem 387 2.213 2.600 Ranker 825 42 867 Černozem 795 22.704 23.499 Eutrično smeđe 2.845 19.950 22.795 Distrično smeđe 10.773 4.661 15.434 Lesivirano tlo 10.641 58.057 68.698 Rigolana tla 815 10.403 11.218 Pseudoglej 13.382 14.852 28.234 Pseudoglej-glej 3.814 7.461 11.275 Aluvijalno livadno 7 867 874 Aluvijalno 20.525 5.882 26.407 Močvarno glejno 39.941 79.358 119.299 Ritska crnica 4.076 154.712 19.548 Niski treset 43 31 74 Hidromeliorirano drenažom 31.488 31.488 Solonec 1 12 13 Gitja 342 8 350
Slika 11: Pedološka karta Osječko-baranjske županije
Figure 11. Soil map of Osijek-Baranja County
-
Vodič za ekskurziju / Excursion guide
_________________________________________________________________________________
16
Pedološki profil – Lokalitet 3
Slika 12: Morfološka svojstva tla
Figure 12. Soil morphological properties
Tablica 9. Morfološka svojstva tla
Table 9. Soil morphological properties
Dubina Depth (cm)
Oznaka horizonta Horizon designation
Munsell boja vlažnog tla
Munsell color of moist soil
Struktura tla Soil structure
0-36 P 2,5 Y 5/2 mrvičasta/granular
36-83 I Gso 2,5 Y 6/4 krupno mrvičasta/ coarse granular
83-120 II Gr/Gso 2,5 Y 2/0 poliedrična/blocky
120-180 III Gr 10 YR 6/1 -
Tablica 10. Mehanički sastav tla
Table 10.. Soil texture
Dubina Depth (cm)
Postotni sadržaj čestica Percent of particles
Tekstura tla
Soil texture 2,0-0,2 0,2-0,063 0,063-0,02 0,02-0,002
-
Vodič za ekskurziju / Excursion guide
_________________________________________________________________________________
17
Tablica 11. Fizikalna svojstva tla
Table 11. Soil physical properties
Dubina
Depth
(cm)
Kapacitet tla
za vodu
Soil capacity
for water
(vol. %)
Kapacitet tla
za zrak
Soil capacity
for air
(vol. %)
Poroznost
tla
Soil porosity
(vol. %)
Volumna
gustoća tla
Soil bulk
density
(g/cm3)
Gustoća
čvrstih
čestica
Soil particle
density
(g/cm3)
0-36 38,2 2,41 40,61 1,55 2,61
36-83 38,7 3,59 42,19 1,48 2,56
83-120 48,5 1,69 50,19 1,32 2,65
120-180 - - - - -
Tablica 12. Kemijska svojstva tla
Table 12. Soil chemical properties
Dubina
Depth
(cm)
pH
(H2O) pH
(KCl) Humus
(%) CaCO3
(%) P2O5
(mg/100g) K2O
(mg/100g)
0-36 8,74 7,63 2,14 25,27 18,76 13,78
36-83 8,80 7,52 0,97 29,00 3,57 8,16
83-120 8,27 7,23 2,21 1,24 5,73 11,47
120-180 8,77 8,2 0,21 11,19 6,27 1,68
Tablica 13. Izmjenjivi kationi i kationski izmjenjivački kapacitet
Table 13. Exchangeable cation and Cation Exchange Capacity
Dubina
Depth
(cm)
Ca Mg K Na KIK
CEC
mg/kg c mol +/kg
0-36 4391,00 201,30 182,10 19,71 24,12
Klasifikacija tla Hrvatske:
Odjel Hidromorfna tla
Klasa Glejna tla
Tip tla Močvarno glejno
Podtip Hipoglejno
Varijetet Mineralno
Forma Karbonatno, hidromeliorirano kanalima
WRB (2014.): Gleysol
-
Vodič za ekskurziju / Excursion guide
_________________________________________________________________________________
18
3.2.Izlet u Kopački rit (A)(Ivezić, V.) Kopački rit je močvarno područje nastalo djelovanjem dviju velikih rijeka, Dunava i
Drave. Prostire se na površini od 231 km2 u sklopu čega je na 70 km2 posebni zoološki
rezervat. Ramsarskom konvencijom 1993. g. Kopački rit je uvršten u Popis močvarnih
i vlažnih područja od međunarodnog značaja te je uvršten na listu ornitološki
značajnih područja – IBA (Important Bird Area), a 2012. g. UNESCO proglašava
prekogranični rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav čega je Kopački rit iznimno
važan dio.
Photo: Ivo Biocina/Croatian National Tourist Bord
Photo: Mario Romulić
-
Vodič za ekskurziju / Excursion guide
_________________________________________________________________________________
19
Kopački rit je najvrjedniji posebni zoološki rezervat u Hrvatskoj te je 1976 proglašen
Parkom prirode što ga čini najstarijim parkom prirode u Hrvatskoj. Najveće je
rastilište i mrijestilište slatkovodne ribe u Podunavlju. Jedna od najvećih fluvijalno-
močvarnih nizina u Europi. Tijekom godine poplavljen je u prosjeku 99 dana. Dom je
za više od 2300 bioloških vrsta. Svake godine u Kopačkom ritu gnijezdi se oko 140
vrsta ptica od kojih su od iznimnog značaja crna roda i orao štekavac koji za svoje
gniježđenje zahtijevaju velike površine i mir tj. udaljenost od ljudi. Također, Kopački
rit je i dom velikom broju kormorana (velikih vranaca), ptici čiji se opstanak temelji
isključivo na obilatosti i kvaliteti ribljeg fonda zato što odrasla jedinka dnevno pojede
približno pola kilograma ribe, no u Kopačkom ritu ne ostaju gladne a istovremeno
ostavljaju dovoljno prirodi.
Photo: Mario Romulić
Rit većinom prekriva šuma bijele vrbe, dok se na višim terenima nalaze vrijedne šume
hrasta lužnjaka, najplemenitijeg i najcjenjenijeg drveta ovih prostora. Jedinstvenost
izgleda Kopačkog rita rezultat je neprestanih plavljenja, uslijed kojih valovi na nekim
mjestima produbljuju teren i tako nastaju bare. Na drugim se mjestima istodobno
taloži materijal koji nosi rijeka i nastaju uzvišenja tla, takozvane grede. Tako se stvara
čudesan prirodni mozaik bara i greda. Ime ovoga Parka dolazi od mađarskih riječi
kapocs, što znači kopča, i ret, u prijevodu s mađarskog livada jer Kopački rit je upravo
to, poveznica, kopča među močvarnim livadama.
-
Vodič za ekskurziju / Excursion guide
_________________________________________________________________________________
20
Photo: Goran Šafarek
Photo: Marin Topić
-
Vodič za ekskurziju / Excursion guide
_________________________________________________________________________________
21
3.3. Knežev dol (B)
Kaponja 15
Kneževi Vinogradi
-
Vodič za ekskurziju / Excursion guide
_________________________________________________________________________________
22
BILJEŠKE/NOTES
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________