Evidencijski broj: J125/18

KNJIGA 3. - 3.1. TEHNICKI UVJETI I NACRTI

SANACIJA KORITA I DONJEG USTROJA MOSTA:

GRUPA II: ORUAVA U KM 191+950, AUTOCESTA A3 BREGANA - ZAGREB -

LIPOVAC, DIONICA LUZANI - SLAVONSKI BROD(ZAPAD)

SADRZAJ

A. Gradevinski dio

1 Uvod

2 Tehmcki opis

3 Nacrti

1 Tlocrt 1 100

2 Izvedba upojne ploce i betonske kanalice 1 50

broj str.

1

10

1

1

str 2Sadrfaj

1. UVOD

1.1 ZAKLJUCAK PODVODNOG VIZUALNOG PREGLEDA MOSTAPodvodm vizualm pregled donjega ustroja mosta, te hidrografsko smmanje korita u zom

mosta □ mostovi u nadleznosti HAC d o o izvrsio je Gradevinski fakultet Sveucilista u Zagrebu, oznaka projekta 120DSD763, od travnja 2016godine U navedenoj studiji izvedem su sljedeci zakljucci

1.1.1 Opis postojeceg stanjaU elaboratu je prikazana metodologija i rezultati hidrografskih smmanja i podvodnog

vizualnog pregleda korita rijeke Orljave u okolici mosta Orljava Na osnovu provedemh analiza moze se zakljuciti sljedece o erozivnom djelovanju toka na korito vodotoka u okolici elemenata stupova

• Usporedbom dostupne dokumentacije izradene za gradevinsku dozvolu „Most preko Orljave u km 354+490 00 autoceste „BratstvoDjedinstvo“ (Inzenjersko projektm zavod, 1986 g) i izvedenog stanja mosta utvrdeno je da stupovi juznog kolmka msu izvedem kao izduljem sa zaobljemm kutovima, vec je svaki stup zamijenjen s po 2 stupa kruznog presjeka

• Korito je globalno stabilno na diomci uzvodno i mzvodno od mostovskog profila pri uvjetima srednje vode,

• Korito je globalno stabilno na diomci uzvodno i mzvodno od mostovskog profila pri uvjetima velike vode,

• U profilu mosta je doslo do promjene u geometrije u odnosu na projektno stanje pod djelovanjem globalne erozije □ korito u otvoru mosta izmedu stupista S1 i S2 je erodirano uslijed djelovanja globalne erozije te se kroz ovaj otvor mosta odvija tecenje paralelno s glavmm otvorom,

• Uz stupove sjevernog kolmka su u koritu vidljive nepravilnosti betona stupova uz korito vodotoka,

• Temeljna stopa stupa S3/1 nalazi se izvan korita i izlozena je djelovanju toka,• Stabilnost stupova sjevernog kolmka u trenutmm uvjetima moze biti narusena jer je projektno

dno temeljne ploce na koti 88,60 m n m , a na videosmmku je vidljivo da se temeljna stope stupa S3/1 nalazi na visoj koti,

• Iz dostupne dokumentacije vidljivo je da postoje vec evidentiram problemi s temeljima mosta („ a na osnovu negativmh iskustava sa slicmm temeljenjem na slicmm mostovima (npr s mostom preko rijeke "Orljave" na istoj autocesti) izabrano je temeljenje na pilotima1' (Most preko Zapadnog I k u km 392+032 70 autoceste „Bratstvonjedinstvo“ □ Inzenjersko projektm zavod, 1989 g )),

• Uz stupove stupista juznog kolmka su uocene kaverne nastale uslijed djelovanja lokalnog podlokavanja,

• Na stupu S2/5 uz dno korita uoceno je ostecenje pilota stupa □ rupa velicme 20 cm x 15 cm i dubme 15 cm,

• Na stupu S3/2 uocena je rupa u pilotu velicine 20 cm x 10 cm i dubine 20 cm,• Stupove juznog kolmka u stupistima S1 i S3 karakterizira nepravilan prijelaz s geometrije

stupa na geometriju pilota, gdje mje uklonjen visak betona nakon betomranja,• Stup S3/1 sjevernog kolmka karakterizira nepravilna geometrija stupa na uzvodnom lieu gdje

mje uklonjen visak betona nakon betomranja,• Upornjaci su izvedem na visokoj obali te nasip prometmee iza njihovih krila doprinosi

nastanku erozije uslijed suzenja toka,• Upornjaci su zasticem zemljamm nasipom te msu izlozem znacajnom djelovanju

erozije,• Cijelo korito vodotoka u mostovskom profilu prekrivaju ostaci betona od gradnje,

• Na uzvodnom lieu stupa se nakuplja plutajuci nanos koji smanjuje protocnost mostovskog profila

str 1Uvod

1.1.2 Prijedlozi za daljnje mjereNa osnovu hidraulickoDmorfoloskih analiza i pregleda stanja podvodnog dijela konstrukcije

mogu se dati sljedece preporuke• Trenutno stanje korita i vladajuci hidroloskoQhidraulicki uvjeti upucuju na mogucnost daljnjeg

erodiranja korita vodotoka u mostovskom profilu Potrebno je izraditi projekt sanacije korita i izvesti adekvatnu zastitu od podlokavanja u mostovskom profilu,

• Iz dostupne dokumentacije je razvidno da je kota dna temeljne ploce stupova sjevernog kolmka 88,60 m n m („Most preko Orljave u km 354+490 00 autoceste „BratstvoDjedinstvo“ □ Inzenjersko projektm zavod, 1986 g), sto ne odgovara izvedenom stanju stupa S3/1 Potrebno je istrazmm radovima utvrditi stvarnu dubinu temelja kako bi se pouzdano utvrdila opasnost od erozivnog djelovanja toka na stabilnost stupova mosta,

• Potrebno je samrati pukotine pilota na stupovima S2/5 i S3/2,• Potrebno je periodicki uklanjati nakupljem plutajuci nanos i naplavine iz mostovskog profila,• Ocjena stanja za podvodm dio konstrukcije dana je ocjenom 5 koja predstavlja lose stanje -

nosivi elementi konstrukcije su u dobrom stanju all imaju ostecenja, potrebm su manji popravci,

• Ocjena stanja za korito vodotoka u zom mosta dana je ocjenom 6 koja predstavlja Zadovoljavajuce stanje - klizanje obale, ostecenja regulacijskih gradevina za zastitu obale, evidentiram manji pomaci korita, produbljene erozijskih jama,

• Preporuca se izvrsiti sljedecu inspekciju mosta u jednogodisnjem razdoblju

U skladu sa gore navedemm prijedlozima izraden je ovaj izvedbem projekt sanacije

Uvod str 2

2. TEHNICKI OPIS

2.1.1 UvodPrije pristupanja izradi izvedbenog projekta sanacije izvrsen je vizualan pregled na lokaciji.

Potvrdeno je cinjenicno stanje iz studije Gradevinskog fakulteta u Zagrebu.

Slika 1 Erozija tla uzvodne strane stupa S3/1

Slika 2 Erozija tla oko stupova S3/2 - S3/5

Tehnicki opis str. 1

Slika 3 Erozija tla uzvodne strane stupa S1/1

Slika 4 Erozija tla oko stupova S1/2 - S1/5

Tehnicki opis str.2

Slika 5 Naneseni materijal u koritu

Slika 6 Rupa na pilotu S3/2

Slika 7 Rupa na pilotu S2/5

Tehnicki opis str.3

2.1.2 LokacijaObjekt je smjesten u trasi autoceste A3 Bregana - Zagreb - Lipovac u stacionazi 191+950

2.1.3 Popis koristenih propisa i normi• Tehmcki propis za betonske konstrukcije NN139/2009, NN14/10• HRN EN 206-1 2006 Beton - 1 dio Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost

(ukljucuje amandmane A1 2004 i A2 2005) (EN 206-1 2000+A1 2004+A2 2005)• HRN EN 12620 2008 Agregati za beton (EN 12620 2002)i HRN EN 206-1 Beton - 1 dio

Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost (ukljucuje amandmane A1 2004 i A2 2005) (EN 206-1 2000+A1 2004+A2 2005)

• HRN EN 197-1 2005 Cement - 1 dio Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cemenata opce namjene (ukljucuje amandman A1 2004) (EN 197-1 2000+A1 2004)

• HRN EN 1008 2002 Voda za pripremu betona - Specifikacije za uzorkovanje, ispitivanje i potvrdivanje prikladnosti vode, ukljucujuci vodu za pranje iz mstalacija za otpadnu vodu u mdustriji betona, kao vode za pripremu betona (EN 1008 2002)

• HRN EN 10080 2005 Celik za armiranje betona - Zavarljivi armaturm celik - Opcemto (EN 10080 2005), HRN 1130-2 2008 Celik za armiranje betona - Zavarljivi celik za armiranje - 2 dio Tehmcki uvjeti isporuke celika razreda B

• HRN EN 13369 2004 Opca pravila za predgotovljene betonske elemente (EN 13369 2004)• HRN EN 13670-1 2006 Izvedba betonskih konstrukcija - 1 dio Opcemto (EN 13670­

1 2000)• HRN EN 12350-2 - Ispitivanje svjezeg betona slijeganjem• HRN EN 12390-3 2002 - Ispitivanje ocvrsloga betona - 3 dio Tlacna cvrstoca ispitmh

uzoraka (EN 12390-3 2001)• HRN EN 12390-2, izrada i njega uzoraka za ispitivanje cvrstoce prema normi• HRN EN 12390-8 Ispitivanje ocvrsnulog betona - 8 dio Dubma prodiranja vode pod

tlakom• HRN U M1 016, Uzimanje uzoraka, priprema ispitmh uzoraka i ispitivanje otpornosti betona

na smrzavanje prema normi• HRN EN 13670-1 2006 - Izvedba betonskih konstrukcija - 1 dio Opcemto (EN 13670­

1 2000)

Tehmcki opis str4

2.1.4 Popis potrebnih radova1 Izvesti sanaciju kaverni u osi stupista S1 i S3 (Slika 2, Slika 3, Slika 4)2 Sprijeciti daljnju eroziju tla oko stupa S2/13 Sanacija zastitnog sloja betona na stupovima S1/1, S2/1, S3/1 i S4/14 Sanacija pukotina na pilotima stupova S2/5 i S3/2, (Slika 6, Slika 7)5 Ocistiti korito u zom mosta od raslinja i nanosa (Slika 5)

NAPOMENA Radovi sanacije upornjaka msu obuhvacem ovim projektom, obzirom na potrebu prethodnog rjesavanja sanacije prijelazne naprave i odvodnje vode s kolmka u zom upornjakai

2.1.5 Opis radova

2.1.5.1 Sanacija kaverni u osi stupista S1 i S3• Radovima pristupiti u vrijeme mskog vodostaja• Na lokacijama naznacemm u grafickom prilogu 1 1 Tlocrt izvrsiti zamjenu materijala

kamemm materijalom uz nabijanje• Formirati pokose te ih zastititi betonskom oblogom debljine 20 cm in situ (graficki

prilog 1 2)• U zom 2 m od osi stupista izvrsiti zastitu roliramm kamenom

2.1.5.2 Zastita temelja stupa S2/1 od podlokavanja• Za mskog vodostaja izvesti grubi kamem nabacaj mimmalne debljine 50 cm oko stupa

S2/1 prema grafickom prilogu 11 1 2 i 1 3

2.1.5.3 Sanacija zastitnog sloja betona• Uklanjanje hidrodemoliranjem ostecenog betona stupova S1/1, S2/1, S3/1 i S4/1 (cca

1-3 cm debljine) u svrhu sprecavanja daljnje erozije zastitnog sloja betona• Na mjestima uklonjenog betona izvodi se reprofiliranje betona Reprofiliranje povrsina

betona izvodi se sanacijskim sustavom za popravak AB konstrukcija dokazane kvalitete, ovisno o dubim ostecenja Na pripremljenu podlogu nanose se slojevi sanacijskih mortova prema uputama proizvodaca, s prethodmm nanosenjem veznog sloja

2.1.5.4 Sanacija supljine na pilotu stupa S2/5• Izrada „zecjeg nasipa" u zom radova u svrhu osiguranja rada na suhom• Ciscenje postojeceg betona podvodnog dijela stupa (pilota) u zom vodotoka mlazom

vode pod tlakom u svrhu pripreme podloge za dobetomravanje• Izrada jednostrane opiate dimenzije 1,2x1,2x1,0 m i ugradnja betona C25/30

2.1.5.5 Ciscenje korita od nanosa i raslinja• Za mskog vodostaja ocistiti nanos i raslinje u dnu korita i na pokosima kanala u zom

mosta Pritom voditi racuna da se ne osteti zicano pletivo kamene obloge

Tehmcki opis str 5

2.1.6 Tehnicki uvjeti za materijale i radove

2.1.6.1 Opce odredbe za radoveTijekom sanacijskih zahvata, ugradene materijale efikasno zastititi od pojacanog strujanja

zraka, i zastititi od temperature <+5°C i >+ 30°CIzvoditelj radova mora orgamzirati i izvoditi sve radove na sanaciji armirano-betonske

konstrukcije, najprikladrsije primjem i u skladu s Projektom uz primjenu svih propisamh mjera zastite i vazecih propisa struke i prakse

Svi radovi na sanaciji moraju biti koordiniram i izvedem prema dmamickom planu odobrenom od strane nadlezne sluzbe

Kod pripreme, izvedbe i kontrole kvalitete treba se pridrzavati uvjeta iz projekta, a za odredbe koje msu specificirane treba se pridrzavati vazecih normativa i propisa

Svi proizvodi koji ce se upotrijebiti moraju biti certificiram Ukoliko na trzistu nema certificiramh pojedmih proizvoda ill se materijal izraduje na gradilistu, njihova sukladnost sa zahtjevima projekta treba biti potvrdena prethodmm ispitivanjima

Tijekom izvodenja treba provoditi kontrolna ispitivanja u skladu s Planom kontrole kvalitete izvedbe

Uzimanje uzoraka u svrhu kontrolmh ispitivanja obavlja osposobljen laboratorij (akreditiran prema HRN EN ISO/IEC 17025) O uzimanju uzoraka treba sastaviti zapismk s potpumm podacima

2.1.6.2 Cuvanje i njegovanje izvedenih elemenata-slojevaNjegovanje i zastita pocinju jos u fazi nabave, prijevoza i uskladistenja osnovmh materijala

na bazi polimercementnog veziva, akrilata i epoksida, koji ne smije biti izlozen vlazi, a narocito temperaturama <+5 °C i >+30 °C

Spravljanje reparaturmh mortova kao i izvedem radovi (slojevi) moraju biti efikasno zasticem od negativmh utjecaja naglog susenja, a narocito mskih i visokih temperatura Predvideno vrijeme za njegovanje je mimmalno 7 dana ill prema uputi proizvodaca

Slojevi na bazi epoksida i akrilata moraju biti efikasno zasticem od moguceg vlazenja, mskih i visokih temperatura tijekom spravljanja i ugradnje, prljanja prasinom i mehamckih ostecenja

2.1.6.3 HidrodemoliranjeUklanjanje betona u debljinama predvidemm projektom treba izvesti hidrodemoliranjem

(vodemm topom s tlakom na mlazmci do 2500 bara)Nije moguce koristiti postupak razbijanja betona rucmm alatima jer bi se tako razmrvila

struktura preostalog betona (nastajanje mikropukotina koje ne bi kasmje omogucavale dobru prionjivost novog sanacijskog betona, a predstavljaju porozan i propustan sloj u zom armature)

Osim toga, ovakvim nacmom bi se djelomicno ostetila armatura (tockasta ostecenja koja su prva mjesta za pocetak eventualne korozije tijekom eksploatacije), te bi se udaranje o sipke armature prenosilo na dijelove koji se ne ciste, sto bi u mladom betonu vjerojatno uzrokovalo mikropukotine u zastitnom sloju na mjestima sipki, sto nije dopusteno za konstrukciju u ovakvim uvjetima i s ovakvim zahtjevima

Nakon hidrodemoliranja ostecenog i zagadenog betona preostaje na gradilistu otpadm materijal veci komadi betona, armatura, razbijem beton (usitnjen - „suta“) Zbrinjavanje otpadnog materijala treba povjeriti firmi koja je ovlastena za navedene postupke zbrinjavanja

Tehnicki opis str6

2.1.6.4 Reprofiliranje mortomPolimercementm vezm sloiEfikasna ugradnja postize se unbavanjem plasticnom cetkom, na prethodno ociscenu i

navlazenu podlogu (beton nakon hidrodinamickog uklanjanja sloja i odstranjivanja skramice i necistoca)

Polimercementm mort za reprofilirame

Ugradnja reparaturnog morta na svjezi vezm sloj bez opiate ostvaruje se utiskivanjem pomocu metalne gladilice (gletera)

Na vertikalmm plohama i u podgledu elemenata efikasna ugradnja postize se torkretiranjem Kod izvodenja u dva sloja potrebno je u obje varyante izvedbe posebnu paznju obratiti na

ugradnju prvog sloja ispod i oko sipki armature Novi sloj se izvodi 4-6 sati nakon prvog Tehmcki uvjeti za izvodenje trebaju biti u skladu s normom HRN EN 1504-10

Uvieti kvalitete podloqe

Vlacna cvrstoca prionljivosti s 1,5 N/mm2 (min 1,0 N/mm2)Hrapavost cca 3 mmpH otvorene povrsine betona >9,5Otvorenost strukture > 35 % (vidljivih zrna agregata)Vlaznostprilagodena sustavu koji se nanosi

Uvieti kvalitete mortadmax 4 mm Razred R4Tlacna cvrstoca (ispitano prema HRN EN 12190) > 45 N/mm2Prionljivost (ispitano prema HRN EN 1542) > 2,0 MPa Toplinska kompatibilnost, prionljivost nakon 50 ciklusa smrzavanja i odmrzavanja sa soli za odmrzavanje (ispitano prema HRN EN 13687-1) >2,0 MPaModul elasticnosti (ispitano prema HRN EN 13412) > 20 GPa

Tehmcki opis str 7

2.1.6.5 Injektiranje pukotinaEfikasna ugradnja postize se plamranjem injektiranja, strojmm spravljanjem, masemm

doziranjem i uredajima koji mogu odrzati zeljem tlakInjektiranje se izvodi standardmm postupkom utiskivanja dvokomponentne injekcijske smole

na bazi epoksidaPrethodno je potrebno zasjeci u obliku „V“ trag pukotme na povrsim betona, te ga zapumti

visokokvalitetmm mortom (najbolje polimercementm mort spravljen s istim epoksidom za injektiranje)

Potom se buse rupe za ugradnju „packera“ koji se ugraduju u rupe Slijedi injektiranje koristenjem opreme za injektiranje pod tlakom Tijekom injektiranja treba voditi brigu o popunjavanju cijelog prostora pukotine, pracenjem pojavljivanja smole na susjedmm rupama

Kontrola efikasnosti provedenog injektiranja vrsi se prema odgovarajucim tockama norme HRN EN 1504-10, vizualno na valjcima izbusemm iz samrane pukotine Kriterij prihvacanja je 80 % ispunjenosti pukotine

Masa za injektiranje pukotina treba biti na osnovi dvokomponentne epoksidne smole, u skladu s prilogom H TPBK specificirana prema normi HRN EN 1504-5, Proizvodi i sustavi za zastitu i popravak betonskih konstrukcija - Defmicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje sukladnosti - 5 dio Injektiranje betona

Razred U(F1) W(1) (1/2) (5/30) (1)U(F1) - koji omogucuje prijenos sila, vlacna cvrstoca prionljivosti (ispitano prema HRN EN 12618-2) > 2,0 N/mm2W(1) - najmanja sirina pukotine 0,1 mm (1/2) - za stanje pukotine suho/vlazno (5/30) - uporabna temperatura 5/30 °C(1) - izlozenost pomacima tijekom njege, dnevm pomaci > 10 % ill 0,03 mm

2.1.7 Program kontrole i osiguranja kvaliteteOvim programom kontrole i osiguranja kvalitete dane su smjermce i uvjeti koje moraju

zadovoljiti gradevinski radovi i materijali da bi se postigla zadovoljavajuca kvaliteta i trajnost gradevine

Osiguranje kvalitete treba postici tako da se upotrebljavaju samo provjerem i ispitam materijali, provode ispravne i vjeste metode gradnje, koji ce biti u skladu s projektom, normama i propisima i dobrom praksom

Kontrolu kvalitete treba provesti stalnim nadziranjem radova u svim fazama od strane nadzornog inzenjera i drugih specyalistickih inspektora i institucija za kontrolu i ispitivanje materijala, kao i svim potrebmm ispitivanjima kvalitete materijala ill gotovih gradevinskih elemenata

Tehmcki opis str 8

2.1.7.1 NadzorGlavm nadzor nad provodenjem sustava odrzavanja kvalitete obavlja glavm nadzorm

inzenjer (kontinuirano) Glavm nadzorm inzenjer moze imati pomocmke - specijaliste, te prisutnost projektanta koji obavlja projektantski nadzor U skladu sa zakonskim propisima vanjski nadzor moze obavljati i neovisna ovlastena orgamzacija za kontrolu kvalitete Izvoditelj radova mora voditi gradevinski dnevmk (prema Pravilmku o vodenju gradevinskog dnevmka) koji svakodnevno u vrijeme izvodenja radova ispunjava osoba izvodaca, a ovjerava nadzorm inzenjer kao i svu ostalu dokumentaciju kvalitete koristemh materijala i izvedemh radova Svi radovi vode se i preuzimaju kroz gradevinski dnevmk i to po fazama rada, pri cemu je nuzno da za pocetak radova naredne faze nadzorm inzenjer ocjem kvalitetu izvedemh radova, te nakon toga odobri nastavak radova

- PROJEKTANTSKI NADZORProjektantski nadzor nad izvodenjem predmetmh radova obavlja projektant osobno ill preko

svojih suradmka Taj nadzor vodi bngu da se radovi izvedu prema projektu i njegovim dopunama (ako takove budu postojale) i svrsishodno namjem koja proizlazi iz projekta

Projektantski nadzor je stalnog karakteraProjektant ima pravo donositi odluke u slucaju kada se ukaze potreba da se izvrse izmjene

pojedimh dijelova projekta, bilo po opsegu, postupku ill redoslijedu izvodenja radova-STRUCNI NADZORPotrebno je osigurati stalm strucm nadzor tijekom izvodenja radova Nadzorm inzenjer je

predstavmk vlasmka/investitora, placen je od vlasmka/investitora i izvrsava svoju odgovornost prema njemu Nadzorm inzenjer ima zadatak da kontinuirano prati radove, a za vece radove u punom radnom vremenu On je odgovoran za tumacenje ugovormh obaveza i izmjena, on uspostavlja kriterije prihvatljivosti, vodi racuna da se radovi izvedu u skladu s projektom, normama i dobrom praksom, ocjenjuje napredovanje gradnje i odreduje dmamiku placanja graditelju sukladno kolicim izvrsemh radova i ugradenom materijalu U slucaju kakvih vecih odstupanja od projektmh postavki, zapazanja ovog nadzora su mjerodavna kod odluke o nastavku rada Nadzorm inzenjer stalno obavjestava vlasmka o tijeku radova i zadovoljenju roka zavrsetka radova

Nadzorm inzenjer mora imati tehmcko znanje o gradevinskim materijalima i izvodenju gradnje

- IZVJESTAJ O IZVEDENIM RADOVIMADa bi se sacuvali svi podaci o izvedenom stanju, potrebno je po zavrsenom poslu izraditi

izvjestaj o svim izvedemm radovima na sanaciji gradevine Poseban naglasak u tom izvjestaju treba staviti na eventualne izmjene u odnosu na predvideno projektom

Tehmcki opis str 9

2.1.7.2 Kontrolna ispitivanjaIzvedba betonske konstrukcije Kontrolu izvedbe betonske konstrukcije treba u cjelini izvesti

prema norm! HRN EN 13670-1 Takav nadzor osigurava Investitor i najcesce ga povjerava specijaliziramm institucijama

Za kontrolu specificiramh razreda tlacne cvrstoce betona na gradevim treba svaki dan uzorkovati po jedan kontrolm uzorak betona Uzorkovanju mora prisustvovati i zapismk supotpisati nadzorm inzenjer ill njegov pomocmk-specijalist Ispitivanje ovih uzoraka vrsi akreditiram laboratorij, a obrada i ocjena rezultata ispitivanja provodi se prema kriterijima identicnosti damh u Dodatku B HRN EN 206-1

Ugradem beton treba na odgovarajuci nacin, precizno specificiran u izvedbenom projektu,zastiti

- od povecanog skupljanja- radi osiguranja potrebne kvalitete povrsmskog sloja betona- od smrzavanja- od stetmh vibracija, udara ill bilo kakvih ostecivanjaNacin i trajanje vlazne zastite betona treba precizno specificirati izvedbemm projektom

Trajanje takvog njegovanja treba biti prema tablici F 1 norme HRN EN 13670-1Povrsinska temperatura betona ne smije pasti ispod 0°C dok cvrstoca betona ne dosegne 10

N/mm2 Temperatura ugradenog betona ne smije prijeci 65 °C

Konstrukcijskielement Radovi

Prionljivost podloge

HRN EN 1542 (> 1,5 (1,0)N/mm2)

Tlacna cvrstoca morta

HRN EN 12190 (> 45 N/mm2)

Prionjivost morta

HRN EN 1542 (> 2,0 N/mm2 ill lorn u podlozi)

Upornjaci

Uklanjanjebetona

1x3mjesta - -

Ugradnja morta - 1 serija 2 mjesta

Stupovi

Uklanjanjebetona

1x3mjesta - -

Ugradnja morta - 1 serija 2 mjesta

Tehmcki opis str 10

3. NACRTI

str 1Nacrti

~ DISTORZIJA

Karlovac, N.M.Marulica 2

Investiton HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. Zagreb, Sirolina 4

Sadrzaj priloga:

TLOCRT

Broj revizije:

0

Zajednicka oznaka projekta:

GT-DIS/2017-01

Razina razrade: IZVEDBENI PROJEKT

Naziv gradevine:

AUTOCESTA A3BREGANA - ZAGREB - LIPOVAC

Projektant: Dinko Stopic, d.i.g.

Oznaka projekta: GT-DIS/2017-01/04

Strukovna odrednica: GRAOEVNISKI

Oznaka mape:04-I

Broj lista:1

Dio gradevine:

MOST ORLJAVA u km 191+950

Suradnici:Emil Kirs, d.i.g.

Datum:travanj2017.

Br. priloga:1.1

Mjerilo:1:200

PRESJEKA-A

S' DISTORZIJA

Karlovac, N.M.Marulica 2

Investitor: HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. Zagreb, Sirolina 4

Sadrzaj priloga:

SANACIJA NASIPA UOSI stupiSta S1

Broj revizije:

0

Zajednicka oznaka projekta:

GT-DtS/2017-01

Razina razrade: IZVEDBENI PROJEKT

Naziv gradevine:

AUTOCESTA A3BREGANA - ZAGREB - LIPOVAC

Projektant: Djnko Stopic, d.i.g.

Oznaka projekta: GT-DIS/2017-01/04

Strukovna odrednica: GRAOEVNISKI

Oznaka mape:04-I

Broj lista:1

Dio gradevine:

MOST ORLJAVA u km 191+950

Suradnici:Emil Kir§, d.i.g.

Datum:travanj2017.

Br. priloga:1.2

Mjerilo:1:50

PRESJEKA-A

DISTORZIJA

Karlovac, N.M.Marulida 2

Investitor: HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. Zagreb, Sirolina 4

Sadrzaj priloga:

SANACIJA NASIPA UOSI STUPlSTA S3

Broj revizije:

0

Zajednicka oznaka projekta:

GT-DIS/2017-01

Razina razrade: IZVEDBENI PROJEKT

Naziv gradevine:

AUTOCESTA A3BREGANA - ZAGREB - LIPOVAC

Projektant: Dinko Stopic, d.i.g.

Oznaka projekta: GT-DIS/2017-01/04

Strukovna odrednica: GRADEVNISKI

Oznaka mape:04-I

Broj lista:1

Dio gradevine:

MOST ORLJAVA u km 191+950

Suradnici:Emil Kirs, d.i.g.

Datum:travanj2017.

Br. priloga:1.3

Mjerilo:1:50