KAKOJE

NASTALO

Č PEPIĆKO JEZERO OLJE

OŠ IVAN GORAN KOVAČIĆ ČEPIĆ

Matej Prusić, 5. r.

Paolo Vlačić, 5. r.

Lucijan Valčić, 5. r.2

3

O PROJEKTU…Za projekt u okviru Institucionalizacije zavičajne nastave Istarske županije pod nazivom

odlučile smo se iz razloga što je Čepićko polje u blizini naše škole, a nedovoljnosmo mu pažnje posvećivali te mnogi učenici do ovog projekta nisu ni znali kakve lijepe priče priča.

Okosnica projekta bilo je istraživanje o isušivanju Čepićkog jezera, životu ljudi oko jezera, biljkama iživotinjama koje su obitavale u jezeru i uza nj , zatim sam proces isušivanja, razloge zbog kojih je odlučeno dase jezero isuši, životu i radu ljudi nakon pretvaranja jezera u obradiva polja.

Cilj ovog projekta bio je upoznavanje i njegovanje tradicije, povijesnih izvora i činjenica vezanih uz užizavičaj te njegovanje žive riječi izvornih žitelja i poznavatelja povijesnih događaja u kraju.

U sklopu projekta bile su planirane dvije terenske nastave koje, nažalost, nismo realizirali budući da jepandemija COVID -19 djelomično zaustavila naš mali istraživački put.

Obzirom na neočekivani tijek događaja vezanih uz pandemiju i načine realizacije nastave projekt nije upotpunosti realiziran u školskoj godini 2019./2020., nego je nastavljen i u školskoj godini 2020./2021.

U realizaciji projekta sudjelovali su učenici od 1. do 5. razreda naše škole.Kad smo projekt započinjali željeli smo saznati što više činjenica te smo u posjet pozvali Vedrana Kosa,

kustosa Narodnog muzeja u Labinu i profesora povijesti koji nam je održao predavanje čiji vam sažetakdonosimo u ovom časopisu.

Upoznavši se s povijesnim izvorima o Čepićkom jezeru započelo je naše kreativno putovanje krozvrijeme, a rezultat kojega su predivni radovi naših učenika koje vam donosimo u ovom časopisu.

Nadamo se da ćemo potaknuti vašu znatiželju i povesti vas s nama na putovanje kroz vrijeme čepićkimkrajem. Uživajte!

Puno vas pozdravljaju sudionici ovog projekta:- učenici 5. razreda MŠ Čepić – Noel Diacci Hodžić, Leopold Licul, Loreley Ponjavić, Matej Prusić,

Emili Stanić, Nikolina Širok, Lucijan Valčić i Paolo Vlačić,- učenici 3. i 4. razreda MŠ Čepić – Matthias Brajuha, David Licul, Marina Stepančić, Lana Brajuha,

Alex Kehonjić, Leona Runko, Emili Šestan, Roko Štroligo, Vito Zrinšćak i Sara Žulić,- učenici 1. i 2. razreda MŠ Čepić – Lukas Boškailo, Mikelangelo Cvečić, Matej Krajcar, Jakov

Šestan, Luka Žulić, Niko Kovačić, Marta Prusić, Noela Trajkovski i Marko Vozila,- učenici 2. i 3. razreda PŠ Kršan – Rafael Černilogar, Leona Mart, Ryan Roviš, Jakov Terković,

Ivan Škropeta, Eleni Fable, Nola Fornažar, Karlo Rade i Damian Runko,- učenici 1. razreda PŠ Kršan – Sara Juran, Matej Paić, Kevin Rade, Kristan Roviš, Vito Škropeta i

Bartol Vukić,- učenici 1. i 3. razreda PŠ Šušnjevica – Petra Bako, Arno Štroligo, Nina Tončetić, Aris Džinović i

Lukas Santaleza,- i učiteljice Jasminka Zahtila, Mikela Banko Lukšić, Mirjana Rabar, Sanja Celić i Dianora Radola.

Kako jenastalo Čepićko polje

Nakladnik: OŠ Ivan Goran Kovačić ČepićUredništvo: učiteljice - Jasminka Zahtila, Dianora Radola, Mirjana Rabar, Sanja Celić, Mikela Banko LukšićAutori literarnih i likovnih radova: učenici od 1. do 5. razredaAutor rada na naslovnici jeGrafička priprema i tisak: Grafički studio JEŽTISAKNaklada: 150 primjerakaTiskano uz potporu Istarske županije – Upravni odjel za kulturu i zavičajnost u okviru projektaInstitucionalizacija zavičajne nastave Istarske županijeLipanj, 2021.

Loreley Ponjavić, 5. razred.

4

Čepićko poljeČepićko polje smješteno je u jugoistočnoj Istri uz zapadne i jugozapadne padine planinskog masiva Učke. Do

1932. godine na području Čepićkog polja nalazilo se jezero, površinom najveće u Istri.Postanak jezera vezan je uz posljednje ledeno doba, kada je Boljunšćica doplavljenim nanosima s flišnog

područja začepila prirodni ponor, te je polje postepeno, uz utjecaj čestih prirodnih poplava, pretvoreno u jezero.Površina jezera varirala je od 5 do 9 km , dok se dubina kretala od 1 do 5 metara.

1932. godine završeno je probijanje 4250 metara dugog tunela prema Plominskom zaljevu, te se jezero svremenom pretvara u obradiva polja.

Nakon 1945. godine plodnim čepićkim poljima upravljalo je poduzeće Agrolabin.Najstariji prikazi jezera na geografskim kartama datiraju u 16. st. Ovisno o povijesnim razdobljima, bilo je više

naziva za Čepićko jezero. Putopisac Valvasor spominje naziv Zhepizer See, spominje se i kao Sisolsko jezero,Gessaro, Felicia, Lago d'Arsa...

Okolica Čepićkog polja obiluje arheološkim nalazištima. Sustavnim arheološkim istraživanjima posljednjih 20godina, otkriven je cijeli niz arheoloških lokaliteta koji govore o gotovo 12 tisuća dugom kontinuitetu naseljavanja.Uz Čepićko polje evidentirano je više gradinskih brončanodobnih i željeznodobnih lokaliteta, većinom smještenih upodnožju padina Učke i Sisola.

Za vrijeme rimskog carstva ovo je područje u sastavu municipija Flanona. O brojnim antičkim lokalitetimagovore nam mnogobrojni antički natpisi, a u podnožju padina Sisola i Učke nalazila se rimska cesta koja jepovezivala antičku Flanonu sa Tarsaticom. Bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet u djelu De administrandoimperio (O upravljanju carstvom) zapadne granice srednjovjekovne hrvatske države smješta do rijeke Raše iČepićkog jezera.

Veliki značaj ovo područje dobiva u 12. stoljeću, kada se gradi cijeli niz srednjovjekovnih obrambenih utvrda.Najpoznatija utvrda je srednjovjekovni kaštel Kožljak. Na području Čepića nalazio se kaštel i pavlinski samostan, anešto dalje nalazi se srednjovjekovni Kršan.

Početkom 16. stoljeća u pojedina mjesta u okolici Čepićkog jezera doseljena su sa područja sjeverne Dalmacijevlaška plemena, danas poznatiji pod nazivom Ćiribirci.

Za vrijeme talijanske uprave Šušnjevica je imala status zasebne općine (Valdarsa).Čepićko polje danas, kao i sva naselja u okolici koja gravitiraju polju, imaju veliki turistički potencijal, što je i

prepoznala Općina Kršan, koja sa svojim aktivnostima kontinuirano radi na promociji ovoga kraja. Jedan odrezultata navedenih aktivnosti je otvaranje prvoga muzeja na području Općine Kršan. Ekomuzej „Vlaški puti“otvoren je u Šušnjevici 2019. godine.

Vedran Kos, prof. povijestii voditelj Narodnog muzeja Labin

2

Valvasor, Topographia Ducatus Carnioliae modernae, 1679.

5

STVARAMOČEPIĆKO

JEZERO

epić je malo mjesto u Istri ,

no, ispod Učke.

ogledaj prema njemu !

bilo je tamo jezero veliko kojeg

e ljudi u polje pretvoriti.

omarci su ih jako mučili,

dlučili su jezero isušiti.

ezerom su ljudi u barkama plovili…

, onda i puno ribe ulovili.

amisli kako je to bilo…

vo,

ekli smo ti pjesmom ovom

Čepiću, jezeru i polju njegovom.

Leona Mart, 2. r.; Nola Fornažar, 3. r.;Eleni Fable, 3. r. i Karlo Rade, 3. r.

Leona Runko, 4. r.

6

TUNEL

amo gdje je bilo jezero

vodi su bile ribe.

e, ne male, nego kao zmije duge!

vo, sad je na jezeru polje,

ijepo je i plodno.

Rafael Černilogar, 2. r. iJakov Terković, 2. r.

Matthias Brajuha, 3. r.

KLOŠTAR - OTOČIĆ ČEPIĆKOG JEZERAČepić je nekada bio poznat po Čepićkom jezeru.Na obali tog jezera fratri Pavlini su prije 700 godina sagradili crkvu Blažene Djevice Marije i

samostan Kloštar. U njemu je živjelo oko 30 fratara.Između Kloštra i Čepića bilo je jezero. Za vrijeme velikih kiša Kloštar je postajao otok.Nikada nije poplavio. Ljudi iz Čepića drvenim su barkama išli u Kloštar na misu.Pavlini su bili jako pametni. Učili su ljude čitati i pisati. Radili su i prirodne lijekove.Legenda kaže da su mlade djevojke prije ženidbe morale ići u Kloštar na učenje o braku i da su prvu

bračnu noć morale spavati kod fratara. To je samo priča.Žao mi je što su Talijani isušili jezero. Ipak je Kloštar ostao kako bi pričao o starim vremenima.

Leona Mart, 2. r.

7

Lukas Boškailo, 1. r.

Luka Žulić, 1. r.

8

Topole su visoke i tanke i ne smiješ sjeći. Njih su ljudi posadili.Sara Juran, 1. r.

Topola je jako visoka.Topolu se ne smije sječi.

Matej Paić, 1. r.

Topole jezabranjeno sječi.Kevin Rade, 1. r.

Topola je vrijednaza zemlju čuvati.

Vito Škropeta, 1. r.

Topole su visoke.One su tanke.Bartol Vukić, 1. r.

T

O

P

O

L

E

amo blizu Čepića,

dmah ispod Učke,

osađeno je drveće.

ndje raste godinama.

ijepo je i visoko.

no, pogledaj im krošnje!

Ryan Roviš, 2. r. i

Ivan Škropeta, 2. r.

Topola čuva zemlju da ju voda ne uzme.Oko topole rastu gljive.

Kristan Roviš, 1. r.

Niko Kovačić, 2. r. i Marta Prusić, 2. r. Niko Kovačić, 2. r. i Marta Prusić, 2. r.

Bajka o ribici iz Čepićkog jezeraU Čepićkom jezeru živjela je sretna ribica Plavka.

Najviše je voljela raditi okrete u vodi.Jednog dana dok se veselo okretala u vodi, zaplela se

u ribarsku mrežu. Ribica je zvala pomoć. Seljak joj jeodlučio pomoći ako mu ispuni želju. Htio je da umjestojezera bude polje. Ribica mu je ispunila želju i seljak joj jepomogao. Ribica je otišla u more, a seljak je pozvaoprijatelje da se s njim vesele.

Sara Juran, 1. r.

Sara Žulić, 4. r.

9

10

BILJKE I ŽIVOTINJE

SOM – ima izduženo tijelo, na stražnjem dijelu ima repne peraje, tijelo mu je išarano tamnim mrljamaPetra Bako, 1. r.

ŽABA – ima ih više vrsta: gatalinka, krastača…Žive u močvarama i barama.

Aris Džinović, 3. r.

Marina Stepančić, 3. r.

Leona Runko, 4. r.

Sara Žulić, 4. r.

JEGULjA

egulja živi u slatkim vodama.

vo, duga je.

ušter nije, zmija nije,

vodi Čepićkog jezera pliva.

udi su ih pecali i brali,

danas ih više nema.

Rafael Černilogar, 2. r.i Jakov Terković, 2. r.

JEGULJA– izgleda kao zmijaArno Štroligo, 1. r.

DIVLJA PATKA– mužjak ima lijepo zeleno perje

Arno Štroligo, 1. r.

GALEB– ima uska šiljasta krila i vitki kljun

Petra Bako, 1. r.

Sara Žulić, 4. r.

11Matthias Brajuha, 3. r.

12

RIBE – ima morskih i slatkovodnih riba koje jedna drugu jedu.Aris Džinović, 3. r.

LABUD– bijela ptica;

krila su mu širokačak do 2 metra

Lukas Santaleza, 3. r.

BIJELA RODA– ima duge noge,

crveni kljun i dugi vrat.Živi uz močvare,

livade i vlažne šume.Glasa se klepetanjem

i ptica je selica.Nina Tončetić, 1. r.

ŠARAN– velika zelena riba

koja živi u potokus velikim ljuskama.

Lukas Santaleza, 3. r.

Leona Runko, 4. r.

David Licul, 3. r.

Lana Brajuha, 4. r.

MALARIČNI KOMARAC – najviše napada životinje,može prenijeti malariju na čovjeka.

Nina Tončetić, 1. r.

13

Vito Škropeta, 2. r.

Matej Paić, 1. r.

Trstika je jako visoka.Trstiku su koristili kao metlu.

Sara Juran, 1. r

Trstika ima stabiljkukoja je šuplja iznutra.

Kevin Rade, 1. r

Šaš ima tanku stabiljku.Vito Škropeta, 1. r

Šaš ima tanko, dugačko lišće.Kristan Roviš, 1. r

Kristan Roviš, 1. r.

Vito Škropeta, 1. r.

Kevin Rade, 1. r.

Izpr

ivat

nezb

irke

gosp

ođe

Mar

eB

raju

ha.

20

Čepićko jezeroNa mjestu današnjeg Čepićkog polja nekad davno bilo je veliko Čepićko jezero.U njemu je bilo puno raznih slatkovodnih riba (jegulja i šarana).Stanovnici Čepića barkama su plovili po jezeru i mrežama i vršama lovili su ribu.1932. godine jezero je isušeno. Nakon nekog vremena na mjestu isušenog Čepićkog jezera ljudi

su se vozili automobilima i motorima. Isušeno tlo su kasnije izorali i posijali kukuruz.Zbog jake bure urodi su bili loši pa su mještani posadili topole. Topole su urode štitile od bure.I danas se na mjestu nekadašnjeg Čepićkog jezera ljudi bave poljoprivredom. Uzgajaju i siju

razne žitarice (kukuruz, pšenicu i ječam).

Marta Prusić, 2. r.

David Licul, 3. r.

21

Kako je nastalo Čepićko jezeroIspod naše planine Učke nalazilo se

Čepićko jezero. Bilo je to prije mnogo godina.Nakon jezera sve se to pretvorilo u veliko iplodno polje.

Čepićko jezero nastalo je začepljenjemrijeke Boljunčice. Voda se nakupljala izadržavala. Čepićko polje se pretvorilo u velikojezero. Bilo je dugo oko četiri kilometra i širokooko kilometar i pol. Dubina se kretala od dva dočetiri metra, a negdje i do devet metara. U jezeruje bilo i riba. Većinom jegulje, šarani, klene,barbune i druge slatkovodne ribe. Ulovljene ribesu odnosili u Labin i prodavali pod ložom. Tu suživjele divlje patke i rode. Tada je bilo i previšekomaraca koji su širili bolesti na stanovništvo.Iz tih razloga odlučili su isušiti jezero. Kopali sui gradili tunele kako bi voda potekla sve doPlominskog zaljeva. Radovi su trajali četirigodine. Jezero se isušilo.

Nakon isušivanja Čepićkog jezera, ostalo jeveliko plodno tlo na kojem su mještaniobrađivali polje i držali goveda. Tako i danasljudi obrađuju zemlju i bave se poljoprivredom.Mislim da je sada ljudima ljepše i bolje jer imajuraskošno i lijepo Čepićko polje.

Matthias Brajuha, 3. r. Čepićko jezeroČepićko

Boljunčicazačepila .

Čepićko

odlučilimalaričari

Dugačak

Žulić,

jezero je nastalo prije puno godinakad se rupa u koju je ponirala

Nakon nekog vremena nastalo je jezero.jezero bilo je duboko oko 2,5

metra. Ribe: šarani, jegulje su živjele u jezeru, aguske i patke su živjele oko jezera. Ljudi suimali svoje barke i pecali su da bi prehranilisvoju obitelj. Jezero su isušiti zbogmalarije koju su prenosili komarci ida bi taj prostor pretvorili u obradive oranice.Da bi ispraznili jezero napravili su tunel. Tunelse gradio 4 godine od godine 1928. do 1932.

je bio 4,5 kilometra. Voda je kroztunel istekla u more u Plominski zaljev.

Danas na mjestu gdje je nekad bilo jezerosu obradive oranice.

Sara 4. r.

Čepićko jezeroNekad davno u mom selu bilo je veliko jezero. Po

pričama starijih mještana jezero je bilo bogato ribom.Isušili su ga Talijani napravivši dug kanal do mora. Takoje nastalo Čepićko polje.

Noela Trajkovski, 2. r.

22

Čepićko jezeroPrije puno godina na mjestu gdje je nastalo jezero bilo

je polje.Boljunčica je nosila nanose i začepila prirodni ponor.

Voda se zaustavljala i nastalo je jezero.Bilo je duboko od jedan do dva i pol metra. U jezeru

su živjele jegulje i šarani. Ljudi su ih lovili za jelo. Okojezera je bilo puno komaraca malaričara koji su prenosilimalariju.

1932. godine probijen je tunel i voda je iscurila uPlominski zaljev.

Luka Žulić, 1. r.

Čepićko jezeroČepićko jezero je sliv rijeke Boljunčice, a nastalo je

još u ledeno doba. Dubina jezera varirala je ovisno ogodišnjim dobima i oborinama. Ljeti je bilo pliće, a zimidublje.

U to doba je svaka kuća imala barku te su mještanilovili ribu kojom su se hranili. Jezero je bilo bogatojeguljama i šaranima. Mještani su ih zvali korfi, belače iugori.

Zbog malaričnih komaraca i bolesti kojima jestanovništvo oboljevalo, jezero je 1932. godine isušeno.

Odvodni tunel do Plominskog zaljeva gradio sečetiri godine.

Nakon isušivanja Čepićko jezero pretvoreno je upoljoprivredne površine, odnosno kako se danas zove– Čepićko polje.

Niko Kovačić, 2. r.

Čepićko jezeroNona mi je ispričala da su na jezeru lovili ribe. Ljeti

su se u jezeru kupali. Na jezeru su žene prale robu.Kad su se posjećivali iz jednog sela u drugo išli su

čamcima. Bilo je puno žaba koje su ljudi jeli.Lukas Boškailo, 1. r.

Čepićko jezeroČepićko polje do davne je 1932. godine bilo veliko

jezero. Bilo je bogato slatkovodnim ribama (šaranima,jeguljama).

Nakon dugih priprema radnici su probili kanal dug4550 metara kojim je ispražnjeno jezero i tada postajeobradivo polje koje je služilo u poljodjelstvu istočarstvu.

Jakov Šestan, 1. r.

Čepić PoljeNekad davno je Čepić Polje bilo veliko jezero.U njemu je bilo puno riba.Onda su napravili dugi kanal pa je voda otišla u

Plomin i tu je sad veliko polje.Ljudi tu sade puno pšenice.

Matej Krajcar, 1. r.

Vito Zrinšćak, 4. r.

23

Čepićko jezeroBilo je dugo pet kilometara, a široko tri kilometra, na nekim mjestima duboko i

do pet metara. U jezeru je bilo puno ribe, a najviše jegulja, šarana, belača i drugih riba.Mještani su imali čamce i odlazili u ribolov.

1928. godine počeo se graditi odvodni tunel kako bi se jezero isušilo. Kraj tunela bio je uPlominu. Dok su kopali tunel nailazili su na mnogo špilja, šupljina i na sve vrste istarskog tla.Probleme u kopanju zadavale su im kiše. Radilo se u tri smjene pune četiri godine.

11. prosinca 1932. godine spuštena je brana i jezero se počelo prazniti. U siječnju 1933. godine vode višenije bilo. I tada je bila prava berba riba jer nisu uspjele s vodom otići u more. Te godine bile su jake kiše, ali većna ljeto jezero se čitavo isušilo. Nakon toga grade se gospodarske zgrade, sade se stabla topole i nastaje plodnotlo od čega se u kraju razvija poljoprivreda.

Paolo Vlačić, 5. r.

Čepićko jezeroNakada davno u Čepiću je bilo jezero. Jezero je bilo puno mulja. U

njemu su obitavale jegulje (ugori), šarani i druge slatkovodne ribe. Ljudisu lovili ribe i prodavali ih. Oko jezera bilo je puno komaraca koji suprenosili bolesti pa je odlučeno da se jezero isuši.

1932. godine jezero je isušeno, a na tom mjestu nastalo je polje. Ljudisu se počeli baviti poljoprivredom i stočarstvom. 1934. godine prvi je put

izrastao kukuruz. Zbog jake bure, kukuruz nije dobro urodio, pa su mještaniposadili topole. One su štitile urode od bure. Ljudi se i danas u Čepićkom polju

bave poljoprivredom.Matej Prusić, 5. r.

Što znaju naši stari o …Na području Čepićkog polja nekad je bilo Čepićko jezero.

Jezero je isušeno 1932. godine odvodnim tunelom dugim4250 metara. Površina jezera varirala je između 5,4 km i8,6 km, a dubina od 1 m do 2,5 m. Floru je činila trstika išaš. Faunu je činio bogati riblji fond (jegulje, šarani),ptice (divlja patka, bijela roda, labud). Jezero jeisušeno da bi dobili plodno tlo i uništili komarce kojisu prenosili malariju.

Emili Stanić, 5. r.

Što znaju naši stari…Jezero se nalazilo na mjestu kojeg danas zovemo lug. To je između Čepića i

Kožljaka. Ljudi su lovili ribe i jegulje koje su služile za prehranu, a bilo je tu ipuno komaraca pa nije bilo ugodno za živjeti.

Godine 1928. počeli su radovi na probijanju tunela koji su završili 1932.godine. Voda je polako otjecala u Plominski zaljev. Zanimljivo je da su ljudi jedno

vrijeme brali ribe i jegulje po mulju. Kad je sva voda istekla površine su pretvorene upoljoprivredno zemljište.

Leopold Licul, 5. r.

Strip izradili učenici 2. i 3. r. PŠ Kršan:Rafael Černilogar, Leona Mart, Ryan Roviš, Ivan Škropeta, Jakov Terković,

Eleni Fable, Damian Runko, Karlo Rade i Nola Fornažar

S T R I P"OD JEZERA DO POLJA"

BILO JEDNOM ČEPIĆKO JEZERO OBRASLOTRSTIKOM I ŠAŠOM.

LJUDI SU BARKAMA PLOVILI JEZEROMI LOVILI RIBE.

KOMARCI MALARIČARI PRENOSILI SUBOLESTI NA STANOVNIŠTVO.

PROBIJEN JE ODVODNI TUNEL PREMAPLOMINSKOM ZALJEVU.

VODA JEZERA POTEKLA JE PREMA MORU. NA MULJEVITOM DNU ISUŠENOG JEZERAOSTAJE PUNO RIBA.

ISUŠENIM JEZEROM LJUDI SE VOZEAUTOMOBILIMA, MOTORIMA I BICIKLAMA.

ZASAĐENE SU TOPOLE DA BI SE TLOZAŠTITILO OD UDARA BURE.

PLODNO TLO ČEPIĆKOG POLJA DANAS.

Noela Trajkovski, 2. r.

25Lukas Boškailo, 1. r. i Marko Vozila, 2. r.

26

Kevin Rade, 1. r. Kevin Rade, 1. r.

Noela Trajkovski, 2. r. i Jakov Šestan, 1. r.

27

Sara Juran, 1. r.Kevin Rade, 1. r.

Luka Žulić 1. r. i Mikelangelo Cvečić, 1. r.

Nikolina Širok, 5. r.

Leopold Licul, 5. r.