IZVEDBENI PLAN - ffri.uniri.hr · Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno optere ......

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Semantika (obavezni kolegij)Studij Diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar I. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+15

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: srijedom od 8.15 do 10.00 u F-601 Seminari: petkom od 12.15 do 13.00 u F-801

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku NE Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Marija Turk

Kabinet 606 Vrijeme za konzultacije srijedom od 10.30 do 12 sati

Telefon 051 265 663 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Dr. sc. Maja Opašić, poslijedoktorandica Kabinet 610

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 14.00 do 15.00 i petkom od 13.00 do 14.00 Telefon 051 265 678

e-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Semantika i ostale lingvističke discipline (morfologija, sintaksa, leksikologija, leksikografija, stilistika). Semantika i pragmatika. Semantika i sociolingvistika. Povijest semantike. Generativna semantika. Kognitivna semantika. Značenje. Definicije značenja. Analiza i opis značenja. Komponencijalna analiza. Semantička obilježja. Semantem, semem, sem. Tipovi značenja (konceptualno, konotativno, stilističko, afektivno, reflektirano, kolokativno, tematsko). Leksička semantika. Semantički odnosi unutar riječi: odnosi sadržavanja, odnosi prenošenja, metafora, metonimija. Monosemija i polisemija, hiponimija. Semantički odnosi među riječima: sinonimija, homonimija, antonimija, paronimija. Leksičkosemantički podsustavi (semantičko polje, semantička asocijacija, semantičke porodice, hiponimijski niz, hijerarhija). Semantički odnosi u frazeologiji. Gramatička semantika. Morfološka semantika: suspenzija i sinkretizam. Semantika rečenice: semantičke značajke rečenice, semantičke veze među rečenicama, semantika teksta.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Očekuje se da studenti nakon položenog ispita mogu: - pravilno tumačiti semantičke pojmove na razini gramatike, leksikologije i teksta - služiti se semantičkom terminologijom - prepoznati i analizirati semantičke pojave unutar jezičnih jedinica i između njih - primijeniti teorijske spoznaje na konkretna pitanja.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1,5 - Kontinuirana provjera znanja 0,5 30 Seminarski rad 0,5 40 ZAVRŠNI ISPIT 0,5 30 UKUPNO 3 100 1. Kontinuirana provjera znanja – Međuispit. Studenti polažu jedan pisani međuispit koji im donosi 30 ocjenskih bodova. Na međuispitu je potrebno ostvariti najmanje 18 ocjenskih bodova. 2. Seminarski rad. Studenti pišu seminarski rad o jednoj od ponuđenih tema ili o temi prema svom izboru u dogovoru s nastavnikom. Napisani seminarski rad student je dužan izložiti na nastavi ostalim kolegama i pripremiti uručak ili power point prezentaciju. 3. Završni ispit: Na završnome ispitu student usmeno odgovara dio gradiva koji nije bio zastupljen u međuispitu, ali to ne znači da ga se ne može pitati i nešto od onoga što je položio, a što ulazi u temeljne pojmove povezane s dijelom gradiva koje se ispituje na završnome ispitu. Na svako pitanje mora točno odgovoriti najmanje 50 % da bi ostvario

ocjenske bodove.

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta) Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

Berruto, G., Semantika, Zagreb, 1994. Cruse, D. A., Lexical Semantics, Cambridge 1986. (odabrana poglavlja) Petrović, B., Sinonimija i sinonimičnost u hrvatskome jeziku, Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja) Šarić, Lj., Antonimija u hrvatskome jeziku, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja) Turk, M., S. Bogović, "O nekim semantičkim odnosima u frazeologiji", u: Zbornik radova VI. Međunarodni slavistički dani, 3/1, Sambotel-Pečuh, 1998. Vajs, Nada, "Metonimija i sinegdoha", Filologija 35, Zagreb, 2000, str. 129–139. Žic-Fuchs, M., Konvencionalne i pjesničke metafore, Filologija, 20-21, 1992/93, str. 585–593.

IZBORNA LITERATURA

Badurina, L., Značenje i smisao kao leksikološke i leksikografske kategorije, RFD, 2, 1998, str. 155-166. Čulić, Z., Čovjek – metafora – spoznaja, Split 2003. Geckeler, H., Strukturelle Semantik und Wordfeldtheorie, München 1971. Hense, H., Semantik und Lexikographie, Berlin 1972. Hudeček, L. i Mihaljević, M., Polisemija u nazivlju, RFD, 2, 1998, str. 149-154. Lakoff, George – Johnson, Mark, Metaphors We Live By, The University of Chicago Press, Chicago, London, 1980. Lakoff, George – Turner, Mark, More than Cool Reason: A Field Guide to Poetic Metaphor, The University of Chicago Press, Chicago, 1989. Lyons, J., Semantics, Cambridge 1977. Mihaljević, M. i Šarić, Lj., Terminološka antonimija, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, 20, 1994, str. 213-241. Petrović, B., Nadređenice i podređenice u leksiku i rječniku, Suvremena lingvistika, 43-44, 1997, str. 241-250. Raffaelli, Ida, Značenje kroz vrijeme: Poglavlja iz dijakronijske semantike, Disput, Zagreb, 2009. Samardžija, M., Homonimi u hrvatskom književnom jeziku, Radovi zavoda za slavensku filologiju, 24, 1989, str. 1-70. Šarić, Lj., Antonimija u strukturi jednojezičnih rječnika, Filologija, 22-23, 1994, str. 269-274. Štambuk, A., Metafora kao sredstvo znanstvene komunikacije, Jezik i komunikacija, Zbornik radova, Zagreb 1996, str. 308-314. Tafra, B., Jezikoslovna razdvojba, Zagreb 1995. Turk, M. Semantičke posuđenice u hrvatskome jeziku, Croatica, 45-46, 1997, 203–213. Turk, M., "Višečlani izrazi s desemantiziranom sastavnicom kao nominacijske jedinice", Zbornik radova Riječki filološki dani, 3, Rijeka, 2000., str. 447–486. Turk, M., Međučlanovi u antonimiji, RFD, 4, 2002, str. 519–527. Turk, M., Semantičke posuđenice u hrvatskome jeziku, Croatica, 45-46, 1997, 203–213. Wierzbicka, A., Semantic Primitives, Athenäum-Verl., 1972 Wierzbicka, A., Semantics, Culture and Cognition. Universal Human Concepts in Culture-Specific Configurations, Oxford, 1992. Wierzbicka, A., Semantics: Primes and Universals, Oxford, 1996. Žic-Fuchs, M. Metafora kao odraz kulture, Prožimanje kultura i jezika, Zbornik radova, 1991, str. 27–33. Popis obvezne i izborne literature dopunjava se recentnim radovima, kao i radovima potrebnima za pisanje seminarskih radova.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu predavanja i seminara za što dobivaju 1,5 ECTS-a. U slučaju da imaju više izostanaka nego što je dopušteno moraju pisati dodatne zadatke ili seminarski rad. Ako je student izostao s nastave više od 70%, nema pravo pristupanja aktivnostima koje se ocjenjuju te se ocjenjuje ocjenom F i mora ponavljati kolegij.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

• Nastava • Sustav MudRi • Konzultacije • Mrežne stranice Fakulteta i Odsjeka

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Studenti smiju kontaktirati s nastavnicima za vrijeme nastave, nakon nastave i na konzultacijama ili elektroničkom poštom. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja elektroničkom poštom. Pri komunikaciji elektroničkom poštom studenti su dužni koristiti službenu fakultetsku e-adresu (ffri-adrese), a u potpisu navesti svoje puno ime i prezime. Obraćanje sa zajedničkih e-adresa nije dopušteno. Nastavnicima se u ime cijele grupe može obratiti jedino demonstrator/ica sa svoje e-adrese.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pisani međuispit Seminarski rad. Završni usmeni ispit. Detaljnije vidjeti pod SUSTAV OCJENJIVANJA.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova pri predaji seminarskoga rada, usmenome izlaganju seminarskoga rada te pisanju međuispita. Ako student rad preda izvan dogovorena roka, oduzima mu se 10 ocjenskih bodova. Student ima pravo pisati dva ispravka iz međuispita, ali samo za minimalne prolazne ocjenske bodove. Student mora imati ostvarene minimalne ocjenske bodove iz svih aktivnosti koje se ocjenjuju kako bi završna ocjena bila pozitivna. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studentima nije dopušteno javno objavljivati nastavne materijale (uručci, vježbe, power point prezentacije i sl.).

ISPITNI ROKOVI

Zimski 9. i 23. 2. 2016. u 9

Proljetni izvanredni

30. 3. 2016. u 9

Ljetni

Jesenski izvanredni

6. i 13. 9. 2016. u 9

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

7. 10. 2015. Predavanje: Semantika i ostale lingvističke discipline (morfologija, sintaksa, leksikologija, leksikografija, stilistika). Semantika i pragmatika. Semantika i sociolingvistika.

9. 10. 2015. Seminar: Predstavljanje izvedbenoga plana i sadržaja kolegija.

14. 10. 2015. Predavanje: Povijest semantike. Generativna semantika. Kognitivna semantika.

16. 10. 2015. Seminar: Izbor teme seminarskoga rada. Vježba predznanja.

21. 10. 2015. Predavanje: Značenje – definicije, tipovi značenja

23. 10. 2015. Seminar: Prati temu predavanja.

28. 10. 2015. Predavanje: Semantička obilježja, komponencijalna analiza; Semantički odnosi unutar riječi – sadržavanje.


4. 11. 2015. Predavanje: Odnosi prenošenja – metafora i metonimija.


11. 11. 2015. Predavanje: Leksička semantika – Semantički odnosi među riječima: homonimija, sinonimija i sinonimičnost. Paronimija, antonimija.

13.11. 2015. Seminar: Prati temu predavanja.

18. 11. 2015. Predavanje: Leksička semantika – Semantički odnosi među riječima: homonimija, sinonimija i sinonimičnost. Paronimija, antonimija.


25. 11. 2015. Predavanje: Leksička semantika – Semantički odnosi među riječima: homonimija, sinonimija i

sinonimičnost. Paronimija, antonimija.


2. 12. 2015. Predavanje: Leksička semantika – Semantički odnosi među riječima: hiperonimija – hiponimija – kohiponimija. Meronimija i holonimija.


9. 12. 2015. Predavanje: Leksičko semantički podsustavi: semantičko polje, semantička asocijacija, semantička porodica. Hiponimijski i hijerarhijski niz.

11. 12. 2015. Seminar: MEĐUISPIT.

16. 12. 2015. Predavanje: Semantički odnosi u frazeologiji.


23. 12. 2015. Predavanje: Morfološka semantika

25. 12. 2015. NERADNI DAN

13. 1. 2016. Predavanje: Semantika rečenice

15. 1. 2015. Seminar: Izlaganje i analiza studentskih radova

20. 1. 2015. Predavanje: Semantika rečenice


27. 1. 2015. Predavanje: Semantika teksta


IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Pojmovi u književnoj teoriji Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar I. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petak, 14:15-17:00, 403 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da Nositelj kolegija doc. dr. sc. Aleksandar Mijatović

Kabinet F714 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 10 do 12

Telefon e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail


Kolegij uvodi u temeljne pojmove književne teorije. Razvijaju se kompetencije poznavanja suvremenih teorijskih pravaca definiranja osnovnih književnoteorijskih pojmova. Osposobljavanje za kompetentno proučavanje književnosti, upoznavanje sa suvremenim stanje rasprave. Specifičnosti primjene književnih pojmova na književne tekstove.


Studenti će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: - odrediti pojam književne teorije; - poznavati osnovne književne pojmove; - odrediti razvoj pojma kroz različite književne pravce; - opisati razine primjene pojma na književni tekst; - poznavati veze između različitih pojmova.





Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 35 Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Vladimir Biti: Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb: Matica hrvatska, 2000. Antoine Compagnon: Demon teorije, prev. M. Čale, Zagreb: AGM, 2007. Terry Eagleton: Književna teorija, Zagreb: Liber 1987.

IZBORNA LITERATURA

Miroslav Beker: Suvremene književne teorije, Zagreb: Matica hrvatska, 1999. Alex Preminger and T. V. F. Brogan (eds.)The New Princeton Encyclopedia of Poetry and Poetics, Princeton: New Yersey, 1993. Milivoja Solar: Granice znanosti o književnosti, Zagreb 2000. Emil Steiger: Temeljni pojmovi poetike, Zagreb 1996. René Wellek i Austin Warren: Theory of Literature, London: Penguin, 1993.


• Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara.

• U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati elektronskom poštom: [email protected]


• U vrijeme konzultacija.

• Elektronska pošta.

• Web stranice Fakulteta.


• Na nastavi i u vrijeme konzultacija.

• Elektronskom poštom.


1. Kontinuirane provjere znanja: Studenti su obavezni pristupiti dvama kontinuiranim provjerama znanja na kojima se provjerava usvojenost sadržaja izloženih na predavanjima seminarima. Svaka od provjera nosi 35 bodova. 2. ZAVRŠNI ISPIT Kako bi pristupili završnom ispitu studenti moraju izvršiti sve prethodno navedene obaveze odnosno ostvariti najmanje 40% ocjene. Maksimalan broj bodova koji se može ostvariti na ispitu je 30 bodova.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 5. i 19. 2. u 9 sati


1. 4. u 9 sati

Ljetni 17. 6. i 1. 7. u 9 sati

Jesenski izvanredni

5. i 12. 9. u 9 sati


1. Komunikacija.

2. Znak.

3. Tekst.

4. Struktura.

5. Reprezentacija.

6. Autor.

7. Pripovjedač.

8. Lik.

9. Čitatelj.

10. Recepcija.

11. Interpretacija.

12. Stil.

13. Povijest.

14. Vrijednost.

15. Teorija.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Frazeološka istraživanjaStudij Diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar I. i III. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petak 9.15 – 12.00 F-801 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Dr. sc. Maja Opašić, poslijedoktorandica

Kabinet 610 Vrijeme za konzultacije Utorkom od 14 do 15 i petkom od 13 do 14




e-mail


Određenje i značajke frazema. Postanak frazema. Tradicionalni i suvremeni pristupi frazemu. Konceptualna raščlamba frazema. Unutarjezična i međujezična frazemska konvergencija. Kontrastivna frazeologija i supostavna raščlamba frazema. Metodologija istraživanja frazeološke građe (istraživanja frazema jednoga jezika, kontrastivna istraživanja, istraživanja prema konceptima i sl.). Na seminarima studenti izradom individualnih ili grupnih zadataka svladavaju metodologiju frazeoloških istraživanja koju primjenjuju u izradi vlastitih istraživanja. Nakon dovršenih istraživačkih zadataka, studenti na seminaru izlažu rezultate do kojih su došli.


Student će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obveza biti sposoban: • objasniti i razlučiti različite aspekte analize frazema • usporediti i primijeniti različite pristupe analizi frazema • analizirati prikupljenu frazeološku građu s različitih aspekata

• sintetizirati prethodno stečena teorijska znanja s rezultatima istraživanja građe.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X


Pohađanje nastave 1.5 - Aktivnost na nastavi 0.25 20 Istraživanje 0.5 30 Seminarski rad 0.75 50 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita. UKUPNO 3 100 Aktivnost na nastavi vrednovat će se kraćim pisanim zadatcima i vježbama koje će studenti morati izraditi na nastavi. Za to mogu dobiti 20 ocjenskih bodova. Istraživanje. Studenti su dužni izraditi istraživanje o jednoj od ponuđenih tema ili prema vlastitom izboru u dogovoru s nastavnikom. Tijekom rada na istraživanju studenti su dužni doći na konzultacije i izvijestiti nastavnika o dosadašnjem radu. Istraživanje uključuje prikupljanje i obradu literature potrebne za istraživanje, prikupljanje građe i plan njezine analize. Seminarski rad. Studenti na temelju provedena istraživanja pišu seminarski rad. Napisani seminarski rad student je dužan izložiti na nastavi ostalim kolegama i pripremiti uručak ili power point prezentaciju. Pri tome se ocjenjuje:

• pisani dio za koji student može dobiti 40 ocjenskih bodova (ocjenjuje se razumijevanje teme, provedena analiza, kritička interpretacija te usklađenost s normama hrvatskoga standardnoga jezika)

• usmeno izlaganje i uručak ili ppp – 10 ocjenskih bodova. Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










Cowie, Anthony P. (ur.), Phraseology. Theory, Analysis and Applications, Oxford Univeristy Press, Oxford, 2000. (odabrana poglavlja) Fink-Arsovski, Ž., Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra, Zagreb, 2002. Matešić, J., "Frazem kao posljedica značenjske preinake riječi", Filologija, 11, JAZU, Zagreb, 1982/1983., str. 405–414. Menac, A.: Hrvatska frazeologija, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja) Turk, M., Naznake o podrijetlu frazema, Fluminensia, 1994., br. 1-2 Turk, M., S. Bogović, "O nekim semantičkim odnosima u frazeologiji", u: Zbornik radova VI. Međunarodni slavistički dani, 3/1, Sambotel-Pečuh, 1998. Turk, M., M. Opašić, "Supostavna raščlamba frazema", Fluminensia, god. 20, br. 1, 2008, str. 19–31. Vajs, N. – Žic Fuchs, M., Definicija i frazem u jednojezičnom rječniku, Filologija, 30-31, Zagreb, 1988. Rječnici: Matešić, J., Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskog jezika, 1982. Menac, A. – Fink - Arsovski, Ž. – Venturin, R., Hrvatski frazeološki rječnik, 2003. i 2014.

IZBORNA LITERATURA

Bendow, I., Englesko–hrvatski frazeološki rječnik, Zagreb. 2006. Cruse, D. A, Lexical Semantics, Cambridge University Press, London, 1997. Fernando, C., Idioms and Idiomaticity, Oxford Univeristy Press, Oxford, 1996. Fink, Ž. – Turk, M., „Koncept lijenosti u frazeologiji hrvatskoga, ruskog, talijanskog i njemačkog jezika”, Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici, Zagreb - Rijeka, 2001., str. 247-257. Ivanetić, N., U. Karlavaris-Bremer, „O nekim onimijskim frazemima u hrvatskom i njemačkom jeziku”, Riječ, god. 5, sv. 1, Rijeka, 1999a, str. 50–61. Ivanetić, N., U. Karlavaris-Bremer, „Onimijski frazemi i konceptualizacija svijeta“, Suvremena lingvistika, 47–48, HFD, Zagreb, 1999b, str. 131–142. Kovačević, Barbara, Hrvatski frazemi od glave do pete, Zagreb, 2012. Mesinger, B., „Hrvatska frazeologija kao kulturno-antropološki fenomen“, Riječ, 3, Rijeka, 1997., str. 59–70. Matešić, J., „O funkciji frazema (Na primjeru hrvatskoga jezika)“, Studia Slavica Hungarica, XXV/1 – 4, Budapest, 1979., str. 247–253. Matešić, J., „Tvorba frazema prema tvorbi riječi u hrvatskome jeziku“, Makedonski jazik, XXXII–XXXIII/1981 1982, Skopje, str. 459–464. Matešić, J., „Zu Phrasemvarianten in der kroatischen Sprache“, Languages in Contact and Contrast: Essays in Contact

linguistics (= Trends in Linguistics, Studies and Monographs, 54), ur. V. Ivir i D. Kalogjera, Mouton de Gruyter, Berlin – New York, 1991., str.

301–309. Matešić, J., „Frazemi s komponentom vlastitoga imena u hrvatskom jeziku“, Filologija, 20–21, HAZU, Zagreb,

1992/1993., str. 293–297. Matešić, J. (ur.) i dr., Hrvatsko-njemački frazeološki rječnik, Zagreb-München, 1998. Menac, A. – Vučetić, Z., Hrvatsko–talijanski frazeološki rječnik, Zagreb, 1990. Opašić, M.; Spicijarić, N., „Prilog kontrastivnoj analizi frazema sa sastavnicom boja u hrvatskome, talijanskome i njemačkome jeziku“, Fluminensia, god. 22 , br. 1, str. 121–136. Opašić,M., Biblizmi u hrvatskome jeziku, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2013. Turk, M., „Višečlani izrazi s desemantiziranom sastavnicom kao nominacijske jedinice“, Zbornik radova Riječki filološki

dani, 3, Rijeka, 2000., str. 447–486. Turk, M., Jezično kalkiranje u teoriji i praksi. Prilog lingvistici jezičnih dodira, HSN – Filozofski fakultet u Rijeci, Zagreb –

Rijeka, 2013. Vratović, V. (ur) i dr., Hrvatsko–latinski frazeološki rječnik, Zagreb, 1994. Vrgoč, D. - Fink-Arsovski, Ž., Hrvatsko-engleski frazeološki rječnik, Zagreb, 2008. Vidović Bolt, I., Životinjski svijet u hrvatskoj i poljskoj frazeologiji I., Zagreb, 2011. Popis se može dopuniti i ostalom literaturom potrebnom za istraživačke seminarske radove.


Studenti su dužni redovito pohađati nastavu predavanja i seminara za što dobivaju 1,5 ECTS-a. U slučaju da imaju više izostanaka nego što je dopušteno moraju pisati dodatne zadatke ili seminarski rad. Ako je student izostao s nastave više

od 70%, nema pravo pristupanja aktivnostima koje se ocjenjuju te se ocjenjuje ocjenom F i mora ponavljati kolegij.




Studenti smiju kontaktirati s nastavnicom za vrijeme nastave, na konzultacijama ili elektroničkom poštom. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja elektroničkom poštom. Pri komunikaciji elektroničkom poštom studenti su dužni koristiti službenu fakultetsku e-adresu (ffri-adrese), a u potpisu navesti svoje puno ime i prezime. Obraćanje sa zajedničkih e-adresa nije dopušteno. Nastavnici se u ime cijele grupe može obratiti jedino demonstrator/ica sa svoje e-adrese.


V. pod SUSTAV OCJENJIVANJA.


Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova vezanih za: 1. konzultacije o provedenom istraživanju 2. seminarski rad, 3. usmeno izlaganje seminarskoga rada. Ako student rad preda izvan dogovorena roka, oduzima mu se 10 ocjenskih bodova. Ako student ne održi izlaganje seminarskoga rada u dogovorenom roku, ne može ostvariti bodove predviđene za tu aktivnost. Student mora imati ostvarene minimalne ocjenske bodove iz svih aktivnosti koje se ocjenjuju kako bi završna ocjena bila pozitivna. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studentima nije dopušteno javno objavljivati nastavne materijale (uručci, vježbe, power point prezentacije i sl.).

ISPITNI ROKOVI

Zimski 12. i 26. 2. 2016.


1. 4. 2016.

Ljetni ------

Jesenski izvanredni

5. i 12. 9. 2016.


16. 10. 2015. Predavanje: Frazeologija, frazem, značajke frazema kao jezičnih jedinica; strukturni aspekt frazema. Seminar: Predstavljanje izvedbenoga plana kolegija.

23. 10. 2015. Predavanje: Postanak i podrijetlo frazema Seminar: Prati teme prethodnih predavanja.

30. 10. 2015. Predavanje: Tradicionalni i suvremeni pristupi frazemima.

6. 11. 2015. Seminari: Prate teme prethodnih predavanja.

13. 11. 2015. Predavanje: Semantika frazema. Konceptualna raščlamba frazema.

20. 11. 2015. Seminari: Prate teme prethodnih predavanja

27. 11. 2015. Predavanje: Kontrastivna frazeologija i supostavna raščlamba frazema

4. 12. 2015. Predavanje: Metodologija istraživanja frazeološke građe.

11. 12. 2015. Seminari: Rad na frazeološkoj građi

18. 12. 2015. Seminari: Rad na frazeološkoj građi.

15. 1. 2016. Izlaganja i analiza istraživačkih seminarskih radova



IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatski standardni jezik u 20. stoljeću Studij HJK1, diplomski Semestar 1. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 1+1

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom od 11,15 do 12,00 sati (P) te od 12,15 do 13,00 sati (S); u dvorani 106

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

-

Nositelj kolegija prof. dr. sc. Diana Stolac Kabinet 603

Vrijeme za konzultacije četvrtkom od 10,00 do 11,15 satiTelefon 051/265-668

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju dr. sc. Borana Morić-Mohorovičić, poslijedoktorandica

Kabinet 615 Vrijeme za konzultacije srijedom od 10,30 do 12,00 sati

Telefon 051/265-676 e-mail [email protected]


Osnova programa obuhvaća proučavanje razvoja hrvatskoga standardnog jezika u 20. stoljeću. Analiziraju se jezikoslovni priručnici i rasprave hrvatskih jezikoslovaca u 20. st., procesi jezične unifikacije, zalaganja za jedinstven srpskohrvatski jezik, otpor jezičnom unitarizmu te ustavno određenje hrvatskoga jezika. Promatraju se standardizacijski procesi na nekoliko razina - polemike o pojedinim jezičnim pitanjima, naziv jezika, leksikografska djela, gramatike hrvatskoga jezika te jezičnosavjetnička literatura. Upoznaje se s radom Vijeća za normu.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušane nastave studenti će moći:

• samostalno interpretirati razvoj hrvatskoga standardnoga jezika u 20. stoljeću; • stručno analizirati jezične i stilske značajke reprezentativnih tekstova (jezikoslovnih priručnika,

polemika i zakonskih odredbi o jeziku); • samostalno pretraživati mrežne stranice i tumačiti prikupljene podatke; • iščitavati podtekstove u jezičnoj politici.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

x III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1 20 Istraživački zadatak 1,5 50 Kontinuirana provjera znanja 0,5 30 UKUPNO 100











IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Obvezna literatura: Brozović, D., Standardni jezik, Zagreb 1970. Hrvatski jezik, Opole 1998. Hrvatski jezik u 20. stoljeću, Zbornik radova sa znanstvenoga skupa, Matica hrvatska, Zagreb 2006. Iveković, F. – Broz, I. – Maretić, T. – Rožić, V. – Rešetar, M. – Radić, A. – Andrić, N. – Boranić, D., Jezikoslovne rasprave i članci, Stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb 2001. Jonke, Lj, Hrvatski književni jezik 19. i 20. stoljeća, Zagreb 1971. Oczkowa, B., Hrvati i njihov jezik: Iz povijesti kodificiranja književnojezične forme, Zagreb 2010. Samardžija, M., Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb 1993. Zapisnici Vijeća za normu (www.ihjj.hr)

IZBORNA LITERATURA Jezični purizam u NDH, ur. M. Samardžija, Zagreb 1993. Jonke, Lj, Književni jezik u teoriji i praksi, Zagreb 1965. Moguš, M., Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Zagreb 1993. Pranjković, I., Kronika hrvatskoga jezikoslovlja, Zagreb 1993. Samardžija, M. – Selak, A., Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti, Zagreb 2001. Sesar, D., Putovima slavenskih književnih jezika, Zagreb 1996. Stolac, D., Nazivi hrvatskoga jezika od prvih zapisa do danas, Filologija, 27, 1996, 107-121.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 70% sati. Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obveznim istraživačkim zadatkom. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adresu: [email protected] Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. U vrijeme nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara, a moraju se i unaprijed pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira.


• u vrijeme konzultacija; • elektroničkom poštom.


• konzultacije; • mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta; • elektronička pošta; • oglasna ploča.


1. Aktivnost u nastavi Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u njenome tijeku. 2. Istraživački rad: Studenti će pristupiti izradi istraživačkoga zadatka o ponuđenoj temi te su obavezni konzultirati se s nastavnikom o literaturi. Istraživački rad prezentira se na satima seminara, a treba biti napisan i predan prema dogovoru s profesorom. Bodove za istraživački zadatak studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 50):

pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju seminarskih radova (individualni pristup razradi teme i razina teorijske elaboracije) – 40, pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 10. Pri ocjenjivanju u obzir se uzimaju sljedeći elementi: razumijevanje teme, odabir i interpretacija relevantne literature, struktura rada, pravopis i gramatika, izražavanje osvrta na interpretiranu temu (izražavanje osobnoga stručnog stava). Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Seminarski se radovi predaju u pisanom obliku. - A – 90 do 100% ocjenskih bodova - B – 80 do 89,9% ocjenskih bodova - C – 70 do 79,9% ocjenskih bodova - D – 60 do 69,9% ocjenskih bodova - E – 50 do 59,9% ocjenskih bodova Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS-sustavom na sljedeći način: Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) – C Dovoljan ( 2 ) – D i E



ISPITNI ROKOVI

Zimski 8. i 22. 2. u 9 (P) 10. i 24. 2. u 10 (U)


31. 3. u 14

Ljetni -

Jesenski izvanredni

5. i 12. 9. u 11 (P); u 12 (U)


8. 10. praznik

15. 10. Uvod u kolegij

22. 10. Jezična koncepcija hrvatskih vukovaca

29. 10. Skup i zbornik Hrvatski jezik u 20. st.

5. 11. Normativni priručnici

12. 11. Savjetnička literatura I.

19. 11. Savjetnička literatura II.

26. 11. Polemike; Naziv jezika

3. 12. Vijeće za normu

10. 12. Hrvatski jezikoslovci u 20. st.

17. 12. Jezikoslovni časopisi

14. 1. Jezikoslovni prilozi u medijima

21. 1. Tematski zbornici

28. 1. Zaključna rasprava

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Fantastika u hrvatskoj književnosti Studij Diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar 1. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 10.15-12.00, dv. 232 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku NE Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Sanjin Sorel

Kabinet 718. Vrijeme za konzultacije utorkom 8:30-10:00

Telefon 265-684 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju - Kabinet -

Vrijeme za konzultacije - Telefon -

e-mail -


Predmet se, na osnovnoj razini, sagledava iz teorijske perspektive – određuju se odnosi čudesnoga i fantastičnoga, njezina funkcija i društveni kontekst, sagledavaju se temeljne linije utjecaja, obrađuju glavni kritičari kao „prateći pogon“, dok se na književnopovijesnoj razini promatra njezin razvoj tijekom cijeloga dvadesetog stoljeća, pa i ranije. Uspostavljaju se odnosi prema trivijalnim književnostima, čiji je sastavni dio, te se stavlja u kontekst fantastičnoga slikarstva i filma, osobito nadrealizma, ali i različitih postmodernističkih praksi. Promatraju se utjecaji iz europskih umjetničkih praksi.


- objasniti osnove teorijske postavke o značenju fantastike; - analizirati sinkronijske i dijakronijske aspekte promjene odnosa književnost – društvo; - analizirati i usporediti zajedničke fenomene u domaćoj i stranoj književnosti vezanih uz fantastičnu i uopće eskapističku književnost; - interpretirati najznačajnija književna ostvarenja domaće i svjetske književne produkcije vezane uz problematiku kolegija.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X



Pohađanje nastave 1 20 Esej 0,5 20 Seminar 1 30 ZAVRŠNI ISPIT 0,5 30 UKUPNO 3 100












Donat, Branimir; Astrolab za hrvatske borhesovce. Jurica Pavičić; Hrvatski fantastičari, SNL, Zagreb. Tzvetan Todorov; Uvod u fantastičnu književnost, Rad, Beograd. Renate Lachmann; Phantasia, Memoria, Rhetorica, Matica hrvatska,Zagreb. Župan, Ivica; Guja u njedrima, Rijeka.

IZBORNA LITERATURA

Gustav Rene Hocke; Manirizam u književnosti, Cekade, Zagreb. Gustav Rene Hocke; Svijet kao labirint, Zagreb.


Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 80% sati. - Za više od tri izostanka studenti će dobiti dopunski seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. - U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] - Kašnjenje se na satove tolerira do 5 minuta. - Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza


Putem e-maila. Konzultacije


Putem e-maila. Konzultacije


KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je aktivnog pohađanja nastave, jednog napisanog seminara te eseja, provjere razumijevanja teme seminara te usmenoga ispita.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 1. i 15. 2. 2016. u 12


30. 3. 2016. u 12

Ljetni -

Jesenski izvanredni

1. i 8. 9. 206. u 12


1. Uvodno predavanje – upoznavanje studenata s kolegijem 2. Što je fantastična književnost? Geneza, funkcije, odnos prema mitu... 3. Fantastika - Biblija 4. Elementarni pregled europske fantastične književnosti 5. Povijest hrvatske fantastične književnosti 6. Književna kritika u kontekstu fantastike 7. Paradigmatski tekstovi – Tribuson, Pavličić, Bužimski, Goldstain... 8. Paradigmatski tekstovi - Tribuson, Pavličić, Bužimski, Goldstain... 9. Paradigmatski tekstovi - Tribuson, Pavličić, Bužimski, Goldstain...

10. Paradigmatski tekstovi - Tribuson, Pavličić, Bužimski, Goldstain...

11. Fantastična književnost - slikarstvo 12. Fantastična književnost i film 13. Seminari 14. Seminari

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Suvremena čakavska književnost Studij Diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar I. Akademska godina 2015./16. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom od 12.15 do 14, dv. 402 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija prof. dr. sc. Milorad Stojević

Kabinet 710 Vrijeme za konzultacije




e-mail


Suvremena čakavska književnost i estetski "teret" tradicije. Jezično pitanje: sociolingvistička prosudba. Poezija kao najkarakterističniji žanr hrvatske čakavske književnosti. Predmetnotematski korpus. "Estetika" toposa. Poetološke osnovice čakavskoga pjesništva XX. stoljeća: razdioba i osnovne značajke. Kritičke opservacije o čakavskoj književnosti. Hrvatski narodni preporod i hrvatski dijalekti. Teorije o čakavskom sadržaju i čakavskoj formi. Regionalno i neregionalno: jezik i estetska opsluživost. Hrvatskogradišćanski korpus. Čakavska književna avangarda i arijergarda. Čakavska književnost između pouzdanih predrasuda i nepouzdane budućnosti. Literarnosna osviještenost čakavske književnosti. Izdavaštvo, distribucija, jezična i poetološka recepcija


Produbljivanje znanja iz kolegija Suvremena čakavska književnost te stjecanje temeljnih informacija uz čiju se pomoć omogućuje praćenje i razumijevanje programom predviđenih književnoteorijskih i književnopovijesnih kolegija


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x



Aktivnost u nastavi (+pohađanje nastave)

0,5 10

Seminarski rad 1,5 60 ZAVRŠNI ISPIT 1,0 30 UKUPNO 3 100












1.Kalve, Ž. L., (Calvet, J-L.), Lingvistika i kolonijalizam, mala rasprava o glotofagiji, Beograd 1981. 2. Stojević, M., Čakavsko pjesništvo XX. stoljeća, Rijeka 1987 3. Prpić, T., Književni regionalizam u Hrvata, Zagreb 1936. 4. Črnja, Z., Hrvatski Don Kihoti, Rijeka 1971. 5. Franičević, M., Pisci i problemi, Zagreb 1972

IZBORNA LITERATURA

1. Jespersen, O., Čovječanstvo, narod i pojedinac, Sarajevo 1976 2. Črnja, Z., Pogled iz provincije, Pula 1978. 3. Flaker, A., Stilske formacije, Zagreb 1976. 4. Krleža, M., Uvodna riječ na znanstvenom savjetovanju u Zagrebu o 130-godišnjici hrvatskog narodnog preporoda, Kolo 8-9-10/1966. 5. Nazor, V., Umiranje ili rađanje čakavštine, Obzor 12. III. 1935.; Dometi 12/1969.


Studenti su dužni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u njezinu izvođenju te provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni u tijeku seminara, a moraju izraditi i pisani seminarski rad i unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati budući da moraju poznavati građu koja se problematizira. Polažu usmeni ispit.


e-mail, konzultacije


e-mail, konzultacije


usmeno



ISPITNI ROKOVI

Zimski 3. i 17. II. u 12.00


30. III. u 14.00

Ljetni -

Jesenski izvanredni

7. i 14. IX. u 12.00


Književnopovijesni okvir pojave suvremene čakavske književnosti

Polemike oko čakavske poezije

Čakavska proza, značajke

Čakavski varijetet i sociolingvistička gledišta

Suvremena čakavska knjiž. prema starijoj književnosti

Tipologija u smjerovima razvitka čakavske poezije

Čakavska poezija u odnosu prema pjesništvu na standardnome jeziku

Problem “čakavske forme” i “čakavskog sadržaja”

Nazorova stajališta o čakavskoj poeziji

Kritičko promišljanje o pjesničkome jeziku i jeziku pjesništva

Gradišćanskohrvatska proza

Gradišćanskohrvatska poezija

Žanrovska slika suvremene čakavske književnosti

Portreti pisaca

Portreti pisaca

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Roman u svjetskoj književnosti Studij Hrvatski jezik i književnost, diplomski studij, A Semestar I. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijeda, 17,15-20,00, F-601 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija doc. dr. sc. Dejan Durić

Kabinet F-712 Vrijeme za konzultacije srijeda, 15,30-17,00




e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij će ponuditi pregled afričkog romana od pedesetih godina dvadesetoga stoljeća do suvremenosti, putem čega će studenti biti upoznati s najvažnijim obilježjima afričkih književnosti u dvadesetom stoljeću. Sjeverna Afrika i roman na arapskom i francuskom jeziku: Tahar Ben Jelloun, Nawal El Saadawi, Assia Djebar. Roman u južnoj Africi: Nadine Gordimer, J. M. Coetzee, Andre Brink. Roman zapadne Afrike: Wole Soyinka, Chinua Achebe. Suvremeni trendovi u književnostima zapadne Afrike: Chimamanda Ngozi Adichie. Važnost Chinua Achebea za afričke književnosti. Roman istočne i centralne Afrike: Tayeb Salih, Ngugi wa Thiong'o, Nuruddin Farah. Autorice i afrički roman. Rodna problematika u romanu afričkih književnosti. Postkolonijalno i roman u afričkim književnostima. Gay i lezbijski roman u afričkim književnostima. Afrički roman na portugalskom jeziku. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Student/ica će nakon ostvarenih obveza moći: 1. opisati trendove u afričkom romanu u drugoj polovici dvadesetoga stoljeća, 2. analizirati i uspoređivati djela i pisce istog razdoblja uz korištenje književnoznanstvenih izvora, 3. usprediti djela afričke proze s ostalom suvremenom književnom produkcijom, 4. samostalno analizirati odabrana književna djela.





Pohađanje nastave 1.5 Kontinuirana provjera znanja 1 0.5 40 Seminar 0.5 30 ZAVRŠNI ISPIT 0.5 30 UKUPNO 3 100












1. Dathorne, O. R., Afrička književnost dvadesetoga stoljeća, Svjetlost, Sarajevo, 1985., str. 17-223,

313-423. Obavezna lektira:

1. Achebe, Chinua: Svijet se raspada 2. Ben Jelloun, Tahar: Ta zasljepljujuća odsutnost svjetlosti 3. Brink, André: Bijela sezona suše 4. Coetzee, J. M.: Čekajući barbare 5. Djebar, Assia: Beskrajan je zatvor 6. El Saadawi, Nawal: Sjećanje jedne liječnice 7. Farah, Nuruddin: Karike 8. Gordimer, Nadine: Priča moga sina 9. Mahfuz, Nagib: Tijesna ulica 10. Ngozi Adichie, Chimamanda: Purpurni hibiskus 11. Ngugi, James (Ngugi wa Thiong'o): Ne plači, dijete 12. Soyinka, Wole: Tumači 13. Salih, Tayeb: Sezona seobe na sjever

IZBORNA LITERATURA

1. Encyclopedia of African Literature, ur. Simon Gikandi, Routledge, London i New York, 2003. 2. Haywood, Christopher: A History of South African Literature, Routledge, Cambridge University

Press, New York, 2004. 3. Loomba, Ania: Colonialism/Postcolonialism, Routledge, London i New York, 2000. 4. Newell, Stephanie: West African Literature: Ways of Reading, Oxford University Press, New York,

2006. V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

• Studenti moraju prisustvovati na 70% nastave. • U slučaju većeg broja izostanaka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s

obaveznim. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na:

[email protected] • Kašnjenje na satove se ne tolerira.

• Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara.


• mrežne stranice kolegija

• e-mail poruke KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

• u vrijeme konzultacija • e-mailom


VREDNOVANJE OBVEZA STUDENATA / STUDENTICA:

• Seminarske aktivnosti Studenti su obavezni za seminarske sate pročitati odabrane lektirne naslove. Na nastavi aktivno sudjeluju u raspravama o odabranoj temi, postavljaju i odgovaraju na relevantna pitanja te daju osvrt na pročitanu literaturu. Studenti mogu skupiti maksimalno 40 bodova za spomenute aktivnosti (minimalno je potrebno

ostvariti 20 bodova da bi se isti priznavali). Pročitanost lektirnih naslova provjerava se deset puta tijekom prvih deset minuta seminarskoga sata kratkim testovima od četiri pitanja. Svaki test nosi 4 boda (4 x 10 = 40).

• Seminarski rad

Studenti pišu jedan seminarski rad tijekom semestra. Seminarski rad treba imati minimalno 10 stranica teksta, font 12, times new roman, prored 1.5, te minimalno 10 bibliografskih izvora. Rok za predaju seminarskoga rada je zadnji tjedan nastave u semestru. Seminarski rad nosi 30 ocjenskih bodova.

• Usmeni ispit

Student može pristupiti završnom ispitu u redovitom ispitnom roku samo ako je tijekom nastave stekao potreban postotak uspješnosti utvrđen općim aktom Sveučilišta (50%), tj. kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i takvi studenti mogu izaći na ispit ukupno triput, i to u redovitom i izvanrednom ispitnom roku te pritom mogu ostvariti najviše 10% ocjene. Nije moguće polagati završni ispit bez ostvarenih bodova na seminarskim aktivnostima i seminarskom radu. Završni ispit je usmeni i na njemu student može dobiti maksimalno 30 ocjenskih bodova. Ispitom su pokrivena sva programska područja kolegija (kao i gradivo koje nije pokriveno međuispitima). Procjenjuje se poznavanje književnopovijesne i kritičke literature te umješnost usporedbe teorijskih aspekata iznesenih u propisanoj literaturi te tijekom predavanja. Za usmeni ispit dobiva se ocjena koja se pretvara prema sljedećem kriteriju u ocjenske bodove:

- za ocjenu izvrstan - 30 ocjenskih bodova - za ocjenu vrlo dobar - 20 ocjenska boda - za ocjenu dobar - 15 ocjenskih bodova - za ocjenu dovoljan - 10 ocjenskih bodova - za ocjenu nedovoljan usmeni ispit se ponavlja

KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je pozitivno ocijenjenih seminarskih aktivnosti, seminarskoga rada i položenoga usmenog završnoga ispita. Ocjene se pridružuju ostvarenim bodovima nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

- A – 90 – 100% ocjenskih bodova - B – 80 – 89,9% ocjenskih bodova - C – 70 – 79,9% ocjenskih bodova - D – 60 – 69,9% ocjenskih bodova - E – 50 – 59,9% ocjenskih bodova

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS-sustavom na sljedeći način:

- izvrstan ( 5 ) – A - vrlo dobar ( 4 ) – B - dobar ( 3 ) – C - dovoljan ( 2 ) – D i E

U indeks i prijavnicu unosi se brojčana ocjena, ECTS ocjena i postotak usvojenog znanja, vještina i kompetencija.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 10. i 24. 2. u 10,00


30. 3. u 10,00

Ljetni -

Jesenski izvanredni

2. i 14. 9. u 10,00


14. 10. P Uvod – uvod u afričke književnosti; prozna književnost Afrike u dvadesetom stoljeću.

21. 10. P Frankofoni roman sjeverne Afrike S Tahar Ben Jelloun: Ta zasljepljujuća odsutnost svjetlosti

28. 10. P Arapski roman sjeverne Afrike S Nawal El Saadawi: Zapisi jedne liječnice; Mahfuz, Nagib: Tijesna ulica

4. 11. P Rodna problematika u romanu afričkih književnosti S Assia Djebar: Beskrajan je zatvor

11. 11. P Roman južne Afrike s osobitim naglaskom na proznu produkciju druge polovice dvadesetoga stoljeća S Andre Brink: Bijela sezona suše

18. 11. P Nadine Gordimer S Nadine Gordimer: Priča moga sina

25. 11. P J. M. Coetzee S J. M. Coetzee: Čekajući barbare

2. 12. P Roman zapadne Afrike S Wole Soyinka: Tumači

9. 12. P Chinua Achebe i afrička književnost S Chinua Achebe: Svijet se raspada

16. 12. P Suvremeni trendovi u književnostima zapadne Afrike S Chimamanda Ngozi Adichie: Purpurni hibiskus

23. 12. P Roman istočne i centralne Afrike 1 S Tayeb Salih: Sezona seobe na sjever

13. 1. P Ngugi wa Thiong'o (James Ngugi) i afrička književnost S Ngugi wa Thiong'o: Ne plači, dijete

20. 1. P Roman istočne i centralne Afrike 2 S Nuruddin Farah: Karike

27. 1. P Gay i lezbijski roman u afričkim književnostima S Michael Power: Shadow Game

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatski kao drugi i strani jezik Studij HJK (DN) Semestar 1., 3. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15 + 0 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom od 08:15 – 10:00, učionica 702 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Željka Macan

Kabinet 612 Vrijeme za konzultacije Utorkom od 14:00 do 15:30

Telefon (385) 51 265 677 e-mail [email protected]



e-mail -


Pojmovi: prvi jezik, drugi jezik, materinski jezik, nematerinski jezik, domovinski jezik, strani jezik. Razlikovanje drugoga od stranoga jezika. Ovladavanje drugim jezikom. Dvojezičnost. Tipovi dvojezičnosti. Sociolingvistička i psiholingvistička određenja. Opće sličnosti u usvajanju jezika. Pojedinačne razlike u usvajanju jezika. Jezične razine. Znanja o govornom razvoju. Usvajanje i učenje jezika. Teorije učenja jezika. Pristupi i metode poučavanja hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika. Tipovi nastavnih sati i specifične strukture nastavnih sati hrvatskoga jezika kao J2. Razvijanje jezičnih sposobnosti i mišljenja – jezične vježbe, zadaci i igre. Pitanja i zadaci u nastavi hrvatskoga jezika kao J2. Ocjenjivanje u nastavi hrvatskoga jezika kao J2. Nastava jezičnoga izražavanja – jezične djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje i pisanje. Jezično-komunikacijske kompetencije. Ocjenjivanje jezičnih djelatnosti učenika. Vrednovanje pisanih radova učenika. Hrvatski na stranim sveučilištima. Jezik u zrcalu tekstova. Metodičke vježbe: pripremanje nastavnog sata (pisana priprema), izbor lingvodidaktičkih predložaka, ispravljanje učeničkih pisanih radova, pripremanje pitanja i zadataka objektivnog tipa, diktat. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Znanje o tijeku usvajanja hrvatskoga kao materinskoga jezika (J1) i osnovnim obilježjima ovladavanja inojezičnim hrvatskim (J2), osposobljenost za pristup pisanoj građi koja se bavi tim područjem i prikupljanje vlastite građe materinskoga i inojezičnoga hrvatskoga. Samostalnost i kreativnost u pristupima i metodama poučavanja hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika. Nakon odslušanoga kolegija i ostvarenih obveza student će moći opisati i objasniti specifičnosti usvajanja i učenja jezika i razlikovati teorije učenja i poučavanja jezika; razlikovati, uspoređivati i analizirati različite pristupe poučavanju jezika i jezičnome izražavanju; razlikovati i analizirati različite oblike neposredne djelatnosti s učenicima u nastavnome procesu te primijeniti čelni, individualni, individualizirani i skupni oblik te rad u paru, sve u skladu s osobitostima jezičnih sadržaja i sposobnostima učenika određene dobi;

izraditi ispitne sadržaje za provjeravanje i vrednovanje učenikovih znanja, sposobnosti i vještina u području hrvatskoga kao J2 (putem organiziranih metodičkih vježbi). Studenti će razviti sposobnost vrednovanja ustroja nastavnoga sata u nastavi hrvatskoga kao J2 te sposobnost organizacije i primjene sastavnica pripreme za sat hrvatskoga kao J2. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)



Nastavna praksa s polaznicima Riječke kroatističke škole


Pohađanje nastave 0,5 - Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 30 Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 30 Ogledna priprema 1 20 Ogledni sat 0,5 20 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita. UKUPNO 100












Jelaska, Z. i sur. (2005) Hrvatski kao drugi i strani jezik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada (str. 11-124, 186-195, 277-286). Požgaj-Hadži, V., Smolić, M., Benjak, M. (2007) Hrvatski izvana, Zagreb, Školska knjiga (str. 11 – 44; 61 – 174) Vijeće Europe (2005) Zajednički europski referentni okvir za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Zagreb, Školska knjiga. Dunja Pavličević-Franić: Jezičnost i međujezičnost između sustava, podsustava i komunikacije; Lahor 1, Zagreb 2006. Sanda Lucija Udier, Milvia Gulešić-Machata i Marica Čilaš: Gramatičko-semantički pristup obradi padeža; Lahor 1, Zagreb 2006. Jasna Novak-Milić i Milvia Gulešić-Machata: Međukulturna kompetencija u nastavi hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika; Lahor 1, Zagreb 2006. Nives Opačić: Nastavnici hrvatskoga kao stranoga jezika u susretu različitih kultura; Lahor 1, Zagreb 2006. Maša Musulin i Željka Macan: Usvajanje priloga u inojezičnome hrvatskome; Lahor 2, Zagreb 2006. Lidija Cvikić i Zrinka Jelaska: Složenost ovladavanja glagolskim vidom u inojezičnome hrvatskome; Lahor 4, Zagreb 2007. Mirjana Benjak i Vesna Požgaj-Hadži: Sprečavanje komunikacijskih smetnji u nastavi hrvatskoga jezika i književnosti; Lahor 5, Zagreb 2008. Sanda Lucija Udier: Pristup obradi leksičkih jedinica u nastavi hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika; Lahor 7, Zagreb 2009. Udžbenici i vježbenice: Barac-Kostrenčić, V. i sur. (1999) Učimo hrvatski, Zagreb: Školska knjiga i Centar za strane jezike Vodnikova. Kosovac, V. i Lukić, V. (2004) Učimo hrvatski 1, udžbenik s vježbenicom, Zagreb: Školska knjiga i Centar za strane jezike Vodnikova Korom, M. (2005) Kroatisch fuer die Mittelstufe Lese- und Uebungstexte, (3. prom. i proš. izd.), Muenchen: Verlag Otto Sagner. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2009) Hrvatski za početnike 1 – udžbenik i rječnik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada.

Čilaš-Mikulić, M. et al. (2009) Hrvatski za početnike 1 – vježbenica i gramatički pregled, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2009) Hrvatski za početnike 1 – udžbenik i rječnik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2008) Razgovarajte s nama – udžbenik hrvatskog jezika za više početnike, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2008) Razgovarajte s nama – vježbenica, gramatika i fonetika hrvatskog jezika za više početnike, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2011) Razgovarajte s nama – udžbenik hrvatskog jezika za niži srednji stupanj, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Čilaš-Mikulić, M. et al. (2011) Razgovarajte s nama – vježbenica, gramatika i fonetika za niži srednji stupanj, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada. Novak, J., Barbaroša-Šikić, M. i L. Cvikić (2001) Govorim hrvatski, Zagreb: Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture. IZBORNA LITERATURA

Prebeg-Vilke, M. (1977) Uvod u glotodidaktiku, Zagreb, Školska knjiga Cvikić, L. (2008) ur. Drugi jezik hrvatski, Zagreb: Profil. (14-77, 84-92, 140-149) Raecke, J. (2006) Njemački u Hrvatskoj: hrvatski s njemačkim riječima, Lahor 2, 151-159. Rosandić, D. (1991) Hrvatska riječ u višejezičnom i višekulturnom ozračju, Zagreb, Školske novine Škvorc, B. (2006) Hrvatski uokviren engleskim, Lahor: časopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik, 1, 1, 15-26. Udžbenici i vježbenice: - Barešić, J. (1993) Dobro došli 1, Zagreb: Sova - škola za strane jezike. - Barešić, J. (2002) Dobro došli 1-2, Zagreb: Sova - škola za strane jezike. - Cesarec, M i Čilaš, M. (2003) Učimo hrvatski: Čitanka, Zagreb: FF press.


• Studenti mogu maksimalno izostati s 30% sati predavanja i seminara. • Za više izostanka studenti će dobiti dodatni seminar. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adresu nastavnika. • Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. • Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. • Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara, a moraju se unaprijed pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira.


Studenti/ce će sve potrebne informacije dobivati tijekom nastave i e- poštom.


Studenti/ce mogu kontaktirati s nastavnicom usmeno na konzultacijama ili putem e- pošte. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja e – poštom.





ISPITNI ROKOVI

Zimski 2.2., 16.2.


29. 3.

Ljetni -

Jesenski izvanredni

6. 9., 13. 9.


1. Hrvatski kao drugi i strani jezik. Hrvatski u svijetu. Hrvatski na stranim sveučilištima.

2.

Strani jezik. Drugi jezik. Razlikovanje drugoga od stranoga jezika. Razlike između usvajanja materinskoga i drugoga jezika. Usvajanje i učenje drugoga jezika.

3. Jezik – znanje i sposobnost. Jezične djelatnosti.

4. Opća obilježja usvajanja jezika. Jezični razvoj

u J1. Jezični razvoj u J2. Učenje i usvajanje jezika. Usvajanje jezika. Učenje jezika. Ovladavanje jezikom – usvajanje i učenje.

5. Dvojezičnost i višejezičnost. Hrvatski u višejezičnosti – psiholingvistička i sociolingvistička perspektiva.

6. Pristupi i metode poučavanja hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika 1

7. Pristupi i metode poučavanja hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika 2

8. Prvi međuispit

9. Jezik u zrcalu tekstova

10. Književni tekst kao lingvodidaktički predložak

11. Fonetske vježbe u nastavi hrvatskoga kao drugoga ili stranoga jezika

12. Usvajanje leksika – pristupi i metode

13. Usvajanje leksika - menmotehnike

14.

Nastavna sredstva u poučavanju hrvatskoga kao drugoga ili stranoga jezika: slikovni materijal, audio-vizualni materijal, didaktičke igre...

15. Drugi međuispit

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Čitanje i pisanje u školi Studij Diplomski studij Hrvatski jezik i književnost (HJK 1 i HJK 2) Semestar I. semestar Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom od 14. 15 do 17.00 (s jednom pauzom od 15 minuta) ; 302 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija prof. dr. sc. Karol Visinko

Kabinet 609 Vrijeme za konzultacije srijedom




e-mail


Jednostavnost i složenost nastave jezičnoga izražavanja. Jezične djelatnosti (slušanje, govorenje, čitanje, pisanje i prevođenje) i razvijanje osam ključnih kompetencija. Pristupi u poučavanju pisanju – prezentacijski, instrukcijski, interakcijski, slobodni i procesni. Razvijanje strategija potrebnih u procesu poučavanja pisanju. Oblici jezičnoga izražavanja. Učenik u procesu pisanja. Razvojni put čitanja. Učiti kako čitati (metodička kompetencija u primjeni). Strategije poučavanja rječniku. Vrste čitanja. Strategije čitanja. Čitalačka pismenost učenika. Literarno i novinarsko stvaralaštvo učenika osnovnih i srednjih škola.


Nakon odslušanoga predmeta i ostvarenih obveza student će moći:

1. opisati i objasniti složenost svih jezičnih djelatnosti u nastavnoj praksi na recepcijskoj, produkcijskoj i interakcijskoj razini;

2. opisati i objasniti složenost poučavanja čitanju; 3. opisati i objasniti složenost poučavanja pisanju; 4. opisati i oprimjereno objasniti strategije u procesu poučavanja čitanju; 5. opisati i oprimjereno objasniti strategije u procesu poučavanja pisanju; 6. primijeniti vrste čitanja; 7. primijeniti oblike jezičnoga izražavanja u pisanju;

opisati i objasniti važnost, nužnost i vrijednost školskoga i vanjskoga vrednovanja učenikova čitanja i pisanja. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo Istraživanje


Pohađanje nastave i aktivnost na nastavi

0,5 10

Istraživanje čitalačkih interesa i navika

1 30

Pripremna faza u poučavanju pisanju 0,5 30 Učeničko literarno i novinarsko stvaralaštvo

1 30

UKUPNO 3 100












Visinko, K., Jezično izražavanje u nastavi Hrvatskoga jezika – pisanje, Zagreb, Školska knjiga, 2010. Visinko, K., Čitanje: poučavanje, učenje i nastava, Zagreb, Školska knjiga, 2014. IZBORNA LITERATURA

Čudina-Obradović, M., Igrom do čitanja : igre i aktivnosti za razvijanje vještina čitanja, Školska knjiga, Zagreb., 11995., 42003 Čudina-Obradović, M., Kad kraljevna piše kraljeviću: psihološki temelji učenja čitanja i pisanja, Korak po korak, Zagreb, 12000., 22004.

Hranjec, S., Dječje pisano kajkavsko stvaralaštvo, u knjizi Hrvatska kajkavska dječja književnost : Priručnik za zavičajnu nastavu, Čakovec, Zrinski, str. 55-81, 1995.

Javor, R., ur., Kako razvijati kulturu čitanja, Knjižnice Grada Zagreba, Zagreb, 1999. Javor, R., ur., Čitanje – obaveza ili užitak, Knjižnice Grada Zagreba, Zagreb, 2009. Kermek-Sredanović, M., Književni interesi djece i omladine, Školske novine, Zagreb, 1985. Kermek-Sredanović, M., Čitateljski interesi i osobitosti recepcije mladoga čitatelja, u Zborniku radova Proljetne škole školskih knjižničara, Rijeka, str. 17-24, 1994. Mićanović, M., ur., Čitanje za školu i život, zbornik IV. simpozija učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika, mrežne stranice Agencije za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2013. Kisić, U., ur., Opisivanje u nastavi usmenog i pismenog izražavanja : Radovi skupine autora koji su održali seminar za nastavnike hrvatskosrpskoga jezika 1975. godine, Sarajevo, Svjetlost – Zavod za udžbenike, 1977. Kisić, U., ur., Raspravljanje u nastavi usmenog i pismenog izražavanja : Radovi skupine autora, Sarajevo, Svjetlost – Zavod za udžbenike, 1978. Stričević, I., ur., Mladi i čitanje u multimedijalnom okruženju: radovi s međunarodnog stručnog skupa, Hrvatsko čitateljsko društvo, Koprivnica, 2009. Stričević, I., ur., Pismenost – europske perspektive, Hrvatsko čitateljsko društvo, Hrčak, tematski broj 14, 2000. Stričević, I., ur., Pismenost – sposobnost bez koje se ne može, Hrvatsko čitateljsko društvo, Hrčak, tematski broj 17,


Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu (predavanja i seminare).


izravno na predavanjima i vježbama, putem elektroničke pošte te posredstvom predstavnika studenata.




U ovome se predmetu provode i pisane i usmene provjere znanja, sposobnosti i vještina studenata. Kvaliteta rada studenta proizlazi iz sastavnica koje se navode u opisu III: Sustav ocjenjivanja OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


ISPITNI ROKOVI

Zimski 3. i 24. 2. u 11:30

Proljetni izvanredni 30. 3. u 11:30

Ljetni 15. 6. i 6. 7. u 8:30

Jesenski izvanredni 7. i 14. 9. u 8:30


7.10. Za izborne kolegije nastava ne počinje.

14.10. Jezično izražavanje u temeljima odgoja i obrazovanja.

21.10. Jezične djelatnosti i razvijanje osam ključnih kompetencija.

28.10. Razvojni put čitanja.

4.11. Učiti kako čitati

11.11. Vrste čitanja.

18.11. Strategije poučavanja čitanju.

25.11. Pristupi u poučavanju pisanju.

2.12. Oblici jezičnoga izražavanja.

9.12. Istraživanje čitalačkih interesa i navika

16.12. Istraživanje interesa i navika pisanja

23.12. Studentska izlaganja seminara




NAPOMENA: Prikazane se teme međusobno prepleću. U seminarskoj se nastavi konkretiziraju sadržaji čitanja i pisanja primjerenim odabirom predložaka (tekstova), pitanja, zadataka, i vježbi i igara za drugi, treći i četvrti obrazovni ciklus.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodika jezičnoga i književnoga odgoja i obrazovanja Studij Diplomski studij Hrvatski jezik i književnost (jednopredmetni) Semestar III. semestar Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 8 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom od 8. 15 do 11.30 (s jednom pauzom od 15 minuta) ; 402 - 401 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija prof. dr. sc. Karol Visinko

Kabinet 609 Vrijeme za konzultacije srijedom od 12.30 do 14.00 sati




e-mail


Jezični i književni odgoj i obrazovanje u suodnosu sa školskim predmetom Hrvatski jezik. Teorije učenja jezika. Sociolingvistička i psiholingvistička istraživanja. Razvojna obilježja učenika i jezična znanja, sposobnosti i vještine. Teorije poučavanja književnosti. Literarna komunikacija (primarna i sekundarna). Literarne sposobnosti i vještine. Poučavanje hrvatskoga jezika i književnosti u poveznici s razvijanjem ključnih kompetencija: komunikacije na materinskom jeziku, metodičke kompetencije (učiti kako učiti – učiti kako čitati i učiti kako pisati). Suodnos s ostalim ključnim kompetencijama: kompetencijom komunikacije na stranim jezicima, matematičkom kompetencijom i osnovnom kompetencijom u prirodoslovlju i tehnici, digitalnom kompetencijom, međuljudskom, međukulturnom i socijalnom kompetencijom, kompetencijom inicijativnosti i poduzetnosti i kompetencijom kulturne svijesti i kulturnoga izražavanja. Nastava hrvatskoga jezika: rječnik, slovnica, pravogovor i pravopis. Razvijanje jezičnih sposobnosti i vještina – jezične vježbe, zadatci i igre. Vrste i vježbe diktata. Pitanja i zadatci u nastavi hrvatskoga jezika. Ocjenjivanje u nastavi hrvatskoga jezika. Nastava jezičnoga izražavanja: jezične djelatnosti: slušanje, govorenje, čitanje, pisanje i prevođenje. Učenik u procesu poučavanja čitanju i pisanju. Učenički rječnik – pojam i rezultati istraživanja. Razine uvježbavanja u poučavanju pisanju (u vezi s prethodnim znanjima o pristupima u poučavanju pisanju. Oblici jezičnoga izražavanja u osnovnoj i srednjoj školi. Učenički sastavak. Vrednovanje pisanih radova učenika (školsko i vanjsko vrednovanje te samovrednovanje). Razine uvježbavanja čitanja (u vezi s prethodnim znanjima o vrstama čitanja, strategijama čitanja i strategijama poučavanja rječniku). Nastava književnosti: osobitosti nastave književnosti u osnovnoj i srednjoj školi. Recepcija i interpretacija književnih tekstova svih rodova i vrsta (interpretativno-analitički metodički pristup – sustav školske interpretacije). Književna lektira. Znanje o književnosti – poučavanje i vrjednovanje u skladu s razvojnim obilježjima učenika (odnosi se na književnu teoriju, književnu povijest, književnu kritiku i metodologiju istraživanja književnosti). Medijska kultura (poučava se samo u osnovnoj školi): kazalište, film, radio i televizija, strip, tisak, računalna tehnologija i knjižnica. Prezentacija i analiza raznovrsnih metodičkih modela kojima se upućuje na različite metodičke sustave i pristupe, primjerice problemsko-stvaralački metodički pristup i medijski metodički pristup, ili korelacijsko-integracijski metodički pristup :

- unutarpredmetno povezivanje nastave književnosti i nastave jezičnoga izražavanja, nastave književnosti i nastave medijske kulture, nastave jezičnoga izražavanja i nastave medijske kulture, sjedinjenost nastave književnosti i nastave hrvatskoga jezika, nastave hrvatskoga jezika i nastave jezičnoga izražavanja;

- međupredmetno povezivanje (sadržajno i strukturno), npr. književnosti i likovnih umjetnosti, književnosti i glazbene umjetnosti, književnosti i povijesti, hrvatskog jezika i povijesti, hrvatskog jezika i geografije.

Metodičke se vježbe odnose na pripremanje lingvometodičkoga predloška za obradbu novoga gradiva u nastavi hrvatskoga jezika, na vježbe i zadatke u procesu pisanja i ispravljanje učeničkoga sastavka, te na motivaciju za recepciju i interpretaciju književnoga teksta i interpretativno čitanje (za osnovnu i srednju školu). OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon odslušanoga predmeta i položena ispita student će moći: 1. navesti i primijeniti sastavnice jezičnoga razvoja učenika te relevantna sociolingvistička i psiholingvistička istraživanja, osobito ona koja se odnose na učenički rječnik, čitanje i pisanje ; 2. opisati i objasniti specifičnosti usvajanja i učenja jezika i razlikovati teorije učenja i poučavanja jezika; 3. opisati i objasniti pojavu različitih oblika jezičnoga izražavanja u obveznim nastavnim programima odnosno kurikulima za osnovnu i srednju školu; 4. razlikovati, uspoređivati i analizirati različite pristupe poučavanju jeziku i jezičnome izražavanju, osobito pristupe procesu poučavanja čitanju i pisanju, oprimjeriti i argumentirati nužnost i važnost razlika između osnovne i srednje škole; 5. sa sigurnošću vrednovati učenički sastavak; 6. navesti i primijeniti postupke kojima se potiču i razvijaju literarne sposobnosti i vještine, osobito one koje su u poveznici s učeničkim jezičnim izražavanjem; 7. navesti i primijeniti sastavnice teorije recepcije i interpretacije književnoga djela s gledišta školske/nastavne prakse (osobitosti interpretativno-analitičkoga metodičkoga sustava – sustava školske interpretacije); 8. razlikovati, uspoređivati i analizirati različite pristupe književnim djelima u nastavnoj praksi te uz interpretativno-analitički, primijeniti problemsko-stvaralački i korelacijso-integracijski metodički pristup; razumjeti nove metodičke sustave u nastajanju (osobito medijski); 9. primijeniti čelni, individualni, individualizirani i skupni oblik te rad u paru, s isticanjem važnosti i vrijednosti suradničkoga učenja, sve u skladu s osobitostima jezičnih sadržaja, sadržaja jezičnoga izražavanja, književnosti i medijske kulture te u skladu sa sposobnostima učenika određene dobi; 10. temeljito se pripremiti i sa sigurnošću sudjelovati u svim oblicima jezičnoga i književnoga odgoja i obrazovanja, napose u izvođenju redovne nastave iz svih područja školskoga predmeta Hrvatski jezik. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x metodička vježba


Pohađanje nastave 0,5 - Nastava hrvatskog jezika (gramatika, pravopis, rječnik i pravogovor)

1 10

Nastava književnosti 1 10 Nastava jezičnoga izražavanja 1,5 20 Esej 2 30 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 8 100












1. Visinko, K., Jezično izražavanje u nastavi Hrvatskoga jezika – pisanje, Zagreb, Školska knjiga, 2010. 2. Visinko, K., Čitanje : poučavanje čitanje i nastava, Zagreb, Školska knjiga, 2014. 3. Težak, S., Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2, Zagreb, Školska knjiga, 1998. 4. Rosandić, D., Od slova do teksta i metateksta, Zagreb, Profil, 2002. 5. Rosandić, D., Metodika književnog odgoja, Zagreb, Školska knjiga, 2005. 6. Visinko, K., Dječja priča – povijest, teorija, recepcija i interpretacija, Zagreb, Školska knjiga, 12005., 22009.

IZBORNA LITERATURA

1. Banaš, L. V., Estetska komunikacija s književnoumjetničkim tekstom, Zagreb, 1991. 2. Diklić, Z., Lik u književnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti, Zagreb, 1989. 3. Gudelj-Velaga, Z., Nastava stvaralačke pismenosti, Zagreb, Školska knjiga, 1990. 4. Kajić, R., Roman u sustavu problemske nastave, Zagreb, 1980. 5. Kovačević, M., Metodičko-književna motrišta, Zagreb, 1997. 6. Lagumdžija, N., Basna u osnovnoškolskoj nastavi književnosti, Zagreb,2000. 7. Pavletić, V., Kako čitati poeziju, Zagreb, 1988.


Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu (predavanja i vježbe).






U ovome se predmetu provode i pisane i usmene provjere znanja, sposobnosti i vještina studenata. Kvaliteta rada studenta proizlazi iz sastavnica koje se navode u opisu III: Sustav ocjenjivanja OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


ISPITNI ROKOVI

Zimski 3. i 24. 2. u 11:30

Proljetni izvanredni 30. 3. u 11:30

Ljetni 15. 6. i 6. 7. u 8:30

Jesenski izvanredni 7. i 14. 9. u 8:30


7.10. Poučavanje književnosti. Literarna komunikacija.

14.10. Literarne sposobnosti i vještine.

21.10. Poučavanje hrvatskog jezika (gramatike, pravopisa, rječnika i pravogovora).

28.10. Jezične sposobnosti i vještine. Vježbe, zadaci i igre.

4.11. Diktat u nastavnoj teoriji i praksi.

11.11. Jezično izražavanje u temeljima odgoja i obrazovanja.

18.11. Proces poučavanja čitanju.

25.11. Učenički rječnik – pojam i rezultati istraživanja.

2.12. Proces poučavanja pisanju.

9.12. Učenički sastavak.

16.12. Školska zadaća.

23.12. Vrednovanje učeničkih pisanih radova.

13.01. Književna lektira (promatranje literarnih i jezičnih sposobnosti i vještina učenika)

20.01. Medijska kultura u nastavnoj praksi.

27.01. Jezični i književni odgoj i obrazovanje u izvannastavnim djelatnostima.

NAPOMENA: Prikazane se teme međusobno prepleću. U metodičkim se vježbama konkretiziraju jezični i književni nastavni (i izvannastavni) sadržaji primjerenim odabirom predložaka za drugi, treći i četvrti obrazovni ciklus.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Odabrane teme iz povijesti i dijalektologije hrvatskoga jezika Studij HJK jednopredmetni, DN Semestar III. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2 + 1 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak 9,15-12,00 (105) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku - Nositelj kolegija prof. dr. sc. Diana Stolac / prof. dr. sc. Silvana Vranić

Kabinet 603 (Stolac) / 706 (Vranić) Vrijeme za konzultacije četvrtak 10,00-11,15 (Stolac)/utorak 13,45-15,15 (Vranić)

Telefon 265-668 (Stolac) / 265-682 (Vranić) e-mail [email protected] / [email protected]

Suradnik na kolegiju dr. sc. Borana Morić-Mohorovičić, poslijedoktorandica / dr. sc. Ivana Nežić, poslijedoktorandica

Kabinet 615 (Morić-Mohorovičić) / 610 (Nežić) Vrijeme za konzultacije srijeda 10,30-12,00 (Morić-Mohorovičić); četvrtak 11,00-12,30 (Nežić)

Telefon 265-676 (Morić-Mohorovičić) / 265-690 (Nežić) e-mail [email protected] / [email protected]


Razvoj hrvatskoga književnog jezika. Odnos dijalekta i pisanoga jezika. Značajke standardizacijskih procesa. Hrvatski jezikoslovni priručnici do kraja 19. st. Jezikoslovni tekstovi različitih književnojezičnih koncepcija i namjena – rječnici i gramatike (slovopisni i pravopisni priručnici, rasprave, polemike). Razdjelnica predstandardnoga i standardnoga razdoblja. Izbor novoštokavštine kao osnovice standardnoga jezika. Odnos dijalekta i standardnoga jezika danas. Korpus za provođenje oglednih analiza je promjenjiv. Sinkronijsko tumačenje jedinica i inventara naglasnih sustava narječja hrvatskoga jezika. Narječja, dijalekti i poddijalekti. Kvalitativne i kvantitativne jezične posebnosti kao kriterij za klasifikaciju grupacije dijalekata u narječja. Dijalekti i poddijalekti čakavskoga narječja. Dijalekti kajkavskoga narječja. Dijalekti štokavskoga narječja.


• upoznati i znati tumačiti odnose među narječjima u procesu standardizacije hrvatskoga jezika kroz sve etape njegova razvoja

• samostalno analizirati jezične i stilske značajke hrvatskih jezikoslovnih tiskanih i rukopisnih tekstova svih razdoblja

• biti sposobni samostalno provesti egzaktnu raščlambu rječničkoga članka u starijim rječnicima • biti sposobni samostalno provesti egzaktnu interpretaciju gramatičkih pravila iz starijih hrvatskih gramatika • objasniti okolnosti izbora nacionalnoga književnog jezika u 19. stoljeću • definirati dijakronijsko i sinkronijsko tumačenje jedinica i inventara naglasnih sustava narječja hrvatskoga jezika • imenovati dijalekte i poddijalekte čakavskoga narječja, dijalekte kajkavskoga narječja i dijalekte štokavskoga

narječja i nabrojiti njihove posebnosti • primijeniti prepoznate kriterije pri određivanju sustava na tekstovima pisanim na kojemu organskom idiomu i

argumentirati pripadnost pojedinomu apstraktnomu sustavu



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo Multimedija i internet


Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 1 50 Kontinuirana provjera znanja 2 1 50 UKUPNO 3 100












Brozović, D., Standardni jezik, Zagreb 1970. Gabrić-Bagarić, D., Na ishodištu hrvatske leksikografije, Zagreb, 2010. Vince, Z., Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 32002. Vončina, J., Preporodni jezični temelji, Zagreb 1993. Langston, K., Čakavska prozodija, Zagreb 2015. Lisac, J., Hrvatska dijalektologija 1, Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Zagreb 2003. (stranice koje se odnose na tematiku) Lisac, J., Hrvatska dijalektologija 2, Čakavsko narječje, Zagreb 2009. (stranice koje se odnose na tematiku) Lončarić, M., Kajkavsko narječje, Zagreb 1996. (stranice koje se odnose na tematiku) Lukežić, I., Zajednička povijest hrvatskih narječja, 1. Fonologija, Zagreb 2012. (stranice koje se odnose na tematiku) Moguš, M., Čakavsko narječje, Zagreb 1977. (stranice koje se odnose na tematiku) Tafra, B.: Prinosi povijesti hrvatskoga jezikoslovlja, Zagreb 2012. (stranice koje se odnose na tematiku) Hrvatski identitet, Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Palači Matice hrvatske, Zagreb 7. i 8. svibnja 2009., ur. Horvat, R., Zagreb 2011. Jezik i identiteti, Zbornik radova s 20. znanstvenog skupa HDPL-a održanog u Splitu 25.-27. svibnja 2006., ur. Granić, J., Zagreb-Split 2007.

IZBORNA LITERATURA

Bićanić, A. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, 17. i 18. stoljeće, knj. 3, Croatica, Zagreb, 2013. Bratulić, J. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, Srednji vijek, knj. 1, Croatica, Zagreb, 2009. Bratulić, J. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, 16. stoljeće, knj. 2, Croatica, Zagreb, 2011. Katičić, R., Gramatika Bartola Kašića, u: Rad JAZU 388, 1981, 5-129.; Ivšić, S., Jezik Hrvata kajkavaca, u: Ljetopis JAZU, 48, 1936, 47-88. Lukežić, I., Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt, Rijeka 1990. Lukežić, I., Trsatsko-bakarska i crikvenička čakavština, Rijeka 1996. Vranić, S., Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi, Rijeka 2005.


• Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 70% sati.

• Za više od tri izostanka studenti će dobiti zadatak za seminarski rad. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom. • Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. • Za nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. • Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza.


• Web stranice Fakulteta • e-pošta • Mudri


• u vrijeme konzultacija • e-pošta tijekom radnih dana


1. Međuispiti: Studenti su obavezni tijekom semestra položiti dva pismena međuispita. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka na međuispitu. Prvi međuispit (iz povijesti hrvatskoga jezika) sastoji se od tri pitanja esejskoga tipa i testa objektivnoga tipa s dvadeset pitanja. Svaki točan odgovor na pitanja esejskoga tipa nosi maksimalno 10 bodova, a na pitanja iz testa objektivnoga tipa 1 bod, tj. ukupno je moguće sakupiti najviše 50 ocjenskih bodova počevši od 25, što je polovina uvjeta za položeni ispit. Napomena: Međuispit se polaže sredinom studenoga. Studenti koji imaju pravo na popravni ispit polažu ga u prvom tjednu prosinca 2015. Drugi međuispit (iz dijalektologije hrvatskoga jezika) sastoji se od pet pitanja esejskoga tipa. Svaki točan odgovor nosi maksimalno 10 bodova, tj. ukupno je moguće sakupiti najviše 50 ocjenskih bodova počevši od 25, što je polovina uvjeta za položeni ispit.

Napomena: Međuispit se polaže krajem prosinca. Studenti koji imaju pravo na popravni ispit polažu ga u drugom tjednu siječnja 2016.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 8. i 22. 2. u 9 sati (P); 10. i 24. 2. u 10 sati (U) (Stolac); 4. i 18. 2. 2016. u 9 sati (Vranić)

Proljetni izvanredni 31. 3. u 14 sati (Stolac); 31. 3. 2016. u 9 sati (Vranić)

Ljetni -

Jesenski izvanredni 5. i 12. 9. u 10 sati (11); u 12 sati (U) (Stolac); 6. i 13. 9. 2016. u 9 sati (Vranić)


5. 10. Uvod u kolegij

12. 10. Naglasni sustavi u štokavskom narječju; Prepoznavanje sustava na predlošku

19. 10. Značajke standardizacijskih procesa; Nacionalni identitet i jezik; Naziv jezika kao standardološki čimbenik

26. 10. Standardizacijski procesi u predstandardnim razdobljima; Problematiziranje razdjelnice predstandardnih i standardnih razdoblja; Standardizacijski procesi u standardnim razdobljima

2. 11. Hrvatski jezikoslovni priručnici do kraja 19. st. (pregled, izbor predloška; rad na tekstu)

9. 11. Starija hrvatska leksikografija (pregled, izbor predloška, standardološki pokazatelji, rad na tekstu)

16. 11. Starija hrvatska gramatikologija (pregled, izbor predloška, standardološki pokazatelji, rad na tekstu)

23. 11. Stariji hrvatski slovopisi i pravopisi (pregled, izbor predloška, standardološki pokazatelji, rad na tekstu)

30. 11. Odnos pisanoga jezika i dijalekta; Odnos dopreporodnih književnih jezika i dijalekta; Izbor novoštokavštine kao osnovice književnoga jezika; Odnos standardnoga jezika i dijalekta danas

7. 12. Naglasni sustavi u čakavskom narječju; Prepoznavanje sustava na predlošku

14. 12. Naglasni sustavi u kajkavskom narječju; Prepoznavanje sustava na predlošku

21. 12. Naglasni tipovi imenica, pridjeva i glagola u narječjima hrvatskoga jezika

11. 1. Podsustavi unutar štokavskoga narječja; Utvrđivanje značajki na predlošku

18. 1. Podsustavi unutar kajkavskoga narječja; Utvrđivanje značajki na predlošku

25. 1. Podsustavi unutar čakavskoga narječja; Utvrđivanje značajki na predlošku

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Postmodernizam i hrvatska književnost Studij Jednopredmetni diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar III. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorkom 10.15-13.00, dv. 232 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku NE Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Sanjin Sorel

Kabinet 718. Vrijeme za konzultacije utorkom 8:30-10:00




e-mail -


Pojam postmodernizma, povijest pojma, dileme vezane uz sam naziv, značaj teorije (filozofija, sociologija...), glavni teorijski predstavnici, što je postmodernističko u književnosti?, odnos prema prošlosti kao muzeju odbačenih predmeta, kraj ideologije kao njezin početak, umjetnički postmodernizam kao izmišljotina ekonomije, sve je tekst/pismo, no pismo je samo slika – od jezičnog do slikovnog obrata, medijske strategije, hrvatska teorijska i književna iskustva. I konačno: njegove slijepe pjege. Moto – književnost je mrtva, samo mi to još ne znamo.


1. objasniti osnove teorijske postavke o posmodernizmu 2. analizirati sinkronijske i dijakronijske aspekte promjene odnosa književnost-društvo 3. analizirati i usporediti zajedničke fenomene u domaćoj i stranoj književnosti vezanih uz postmodernističku

književnost 4. interpretirati najznačajnija književna ostvarenja domaće i svjetske književne produkcije vezane uz problematiku

kolegija.





Pohađanje nastave - - Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 55 Seminar 0,5 15 ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) 1 30 UKUPNO 3 100












Flego, Gvozden; Postmodernizam – nova epoha ili zabluda? (zbornik), Zagreb Lodge, David; Načini modernoga pisanja, Zagreb Lyotard, F.J; Postmoderno stanje, Ibis grafika, Zagreb, 2005. Milanja, Cvjetko; Hrvatsko pjesništvo od 1950 do 2000 III. I IV., Altagama, Zagreb Filozofska istraživanja, Zagreb, br. 85-86. Paić, Žarko; Slika bez svijeta, Litteris, Zagreb, 2006. Kalanj, Rade; Globalizacija i postmodernost, Zagreb Gilles Lipovetsky; Paradoksalna sreća, Antibarbarus, Zagreb, 2008. (Beletristika se posebno određuje)

IZBORNA LITERATURA

Debord, Guy, Društvo spektakla, Arkzin, Zagreb, 1999. Baudrillard, Jean; Simulacija i zbilja, Jesenski i Turk, 2001. Barthes, Roland; Užitak u tekstu, Meandar, Zagreb, 2004.


• Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 80% sati.

• Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] • Kašnjenje se na satove tolerira do 5 minuta. • Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza


• Web stranice fakulteta • e-mail poruke


• u vrijeme konzultacija • e - mail


1. Seminarski rad/istraživanje: • Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu od dogovorenih tema te su obavezni konzultirati se

s nastavnikom u vezi literature. • Seminarski rad može sadržavati do 15 kartica pisanog teksta. • Valja pravilno citirati i navoditi tuđu literaturu. • Obratiti pažnju na pravopisnu i gramatičku ispravnost. • Seminarski se radovi predaju u pisanom i elektronskom obliku “spreženi” na CD-u. • Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. • Nakon izlaganja student će biti ispitan kako bi se vidjelo razumije li izloženu građu. Maksimalan broj bodova je

40. KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je jednog napisanog seminara, provjere razumijevanja teme seminara (nakon izloženog

seminara tijekom semestra), kontinuirane provjere znanja (pismeni) te usmenoga ispita kojega se polaže na redovnome ispitnome roku.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 1. i 15. 2. 2016. u 12

Proljetni izvanredni 30. 3. 2016. u 12

Ljetni -

Jesenski izvanredni 1. i 8. 9. 206. u 12


1 Uvodno upoznavanje s kolegijem

2 Povijest pojma, kontradikcije

3 Povijest pojma, kontradikcije

4 Paradigmatski teoretičari/pojmovi

5 Paradigmatski teoretičari/pojmovi

6 Paradigmatski pojmovi/teoretičari

7 Postmodernizam i književnost






13 Studentski seminari

14 Studentski seminari

15 Kontinuirana provjera znanja (pismena)

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Lingvistika jezičnih dodiraStudij Diplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar III. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom: predavanja + seminari od 12.15 do 12.00 u P-601 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku NE Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Marija Turk

Kabinet 606 Vrijeme za konzultacije Srijedom od 10.30 do 12.30




e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

1. Sociolingvistika (temeljni pojmovi, planiranje jezika) 2. Teorija i praksa lingvistike jezičnih dodira 3. Kulturna difuzija i akulturacija. Bilingvizam/multilingvizam u sinkroniji i dijakroniji (supstrat, superstrat, adstrat, miješanje jezika). 4. Jezična difuzija/posuđivanje: unutarjezično (međudijalekatsko) prožimanje i posuđivanje; izvanjezično (međujezično) posuđivanje. Jezik davalac, jezik primalac, jezik posrednik. 5. Evidentno posuđivanje: posuđenice, tipovi posuđenica. Adaptacija riječi stranog podrijetla; primarna i sekundarna adaptacija, jezične interferencije, kompromisna replika; adaptacija na ortografskoj, fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj razini. Utjecaj posuđenica na sintaktičku normu. Stilističke funkcije posuđenica. 6. Latentno posuđivanje: prevedenice (kalkovi), tipovi prevedenica.


Očekuje se da studenti nakon položenog ispita mogu: � Pravilno tumačiti pojmove iz kontaktne i kontrastivne lingvistike � Otkrivati, prepoznavati i analizirate rezultate jezičnih dodira � Rješavati jednostavnije istraživačke zadatke iz područja kontrastivne i kontaktne lingvistike. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)




Pohađanje nastave 1 - Istraživanje 1 40 Seminarski rad 1 60 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita. ---- UKUPNO 3 100 1. Istraživanje. Studenti su dužni izraditi istraživanje o jednoj od ponuđenih tema ili prema vlastitom izboru u dogovoru s nastavnikom. Tijekom rada na istraživanju studenti su dužni dvaput doći na konzultacije i izvijestiti nastavnika o dosadašnjem radu.

2. Seminarski rad. Studenti na temelju provedena istraživanja pišu seminarski rad. Napisani seminarski rad student je dužan izložiti na nastavi ostalim kolegama i pripremiti uručak ili power point prezentaciju. Pri tome se ocjenjuje:

• pisani dio za koji student može dobiti 40 ocjenskih bodova (ocjenjuje se razumijevanje teme, provedena

analiza, kritička interpretacija te usklađenost s normama hrvatskoga standardnoga jezika) • usmeno izlaganje i uručak ili ppp – 10 ocjenskih bodova.

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se

konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










Filipović, R., Teorija jezika u kontaktu, Uvod u lingvistiku jezičnih dodira, Zagreb 1986. (odabrana poglavlja)

Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima, skupina autora (odabrana poglavlja)

Nyomárkay, I. Uloga mađarskoga leksika u formiranju hrvatskoga književnog jezika u drugoj polovici

XIX. stoljeća, Rječnik i društvo, 1993, str. 283–287.

Samardžija, M., Nekoć i nedavno, 2002. poglavlja: Internacionalizmi u hrvatskom jeziku. Prošlost i aktualno stanje (str.

61-74) i Dvojbe oko internacionalizacije leksika na primjeru hrvatskoga glazbenog i računalnog nazivlja (str. 74-82)

Turk, M., Naznake o podrijetlu frazema, Fluminensia, 1-2, 1994, str. 37-47.

Turk, M. – Opašić, M., «Linguistic Borrowing and Purism in the Croatian Language», Suvremena lingvistika br. 65, sv. 1,

2008. (dostupan i prijevod)

Turk, M., Jezično kalkiranje u teoriji i praksi – Prilog lingvistici jezičnih dodira, 2013. (odabrana poglavlja)

IZBORNA LITERATURA

Babić, S., Njemačke posuđenice u hrvatskom književnom jeziku, u: Hrvatska jezikoslovna čitanka,

Zagreb 1990.

Dürrigl, M.-A., Hungarizmi u hrvatskom književnom jeziku, Jezik, 4, 1988, str. 97–100.

Filipović, R., Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku: porijeklo, razvoj, značenje, Zagreb 1990.

Jernej, J., Sugli italianismi penetrati nel serbo-croato negli ultimi cento anni, Studia Romanica, 1-2,

1956, str. 54-82.

Ivir, V., «Semantička neodređenost internacionalizama i njene posljedice za prevođenje», Suvremena lingvistika 41/42,

1996.

Menac, A., Svoje i posuđeno u frazeologiji, Strani jezici, 1, 1972, str. 9-18.

Mihaljević, M. i Hudeček, L., Anglizmi u hrvatskom jeziku - normativni problemi i leksikografska

obradba, Zbornik radova HDPL, Jezična norma i varijeteti, 2000, str. 335-341.

Muhvić-Dimanovski, V., Prevedenice – jedan oblik neologizama, Rad HAZU - knj. 446, Zagreb 1992,

str. 93-205.

Muljačić, Ž., Tri težišta u proučavanju jezičnih elemenata "stranog" porijekla, Rasprave Instituta za

hrvatski jezik i jezikoslovlje, 22/23, 1997/98, str. 265-280.

Nyomárkay, I. Ungarische Vorbilder der kroatischen Spracherneuerungen, Budapest, 1989.

Rammelmeyer, M., Die deutschen Lehnübersetzungen im Serbokroatischen. Beiträge zur

Lexikologie und Wortbildung, Wiesbaden 1975.

Samardžija, M.: «Utjecaj sociopolitičkih mijena na leksik hrvatskoga jezika u XX. stoljeću». Croatica, XXVII, 45-46

Samardžija, M., «O egzotizmima u hrvatskom književnom jeziku», Jezik, XXXVII, sv. 3, 1990.

Sočanac, L. Hrvatsko – talijanski jezični dodiri (s rječnikom talijanizama u standardnome hrvatskom

jeziku i dubrovačkoj dramskoj književnosti). Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2004.

Škaljić, A., Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, 1966.

Turk, M., Njemačke primljenice u hrvatskom jeziku, Nemzetközi Szlavisztikai Napok, Szombathely,

1995, 183-193.

Turk, M., «Semantičke posuđenice – jedan oblik prevedenica», Filologija 30-31, 1998.

Turk, M., Semantičke posuđenice u hrvatskome jeziku, Croatica, 45-46, 1997, str. 203-213.

Turk, M. i Pavletić, H., Posrednički jezici u kalkiranju, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i

jezikoslovlje, 25, 1999, str. 359-375.

Turk, M.: «Kalkovi: jezične inovacije i normativni problemi», u Od fonetike do etike

Turk, M.: «Latentni stranojezični utjecaj na hrvatski jezik», Zbornik zagrebačke slavističke škole

Turk, M.: «Razumljivost i stilske značajke kalkova», Fluminensia, god. 15. (2003.), br. 1

Turk, M., Opašić, M., Kulturno-povijesni kontekst kalkiranja u hrvatskome jeziku, Kroatologija, br. 1, 2010, str. 300–315.

Popis obvezne i izborne literature dopunjava se recentnim radovima, kao i radovima potrebnima za pisanje seminarskih radova.


Studenti su dužni redovito pohađati nastavu predavanja i seminara za što dobivaju 1 ECTS. U slučaju da imaju više izostanaka nego što je dopušteno moraju pisati dodatne zadatke ili seminarski rad. Ako je student izostao s nastave više od 70%, nema pravo pristupanja aktivnostima koje se ocjenjuju te se ocjenjuje ocjenom F i mora ponavljati kolegij.




Studenti smiju kontaktirati s nastavnicima za vrijeme nastave, nakon nastave i na konzultacijama ili elektroničkom poštom. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja elektroničkom poštom. Pri komunikaciji elektroničkom poštom studenti su dužni koristiti službenu fakultetsku e-adresu (ffri-adrese), a u potpisu navesti svoje puno ime i prezime. Obraćanje sa zajedničkih e-adresa nije dopušteno. Nastavnicima se u ime cijele grupe može obratiti jedino demonstrator/ica sa svoje e-adrese.


Istraživanje. Seminarski rad. Detaljnije vidjeti pod SUSTAV OCJENJIVANJA.


Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova pri predaji seminarskoga rada i usmenome izlaganju seminarskoga rada. Ako student rad preda izvan dogovorena roka, oduzima mu se 10 ocjenskih bodova. Student mora imati ostvarene minimalne ocjenske bodove iz svih aktivnosti koje se ocjenjuju kako bi završna ocjena bila pozitivna. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 10. i 23. veljače 2016. u 9 sati


29. ožujka 2016. u 11 sati

Ljetni -------

Jesenski izvanredni

6. i 13. rujna 2016. u 9 sati


14. 10. 2015. Upoznavanje s izvedbenim planom i sadržajima kolegija Izbor teme istraživanja

21. 10. 2015. Predavanje: Sociolingvistika; Teorija i praksa lingvistike jezičnih dodira

28. 10. 2015. Predavanje: Kulturna difuzija i akulturacija.

4. 11. 2015.

Predavanje: Bilingvizam/multilingvizam u sinkroniji i dijakroniji (supstrat, superstrat, adstrat, miješanje jezika). Jezična difuzija/posuđivanje: unutarjezično (međudijalekatsko) prožimanje i posuđivanje; izvanjezično (međujezično) posuđivanje.

11. 11. 2015. Predavanje: Jezik davalac, jezik primalac, jezik posrednik. Evidentno posuđivanje: posuđenice, tipovi posuđenica.

18. 11. 2015. Predavanje: Adaptacija riječi stranog podrijetla; primarna i sekundarna adaptacija, jezične interferencije, kompromisna replika; adaptacija na ortografskoj, fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj razini.

25. 11. 2015. Predavanje: Utjecaj posuđenica na sintaktičku normu. Stilističke funkcije posuđenica.

2. 12. 2015. Predavanje: Latentno posuđivanje: prevedenice (kalkovi)

9. 12. 2015. Seminar: Izlaganje i analiza studentskih istraživačkih radova






IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Pragmalingvistika Studij HJK Semestar III. Akademska godina 2015/2016. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30 + 15 + 0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 14.15–17.00 ; prostorija 105 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku po dogovoru Nositelj kolegija Dr. phil. Nikolina Palašić

Kabinet 718 Vrijeme za konzultacije Srijedom 12:45–14:15



Jezična poruka kao situacijski uključena jedinica. Kontekst. Signali kontekstualne uključenosti. Razgraničenja semantike i pragmatike. Govorni činovi. Klasifikacija i funkcije govornih činova. Sekvenca. Konstitutivna pravila govornih radnji. Kooperacijski princip. Konverzacija. Konverzacijske maksime. Konverzacijske implikature. Referencija: kataforički i anaforički odnosi. Deikse. Presupozicije. Teorija relevantnosti. Teorija komunikacijskog djelovanja. Komunikacijsko polje. Nejezična komunikacija. Manipulacija jezikom. Ideologizacija


Očekuje se da će studenti nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni:

• definirati osnovne termine iz područja pragmalingvistike

• objasniti teorijske pristupe proučavanju jezika u kontekstu

• prepoznati i objasniti govorne činove u odabranom tekstu

• imenovati i objasniti osnovne značajke kooperacijskog principa

• provesti analizu odabranoga teksta s pragmalingvističkog i semantičkog aspekta

• zaključiti o načinima funkcioniranja jezičnih poruka u konkretnoj komunikacijskoj situaciji

• primijeniti načela pragmalingvistike u vlastitim proučavanjima jezika





Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 25 Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 25 Kontinuirana provjera znanja 3 1 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Kontinuirana se provjera znanja provodi putem kolokvija i seminarskog rada: 1. kolokvij – Provjera razumijevanja temeljnih pojmova na analizi zapisa konkretne komunikacijske situacije 2. kolokvij – Ispitivanje poznavanja osnovne literature seminarski rad – odabir tema za seminarski rad izvršit će se tijekom nastave Kolokviji su pismeni ispiti sastavljeni pitanja otvorenog tipa. Kriterij za ostvarivanje bodova na kolokviju je

najmanje 50% točno riješenih zadataka. 1. i 2. kolokvij donose najviše po 25 bodova, a seminar donosi najviše 20 bodova (25+25+20=70). Za pozitivan rezultat na 1. kolokviju studenti moraju ostvariti 12 ili više bodova. Ostvarenih 12 bodova na testu jednako je 12 ocjenskih bodova, 13 bodova na testu 13 ocjenskih bodova… 25 bodova na testu jednako je 25 ocjenskih bodova. Za pozitivan rezultat na 2. kolokviju studenti moraju ostvariti 13 ili više bodova. Ostvarenih 13 bodova na testu jednako je 13 ocjenskih bodova, 14 bodova na testu 14 ocjenskih bodova… 25 bodova na testu jednako je 25 ocjenskih bodova. Za pozitivan rezultat na seminarskom radu studenti moraju ostvariti 10 ili više bodova. Ostvarenih 10 bodova na seminaru jednako je 10 ocjenskih bodova, 11 bodova na seminaru 11 ocjenskih bodova… 20 bodova na seminaru jednako je 20 ocjenskih bodova. Pristup popravku kolokvija omogućit će se u dodatnom terminu: - studentima koji su na 1. kolokviju u redovitom terminu ostvarili 12 ili manje bodova - studentima koji su na 2. kolokviju u redovitom terminu ostvarili 13 ili manje bodova - studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom terminu - studentima kojima je termin nastave iz kolegija Pragmalingvistika kolidirao s drugim studijskim obavezama Uvjet za izlazak na završni ispit pozitivan je rezultat iz svih triju segmenata kontinuirane provjere znanja. Popravak 1. i 2. kolokvija održat će se u prvom redovitom ispitnom terminu u veljači 2012.

Studenti mogu samo jedanput pristupiti popravku kolokvija.












Austin, J. L, Kako djelovati riječima, Disput, Zagreb, 2014. Ivanetić, N., Govorni činovi, Zagreb 2003. Schrodt, R., Pragmalingvistika, u: Glovacki Bernardi i dr., Uvod u lingvistiku, priredila Z. Glovacki-Bernardi, Zagreb 2001, 217–234. Škiljan, D., Javni jezik, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2000. Yule, G., Pragmatics, Oxford Univesity Press: Oxford 1996.

IZBORNA LITERATURA

Badurina, L., Između redaka: Studije o tekstu i diskursu, Hrvatska sveučilišna naklada – Izdavački centar Rijeka, Zagreb – Rijeka, 2008. (odabrana poglavlja) Bourdieu, P., Što znači govoriti (ekonomija jezičnih razmjena), Naprijed, Zagreb 1992. Ernst, P., Pragmalinguistik. Grundlagen – Anwendungen – Probleme, de Gruyter, Berlin 2002. Holly, W., Einführung in die Pragmalinguistik, Langenscheidt, Berlin 2001. Miščević, N.Potrč, M., Kontekst i značenje, Izdavački centar Rijeka, Rijeka1987.. Meibauer, J., Pragmatik. Eine Einführung, Stauffenburg, Tübingen 1999. Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike (zbornik) HDPL, Zagreb – Rijeka 1999. Pintarić, N., Pragmemi u komunikaciji, Zavod za lingvistiku filozofskog fakulteta, Zagreb 2002.

Škiljan, D., Granice teksta, u: Tekst i diskurs, zbornik radova HDPL, Zagreb 1997, 9–15.


Studenti su dužni pohađati nastavu (predavanja i seminare).


• predavanja i seminari

• konsultacije


• osobno na predavanjima i seminarima

• konsultacije

• elektronička pošta (prema dogovoru; poruke moraju biti potpisane punim imenom i prezimenom te s naznakom studijske grupe; podrazumijeva se da poruka mora biti napisana u skladu s jezičnim i pravopisnim normama hrvatskoga standardnog jezika; studentski se radovi u pravilu ne šalju elektroničkom poštom, nego predaju osobno nastavniku)


Ispit je usmeni i polaže se u vrijeme ispitnih rokova.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 3. 2. 2016. u 13.00; 24. 2. 2016. u 13.00


30. 3. 2016. u 13.00

Ljetni 15. 6. 2016. u 13.00; 29. 6. 2016. u 13.00

Jesenski izvanredni

7. 9. 2016. u 13.00; 14. 9. 2016. u 13.00


21. 10. Terminologija. Predmet istraživanja. Definicije. Pragmalingvistika kao lingvistička disciplina.

28. 10. Jezična poruka kao situacijski uključena jedinica. Kontekst. Signali kontekstualne uključenosti.

4. 11. Seintaksa – semantika – pragmalingvistika.

11. 11. Teoretska podloga jezičnog djelovanja. Presupozicija i inferencija.

18. 11. Govorni činovi. Klasifikacija i funkcije govornih činova.

25. 11. Kooperacijski princip. Konverzacija. Konverzacijske maksime

2. 12. Konverzacijske implikature. Referencija: kataforički i anaforički odnosi.

9. 12. Presupozicije. Teorija komunikacijskog djelovanja. Komunikacijsko polje.

16. 12. Manipulacija jezikom. Ideologizacija jezika.

23. 12. Pragmalingvistika kao opća teorija znaka. Pragmalingvistika kao teorija jezičnoga djelovanja.

13. 1. Pragmalingvistika kao teorija razgovora. Pragmalingvistika kao teorija teksta.

20. 1. Terminologija. Predmet istraživanja. Definicije. Pragmalingvistika kao lingvistička disciplina.

27. 1. Ponavljanje i utvrđivanje gradiva.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Lektorske vježbe Studij Diplomski studij HJK 1 i 2 Semestar I. semestar Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3

Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom 12.15 – 14 u predavaonici 302 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku - Nositelj kolegija dr. sc. Mihaela Matešić

Kabinet 708 Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom od 10 do 12 sati

Telefon 265671 e-mail [email protected]



e-mail


Jezična redaktura i lektura različitih tipova tekstova (različiti funkcionalni stilovi/diskursni tipovi). Tipovi odstupanja od standardnojezičnih normi. Prepoznavanje i rješavanje problema. Analiza i vrednovanje redaktorskih i/ili lektorskih postupaka.


Studenti će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: * primijeniti poznavanje normi hrvatskoga standardnog jezika * u skladu s normama hrvatskoga standardnog jezika provesti ispravak pisanih tekstova i govorenih iskaza koji pripadaju različitim funkcionalnim stilovima i komunikacijskim situacijama * kategorizirati uočena odstupanja od jezičnih normi * zaključiti o razlozima pojavljivanja odstupanja od jezičnih normi * sastaviti kratak pismeni ispit za provjeru jezičnonormativnih kompetencija određenoga tipa ispitanika



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x


Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 2 100 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita Nema završnoga ispita UKUPNO 3 100 Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstava u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost triju izlazaka na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (prema prikazu ispod ovoga teksta). Obaveze studenata:

- riješiti sve predviđene zadatke koji donose ocjenske bodove - prijaviti se na e-kolegij Lektorske vježbe na adresi http://mudri.uniri.hr.

Kontinuirana provjera znanja Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u obliku - 7 lektorskih zadataka koje student rješava izvan nastave i predaje ih nastavniku na provjeru. Zadaci se boduju s maksimalno 5 ocjenskih bodova (7 zadataka x 5 bodova = 35 ocjenskih bodova). - 2 lektorske vježbe koje student rješava na nastavi (uz uporabu priručnika) i predaje ih nastavniku na provjeru. Zadaci se boduju s maksimalno 10 ocjenskih bodova (2 zadatka x 10 bodova = 20 ocjenskih

bodova). - pismenoga kolokvija koji student rješava na nastavi (bez uporabe priručnika). Kolokvij se boduje s maksimalno 45 ocjenskih bodova. UKUPNA OCJENA USPJEHA Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










Napomena: Na popisu se literature posebno ne navode gramatike hrvatskoga standardnog jezika, iako se poznavanje normativne gramatike svakako pretpostavlja. Jezik na križu – križ na jeziku 2: Lektori i jezična kultura, ur. Jelena Hekman, MH, Zagreb 2005. Priručna literatura:

Anić, V., Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb 42003. (ili koje ranije izdanje).

Anić, V. – Silić, J., Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb 2001.

Babić, S. – Finka, B. – Moguš, M., Hrvatski pravopis, Zagreb 41996.

Badurina, L. – Marković, I. – Mićanović, K., Hrvatski pravopis, Zagreb 12007,

22008.

Rječnik hrvatskoga jezika, ur. J. Šonje, Zagreb 2000. Pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje: http://pravopis.hr/

IZBORNA LITERATURA

Anić, V. i Goldstein, I., Rječnik stranih riječi, Zagreb 1999. Barić, E. i dr., Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb 1999. Brodnjak, V., Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika, Zagreb 1991. Jezični savjetnik s gramatikom, uredio S. Pavešić, Zagreb 1971. Jonke, Lj., Hrvatski jezik u teoriji i praksi, Zagreb 1965. Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001. Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, priredio M. Samardžija, Zagreb 1999. Pranjković, I., Hrvatski jezik 3, Zagreb 1998. Samardžija, M., Hrvatski jezik 4, Zagreb 1998. Silić, J., Hrvatski jezik 1, Zagreb 1998. Silić, J., Hrvatski jezik 2, Zagreb 1999. Škarić, I., U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb 1982.


Student za redovito prisustvovanje nastavi dobiva cjelokupan iznos udjela u ECTS-bodovima koji je predviđen za pohađanje nastave i taj se iznos ne raščlanjuje dalje na ocjenske bodove. Studenti su dužni za svaki nastavni sat preuzeti pripadajuće nastavne materijale koji su objavljeni na e-kolegiju Osnove jezične kulture na adresi: http://mudri.uniri.hr i donijeti nastavne materijale na nastavu. Tekstove koji su dio nastavnih materijala treba u okviru prethodne pripreme i pročitati.


predavanja i seminari, konsultacije, mrežne stranice kolegija


osobno na predavanjima i seminarima, u vremenu predviđenom za konsultacije, elektroničkom poštom (pravilo kontaktiranja elektroničkom poštom: student treba potpisati poruku svojim punim imenom i prezimenom)

NAČIN POLAGANJA ISPITA I UPIS OCJENE

Nema završnoga ispita. Studentima koji su tijekom nastave ostvarili 50–100 ocjenskih bodova ocjena se upisuje tako da studenti preko ISVU-sustava prijave ispit iz kolegija Lektorske vježbe na jednome od redovitih ispitnih rokova (drugim riječima, ispit se ne polaže, premda se prijava izvršava).



ISPITNI ROKOVI

Zimski 5. veljače 2015. i 26. veljače 2015. u 10 sati

Proljetni izvanredni 9. travnja 2015. u 13 sati

Ljetni 15. lipnja 2015. i 6. srpnja 2015. u 12 sati

Jesenski izvanredni 31. kolovoza 2015. i 7. rujna 2015. u 8 sati


5. 10. (Upisi izbornih kolegija – nema nastave)

12. 10. Uvod u Lektorske vježbe; dogovor sa studentima o načinu organizacije rada; podjela zadataka za studente.

19. 10. Pojam jezične norme. Pojam jezičnoga uzusa. Pristupi lektoriranju. Lektorske ingerencije. Jezični bonton. Priroda odstupanjā od jezičnih normi: pregled jezičnih i izvanjezičnih čimbenika koji uzrokuju odstupanja.

26. 10. Visoki i niski varijetet u hrvatskome jeziku – pojam i inventar jezičnih značajki. Pojam jezičnog osjećaja (jezični osjećaj kao kriterij u normiranju i lektoriranju). Jezično normiranje i funkcionalna stilistika. Rodna korektnost u hrvatskome jeziku. Pristup neologizmima.

2. 11.

Lektoriranje stručnih, znanstvenih i popularnoznanstvenih tekstova. Pravila lektoriranja administrativno-poslovnih tekstova. Lektoriranje tekstova i individualni stil autora teksta. Pojam prevođenja. Lektoriranje prevedenih tekstova. Lektor u izdavačkoj djelatnosti. Mogućnosti kontinuiranoga obrazovanja lektora. Lektoriranje tekstova različitih funkcionalnih stilova uz nastavnikovo vodstvo.

9. 11. Lektoriranje tekstova različitih funkcionalnih stilova uz nastavnikovo vodstvo.

16. 11. Lektoriranje tekstova različitih funkcionalnih stilova uz nastavnikovo vodstvo i rok za predaju 1. zadatka.

23. 11. Lektoriranje tekstova različitih funkcionalnih stilova uz nastavnikovo vodstvo i rok za predaju 2. i 3. zadatka

30. 11. Lektoriranje tekstova različitih funkcionalnih stilova uz nastavnikovo vodstvo i rok za predaju 3. zadatka

7. 12. Lektoriranje tekstova različitih funkcionalnih stilova uz nastavnikovo vodstvo i rok za predaju 4. i 5. zadatka Ocjenska lektorska vježba u okviru nastave.

14. 12. Lektoriranje tekstova različitih funkcionalnih stilova uz nastavnikovo vodstvo i rok za predaju 6. i 7. zadatka Ocjenska lektorska vježba u okviru nastave.

21. 12. Rješavanje i komentiranje pojedinih lektorskih problema putem foruma na stranicama e-kolegija Lektorske vježbe (http://mudri.uniri.hr).

11. 1. Kolokvij (pisanje kolokvija 2 sata; zajednička analiza rješenja 1 sat)

18. 1. Mogućnost ispravka kolokvija

25. 1. Mogućnost ispravka ocjenske lektorske vježbe u okviru nastave.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Filmska umjetnost u nastavi hrvatskoga jezika i književnosti Studij Hrvatski jezik i književnost, diplomski studij – nastavnički smjer Semestar III. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorak, 14,15-17,00, F-302 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija doc. dr. sc. Dejan Durić

Kabinet F-712 Vrijeme za konzultacije srijeda, 15,30-17,00




e-mail


Kolegij će ponuditi studentima uvid u područje filma i filmske umjetnosti u nastavi hrvatskoga jezika i književnosti. Opisom temeljnih problema i pojmova filmologije uvest će se studente u strukturu filmskoga djela, odnosno filmskoga čina i njegove rekonstrukcije. Kolegij će upoznati studente s općim značajkama filmskoga djela – s obzirom na jezik filma, zvuk, montažu, glumačku izvedbu, scenografiju, kostime, šminku, funkciju glazbe, ritam filma, čitanje fabule, tekst u filmu, publiku – zatim s mjestom filma u kulturnom i estetičkom kontekstu, filmskim rodovima i vrstama. Poznavanje strukture filmskoga djela potom će se razmotriti u kontekstu nastave filma, čimbenika filmskoga odgoja i obrazovanja, načela, sustava, principa i metoda nastave filma. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon određenoga vremena studiranja studenti će biti sposobni:

- definirati pojam filma i filmskoga djela te prepoznati osnovna obilježja filmskoga djela;

- interpretirati i objasniti oblike filmskoga zapisa;

- definirati filmske rodove i žanrove;

- primijeniti stečeno znanje na samostalnu analizu filmskoga djela u kontekstu nastave hrvatskoga

jezika i književnosti;

- napraviti pripremu za izvođenje nastave filma.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X


Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 0.5 20 Kontinuirana provjera znanja 2 0.5 20 Kontinuirana provjera znanja 2 0.5 30 ZAVRŠNI ISPIT 0.5 30 UKUPNO 100












1. Mikić, Krešimir: Film u nastavi medijske kulture, Educa, Zagreb, 2001., str. 11-127; 208-256.

2. Peterlić, Ante: Osnove teorije filma, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2001.

IZBORNA LITERATURA

1. Filmska enciklopedija (ur. Ante Peterlić), Jugoslavenski leksikografski zavod „Miroslav Krleža“,

Zagreb, 1986-1990.

2. Filmski leksikon (ur. Bruno Kragić i Nikica Gilić), Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb,

2003.

3. Gilić, Nikica: Filmski rodovi i vrste, AGM, Zagreb, 2007.

4. Hrvatski filmski ljetopis (časopis)

5. Peterlić, Ante: Povijest filma: rano i klasično razdoblje, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2008.

6. Turković, Hrvoje: Razumijevanje filma: ogledi iz teorije filma, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1988.

7. Turković, Hrvoje: Teorija filma: prizor, montaža, tematizacija, Meandar, Zagreb, 2000.

8. Turković, Hrvoje: Umijeće filma: esejistički uvod u film i filmologiju, Hrvatski filmski savez, Zagreb,

1996.


• Studenti moraju prisustvovati na 70% nastave. • U slučaju većeg broja izostanaka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s

obaveznim. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na:

[email protected] • Kašnjenje na satove se ne tolerira. • Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja

predavanja i seminara. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

• mrežne stranice kolegija • e-mail poruke


• u vrijeme konzultacija • e-mailom


VREDNOVANJE OBVEZA STUDENATA / STUDENTICA:

• Seminarske aktivnosti 1 (kontinuirana provjera znanja 1) Tijekom pet termina studenti će imati praktični dio nastave koji će se odvijati u Art-kinu Croatia. Navedeni segment uključuje gledanje i diskutiranje o odgledanom filmu ili upoznavanje s različitim programima popularizacije filmske umjetnosti za školski uzrast. Termini će biti određeni u dogovoru sa studentima te će se odvijati izvan regularne nastave utorkom (14,15-17,00). U tom tjednu nastava se neće odvijati u regularnom terminu. Praktični dio nastave nosi 20 ocjenskih bodova (5 X 4 boda).

• Samostalan rad (kontinuirana provjera znanja 2)

Studenti će pisati adaptaciju kratkoga odlomka proznoga teksta te će navedeni segment scenarija pokušati oblikovati u knjigu snimanja. Navedena aktivnost nosi 20 ocjenskih bodova.

• Seminarski rad i izlaganje (kontinuirana provjera znanja 3)

Studenti pišu jednu pripremu za sat filmske kulture na odabranu nastavnu jedinicu te izvode nastavni sat pred kolegama studentima, nakon čega slijedi diskusija o održanom satu. Navedena aktivnost nosi 30 ocjenskih bodova.

• Završni ispit (pismeni)

Student može pristupiti završnom ispitu u redovitom ispitnom roku samo ako je tijekom nastave stekao potreban postotak uspješnosti utvrđen općim aktom Sveučilišta (50%), tj. kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i takvi studenti mogu izaći na ispit ukupno triput, i to u redovitom i izvanrednom ispitnom roku te pritom mogu ostvariti najviše 10% ocjene. Nije moguće polagati završni ispit bez ostvarenih bodova na seminarskim aktivnostima i seminarskom radu. Završni ispit je pismeni i na njemu student može dobiti maksimalno 30 ocjenskih bodova. Ispitom su pokrivena sva programska područja kolegija. Procjenjuje se poznavanje literature te umješnost usporedbe teorijskih aspekata iznesenih u propisanoj literaturi te tijekom predavanja. Pismeni ispit sastoji se od 10 pitanja, od kojih svako nosi 3 boda, što ukupno čini 30 bodova. Minimum koji student treba steći za prolaznu ocjenu je 50 %, dakle 15 bodova. Bodovi završnoga usmenog ispita pribrajaju se bodovima pozitivno ocijenjenih kontinuiranih provjera znanja. KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je pozitivno ocijenjenih seminarskih aktivnosti, seminarskoga rada i položenoga pismenog završnoga ispita. Ocjene se pridružuju ostvarenim bodovima nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

- A – 90 – 100% ocjenskih bodova - B – 80 – 89,9% ocjenskih bodova - C – 70 – 79,9% ocjenskih bodova - D – 60 – 69,9% ocjenskih bodova - E – 50 – 59,9% ocjenskih bodova

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS-sustavom na sljedeći način:

- izvrstan ( 5 ) – A - vrlo dobar ( 4 ) – B - dobar ( 3 ) – C - dovoljan ( 2 ) – D i E

U indeks i prijavnicu unosi se brojčana ocjena, ECTS ocjena i postotak usvojenog znanja, vještina i kompetencija. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


ISPITNI ROKOVI

Zimski 10. i 24. 2. u 17,00 (pismeni)


30. 3. U 17,00 (pismeni)

Ljetni -

Jesenski izvanredni

2. i 14. 9. u 17,00 (pismeni)

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

13. 10. P1 Uvod – film kao umjetnost, film i ostale umjetnosti P2 Filmski rodovi i vrste P3 Film prema segmentu proizvodnje: pretprodukcija – produkcija – postprodukcija

20. 10.

P4 Sinopsis – scenarij – knjiga snimanja P4 Sinopsis – scenarij – knjiga snimanja P6 Filmski zapis* (*za predavanje treba pročitati segment Peterlića od 9. do 38. str.)

27. 10. S1 Projekcija/Art-kino Croatia

3. 11.

P7 Filmska tehnologija: kamera, funkcija kamere, filmska vrpca, zvučni zapis, specijalni efekti, projekcija P8 Filmska tehnologija: kamera, funkcija kamere, filmska vrpca, zvučni zapis, specijalni efekti, projekcija P9 Filmska izražajna sredstva: kadar, okvir, položaj kamere, plan, kutovi snjimanja* (*za predavanje treba pročitati segment Peterlića od 47. do 88. str.)

10. 11.

P10 Filmska izražajna sredstva: kadar, okvir, položaj kamere, plan, kutovi snjimanja P11 Filmska izražajna sredstva: boja, osvjetljenje, objektivi, pokreti unutar kadra, preobrazbe pokreta, kostimografija, scenografija, maske, specijalni efekti* P12 Filmska izražajna sredstva: boja, osvjetljenje, objektivi, pokreti unutar kadra, preobrazbe pokreta, kostimografija, scenografija, maske, specijalni efekti* (*za predavanje treba pročitati segment Peterlića od 88. do 117. str.)


24. 11.

P13 Kompozicija, sekvenca, mizanscena* (*za predavanje treba pročitati segment Peterlića od 117. do 122. str.) P14 Zvuk: direktno snimanje, sinkronizacija, planovi zvuka, dijegetski i ekstradijegetski, realističnost zvučne slike u odnosu na prikazano* (*za predavanje treba pročitati segment Peterlića od 127. do 136. str.) P15 Montaža zvuka i slike (*za predavanje treba pročitati segment Peterlića od 139. do 160. str.)


8. 12.

S4 Metodika nastave filma: struktura nastavnog sata obrade filma Struktura i tijek nastavnog sata – obrada igranoga filma Struktura i tijek nastavnog sata – obrada dokumentarnog filma Struktura i tijek nastavnog sata – obrada animiranog filma


22. 12. S6 Film i nastava jezično-umjetničkog područja Recenzija u nastavi medijske kulture Nastanak filmskog djela

12. 1. S7 Specijalni efekti Sinopsis Scenarij


26. 1. S9 Filmska izražajna sredstva 1 Filmska izražajna sredstva 2 Film i roman

IZVEDBENI PLAN - ffri.uniri.hr · Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno optere ......

Documents

Transcript of IZVEDBENI PLAN - ffri.uniri.hr · Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno optere ......