Izrada i Primena Wireless Antena-Luka Cirko

8/7/2019 Izrada i Primena Wireless Antena-Luka Cirko

1/23

TEHNIKA KOLA POEGA

ZAVRNI RADNA MATURI U LJETNOM ROKU KOLSKE GODINE 2007./2008.

IZRADA I PRIMJENA WIRELESSANTENA

Mentor: Maturant:Davor Ljubi, dipl. in. el. Luka irko, 4.f

Poega, svibanj, 2008.


2/23

Sadraj

1. Uvod ........................................................................................................................................1

2. Antene .................................................................................................................................... 22.1. Parametri antena ...................................................................................................................3

3. Openito o Wireless mreama ............................................................................................. 73.1. Standardi Wireless mrea .....................................................................................................73.2. Frekvencijski opsezi .............................................................................................................73.3. Sigurnost Wireless mrea .....................................................................................................83.4. Fizike komponente wireless mrea .................................................................................. 10

4. Wireless Antene ................................................................................................................... 124.1. Vrste Wireless Antena .......................................................................................................124.2. Polarizacija antena ............................................................................................................ 134.3. Dijagram zraenja ..............................................................................................................144.4. Kablovi i konektori za Wireless antene .............................................................................14

5. Izraivanje Wireless antena ...............................................................................................165.1. Postupak izraivanja antena ...............................................................................................165.2. Testiranje Wireless antena ................................................................................................. 18

6. Zakljuak .............................................................................................................................20

7. Literatura .............................................................................................................................21


3/23

1. Uvod

Wireless LAN tehnologija jako brzo postaje veoma vana komponenta u raunalnimmreama, te raste munjevitom brzinom. Zahvaljujui standardu IEE 802.11 wirelessLAN-a, wireless tehnologija je izala iz svijeta u kojem su je koristili rijetki korisnici.Veinom su to bile tvrtke koje su eljele povezati neke svoje djelove u neku vrstu beinemree, te je tako postala pouzdanom, jeftinom, a vrlo esto jedinom mogunosti na mjestimagdje iana veza jednostavno nije praktina ili u sluaju kranjeg korisnika mogua. To je privuklo istodobno panju mnogih velikih tvrtki koje svojim istraivanjem ili financiranjem

tueg investiraju u wireless mree u puno veoj mjeri kako bi iskoristili pogodnosti mobilnih iu realnom vremenu dostupnih informacija!

Jedna od najveih mana wireless mrea je slab signal pri veim udaljenostima to rezultira pucanjem, a u nekim sluajima i prekidom veze. Da bi bitno smanjili te nepogodne, na nasewireless ureaje dodajemo dodatne antene za poboljanje signala. Samim dodavanjem anteneneemo bitno poboljati signal, ve moramo zadovoljiti i ostale parametre kao sto su istaoptika vidljivost, usmjerenost antene itd. Antene moemo podijeliti na mnogo naina toemo detaljno obraditi u sljedeim poglavljima. U ovom zavrnom radu izradit emo dvijewireless antene te ih potom istestirati i usporediti. Antene kojima emo se baviti su tzv.cantenna i 3D korner antena.

Tehnika kola Poega Zavrni rad 1


4/23

2. Antene

ANTENA vodi pomou kojega se odailjai i prijemnici spajajuju sa sredstvom

atmosferom u kojem se ire radio-valovi. Funkcija antene je da slui kao element za prilagoavanje izmeu linije ili valovoda, s jedne strane, i slobodnog prostora, s druge strane,i zraenu energiju usmjerava po cijelom prostoru na unaprijed utvreni nain. Moe seupotrebljavati samo u odreenom frekvencijskom podruju.

Dijelimo ih na: a) rezonancijske ili uskopojasneb) neperiodine ili irokopojasne

Takoer antene se mogu podijeliti na aktivne i pasivne, ali mi emo se u ovom radu bavitiiskljuivo pasivnim antenama. Aktivne antene u sebi sadre aktivne elektronike elementeodnosno sklopove, koji pojaavaju signal, transformiraju impedanciju, proirivajufrekvencijsko radno podruje, ostvaraju optimalan i po potrebi promjenjiv dijagram zraenja.One tako omoguuju optimalni prijem, bez mehanikog pomicanja antene.

Primjena antena: radiotelevizijski program (kruni dijagram), fiksne ili mobilne veze (uzak dijagram zraenja), radari, navigacijski sustav, radioastronomski sustav, znanstvenaistraivanja.

Vrste antena: - linearne (dipol, unipol, Yagi, romb, okvirna antena)- otvor-antene (lijevak, prorez-antena)- lea-antene (dielektrine i metalne)- reflekto-antene (ravni,kutni,parabolni)- irokopojasne (spiralne, logaritmiko-periodine)- helikoidne- stoaste



5/23

2.1. Parametri antena

A) POLARIZACIJA

- vektori elektrinog i magnetskog polja su okomiti na smjer irenja EMV-a- oni se mijenjaju s vremenom pa polarizaciju predstavlja vrh elektrinog polja injegova pripadajua ravnina

- vrste: a) LINEARNA (horizontalna i vertikalna)b) KRUNA (desno i lijevo)

- kod linearne p. prijemna i odailjaka strana moraju imati istu polarizaciju- kod krune dovoljno je da ili prijemna ili odailjaka strana ima krunu p. Adruga moe biti proizvoljna

- koristi se kada se eli uspostaviti vezu izmeu 2 pokretna objekta.

Slika 1.1: Horizontalno polariziran elektromagnetski val i kruna polarizacija



6/23

B) DIJAGRAM ZRAENJA-predstavlja kutnu ovisnost intenziteta polja u tokama jednako udaljenim od antene.

Slika 1.2: Dijagram zraenja

C) USMJERENOST

Definira koeficijent usmjerenosti kojeg definiramo kao odnos gustoe snage u tom pravcu(Prmax) i srednje gustoe snage (Prsred).Srednja gustoa snage dobije se kad odreena antena emitira istu snagu u svim pravcima

(izotropni radijator).D = Prmax/Prsred

Slika 1.3: Usmjerenost antene



7/23

D) DOBITAK

Pokazuje koliko bi puta snaga zraenja izotropnog radijatora morala biti vea od privedenesnage promatrane antene da bi na nekoj udaljenosti obje antene davale istu gustou snage.g=k*D k faktor iskoritenja D - usmjerenost

E) IMPEDANCIJA

ZA=R A+jXA= (R A + R D)+jXA

R A- otpor zraenja antene aktivni otpor na kojem bi se, kad bi kroz njega prolazila efektivn struja antene, razvijala snaga jednaka snazi zraenjaantene. Ovisi o obliku, dimenzijama i valnoj duljini

R D otpor gubitaka ovisi o obliku antene, o poloaju antene s obzirom na povrinu zemlje i objekte koji se nalaze oko nje, te o otporu materijala odkoje je izraena

XA reaktivna komponenta ovisi o podudaranju valne duljine EMV zraenja iduine antene



8/23

F) TEMPERATURA UMA

Odnosi se na prijamnu antenu i pokazuje snagu uma koja antena predaje prijamniku. umovisi o vanjskim izvorima i njihovu poloaju. Izvori uma mogu biti: prirodni i umjetni.Prirodni izvori uma koje nije mogue kontrolirati niti izbjei njihov utjecaj: svemirski um,um svemirskih tijela, ume Zemlje, te um zbog zraenja atmosfere. Umjetne umove inerazni tehniki ureaji i mogue ih je kontrolirati te donekle izbjei.

Utjecaj uma iskazuje se temperaturom.T= W/ (k*B)

k=1.38 -23 J/K BoltzmanW snaga uma na mjestu prijemaB irina prijenosnog frekvencijskog pojasa

G) EFEKTIVNA DULJINA

lef - kvocijent napona na stezaljkama otvorene antene (Uo) i jakost elektrinog polja (E)upadnog vala:

lef =Uo/E

H) EFEKTIVNA POVRINA

Kvocijent snage koju prima prilagoeni teret prikljuen na antenu i gustoe snage upadnogEMV-a. Antena mora pri tome biti bez gubitaka, imati istu polarizaciju kao upadni val imaksimum glavne latice usmjeren prema izvoru zraenja. Ponekad se upotrebljava i pojamfizikalne povrine, koja predstavlja povrinu presjeka antene u smjeru okomitom na upadnival, s tim to je antena orijentirana za maksimalni prijem.



9/23

3. Openito o Wireless mreama

3.1. Standardi Wireless mrea

802.11astandard ima teoretsku brzinu od 54 megabita u sekundi, no najee ona iznosi oko30 megabita/s. Ovaj standard je skuplji jer WiFi kartice zasnovane na a standardu rade naviim frekvencijama (5GHz, za razliku od 2.4 GHz kod b i g standarda)802.11bstandard predstavljen 1999. u isto vrijeme kada i 802.11. U ovakvim mreama brzina protoka podataka je do 11 megabita u sekundi, ali uz velike prepreke i smetnje brzina moespasti na malih 1 do 2 megabita/s. Ovo je ujedno i najjeftinija varijanta WiFi mree.802.11gje predstavljen 2003. godine i objedinio je prethodna dva standarda. Radi na 2.4GHz, ali ima skoro istu brzinu kao i 802.11a standard.802.11nse oekuje sredinom 2007. godine (dostupna sudraft izdanja). Prema oekivanjimastandard bi trebao raditi 2.4 GHz, sa dosta poveanom najviom brzinom koja e iznositi do540 Mbps.

3.2. Frekvencijski opsezi

Radio komunikacija kod WLAN-ova se obavlja u tzv. ISM (Industrial, Scientific & Medical)opsegu frekvencija koji je svuda u svijetu prihvaen kao opseg za ije koritenje nije potrebnalicence tzv. FTA free to air spektar.

Slika 1.1: Frekvencijski opsezi wireless mrea

ISM ine tri opsega frekvencija: 902 - 928 MHz, 2400 - 2483,5 MHz i 5728 - 5750 MHz. Odnjih se, u ovom trenutku, najee koristi opseg oko 2.4 GHz. WLAN-ovi koriste SpreadSpectrum modulacije koje signal rasprostiru po irokom opsegu frekfencija i koje su dovele

do prave male revolucije. Naime, one omoguuju da vie korisnika istovremeno dijeli istifrekfentni opseg bez meusobne interferencije, i pruaju mnogo veu otpornost na smetnje i



10/23

prislukivanje od modulacija 'uskog' spektra. Umjesto da se signal velike snage alje prekomalog frekvencijskog opsega, pokazalo se da je mnogo bolje slati signal male snage prekoirokog frekvencijskog opsega. Ukoliko na nekoj frekvenciji iz opsega postoji snanasmetnja, vjerojatnost da e se poslana informacija tono primiti je neusporedivo vea zato toe najvei dio signala biti preneen, a da smetnja nee imati nikakav utjecaj na njega.Takoer, ne treba mnogo objanjavati zato je neusporedivo tee priskukivati signal koji jerazasut preko prilino irokog opsega frekfencija i uz to ima veoma malu snagu. U prilogtome, recimo da je ova tehnologija razvijena jo prije oko 50 godina i to za vojne primjene saciljem da bude maksimalno otporna na ometanja, interferenciju i prislukivanje.

3.3. Sigurnost Wireless mreaDanas postoji mnogo tehnologija pomou kojih se moemo zatititi od mrenih upada usustav. Ipak, niti jedna danas dostupna metoda nije apsolutno sigurna, no stalnim naporimastrunjaka u IT industriji tehnologija napreduje i sigurnost se polagano poveava. U cijelomovom procesu vrlo je vano i pravilno educirati korisnike jer niti jedna tehnologija danasdostupna nije u stanju predvidjeti sve naredbe koje su korisnici spremni izdati, a kojima mogu prouzroiti izuzetno veliku tetu, posebno ako se radi o mreama velikih korporacija.

MAC filtriranje (eng. MAC filtering)- Svaki ureaj spojen na mreu posjeduje fizikuadresu zapisanu u njegovom ROM-u, a koja se sastoji od 12 heksadecimalnih znakova odkojih prva etiri oznaavaju ime proizvoaa, dok ostatak predstavlja model i serijski brojureaja. Veina danas dostupnih pristupnih toaka sadri algoritam zatite putem filtriranjaMAC adresa koji administrator tako podesi da samo raunala sa odreenom MAC adresommu mogu pristupiti.

Statino IP adresiranje (eng. Static IP addressing)- Iskljuivanjem funkcije DHCPservera na router-u, te runim podeenjem IP adresa opasnost od upada se moe dodatnosmanjiti. Smanjenjem vrijednosti subnet-a na najmanju moguu vrijednost moemo dodatno poveati sigurnost jer je broj moguih IP adresa manji, a sve ostale su zabranjene putemvatrozida.



11/23

Iskljuivanje SSID-a (eng. Service Set Identifier)- SSID se moe jo nazvati i "mrenoime" jer slui za identifikaciju mrea. Ime se sastoji od niza do 32 znaka koji su osjetljivi navelika i mala slova (eng. Case Sensitive). Sva beina oprema koja eli meusobnokomunicirati mora imati isto mreno ime, tj. SSID. Iskljuivanje slanja mrenog imena na sveureaje (eng. broadcast) je iznimno slaba zatita beinih sustava i ne osigurava ni priblinodovoljnu sigurnost.

WEP enkripcija (eng. WEP encryption)- WEP za funkcioniranje koristi razliite veliinekljueva, standardnih duljina 64-, 128- i 256 bita. to je klju dui to ga je tee probiti, no isamim je raunalima potrebno vie vremena kako bi dekodirali podatke koji se prenose. Tajni

klju je poznat samo mobilnim stanicama i pristupnoj toki na koju se spajaju. Uz pomotajnog kljua paketi se kriptiraju prije slanja, a dodatno se vri provjera integriteta kako bi paket na odredite stigao nepromjenjen. Praksa je, naalost, pokazala da WEP ipak ne nudioekivanu razinu sigurnosti beinih lokalnih mrea, a velika koliina danas dostupnogsoftvera omoguuje da i manje iskusni korisnici otkriju klju po kojem se podaci kriptiraju i uvrlo kratkom vremenu dou do tuih podataka.

WPA (eng. WiFi Protected Access)- Podaci su kriptirani RC4 sustavom sa 128-bitnimkljuem i 48-bitnim inicijalizacijskim vektorom. Prednost nad WEP standardnom je ukoritenju TKIP protokola (eng. Temporal Key Integrity Protocol), koji dinamiki mijenjakljueve za vrijeme koritenja sustava. Kombinacijom dugakog inicijalizacijskog vektora iTKIP protokola sustav se moe lagano obraniti od napada kakvi se koriste za otkrivanjekljua primjenom WEP protokola. Kako je RC4 sustav kriptiranja podataka relativno star, anjegovo probijanje ne predstavlja veliki napor hakerima, razvijen je WPA 2 protokol kojikoristi napredni sustav kriptiranja zvan AES-CCMP.



12/23


13/23

ipsetu, modelu, kabelu, anteni, optikojvidljivosti, atmosferskim prilikama, zagaenosti eterasignalom drugih ureaja naistom ili bliskom frekvencijskom pojasu, kvaliteti klijentskihureaja koji se spajajuna njega, kao umnogome i firmware-u koji se nalazi zapisan uugraenoj flashmemoriji.

Slika 1.2: D-Link Access Point

Routeri - su mreni ureaji koji rade na treem sloju OSI modela. Rad na treem slojurouterima omoguava donoenje odluka temeljenih na logikim (IP) adresama. Routeritakoer slue za povezivanje razliitih tehnologija (Ethernet, Token ring, FDDI). Zbog

njihove mogunosti rutanja paketa baziranih na 3. sloju, routeri su postali backbone internetakoristei IP protokol. Funkcija routera u mrei je da proui adresu dolazeih paketa, te im pronae najbolji put preko mree. Na velikm mreama routeri su kljuni ureaji sa reguliranje prometa. Oni omoguavaju meusobno razliitim raunalima da komuniciraju.



14/23

4. Wireless Antene

4.1. Vrste Wireless Antena

Antena(lat.antenna -jedreni kri,motka na koju se vee jedro) slui za pretvaranje elektrinogsignala (struje,napona) u elektromagnetski val te za njegovo zraenje u slobodni prostor,odnosno za prijam elektromagnetskih valova i njihovo pretvaranje u elektrini signal.Antene se izrauju od razliitih materijala odreenih elektrinih i magnetskih svojstava iimaju odreenu geometrijsku izvedbu.Elektromagnetski val prenosi se iz linije ili valovoda u slobodni prostor ili obrnuto,to znaida je antena ujedno i element kojim se linija ili valovod prilagouje slobodnom prostoru.

Antenama kojima cemo se mi baviti uglavnom moemo podijeliti na usmjerene iomnidirekcionalne antene.

Na sljedeim slikama moemo vidjeti neke od najee koritenih antena iz samogradnje kojeemo kasnije izraditi i detaljno objasniti.

Slika 1.1: Canntena i 3D korner antena



15/23

4.2. Polarizacija antena

Ako se elektromagnetsko polje neke antene promatra na velikoj udaljenosti od nje,vektorielektrinog i magnetskog polja uvijek se nalaze u ravnini okomitoj na smjer irenja vala.Budui da se vektori polja mjenjaju s vremenom, polarizaciju definira krivulju koju opisujevrh vektora elektrino polja u toj ravnini. Openito polarizacija vala u razliitim smjerovimaod antene moe biti razliita. Zato se pod polarizacijom antene razumijeva polarizacija valakoja se iri u smjeru makismalnog zraenja. U najopenitijem sluaju postoji eliptika polarizacija, pri kojoj vrh vektora elektrinog polja opisuje elipsu, dakle pri kojoj vektor mijenja i veliinu i veliinu u kutnu brzinu ovisno o vremenu. Kao dva specijalna sluaja pojavljuju se linearna i kruna polarizacija. Pri linearnoj polarizaciji vektoru elektrinog polja

smjer ostaje konstantan, a mijenja mu se samo veliina.Redovito se smjer linearne polarizacije definira u odnosu prema Zemljinoj povrini pa se razlikuju dvije polarizacije:horizontalna i vertikalna.

Primjeri polarizacije yagi antena :

Slika 1.1: Vertikalna i Horizontalna polarizacija

Linearna se frekvencija ee primjenjuje. Na niim se frekvencijama upotrebljava vertikalna polarizacija, a na viim bilo horizontalna, bilo vertikalan polarizacija. Evo zato se na niimfrekvencijama nemoe upotrebljavati horizontalna polarizacija. Na niim frekvencijama povrina Zemlje je relativno dobro vodljiva, pa se pri priblinom tumaenju zraenja moezamijetiti idealno vodljivom plohom. Kod niih frekvencija (valna duljina je barem nekolikostotina metara) razmak izmeu horizontalno polarizirane iane antene i njezine slike malen

je u odnosu prema valnoj duljini , pa se u svim smjerovima polja antene i njezine slikemeusobno kompenziraju i zraenje je praktiki onemogueno. Na viim frekvencijama



16/23

razmak izmedju antene i Zemlje postaje bar reda veliine valne duljine, tako da se samo uodreenim smjerovima polja antene i njezine slike ponitavaju. Zraenje je mogue,s tim dase o razmaku izmedju antene i Zemlje ovisi oblik dijagrama zraenja.

4.3. Dijagram zraenja

Svako se elektromagnetsko zraenje koje proizvede antena bilo kakvog geometrijskog oblika ponaa kao kuglasti val ako je udaljenost od antene dovoljno velika. Prema tome, za velikeudaljenosti svaka se antena moe predoiti kao tokast izvor. Zraenje je energije iz takvatokastog izvora radijalno. Protok energije u jedinici vremena kroz jedininu povrinu predstavlja gustou snage, koja se prikazuje kao Poyntingov vektor u smjeru irenja.Raspodjelu gustoe snage na povrini kugle dovoljno velikog polumjera nazivamo prostornim dijagramom zraenja. Taj se dijagram redovito daje u relativnim vrijednostima,to znai u odnosu prema maksimalnoj gustoi snage kao jedinici, a moe se izraziti ili udecibelima. Odreivanje dijagrama zraenja tehniki se izvodi redovito mjerenjem jakosti polja, pa se u veini sluajeva i upotrebaljava dijagram polja. Cijeli prostori dijagram polja praktiki se rijetko mjeri, ali se zato redovito mjere njegovi presjeci u dvije okomite ravninekoje prolaze smjerom maksimalnog zraenja. Budui da se preteno upotrebljavaju antene s

linearnom polarizacijom, te se ravnine odabiru tako da u jednoj lei vektor elektrinog, a udrugoj vektor magnetskog polja.Karakteristine veliine dijagrama zraenja su: - kut usmjernosti

- irina snopa- faktor potiskivanja sekundarnih latica

4.4. Kablovi i konektori za Wireless antene

Kablovi- Wireless kartice i tvornike antene su prilagoeni na impedanciju 50 ohma. Zbogizbjegavanja dodatnih gubitaka trebao bi i koaksijalni kabel biti 50 ohmski. Kvalitetni kabloviserije LMR i sl. su dosta skupi, pa esto pribjegavavamo kompromisnom rjeenju spajajuinau privatnu opremu jeftinim 75 ohmskim koaksijalnim kablovima za satelitske prijemnike(RG6U i sl.). Kompromis se obino financijski isplati ako imamo dobar signal sa pristupnetoke.



17/23

Slika 1.1: Najee koristen kabel u Wirelessu LMR 400

N-konektori- To su standardni kvalitetni 50 ohmski konektori koji se koriste za spajanjekoaksijalnog kabla na antenu. Na antenama su enski N-konektori, a na koaksijalnom kablumuki N-konektori.

Slika 1.2: Tipovi najee koristenih N konektora

RP-SMA konektori- ova vrsta 50 ohmskih konektora nalazi se na veini wireless kartica iAP-a. Na kartici/AP- u nalazi se muki RP-SMA konektor dok se na koaksijalni kabel stavljaenski RP-SMA konektor.

Slika 1.3: Tipovi najee koritenih RP-SMA konektora



18/23

5. Izraivanje Wireless antena

5.1. Postupak izraivanja antena

U ovom maturalnom radu izradit emo i istestirati dvije wireless antene koje se najeekoriste u beicnom umreivanju raunala. Prva na redu je popularno zvana kantena koja sezbog jednostavnosti i malih trokova izrade esto koristi kod klijenata u wireless mrei.

Izraivanje kantene

Za poetak smo odabrali limenu kanticu promjera 11cm i duine 16.6cm. Zatim smo judetaljno izbrusili s brus papirom te poravnali sve neravnine na njoj da nebi dobili dodatnihnegativnih umova. Pomou programa All4Wifi izraunali smo udaljenost koja e biti oddna kantice do konektora. Zatim smo izbuili rupu te ju dodatno omirgalali zbog boljeg prijanja konektora uz povrinu kantice. Zatim smo izbuili i 4 rupe promjera 3 mm za vijke odkonektora. Vijke koje smo stavili su od nehrajueg elika, naravno morali smo ih izrezati na4-5 mm da ne vire u limenci . Za tu svrhu mogu se koristiti i bilo koji drugi vijci poputeljeznih pocinanih ili mesinganih. Sondu tj. iglu tj. probu tj pin napravili smo od 3 mm bakrene ice te ju odrezali na tono odreenu mjeru koju smo dobili pomou vec spomenutog programa All4Wifi. Poto dva bona arafa slue za pozicioniranje da igla bude okrenuta prema centru limenke stavio sam malo mase za dihtanje odnosno gumikit-a da zapuni rupuizmeu konektora i kantice tako da sporije hra na tom djelu.

Slika 1.1: Zavrni izgled kantene



19/23

Izraivanje 3D korner antene

Za razilku od kantene 3D korner antena je neto kompliciranija za izraditi i vei su trokoviizrade. Za poetak smo odabrali lim debljine 7mm, te ga potom oistili od raznih prljavtina i pripremili za rezanje na odreenu mjeru.

Slika 1.2: Dimenzije nae 3D korner antene

Nakon to smo izrezali lim na odreenu mjeru koja je prikazana na prethodnoj slici, dobilismo lim u obliku slova L te ga je sada trebalo sastaviti pod pravim kutem da bi dobilikonaan oblik 3D korner antene.Zatim smo smo savili stranice pod pravim kutom te brid koji se spaja spreali u jednu cijelinu,

tim postupkom smo dobili idealan pravi kut bez neravnina. Prednost preanja centralnog brida prema spajanjem zakovicama je velika zbog negativnog uma antene koje se pravi zbogneravog pravog kuta. Nakon toga smo izbuili rupe za N konektor i dodatni element koji sluiza bolje zraenje antene. Postavljanjem dodatnog elementa i podeavanjem njegove duine irastojanja od zraeeg elementa dobijeno je skoro idealno prilagoenje na 50 Ohma. Nakontoga je jo ostalo napraviti nosa antene nagnut pod 45 stupnjeva zato to ova antena zrai pod 45 stupnjeva sto emo vidjeti u narednim slikama.



20/23

Slika 1.3: Zavrni izgled 3D korner antene

5.2. Testiranje Wireless antena

Izraene antene su se pokazale relativno dobre u beinom povezivanju uz veliko pojaanjesignala nasuprot kupovnih antena koje dobijemo sa wireless karticom. Kantena se pokazalaveoma dobrom kod klijenata za povezivanje na Acces Point, dok 3D korner moemo koristitii kao glavnu antenu spojenu na Acces Point i kao klijentsku antenu. U sljedeim slikamamoemo vidjeti dijagrame zraenja pojedinih antena. Da bi dobili smo bolje performanse

trebali bi imati sto krai kabel i to po mogunosti gore ve spominjani 50 ohmski LMR 400kabel.



21/23

Slika 1.1: Dijagram zraenja 3D korner antene

Slika 1.2: Dijagram zraenja kantene



22/23

6. Zakljuak

U posljednih 50 godina zbile su se korjenite promjene u mnogim znanstvenim disciplinama, pa tako i u radiokomunikaciji, kao jedna od prvih grana elektronike, doivjele nagli uspon.Prijenos podataka putem elektromagnestkog vala unio je novu kvalitetu praktiki u sveljudske djelatnosti, od zabave gledanjem televizijiskih emisija, preko izvanredno brzoginformiranja o zbivanjima u najudaljnijima krajevima svijeta, pa do sigurnosti u prometu ispaavanja ljudskih ivota u sluaju nesrea. Kao sve grane radiokomunikacije i antene sudoivjele veliki pomak prema naprijed, tako da vec danas dok ovo pisem moemo nai

unaprijeene verzije antena koje smo izradili u ovom maturalnom radu, ali ih zbog nedovoljneispitanosti u praksi nismo izradili. Antene se upotrebljavaju u razliitimradiokomunikacijskim sustavima i ine vrlo vaan element tih sustava. O odabranojkonstrukciji antene ovise cjelokupne mogunosti radiokomunikacijskog sustava, pa njezini parametri moraju zadovoljiti odreene, esto i vrlo teke uvjete. Osim parametara antene, vrlo je vaan i njezin poloaj u odnosu prema zemlji i okolnim objektim,koji imaju razliitaelektrina i magnetska svojstva.Antene koje smo izradili pokazale su se jako otpore na loevremenske uvijete zbog svoje vrste konstrukcije. Prilikom testiranja koristili smo 50 ohmskiLMR 195 kabel koji ima dosta velike gubitke nasuprot LMR 400 pa nismo mogli dobiti tonerezultate koje ove antene daju. U konanici za one koji si nemogu priutiti skupe kupovneantene ove dvije antene daju relativno dobre rezultate i za one malo zahtijevnije korisnike, uz pristojnu cijenu.



23/23

Izrada i Primena Wireless Antena-Luka Cirko

Documents

Transcript of Izrada i Primena Wireless Antena-Luka Cirko