Izrada geodetskog elaborata za potrebe legalizacije objekata na ...

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET

UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju - Institute of Applied Geodesy

Kačićeva 26; HR-10000 Zagreb, CROATIA Web: www.upi.geof.hr; Tel.: (+385 1) 46 39 222; Fax.: (+385 1) 48 28 081

DIPLOMSKI RAD

Izrada geodetskog elaborata za potrebe legalizacije objekata na

području Karlovačke županije

Izradila:

Anita Stepić

Donje Pokupje 14

Karlovac 47 000

[email protected]

Mentorica: prof. dr. sv. Brankica Cigrovski - Detelić

Zagreb, lipanj 2014.

1

I. AUTOR

Ime i prezime: Anita Stepić

Datum i mjesto rođenja: 03.09.1990. Karlovac, Hrvatska

II. DIPLOMSKI RAD

Predmet: Diplomski rad

Naslov:

Izrada geodetskog elaborata za potrebe

legalizacije objekata na području

Karlovačke županije

Mentor: prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić

Voditelj: prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić

III. OCJENA I OBRANA RADA

Datum zadavanja zadatka: 14. siječnja 2014.

Datum obrane: 20. lipnja 2014.

Sastav povjerenstva pred

kojim je branjen diplomski

rad:

prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić

prof. dr. sc. Đuro Barković

doc. dr. sc. Mladen Zrinjski

2

Zahvala:

Zahvaljujem mentorici prof. dr. sc. Brankici Cigrovski-Detelić na izuzetnom trudu,

strpljenju i pomoći tijekom izrade ovog diplomskog rada.

Veliko hvala mojim roditeljima i ostatku obitelji, prijateljima i svima koji su na bilo koji

način bili uz mene tijekom mog školovanja.

3

Izrada geodetskog elaborata za potrebe legalizacije objekata na području Karlovačke

županije

Sažetak: Zadatak ovog diplomskog rada jest opisati zakonsku regulativu vezanu za

legalizaciju bespravno izgrađenog objekta u Republici Hrvatskoj te čitav postupak

ozakonjenja. Opisane su metode mjerenja i postupak izrade geodetskog elaborata u svrhu

legalizacije objekta, što je i prikazano na konkretnom primjeru za područje Karlovačke

županije. Osim toga, za navedeno je područje učinjena analiza broja riješenih zahtjeva za

legalizaciju odnosno dinamike rješavanja istih.

Ključne riječi: nezakonito izgrađena zgrada, legalizacija, geodetski snimak izvedenog

stanja

Geodetic elaborate for the purpose of legalization of buildings in the area of Karlovac

county

Abstract: The goal of this diploma paper was to describe legislative regulations

concerning the legalization of illegally constructed buildings in the Repuplic of Croatia

and the whole legalization procedure. Measurement methods and the process of making

geodetic elaborate for the purpose of mentioned legalization are also described and

presented in a concrete example for the area of Karlovac County. In addition, the amount

of solved legalization requests and the dynamics of solving them has been analyzed.

Key words: illegally constructed building, legalization, geodetic elaborate for the purpose

of legalization

4

Sadržaj

1. UVOD ......................................................................................................... 6

2. ZAKONSKA REGULATIVA .................................................................. 8

2.1. OPĆE ODREDBE ZAKONA O POSTUPANJU S NEZAKONITO

IZGRAĐENIM ZGRADAMA ............................................................................ 8

2.2. OSNOVNI UVJETI ZA OZAKONJENJE ZGRADA ....................................... 9

2.3. AGENCIJA ZA OZAKONJENJE NEZAKONITO IZGRAĐENIH

ZGRADA .............................................................................................................. 10

2.4. LEGALNOST OBJEKTA .................................................................................. 12

2.5. USPOREDBA NN 90/11 I NN 86/12 .................................................................. 13

3. POSTUPAK LEGALIZACIJE .............................................................. 15

3.1. ZAHTJEV ZA DONOŠENJE RJEŠENJA ....................................................... 15

3.2. POTREBNA DOKUMENTACIJA.................................................................... 17

3.2.1. Zahtjevna zgrada ......................................................................................... 17

3.2.2. Manje zahtjevna zgrada .............................................................................. 18

3.2.3. Jednostavna zgrada ..................................................................................... 19

3.2.4. Pomoćna zgrada ........................................................................................... 19

3.3. GEODETSKI SNIMAK IZVEDENOG STANJA NEZAKONITO

IZGRAĐENE ZGRADE ..................................................................................... 20

3.4. GEODETSKE METODE IZMJERE ................................................................ 22

3.4.1. Polarna metoda ............................................................................................ 22

3.4.2. GPS metoda .................................................................................................. 23

3.4.3. CROPOS ...................................................................................................... 24

3.4.4. Transformacija koordinata ........................................................................ 26

3.5. ARHITEKTONSKI SNIMAK IZVEDENOG STANJA NEZAKONITO

IZGRAĐENE ZGRADE ..................................................................................... 27

3.6. SNIMAK IZVEDENOG STANJA NEZAKONITO IZGRAĐENE

ZGRADE .............................................................................................................. 30

3.7. NAKNADA ZA ZADRŽAVANJE NEZAKONITO IZGRAĐENE ZGRADE

UPROSTORU ...................................................................................................... 31

3.8. DOPRINOSI LEGALIZACIJE ......................................................................... 31

3.8.1. Vodni doprinos ............................................................................................. 32

3.8.2. Komunalni doprinos .................................................................................... 34

3.9. RJEŠENJE O IZVEDENOM STANJU ........................................................... 35

3.10. STATUS ZGRADE NAKON LEGALIZACIJE I DALJNJI POSTUPCI .. 36

5

3.11. GEODETSKI ELABORAT ZA EVIDENTIRANJE, BRISANJE

ILIPROMJENU PODATAKA O ZGRADAMA ILI DRUGIM

GRAĐEVINAMA ............................................................................................. 37

3.12. OBJEKT IZGRAĐEN PRIJE 15.02.1968. ....................................................... 38

4. PRIMJER IZRADE GEODETSKOG SNIMKA IZVEDENOG

STANJA NA PODRUČJU KARLOVAČKE ŽUPANIJE .................. 42

5. ANALIZA LEGALIZACIJA NA PODRUČJU KARLOVAČKE

ŽUPANIJE I ČITAVE DRŽAVE .......................................................... 45

6. KRITIČKI OSVRT ................................................................................. 49

7. ZAKLJUČAK .......................................................................................... 51

Popis slika ....................................................................................................................... 52

Popis tablica .................................................................................................................... 53

LITERATURA .................................................................................................................. 54

6

1. UVOD

Bespravna gradnja već je dugi niz godina problematika koja obilježava prostore Republike

Hrvatske. Pojava poznata kao divlja ili crna gradnja u dugoročnom smislu uništava

prostor, smanjuje sadašnje i buduće razvojne mogućnosti i smisao planiranja prostora

organiziranog društva te ju treba smatrati činom agresije u prostoru.

Uzroci su raznoliki, a najčešće je izgradnja kuće uz nepoštivanje propisa rezultat

neosviještenosti izvođača o zakonima i propisima ili pak nemogućnosti poštivanja istih u

financijskom pogledu. U potonjem slučaju, opterećenje investitora troškovima u postupku

ishođenja građevinske dozvole nerijetko služi kao opravdanje pristupanju bespravnoj

gradnji. Posljedice su dugotrajni sporovi, a u međuvremenu je objet izgrađen i useljen pa

se često čini nerazumnim isti ukloniti. U javnosti i medijima u takvim slučajevima javljaju

se negativne konotacije vezane uz rušenje bespravnih građevina. Osim toga, posljednje je

desetljeće u Hrvatskoj zabilježen trend bespravne gradnje u svrhu osobnog profita, osobito

na obalnom području i otocima, ali i u najvećim gradskim središtima.

Nezakonita gradnja je nepoznanica u razvijenim visokoindutrijaliziranim društvima dok je

s povećanjem siromaštva i nerazvijenosti kolektiva taj fenomen masivniji. Zakonska

regulativa je najsnažniji alat koji može donijeti promjene u pogledu nedozvoljene gradnje,

ali pritom treba utjecati i na rasprostranjeno mnijenje da je brže, jednostavnije i jeftinije

izgraditi objekt bez građevinske dozvole i obaziranja na propisanu proceduru. Naime,

novac se na taj način ulaže u pravno nepostojeće građevine.

Posljedice bespravne gradnje očituju se kako na razini pojedinca tako i na razini čitave

države. Ugrožava javne interese, funkcionalno korištenje javnih površina, interese

zajednice, ali i neposrednog susjeda.

Uklanjanje bespravno izgrađenih objekata predstavlja ništa drugo nego uklanjanje

posljedica trenutnog stanja u prostoru stoga je osim toga nužno sagledati širu sliku i

rješavati problem bespravne gradnje u nastanku i to nadziranjem i sprječavanjem pojave

bespravne izgradnje, donošenjem i provedbom prostornih planova, pojednostavljenjem

procedura ishođenja potrebnih dozvola za izgradnju i slično.

Suzbijanje nove bespravne gradnje u Hrvatskoj između ostalog je podržano mjerama

Kaznenog zakona na način da je gradnja građevine bez građevinske dozvole ili protivno

7

propisima ili odlukama nadležnih državnih tijela utvrđena kaznenim djelom čime Hrvatska

postaje jedina zamlja u svijetu s takvom odredbom.

Najnoviju zakonodavnu regulativu u Hrvatskoj, u smislu bespravne gradnje, predstavlja

Zakon o postupnju s nezakonito izgrađenim zgradama koji je donešen 2012. godine.

Primarni rezultat je povećanje broja legaliziranih zgrada po pojednostavljenom i ubrzanom

postupku. Upravo navedeno je i potaknulo donošenje spomenutog Zakona; naime

primjenom prethodnih zakonskih odredbi nije bilo moguće legalizirati značajan broj

objekata odnosno efikasnost rješavanja problema ozakonjenja nije bila zadovoljavajuća.

Po donošenju novog Zakona 2012. očekivao se velik broj nezakonitih građevina za koje će

se pokrenuti postupak legalizacije, međutim ukupna brojka od točno 826 849 predanih

zahtjeva nadmašila je sva predviđanja. Ministarstvo je u novom zakonu predvidjelo

odredbu da se zahtjevi predani po starom zakonu mogu rješavati po novom ukoliko je to za

podnositelja zahtjeva povoljnije. Time je suzbijena praksa povlačenja i ponovnog

podnošenja zahtjeva.

31. lipnja 2013. propisan je kao krajnji rok za predaju zahtjeva, a svi oni predani nakon tog

datuma bit će odbačeni. U tom slučaju vlasniku nelegalnog objekta preostaje samostalno

srušiti građevinu što je najčešće i slučaj ili pak čekati da to učini ovlaštena tvrtka čije

troškove opet plaća vlasnik objekta.

8

2. ZAKONSKA REGULATIVA

Uređena država podrazumijeva da su svi radovi koji donose bilo kakve promjene pa tako i

prostorne zakonski regulirani. U tom smislu, Hrvatski sabor uz odobrenje predsjednika

Republike Hrvatske donosi sve zakone te se isti objavljuju u Narodnim novinama zajedno

sa svim ostalim pravnim aktima. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja odnosno

ravnatelj Državne geodetske uprave donose pak sve one akte koji su vezani za graditeljstvo

odnosno geodeziju.

Hrvatski Sabor donio je na sjednici 13. srpnja 2012. godine Zakon o postupanju s

nezakonito izgrađenim zgradama koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2012., a kojim su

definirani uvjeti, postupak i pravne posljedice ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada.

2.1. OPĆE ODREDBE ZAKONA O POSTUPANJU S NEZAKONITO

IZGRAĐENIM ZGRADAMA

Zakonom (NN 86/12) jednoznačno je definiran pojam nezakonito izgrađene zgrade, a

odnosi se na zgradu ili samo njen dio izgrađen odnosno rekonstruiran bez važećeg

odobrenja za gradnju. Pritom treba biti izgrađena najmanje jedna etaža, tj. na zgradi

moraju biti izvedeni minimalno grubi konstruktivni građevinski radovi koji

podrazumijevaju temelje sa zidovima ili stupovima s gredama i stropom ili krovnom

kostrukcijom koja može i ne mora uključivati krov. Bitna je činjenica je li zgrada, ukoliko

postoji odobrenje gradnje za istu, izgrađena u sukladnosti s tim odobrenjem. Također,

zgrada mora biti vidljiva na DOF5/20111 ili na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne

geodetske uprave izrađenoj fotogrametrijskim snimanjem do datuma 21. lipnja 2011. Ako

je pak zgrada izgrađena do istog datuma, a nije vidljiva na spomenutim ortofoto prikazima,

mora biti evidentirana na nekoj službenoj kartografskoj podlozi, primjerice katastarskom

planu.

1 Digitalna ortofoto karta (DOF5) je službena državna karta i izrađuje se u mjerilu 1:5 000 za cjelokupno

područje Republike Hrvatske. (DGU, 2012)

https://www.facebook.com/filip.horvatic.3

9

Po spomenutom Zakonu, svaki izgrađeni objekt koji neposredno služi za uporabu određene

zgrade, bilo legalne ili nezakonito izgrađene, predstavlja njen sastavni dio te se također

ozakonjuje.

Slika 1. Prikaz dijela centra grada Karlovca na DOF5/2011 geoportala DGU (DGU, 2014)

2.2. OSNOVNI UVJETI ZA OZAKONJENJE ZGRADA

U skladu sa Zakonom (NN 86/12), ozakoniti se može nezakonito izgrađena zgrada koja je

izgrađena sukladno prostornom planu ili pak protivno istom. U potonjem slučaju na

nezakonitoj izgrađenoj zgradi može se legalizirati maksimalno dvije etaže od kojih je

zadnja potkrovlje pri čemu se one odnose na dvije etaže više od planom dozvoljenih etaža.

Odstupanje od pravila moguće je uz odluku predstavničkog tijela grada odnosno općine da

se može legalizirati više etaža. Osim toga, u slučaju izgradnje protivne prostornom planu,

ozakonjenje ne smije biti u sukobu s odredbama Zakona koje specificiraju područja na

kojima je legalizacija bespravne gradnje izričito zabranjena.


10

J. Bienenfeld (Prikaz zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama) podijelio je

eliminacijske kriterije koji onemogućavaju ozakonjenje građevine u četiri skupine:

Prvu skupinu čine Zakonom propisana područja određena prostornim planovima. U tom

pogledu, legalizacija građevine se ne provodi ako se ista nalazi izvan građevinskog

područja u zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 70m ili u nacionalnom parku,

parku priode itd.

Drugu skupinu čine područja i objekti određeni posebnim propisima o zaštiti kulturne

baštine i prirode. Sukladno tome, ne mogu se legalizirati zgrade unutar arheološkog

nalazišta ili zone, kulturno-povijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara RH ili

listu svjetske baštine UNESCO-a.

Treću skupinu čine površine javne namjene, pomorsko i vodno dobro te je provođenje

postupka legalizacije nemoguće odnosno nezakonito ukoliko se zgrada nalazi na jednom

od navedenih područja.

Konačno, četvrta skupina uzima u obzir građevni materijal odnosno kako je zgrada

izgrađena. U tom smislu legalizacija se ne provodi u slučaju da je izgrađeni objekt takav

da ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja ili pak nije trajno povezan sa tlom.

Sva ova područja i iznimke ozakonjenja detaljno su propisane člankom 6. Zakona o

postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.

2.3. AGENCIJA ZA OZAKONJENJE NEZAKONITO IZGRAĐENIH ZGRADA

Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, između ostalog, propisuje i

dinamiku rješavanja zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. U tom smislu, do

31. prosinca 2013. trebalo je biti riješeno 20% zaprimljenih zahtjeva, do 30. lipnja 2014.

trebalo bi biti riješeno 35%, do 31.12.2014. 50% itd. U praksi se ovi brojevi nisu ni

približno ostvarili stoga je predicirano kako županijski i gradski uredi neće stići riješiti sve

zahtjeve u predviđenom vremenu utvrđenom planom Ministarstva graditeljstva i

prostornog uređenja. Njime je nakanjeno da se do kraja 2015. godine riješi 80%

zaprimljenih zahtjeva. Naime, nakon proteka propisanog roka 30. lipnja 2013., utvrđeno je

11

da je na cjelokupnom području Republike Hrvatske zaprimljeno ukupno 827 046 zahtjeva

za izdavanjem spomenutog rješenja, a statistički podaci pokazuju kako bi dosadašnjim

tempom za rješavanje svih zahtjeva bilo potrebno preko 15 godina.

Slijedom toga, nužna je bila dopuna Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim

zgradama kojom je određena mogućnost osnivanja Agencije za ozakonjenje nezakonito

izgrađenih zgrada. Primarna je zadaća Agencije ubrzati cjelokupni proces legalizacije i

postići ravnomjernu opterećenost nadležnih upravnih tijela u postupcima ozakonjenja.

Agencija, prema odredbama Zakona NN 143/13, članak 37.d, obavlja sljedeće poslove:

provodi postupak i donosi rješenja o izvedenom stanju u slučajevima propisanim

ovim Zakonom,

priprema rješenja o visini naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u

prostoru za predmete u slučajevima iz podstavka 1. ovoga članka te ih dostavlja

jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi zgrada,

prati stanje rješavanja zahtjeva za ozakonjenje zgrada u županijama i gradovima,

predlaže Ministarstvu, županijama i gradovima mjere u svrhu poboljšanja

učinkovitosti rješavanja zahtjeva za ozakonjenje zgrada,

evidentira ozakonjene zgrade u informacijskom sustavu prostornog uređenja,

prati naplatu naknada za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru po

izdanim rješenjima,

obavlja i druge poslove određene zakonom.

Agencija je službeno započela s radom 10. veljače 2014., a njeno postojanje ograničeno je

okončanjem ozakonjenja zgrada za sve zahtjeve poslane do 30. lipnja 2012. Dakle, to je

privremeno rješenje koje će trajati do kraja 2015. godine, iznimno 2016. ukoliko to bude

potrebno.

Agencija će se pobrinuti da se svi zaprimljeni zahtjevi riješavaju, koliko je moguće,

ujednačeno diljem prostora Hrvatske i naravno u što je moguće kraćem roku. Troškovi

rada bit će pokriveni iz prihoda od legalizacije. Preciznije rečeno, 20% od svake naknade

za legalizaciju umjesto u proračun grada ili županije ići će Agenciji odnosno u državni

proračun Republike Hrvatske. Dio plana je i zaposliti po jednog terenskog službenika u

12

svakoj županiji, u Zagrebačkoj njih nekoliko, a kojima je zadatak obavljanje očevida i

slanje dokumentacije u sjedište Agencije u Zagrebu.

Dopunjenje Zakona o postupnju s nezakonito izgrađenim zgradama, osim osnivanja

Agencije uzrokovalo je i osnivanje Registra za potrebe praćenja donošenja rješenja o

izvedenom stanju. Naime, nadležna upravna tijela dužna su podatke o donešenim

rješenjima unositi u Registar što je do spomenutog dopunjenja Zakona bilo dobrovoljno,

ali istovremeno rijetko obavljano. Upravo iz tog razloga nakon dopune Zakona, Agencija

vodi i sam Registar, a postupak registriranja donešenih rješenja postao je obvezan.

Što se tiče kritika na račun osnivanja Agencije, često su upućivane radi novog

zapošljavanja u državnoj upravi umjesto poticanja nadležnih upravnih tijela na

zapošljavanje potrebnog educiranog kadra i samim time učinkovitije rješavanje zahtjeva.

Osim toga, uzimajući u obzir činjenicu da Agenciji pripada 20% zarade od rješavanja

zahtjeva, dobit se procjenjuje na 30 milijuna kuna i to samo na približnih 60 000 zahtjeva

iz upravnih odjela gradova i županija koje je Agencija preuzela u samom startu.

2.4. LEGALNOST OBJEKTA

Objekt upisan u katastar i/ili zemljišnu knjigu ne podrazumijeva i legalnost tog objekta.

Nerijetko su objekti evidentirani u katastru i zemljišnoj knjizi, priključeni na struju, vodu,

plin i dr., a da su istovremeno izgrađeni bez odgovarajućeg akta za dozvolu gradnje ili pak

protivno tom aktu. Zakon u Republici Hrvatskoj nalaže da je za sve objekte izgrađene

nakon 1. listopada 2007. godine uporabna dozvola dokument kojim se potvrđuje leglnost

objekta. Međutim, većina objekata izgrađena je prije tog datuma stoga je potreban drugi

akt kojim se dokazuje dozvola za izgradnju i izgradnja objekta u skladu s njime, a koji

ovisi o vremenskom periodu u kojem je objekt izgrađen.

13

Akti na temelju kojih se građevina smatra legalnom, prema vremenu građenja su slijedeći

(NN 76/07):

Građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine smatra se izgrađenom na

temelju pravomoćne građevinske dozvole, a potrebno je uvjerenje o vremenu

evidentiranja građevine ili uvjerenje o vremenu građenja građevine.

Za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole, odnosno drugog

odgovarajućeg akta nadležnog tijela izdanog do 19. lipnja 1991. godine

potrebna je pravomoćna građevinska dozvola i potvrda da u vezi s tom

građevinom nije u tijeku postupak građevinske inspekcije.

Za građevinu izgrađena na temelju građevinske dozvole izdane od 20. lipnja

1991. godine do 1. listopada 2007. godine nadležno upravno tijelo izdaje

uvjerenje za uporabu.

Za građevinu izgrađenu nakon 1. listopada 2007. godine potrebna je Uporabna

dozvola i to za građevine za koje se izdaje lokacijska dozvola, a to su

stambene zgrade veće od 400 m2 i zgrade gospodarske namjene veće od 600 m

2,

odnosno potreban je završni izvještaj nadzornog inženjera za građevine za koje

se izdaje rješenje o uvjetima građenja, a to su stambene zgrade manje od 400 m2

i zgrade gospodarske namjene manje od 600 m2.

Bitno je napomenuti da se lokacijska dozvola čija je valjanost dvije godine ne smatra

odgovarajućim aktom za građenje u smislu dokazivanja zakonitosti.

2.5. USPOREDBA NN 90/11 I NN 86/12

Obzirom na to da je u relativno kratkom periodu došlo do stupanja na snagu dva različita, a

opet slična zakona vezana upravo uz legaliziranje bespravne gradnje, nameće se pitanje

koje je učinkovitije, odnosno koje su njihove razlike te prednosti i mane.

Kao prednost zakona iz 2011. jest činjenica da se legalizacija objekata i njihov upis u

katastar i zemljišnu knjigu obavlja u sklopu istog geodetskog elaborata. Osim toga, u

http://www.geopolis.hr/gradjevinska-dozvola-pravomocnost.htm

http://www.geopolis.hr/gradjevinska-dozvola-pravomocnost.htm

http://www.geopolis.hr/gradjevinska-dozvola.htm

14

spomenutom geodetskom elaboratu, u sklopu legalizacije, bilo je moguće i spajati

katastarske čestice. S druge strane, nedostatak je ovjera geodetskog elaborata koja je

trebala biti učinjena od strane nadležnog ureda Državne geodetske uprave, a to

pretpostavlja i značajno usporavanje ukupnog procesa legalizacije.

Zakonom iz 2012. postupak legalizacije ubrzao se i to na način da elaborat legalizacije

odnosno geodetski snimak izvedenog stanja nije potrebno ovjeravati od strane Državne

geodetske uprave, već to čini ovlašteni inženjer geodezije. Omogućena je i legalizacija

većeg broja zgrada u jednom zahtjevu. Također, elaborat je nešto jednostavniji pa sadrži:

geodetski snimak izvedenog stanja bespravno izgrađene građevine u mjerilu M

1:1000

geodetski snimak izvedenog stanja bespravno izgrađene građevine preklopljen

na DOF5/2011 u mjerilu M 1: 2000

tehničko izvješće

Nadalje, kako je ranije spomenuto, prednost zakona iz 2011. je istovremeno nedostatak

novog iz 2012. Naime, upis objekta u katastar i zemljišnu knjigu nije dio samog procesa

legalizacije već je potreban novi geodetski elaborat nakon samog ozakonjenja, kojim se

obavlja spomenuti postupak. Pritom je rješenje o izvedenom stanju temelj za rješavanje

problema upisa.

Osim toga, geodetski snimak izvedenog stanja karakterizira manja količina podataka. Isti

definira katastarsku česticu na kojoj se nalazi nelegalno izgrađeni objekt, ali ne govori o

površini te čestice.

15

3. POSTUPAK LEGALIZACIJE

Čitava procedura ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade propisana je odredbama

Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, a slijedi u nastavku.

3.1. ZAHTJEV ZA DONOŠENJE RJEŠENJA

Prvi korak u postupku legalizacije podrazumijeva podnošenje zahtjeva za izdavanje

rješenja o izvedenom stanju. Isti predaje naručitelj legalizacije u upravni odjel nadležan za

izdavanje akata za gradnju na području na kojem se građevina nalazi.

Česte su nedoumice oko osobe koja pokreće postupak. Naime, Zakon o postupanju s

nezakonito izgrađenim zgradama ne prisiljava nikoga na legalizaciju, već samo pruža tu

mogućnost. U slučaju da se zgrada ne legalizira, ona će biti uklonjena. Dakle, Zakonom

nije propisano ni tko je dužan podnijeti zahtjev za ozakonjenjem stoga to čini onaj u čijem

je interesu da objekt bude legalan. Sukladno tome, zahtjev može podnijeti bilo tko. Osim

toga, postupak legalizacije ne povlači nikakva imovinsko-pravna pitanja, dakle nije važno

tko je vlasnik zemljišta odnosno zgrade te rješenje o izvedenom stanju ne može poslužiti

kao dokaz vlasništva niti se njime ikako može utjecati na vlasničke odnose.

Budući da je nerijetko slučaj da nije samo jedna osoba vlasnik zgrade, bitno je napomenuti

kako za podnošenje zahtjeva nije potrebna suglasnost svih suvlasnika. U tom slučaju,

podnositelj zahtjeva, neovisno o mišljenju i postupcima ostalih suvlasnika, postupkom

podnošenja zahtjeva ne pokreće postupak legalizacije samo za svoj dio već za cijelu

zgradu. Nije moguća legalizacija samo jednog dijela zgrade nego se svaka građevina mora

legalizirati u cijelosti, ukoliko je cijela nelegalna. Samo ako je nadograđeni dio nelegalan,

a ostatak legalan, moguća je legalizacija tog nelegalnog dijela.

16

Ime i prezime podnositelja zahtjeva

adresa, telefon

OIB ili MATIČNI BROJ:

GRAD KARLOVAC

Upravni odjel za komunalno gospodarstvo,

prostorno uređenje i zaštitu okoliša

KARLOVAC

Trg bana Josipa Jelačića br. 1

ZAHTJEV za izdavanje RJEŠENJA O IZVEDENOM STANJU

(čl. 8. ZPNIZ – NN br. 86/12)

za ozakonjenje

nezakonito izgrađene/rekonstruirane zgrade ili dijela zgrade

OPĆI PODACI O LOKACIJI

naselje ulica i broj

na k.č.br. k.o.

PRILOZI ZAHTJEVU (sukl. čl. 11. – 15. i 37. ZPNIZ – NN br. 86/12)

Podaci o podnositelju zahtjeva odnosno investitoru zgrade:

- UVJERENJE O PREBIVALIŠTU

- OSOBNI IDENTIFIKACIJSKI BROJ

- MATIČNI BROJ

- RJEŠENJE O UPISU U SUDSKI REGISTAR

Podnositelj zahtjeva odabire način plaćanja naknade: - JEDNOKRATNO (popust 25%)

obavezno zaokružiti način plaćanja i upisati rok plaćanja! - OBROČNO SA ROKOM _____ mjeseci

(najduži rok 60 mjeseci ili 5 godina)

U Karlovcu, 201

Vlastoručni potpis podnositelja zahtjeva ili punomoćnika

Slika 2. Obrazac zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju (Uprava grada Karlovca, 2012)

17

3.2. POTREBNA DOKUMENTACIJA

Osim samog zahtjeva, neophodno je priložiti i dodatnu dokumentaciju. Pritom su

katastarski plan odnosno geodetska snimka podloga za izradu ostatka dokumentacije. Iz

tog razloga, najprije je potrebno u Katastru provjeriti je li građevina ucrtana u katastarski

plan sukladno trenutnom stanju. U slučaju da jest, nije nužno tražiti geodetsku snimku, već

se prilaže kopija katastarskog plana i obrnuto.

Potreban je i dokaz da se zgrada nalazi na nekoj ortofoto digitalnoj karti izrađenoj pomoću

aerofotogrametrijskog snimanja do 21.06.2011. ili je pak evidentirana na nekoj službenoj

kartografskoj podlozi, ako nije vidljiva na DOF5/2011.

Ukoliko se zgrada preklapa sa prometnom ili komunikacijskom građevinom ili se pak

nalazi unutar arheološkog nalazišta, kulturno-povijesne cjeline ili nepokretnog kulturnog

dobra, nužno je priložiti i potvrdu odgovarajućeg nadležnog javnopravnog tijela.

Ako se zgrada nalazi na vodnom dobru potrebna je suglasnost Hrvatskih voda.

Ukupna dokumentacija, između ostalog, ovisi o svojstvima građevine koja je predmet

legalizacije. Građevine su razvrstane u četiri skupine prema osobinama složenosti i

veličine. Iste se odnose na cijelu građevinu, a ne samo njen nelegalni dio. Primjerice, radi

li se o nelegalnoj dogradnji na legalnu obiteljsku kuću, površina dogradnje pribraja se

povšini kuće te se tako svrstava u određenu kategoriju. Svakoj kategoriji Zakonom (NN

86/12) je definirana dokumentacija koju podnositelj zahtjeva treba priložiti. U nastavku je

opisana svaka kategorija i pripadajuća potrebna dokumentacija.

3.2.1. Zahtjevna zgrada

Zahtjevna zgrada predstavlja „nezakonito izgrađenu zgradu čija je građevinska (bruto)

površina veća od 400m2, zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnost

2 i čija

2 Zgrada za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti podrazumijeva sve proizvodne građevine na

gospodarstvu, građevine za preradu, skladištenje, doradu i prodaju poljoprivrednih proizvoda te sve prateće

građevine koje služe odvijanju tehnološkog procesa na poljoprivrednom gospodarstvu. (NN 86/12)


18

je građevinska (bruto) površina veća od 1000m2 i zgradu javne namjene

3 bez obzira na

njenu površinu“. (NN 86/12)

Uz zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju, podnositelj zahtjeva treba priložiti:

tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja predmetne nelegalne zgrade

(izrađena od strane ovlaštenog inženjera geodezije ili izrađena od strane pravne

osobe registrirane za obavljanje stručnih geodetskih poslova i ovjerena od strane

ovlaštenog inženjera geodezije) odnosno tri kopije katastarskog plana u slučaju

da je izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu

tri primjerka snimke izvedenog stanja predmetne nelegalne zgrade izrađene od

strane ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera građevinarstva

izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da predmetna zgrada poštuje propise

mehaničke otpornosti i stabilnosti koji su važili u vrijeme izgradnje

izjavu ovlaštenih inženjera građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva da

predmetna nzakonito izgrađena zgrada ispunjava zahtjeve sigurnosti i zaštite od

požara koji su važili u vrijeme izgradnje

3.2.2. Manje zahtjevna zgrada

Manje zahtjevna zgrada definira „nezakonito igrađenu zgradu čija građevinska (bruto)

površina nije veća od 400m2 i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti

čija građevinska (bruto) površina nije veća od 1000m2“. (NN 86/12)





3 Zgrada javne namjene je zgrada namijenjena: obavljanju poslova, odnosno djelatnosti u području

društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi),

radu državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih

osoba s javnim ovlastima, banaka, štedionica i drugih financijskih organizacija, međunarodnih institucija,

gospodarskih, strukovnih i građanskih komora i drugih udruga, vjerskih zajednica, putnicima u javnom

prometu te korisnicima poštanskih i elektroničkih komunikacijskih usluga. (NN 86/12)

19



tri primjerka snimke izvedenog stanja predmetne nelegalne zgrade izrađenu od


3.2.3. Jednostavna zgrada

Jednostavna zgrada definira „nezakonito izgrađenu zgradu čija građevinska (bruto)

površina nije veća od 100m2 i zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti

čija građevinska (bruto) površina nije već od 400m2“. (NN 86/12)







iskaz površina i obračunske veličine zgrade (građevinska (bruto) površina, broj

etaža i visina zgrade (u metrima), te obračunske veličine zgrade) izrađen od


foto materijal (minimalno četiri fotografije koje prikazuju sva pročelja zgrade)

iskaz podataka za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru izrađen od


3.2.4. Pomoćna zgrada

Pomoćna zgrada označava „nezakonito izgrađenu pomoćnu zgradu u funkciji osnovne

zgrade, koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površna nije veća od 50m2“. (NN 86/12)


20

tri kopije katastarskog plana

dokaz da je osnovna zgrada legalna

Umjesto snimke izvedenog stanja za manje zahtjevnu zgradu, odnosno jednostavnu zgradu

može se izraditi i priložiti uz zahtjev arhitektonska snimka.

3.3. GEODETSKI SNIMAK IZVEDENOG STANJA NEZAKONITO

IZGRAĐENE ZGRADE

Geodetski snimak grafički prikazuje stvarno stanje na terenu, izrađen je na temelju

geodetske izmjere, a ovjerava ga ovlašteni inženjer geodezije. Ovisno o namjeni, osim

položajnog prikaza detalja, može sadržavati i visinsku konfiguraciju terena. Geodetski

snimak može imati namjenu određivanja stvarne površine čestice prilikom kupoprodaje

nekretnine, temelja za pokretanje spora u svrhu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa,

određivanja površine na kojoj će se vršiti upis služnosti u zemljišne knjige, priloga

zahtjevu prilikom ishodovanja uvjerenja o starosti građevine, dobivanja uvjerenja za

uporabu itd. Danas je najčešća namjena upravo legalizacija nelegalno izgrađenih objekata

što je rezultat problema neusklađenosti katastarskih planova i realnog stanja na terenu.

(DGU, HKOIG, 2012)

Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade u svrhu ishođenja rješenja

o izvedenom stanju koristi podatke terenske izmjere nelegalnog objekta određene u

službenom položajnom referentnom koordinatnom sustavu HTRS96. Izrađuje se u

službenoj ravninskoj kartografskoj projekciji HTRS96/TM i to u više primjeraka pri čemu

po jedan zadržava naručitelj i ovlašteni inženjer geodezije, a tri primjerka prilažu se

zahtjevu za ishođenje rješenja o izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade. (DGU,

HKOIG, 2012)

Izrada, sadržaj i izgled propisani su uputama koje je izdala Državna geodetska uprava

odnosno Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije, a koje su dostupne na službenim

internetskim stranicama DGU-a, www.dgu.hr.

U skladu sa spomenutim uputama, sastavni dijelovi geodetskog snimka izvedenog stanja

su:

http://www.dgu.hr/

21

naslovna stranica,

preslika suglasnosti Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih

poslova,

tehničko izvješće,

geodetski snimak,

geodetski snimak preklopljen na DOF5/2011

Na naslovnoj stranici moraju se navesti podaci o naručitelju, podaci o ovlaštenom

inženjeru geodezije koji izrađuje geodetski snimak, podaci o nezakonito izgrađenoj zgradi

te svrha, datum i mjesto izrade.

Tehničko izvješće treba pružati sljedeće informacije: matični broj i ime katastarske općine,

broj katastarske čestice odnosno katastarskih čestica na kojoj/kojima je zgrada izgrađena,

podatke o metodama mjerenja te opremi korištenoj za svekupni potrebni rad.

Geodetski snimak izrađuje se u mjerilu 1:1000, a po potrebi u krupnijem te prikazuje

nezakonito izgrađenu zgradu i sve građevine koje neposredno služe za uporabu nezakonito

izgrađene zgrade, primjerice bazen, septička jama, potporni zid itd. Osim toga, prikazuje i

sve okolne objekte nužne za jedinstvenu identifikaciju katastarske čestice na kojoj je

predmetna nelegalna zgrada izgrađena. Nezakonito izgrađena zgrada na geodetskom

snimku treba biti obrubljena crvenom linijom debljine 0,3 mm, a trebaju biti i vidljivi

podaci o imenu katastarske općine i broju katastarskim česticama na kojima se nalazi

nelegalna zgrada. (DGU, HKOIG, 2012)

Uklapanje katastarskog plana u geodetski snimak obavlja se na temelju terenskih mjerenja

točaka koje se mogu smatrati identičnim na katastarskom planu i terenu. Na temelju

dobivenog uklopljenog katastarskog plana, uključujući eventualno potrebnu prilagodbu

katastarskog plana, definiraju se katastarske čestice na kojima je izgrađena nezakonito

izgrađena zgrada. Iste su predmet kasnije izrade geodetskog elaborata za evidentiranje,

brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama. (DGU, HKOIG, 2012)

Geodetski snimak preklopljen na DOF5/2011 mora prikazivati predmetnu nelegalnu

zgradu i objekte u okolini u mjerilu 1:2000 pri čemu su zgrade na geodetskom snimku

obrubljene linijom 0,3 – 0,4 mm i prikazane bez ispune u svrhu prozirnosti odnosno

vidljivosti zgrada na snimiku. Ovlašteni inženjeri geodezije imaju pristup podacima



22

DOF5/2011 koristeći Preglednik Geoportala pomoću WMS servisa, a svi ostali mogu

izvršiti uvid u iste podatke putem Preglednika Geoportala DGU. (DGU, HKOIG, 2012)

3.4. GEODETSKE METODE IZMJERE

Osobine reljefa na kojem se nalazi katastarska čestica sa zgradom koja je u postupku

legalizacije, vidljivost točaka geodetske osnove, ali i njihova dostupnost, između ostalog,

uvjetuju instrumentarij koji će se koristiti i metode izmjere koje će biti primjenjene za

izradu geodetskog snimka izvedenog stanja. Sama izmjera podrazumijeva prikupljanje

terenskih podataka o točkama koje sačinjavaju detalje izmjere. Bez obzira na metodu

izmjere, svrha snimanja uvijek je ista- izrada plana ili karte pomoću prikupljenih podataka

mjerenja terena. Kao što je ranije spomenuto, okolnosti utječu na odabir metode mjerenja,

a najčešće su to u postupku legalizacije polarna i GPS RTK.

3.4.1. Polarna metoda

Polarna metoda podrazumijeva snimanje detalja mjerenjem horizontalnih i vertikalnih

kuteva i elektrooptičkim mjerenjem duljina. Na taj način omogućeno je dobivanje i

horizontalnog i vertikalnog prikaza terena. Rezultat snimanja su relativne polarne

koordinate pojedinih točaka detalja s obzirom na neke točke (poligonske ili GPS točke) i

neke početne smjerove tih točaka (poligonske stranice). (Džapo, 2008)


23

Slika 3. Prikaz polarne metode snimanja (Džapo, 2008)

Polarne koordinate točke 1 s obzirom na točku T1 i smjer prema točki T2 jesu α odnosno

horizontalni kut, ϕ odnosno vertikalni kut i d odnosno kosa udaljenost.

3.4.2. GPS metoda

Točnost dobivanja koordinata GPS metodom varira u ovisnosti od postupka mjerenja,

odnosno korištenja kodnih ili faznih mjerenja. Geodetski radovi zahtijevaju veću

preciznost pa se nameće potreba za faznim mjerenjima. Razlikuju se statički, brzi statički,

kinematički, pseudo kinematički postupci i kinematika u realnom vremenu, a od navedenih

u konkretnoj upotrebi za postupak legalizacije najčešće se upotrebljava potonji.

Prednost RTK metode očituje se u dobivanju koordinata točaka u realnom vremenu, za

vrijeme samog mjerenja što znači da je naknadna obrada podataka znatno jednostavnija.

Naime, relativne koordinate nepoznate točke prema poznatoj točki određene su neposredno

nakon postavljanja pokretnog (rover) prijamnika na tu nepoznatu točku. (Džapo, 2008.)

Pritom se referentni prijamnik nalazi na točki s poznatim koordinatama, a oba prijamnika

primaju signale s minimalno 4 satelita. Radio veza omogućava komunikaciju između dvaju

spomenutih prijamnika odnosno omogućava prijenos podataka mjerenja prikupljenih na

24

poznatoj točki u rover koji na temelju dobivenih informacija korigira svoje podatke

mjerenja. Osim radio vezom, komunikacija između prijamnika može biti ostvarena i na

drugi način, npr. GSM odnosno CROPOS vezom.

3.4.3. CROPOS

CROPOS je kratica za Croatian Positioning System odnosno Hrvatski pozicijski sustav, a

predstavlja državnu mrežu referentnih GNSS stanica Republike Hrvatske. Svrha sustava

CROPOS je omogućiti određivanje položaja u realnom vremenu s točnošću od 2 cm u

horizontalnom te 4 cm u vertikalnom smislu na čitavom području države. Sustav čini 30

referentnih GNSS stanica na međusobnoj udaljenosti od 70 km raspoređenih tako da

prekrivaju cijelo područje Republike Hrvatske u svrhu prikupljanja podataka satelitskih

mjerenja i računanja korekcijskih parametara. CROPOS razmjenjuje podatke mjerenja

referentnih GNSS stanica sa sedam slovenskih, četiri mađarske i dvije crnogorske stanice

te iste zajedno sa korekcijskim parametrima distribuira u realnom vremenu. (DGU, 2008)

Slika 1. CROPOS sustav - raspored referentnih GNSS stanica (DGU, 2008)

25

Hrvatski pozicijski sustav uspostavljen je krajem 2008. godine. Već tijekom prve godine

registrirano je preko 250 tvrtki čiji broj kontinuirano raste, a kojima je na taj način

omogućeno jednostavnije, učinkovitije i pouzdanije korištenje GNSS tehnologije mjerenja.

Tri su servisa koje CROPOS nudi svojim korisnicima- DSP, VPPS i GPPS, a međusobno

se razlikuju po metodi rješenja, načinu prijenosa podataka, vremenu dostupnosti, točnosti

određvanja položaja i vormatu podataka. Navedene su karakteristike prikazane u tablici 1.

Tablica 1. CROPOS servisi (DGU, 2008)

CROPOS SERVISI METODA

RJEŠENJA TOČNOST

PRIJENOS

PODATAKA

FORMAT

PODATAKA

DSP - diferencijalno

pozicijsko

određivanje

umreženo rješenje

kodnih mjerenja u

realnom vremenu

±0.3 do ±0.5

m

Wireless

Internet

(GPRS/UMTS),

NTRIP protokol

RTCM

VPPS – visoko

precizno pozicijsko

određivanje

umreženo rješenje

faznih mjerenja u

realnom vremenu

±2 cm (2D)

±4 cm (3D)

Wireless

Internet

(GPRS/UMTS),

NTRIP protokol,

GSM

RTCM 2.3

RTCM 3.1

GPPS - geodetsko

precizno pozicijsko

određivanje

post-processing

±1 cm

(2D, 3D)

Internet (FTP,

e-mail)

RINEX

RINEX VRS

Korisnicima je omogućeno određivanje koordinata u realnom vremenu tijekom obavljanja

terenskih mjerenja u starom koordinatnom sustavu HDKS i novom referentnom

koordinatnom sustavu HTRS96 kao i određivanje nadmorskih visina u starom visinskom

sustavu Trst i novom visinskom referenstnom sustavu HVRS71 i to pomoću jednostavnog

transformacijskog modela T7D i novog modela geoida HRG2009 integriranog u CROPOS

sustav. Isti je nadograđen s dvije on-line transformacijske usluge:

CROPOS_VRS_HTRS96 (HTRS96/ETRS89>HTRS96/TM)

CROPOS_VRS_HDKS (HTRS96/ETRS89>HDKS)

Osim toga, u sustav je instaliran i TTG program odnosno Trimble Transformation

Generator koji koristi primljene podatke i koordinate prijamnika korisnika te izračunava

26

transformacijske parametre. Budući da CROPOS nudi dvije spomenute on-line

transformacijske usluge, TTG program instaliran je na dva servera za transformaciju, a oni

ovisno o konfiguraciji i podacima pripremaju transformacijske parametre za slanje

korisnicima. (Marjanović, Bačić, Bašić, 2011)

Prijavom na CROPOS sustav korisnik šalje približne koordinate prijamnika u obliku

NMEA poruke u RTCM generator koji na temelju toga daje transformacijske parametre.

Ukoliko je pak odabrana jedna od on-line usluga transformacije, približne koordinate

prijamnika šalju se u TTG generator koji na temelju položaja izračunava odgovarajuće

transformacijske parametre i vraća ih u RTCM generator. Potonji ih zatim šalje korisniku

zajedno sa korekcijskim parametrima. (Marjanović, Bačić, Bašić, 2011)

Slika 5. Tijek podataka obavljanja terenskih mjerenja CROPOS sustavom (Marjanović, Bačić,

Bašić, 2011)

3.4.4. Transformacija koordinata

Od 2004. godine službenia kartografska projekcija Republike Hrvatske je HTRS96/TM

odnosno Hrvatski terestrički referentni sustav za epohu 1995.55. (NN 110/2004).

Stari referentni koordinatni sustav HDKS povezan je sa HTRS96 novim jedinstvenim

transformacijskim modelom (T7D). T7D odnosno 7-parametarska transformacija s

distorzijom omogućuje transformaciju koordinata između naslijeđenog geodetskog datuma

HDKS s elipsoidom Bessel 1841 i novog geodetskog datuma HTRS96 s elipsoidom

GRS80. U modelu se koriste jedinstveni transformacijski parametri za teritorij cijele

Hrvatske izračunati temeljem 5034 točke uz uporabu najnovijeg modela geoida HRG2009.

27

Transformacijski sustav T7D integriran je u CROPOS sustav što omogućuje korisnicima

pri terenskom mjerenju određivanje koordinata u realnom vremenu u starom koordinatnom

sustavu HDKS kao i određivanje nadmorskih visina u starom visinskom sustavu

(Trst1875) i to bez potrebe za naknadnom transformacijom ili preračunavanjem

koordinata.

Tablica 2. Transformacijski parametri (Bašić, Šljivarić i dr., 2008)

ETRS89>>HDKS HDKS>>ETRS89

tX = -546.71439 m tX = +546.70776 m

tY = -162.42163 m tY = +162.37348 m

tZ = -469.53428 m tZ = +469.53683 m

rX = +5.90565445'' rX = -5.90560751''

rY = +2.07283736'' rY = -2.07314165''

rZ = -11.51057649 rZ = +11.51062442''

dM = +4.45664759 ppm dM = -4.45886242 ppm

3.5. ARHITEKTONSKI SNIMAK IZVEDENOG STANJA NEZAKONITO

IZGRAĐENE ZGRADE

Arhitektonski snimak izvedenog stanja dio je potrebne dokumentacije koji se prilaže uz

zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju i to, kako je Zakonom određeno, za

zahtjevne zgrade. Izrada istog definirana je Naputkom za izradu arhitektonske snimke

izvedenog stanja, a njegova je svrha stvaranje jedinstvenog obrasca za sadržaj, ali i

ujednačavanje cijene i kvalitete usluga ovlaštenih arhitekata.

28

Ovlašteni arhitekt mora prikazati stvarno stanje zgrade te je ovjerom izrađenog

arhitektonskog snimka odgovoran za usklađenost istog sa izvedenim stanjem kao i za sve

podatke koji ga sačinjavaju.

Prema gore spomenutom naputku, sadržaj arhitektonskog snimka čine dva dijela, opći i

tehnički dio. Opći dio arhitektonske snimke sadrži sljedeće:

1. Naslovnu stranicu s općim podacima koji podrazumijevaju ime i adresu

podnositelja zahtjeva, ime i adresu projektnog ureda/tvrtke, naziv/namjenu

zgrade, lokaciju zgrade odnosno ulicu i kućni broj, broj katarske čestice i

općine, naziv - arhitektonska snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene

zgrade, ime, potpis i pečat ovlaštenog arhitekta, ime, potpis i pečat odgovorne

osobe u projektnom uredu u kojem je izrađena arhitektonska snimka te mjesto i

datum izrade

2. Sadržaj s popisom svih tekstualnih i grafičkih podloga

3. Rješenje o registraciji i upis u sudski registar

4. Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata

Tehnički dio arhitektonske snimke sadrži sljedeće:

1. Opće podatke odnosno ime, prezime i adresu podnositelja zahtjeva te tvrtku ili

ured, ime i prezime ovlaštenog arhitekta, lokaciju zgrade odnosno ulicu i kućni

broj, katastarsku općinu i broj katastarske čestice te namjenu zgrade

2. Arhitektonski opis zgrade koji uključuje strukturu i opis dijelova zgrade te

informaciju koristi li se zgrada ili se može koristiti

3. Iskaz površina i obračunske veličine zgrade što podrazumijeva površinu zgrade i

to bruto razvijenu građevinsku površinu4, bruto tlocrtnu površinu zgrade

5 i neto

korisnu površina6 s tabličnim prikazom površina svake etaže; broj etaža i visina

4 Bruto razvijena građevinska površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova

zgrade (podruma, suterena, prizemlja, kata, potkrovlja) uključivo površine lođa, vanjskih stubišta, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde. (NN 76/07) 5 Bruto tlocrtna površina zgrade je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih

konstruktivnih dijelova zgrade, osim balkona, uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. (HKA, 2011) 6 Korisna (neto) površina zgrade je zbroj svih podnih površina, računajući unutarnje ivice praga ulaznih vrata

zgrade, pomnoženih koeficijentom koji je daljim odrednicama ovog standarda propisan za pojedine prostorije.(Hrvatska norma HRN ISO 9836:2002)

29

zgrade (u metrima); obračunske veličine zgrade prema posebnom propisu za

obračun vodnog i komunalnog doprinosa

Sukladno Naputku za izradu arhitektonske snimke izvedenog stanja Hrvatske komore

arhitekata, građevinska (bruto) površina nezakonito izgrađene zgrade u svrhu svrstavanja

zgrade u pripadajuću kategoriju zahtjevne, manje zahtjevne, jednostavne ili pomoćne

zgrade podrazumijeva površinu isključivo samo jedne zgrade neovisno o tome koliko se

nezakonito izgrađenih zgrada nalazi na istoj katastarskoj čestici i neovisno o tome na

koliko se nezakonito izgrađenih zgrada rješenje o izvedenom stanju odnosi.

Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada NN 90/10 u članku 6

propisuje da se u građevinsku (bruto) površinu uračunava površina svake etaže zgrade koja

ima pod projektiran tako da služi namjeni zgrade ili je njezin pomoćni prostor i ako je do

te etaže, odnosno prostora projektiran trajan i siguran pristup. Ova činjenica pomaže u

razlikovanju pomoćne od jednostavne građevine. Tako se na primjer zgrada površinom

manja od 50 m2 čija je namjena garaža legalizira kao jednostavna zgrada ako je krov

prohodan odnosno služi kao terasa.

U građevinsku (bruto) površinu nezakonito izgrađene zgrade uračunava se i građevinska

(bruto) površina zakonito izgrađenog dijela zgrade ako takav postoji. Bruto razvijena

građevinska površina zgrade računa se po Pravilniku o načinu obračuna površine i obujma

u projektima zgrada ("Narodne novine" br. 90/10, 111/10 i 55/12) i to primjenom

koeficijenata propisanih odredbom članka 5. spomenutog Pravilnika.

4. Nacrte i to tlocrte, presjeke i pročelja, sve u mjerilu 1:100, iznimno u nekom

drugom, primjerenijem

5. Fotodokumentaciju koja podrazumijeva minimalno četiri fotografije sa svim

pročeljima zgrade

6. Opis i stanje instalacija odnosno opis opskrbe vodom i odvodnje,

elektrotehničkih i strojarskih instalacije te način rješavanja otpada

7. Opis stupnja završenosti i upotrebljivosti zgrade što podrazumijeva informaciju

je li zgrada u građevinskom smislu u potpunosti završena ili su potrebni dodatni

građevinski radovi. Pritom fasada nije uvjet da bi zgrada bila etiketirana kao

završena odnosno nezavršena. Pojam upotrebljivosti zgrade zahtijeva ocjenu je

li zgrada upotrebljiva, a donosi ju ovlašteni arhitekt na temelju činjenica ima li

30

vidljivih nedostataka koji utječu na sigurnost zgrade i/ili onih u pogledu

mehaničke otpornosti i stabilnosti.

3.6. SNIMAK IZVEDENOG STANJA NEZAKONITO IZGRAĐENE ZGRADE

Zakonom je propisano što je obavezni sadržaj snimka izvedenog stanja nezakonito

izgrađene zgrade:

1. Podaci o podnositelju zahtjeva i ovlaštenom arhitektu odnosno ime, prezime,

adresu i OIB podnositelja zahtjeva te tvrtku odnosno ured, ime i prezime

ovlaštenog arhitekta odnosno ovlaštenog inženjera građevinarstva

2. Podaci o lokaciji zgrade i to ulica i kućni broj te ime katastarske općine i broj

čestice

3. Iskaz površina i obračunske veličine zgrade što uključuje građevinsku (bruto)

površinu, broj etaža i visinu zgrade (u metrima), obračunske veličine zgrade

prema posebnim propisima za obračun vodnog i komunalnog doprinosa

4. Nacrti i to tlocrti, presjeci, pročelja u adekvatnom mjerilu

5. Foto dokumentacija s minimalno četiri fotografije sa svim pročeljima zgrade

6. Opis stupnja završenosti zgrade

7. Podaci za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru

Nedvojbeno je visoka razina sličnosti arhitekonskog snimka izvedenog stanja nezakonito

izgrađene zgrade sa snimkom izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade. Prvi može

izraditi isključivo ovlašteni arhitekt, dok potonji može izraditi i ovlašteni inženjer

građevinarstva. Uz to, razlike su minimalne, a odnose se uglavnom na parametre u opisu

same zgrade, konkretno opis i stanje instalacija te arhitektonski opis zgrade. Koji je od

snimaka potrebno priložiti ovisi isključivo o kvadraturi zgrade koja se legalizira.

31

3.7. NAKNADA ZA ZADRŽAVANJE NEZAKONITO IZGRAĐENE ZGRADE U

PROSTORU

Podnositelj zahtjeva dužan je prije donošenja rješenja o izvedenom stanju platiti naknadu

za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru ili njen prvi obrok u slučaju takve

vrste plaćanja. U slučaju da se legalizira zgrada s više stambenih cjelina, svaki suvlasnik

plaća naknadu razmjerno svom dijelu građevine. Visinu naknade izračunava upravno tijelo

jedinice lokalne samouprave zaduženo za poslove komunalnog gospodarstva, a na čijem se

području zgrada nalazi i to na osnovi podataka koje mu dostavlja upravno tijelo nadležno

za donošenje rješenja o izvedenom stanju. (NN 86/12)

Iznos naknade ovisi o veličini, lokaciji i namjeni zgrade te načinu plaćanja naknade, a ni u

kom slučaju naknada za zgradu ili dio zgrade ne može biti ispod 500,00 kn. Za sve

pomoćne zgrade naknada uvijek iznosi 500,00 kn. (NN 98/12)

Vlada RH Uredbom o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (NN

98/12) propisuje moguće načine plaćanja- jednokratno u roku od 30 dana nakon izvršnosti

rješenja i uz 25% popusta na ukupan iznos ili obročno ukoliko je iznos veći od 1.500,00 kn

i to na rok otplate do maksimalno 5 godina.

Dvadeset posto sredstava naknade prihod je proračuna grada odnosno županije čiji je

upravni odjel donio rješenje o izvedenom stanju, a namijenjen je za rad tih upravnih tijela.

Trideset posto ide u proračun općine odnosno grada na čijem se području nalazi predmetna

građevin, a novac je namijenjen izradi prostornih planova i poboljšanju infrastrukture

naselja, dok preostalih 50% iznosa naknade pripada državnom proračunu Republike

Hrvatske i to za potrebe provođenja postupaka legalizacije, uklanjanja bespravnih zgrada,

održavanje katastra nekretnina i slično. (NN 86/12)

3.8. DOPRINOSI LEGALIZACIJE

Upravno tijelo obvezno je u narednih petnaest dana nakon izdavanja rješenja o izvedenom

stanju dostaviti nadležnim tijelima za utvrđivanje komunalnog i vodnog doprinosa podatke

neophodne za izračun istih. Vodni i komunalni doprinos plaćaju se za sve legalizirane

zgrade, izuzev pomoćnih i s mogućnošću obročnog plaćanja te odgode od godine dana

32

zatražene od strane vlasnika građevine. Osim pomoćnih zgrada, obveza plaćanja doprinosa

ne vrijedi ni za već legalne dijelove zgrade.

Što se načina plaćanja tiče, moguće je i obročno plaćanje i to uz odgodu od godinu dana,

ukoliko podnositelj zahtjeva to zatraži uz napomenu da gradsko odnosno općinsko vijeće

odlučuje hoće li se na području te općine ili grada moći plaćati i obročno ili samo

jednokratno.

Sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, komunalni i vodni

doprinos plaća vlasnik zgrade odnosno podnositelj zahtjeva razmjerno suvlasničkom dijelu

zgrade. Dakle, doprinose plaća svaki vlasnik za svoj dio neovisno o tome tko je podnio

zahtjev za legalizacijom, a u slučaju ne plaćanja provodi se ovrha.

3.8.1. Vodni doprinos

Naplaćivanje vodnog doprinosa u nadležnosti je Hrvatskih voda, a provodi se po

Pravilniku o obračunu i naplati vodnog gospodarstva (NN 79/10) kojeg donosi

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog dobra. Sva zarada ide u svrhe

vodnog gospodarstva- dostupnost i zaštita voda, izgradnja, upravljanje i održavanje vodnih

sustava, obrana od poplava, troškovi upisa javnog vodnog dobra u katastar i zemljišnu

knjigu te troškovi izvlaštenja i kupovine nekretnina u korist javnog vodnog dobra. Osim

toga, 8% vodnog doprinosa prihod je gradova i općina, preciznije rečeno 8% doprinosa

naplaćenog na određenoj jedinici lokalne samouprave pripada toj jedinici, a taj novac ide u

korist građenja i rekonstrukcija sustava oborinskih odvodnji.

Svrha obrane od poplava prvenstveno je zaštita ljudske imovine te zdravlja i života ljudi i

životinja. Veći stupanj izgrađenosti prostora odnosno urbanizacije podrazumijeva i veću

opasnost od poplava i ostalih nevolja čiji je uzrok voda. Razlog je tome mijenjanje

prirodnog toka voda što zahtijeva veća ulaganja u sustave kanala, njihove izgradnje i

održavanja. Upravo se radi navedenog funkcioniranje tih sustava financira od strane

investitora gradnje, analogno u slučaju legalizacije, od strane podnositelja zahtjeva

odnosno vlasnika zgrade.

33

Vodni doprinos određen je u ovisnosti od obujma objekta, zone u kojoj se objekt nalazi i

namjene objekta. U tom smislu, područje Republike Hrvatske podijeljeno je u tri zone:

zona A – Grad Zagreb i zaštićeno obalno područje mora7

zona B – ostatak područja Hrvatske izuzev zone A i zone B

zona C – područja posebne državne skrbi8

Za određivanje spomenutih zona, ali i cijena komunalnog doprinosa po istima zadužene su

općine i gradovi, dok Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i gradnje donosi

Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada (NN 90/10, 111/10,

55/12) i Pravilnik o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog

doprinosa (NN 136/06, 135/10, 14/11, 55/12).

Prvim su određeni koeficijenti za pojedine dijelove zgrade za izračun građevinske (bruto)

površine te što se sve uračunava u tu površinu, a potonjim je definiran prostorni metar (m3)

kao jedinica za iskaz obujma zgrade te što se, a što ne ubraja u računanje istog.

Tablica 3. Koeficijenti za izračun građevinske (bruto) površine (NN 111/10)

PROSTOR/DIO ZGRADE KOEFICIJENT

balkon, nenatkrivena terasa, natkriveni prolaz, nadstrešnica 0,25

lođa i otvoreno vanjsko stubište 0,75

etaža garaže, odnosno parkirališnih prostora koja se s najmanje 75% svog

obujma nalazi ispod površine konačno uređenog i zaravnanog terena uz pročelje

zgrade

0,25

podrum s pomoćnim prostorom i natkrivena terasa 0,50

28. svibnja 2010. godine Vlada RH donijela je Uredbu o visini vodnog doprinosa čija je

posljednja promjena stupila na snagu 1.siječnja 2014. te su na temelju nje definirane zone,

vrste građevina i pripadajuća cijena vodnog doprinosa. Naime, svakoj vrsti zgrade, ovisno

7 Zaštićeno obalno područje mora obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini 1000m od obalne crte i pojas

mora u širini 300m od obalne crte i ucrtava se na Hrvatskoj osnovnoj karti (zemljovidu) dopunjenoj ortofoto (aerofotogrametrijskim) prikazom. (NN 128/04) 8 Područja posebne državne skrbi Republike Hrvatske utvrđena su Zakonom o područjima posebne državne

skrbi NN 86/08


34

o namjeni, u pojedinoj zoni pripada određena visina vodnog doprinosa definirana u

kunama i po prostornom metru.

Tablica 4. Visina vodnog doprinosa (NN 78/10, NN 19/12)

Tarifni broj Osnovica Jedinica Zona A Zona B Zona C

1. Poslovne građevine m3 22,30 kn 13,40 kn 6,70 kn

2. Stambene građevine za stalno

stanovanje

2a. Obiteljske kuće do 400 m2 m

3 11,25 kn 7,50 kn 2,80 kn

2b. Ostale stambene građevine za

stalno stanovanje m

3 15,75 kn 10,50 kn 3,95 kn

3. Stambene građevine za

povremeno stanovanje m

3 21,00 kn 13,15 kn 6,60 kn

4. Objekti društvenog standarda i

religijski objekti m

3 6,55 kn 3,95 kn 1,30 kn

5. Proizvodne građevine m3

4,00 kn 2,40 kn 0,80 kn

6. Prometne građevine m2

1,85 kn 0,55 kn 0,30 kn

7. Produktovodi m 3,95 kn 2,65 kn 1,30 kn

8. Kabelska kanalizacija m 7,90 kn 5,25 kn 2,65 kn

9. Otvorene poslovne građevine m2

6,55 kn 3,95 kn 1,30 kn

3.8.2. Komunalni doprinos

Komunalni je doprinos propisan odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN

26/03), a prema njemu podrazumijeva „novčano javno davanje koje se plaća za izgradnju i

korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture“. Osim toga, propisano je da je isti

dužan platiti investitor odnosno vlasnik građevne čestice na kojoj se nalazi građevina.

Novac komunalnog doprinosa smatra se prihodom općine ili grada na području kojeg je

građevina smještena, a kao takav često predstavlja i glavni izvor punjenja proračuna

jedinice lokalne samouprave.

35

Općinsko vijeće odnosno gradska skupština donosi odluku kojom definira zone u gradu ili

općini, jediničnu vrijednost odnosno cijenu koja ovisi o vrsti objekta i komunalnoj

infrastrukturi, način, rokove i uvjete plaćanja. Osim navedenog, na iznos komunalnog

doprinosa utječe obujam građevine koja se legalizira, a koji se utvrđuje sukladno

Pravilniku o načinu utvrđivanja obujma. Visine komunalnog doprinosa po gradovima

vidljive su na internetskim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

U slučaju da se ne legalizira čitava zgrada već samo nadogradnja, komunalni doprinos

plaća se samo za onaj dio koji se ozakonjuje, tj. plaća se samo za razliku obujma u odnosu

na prethodno stanje. (NN 26/03)

Upravno tijelo jedinice lokalne samouprave koje donosi rješenje o naknadi za zadržavanje

nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, donosi rješenje i o komunalnom doprinosu koje

mora sadržavati sve segmente propisane Zakonom i protiv kojeg se može podnijeti žalba.

3.9. RJEŠENJE O IZVEDENOM STANJU

Rješenje o izvedenom stanju donosi upravno tijelo jedinice područne iliti regionalne,

odnosno lokalne samouprave koje obavlja poslove izdavanja akata za provođenje

dokumenata prostornoga uređenja i građenja, a na čijem se području nalazi nezakonito

izgrađena zgrada. Ono nije nužno vezano samo uz jednu zgradu na jednoj čestici, već

može biti doneseno i za više građevina na jednoj ili više čestica, a i zdaje se po utvrđivanju

zadovoljavanja svih nužnih zakonskih uvjeta.

Uvjeti za donošenje odnosno izdavanje rješenja izvedenog stanja jesu:

plaćena naknada za zadržavanje zgrade u prostoru ili barem treba biti plaćen

njen prvi obrok u slučaju takve vrste otplate. Rješenje o izvedenom stanju

donosi se za nezakonito izgrađenu zgradu ukoliko:

priloženi svi propisani dokumenti

arhitektonska snimka, odnosno snimka izvedenog stanja u skladu s izvedenim

stanjem zgrade, ako se ista podnosi uz zahtjev

36

Na rješenje o izvedenom stanju kao i na rješenje kojim se odbacuje zahtjev za

legalizacijom može se uložiti žalba koju rješava Ministarstvo graditeljstva i prostornog

uređenja.

U sukladnosti s odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama,

ukoliko je predmetna zgrada koja se ozakonjuje ili čestica na kojoj se zgrada nalazi u

procesu sudskog spora čiji je povod tužba u vezi vlasništva ili drugog stvarnog prava i koji

je pokrenut prije podnođenja zahtjeva za donošenje rješenja, rješenje se ne može donijeti

sve do okončanja spora. Iznimno, postupak ozakonjenja može se nastaviti ako se tužitelj

pisanom izjavom izjasni da isti dozvoljava.

Člankom 23. i 24. istog zakona detaljno su propisani segmenti koje rješenje o izvedenom

stanju mora sadržavati, što ovisi i o kategoriji zgrade koja se legalizirala postupkom.

3.10. STATUS ZGRADE NAKON LEGALIZACIJE I DALJNJI POSTUPCI

Postupak ozakonjenja odnosno njegovo rješenje ni na koji način ne utječe na vlasništvo i

druga stvarna prava na zgradi koja je legalizirana, niti na zemljište na kojem se nalazi, već

se okončanim postupkom legalizacije zgrada samo smatra zgradom za koju je izdan akt za

građenje. Zgrade s pozitivnim rješenjem o izvedenom stanju mogu biti predmet podjele

imovine, mogu se etažirati, rekonstruirati, dobiti poticaje, priključiti na komunalije i

slično. S druge strane, nelegalne zgrade ne pružaju niti jednu od tih mogućnosti. U slučaju

legalizirane nezavršene zgrade, ista se može završiti u okviru gabarita zakonom

dozvoljenih i to bez dobivanja lokacijske dozvole odnosno rješenja o uvjetima građenja.

(NN 98/12)

Prednost Zakona o legalizaciji iz 2011. godine (NN 90/11) jest rješavanje problema upisa

legaliziranog objekta u katastar i zemljišnu knjigu zajedno sa samim postupkom

legalizacije u sklopu istog geodetskog elaborata. Naime po Zakonu iz 2012. godine (NN

86/12) zgrada, odnosno dio zgrade za koji je dobiveno rješenje o izvedenom stanju i koji

time postaje legalan ne upisuje se automatski u katastar i zemljišnu knjigu, već je vlasnik

zgrade sam dužan nakon legalizacije pokrenuti postupak upisa. Dakle, po dobivanju

37

rješenja o izvedenom stanju, neophodna je izrada novog geodetskog elaborata kojim se

legalizirani objekt upisuje u katastar i zemljišne knjige.

Vlasnik nekretnine obvezan je evidentirati legalni objekt u katastru i zemljišnoj knjizi, a

kako je ranije napomenuto, legalizacija objekta ne pretpostavlja i njegov upis u katastar i

zemljišnu knjigu, već se radi o odvojenim postupcima od kojih je jedan preduvjet za drugi.

Upis legaliziranog objekta provodi se po posebnim zakonskim propisima i to na temelju

pravomoćnog rješenja o izvedenom stanju. Dakle, potrebno je od ovlaštenog geodetskog

inženjera zatražiti izradu Geodetskog elaborata za evidentiranje, brisanje ili promjenu

podataka o zgradama ili drugim građevinama.

3.11. GEODETSKI ELABORAT ZA EVIDENTIRANJE, BRISANJE ILI

PROMJENU PODATAKA O ZGRADAMA ILI DRUGIM GRAĐEVINAMA

Upis/uplana objekta je postupak kojim se evidentira objekt u katastru i u zemljišnoj knjizi,

a svi vlasnici izgrađenih nekretnina, po odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru

nekretnina (NN 66/07), dužni su obaviti taj postupak. Osim zakonske obveze upisa, takva

evidencija preduvjet je za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, kupnju ili prodaju

nekretnine, etažiranje objekta, uzimanje kredita odnosno hipoteke i dr.

Evidentiranje objekta u katastar i zemljišne knjige obavlja se, sukladno Pravilniku o

parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima (NN 86/07), geodetskim elaboratom za

evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama. Isti se

izrađuje na temelju dokaza o legalnosti objekta, odnosno u slučaju prethodno legalizirane

građevine po Zakonu NN 86/12, na temelju pravomoćnog rješenja o izvedenom stanju.

Sukladno istom zakonu, zgrada se upisuje u katastarski operat i ucrtava na katastarski plan

(slika 5), a nakon toga katastarski ured šalje dokaz o legalnosti odnosno rješenje o

izvedenom stanju uz ostatak propisane dokumentacije nadležnom sudu. Isti stavlja

zabilježbu u posjedovnici zemljišne knjige temeljem kojih akata za uporabu građevine se

zgrada evidentira, odnosno stavlja zabilježbu da je priloženo rješenje o izvedenom stanju.

Naime, građevina upisana u zemljišnoj knjizi bez zabilježbe u posjedovnici smatra se

građevinom izgrađenom bez akta na temelju kojeg se može pristupiti građenju i bez akta

za uporabu iste, a tko tvrdi suprotno, dužan je to dokazati.

38

Konačno, postupak upisa je završen, a stranka dobiva evidentiranu zgradu ili drugu

građevinu u katastru i zemljišnoj knjizi čije izvode može dobiti i koristiti za različite

namjene.

Slika 6. Dio kopije katastarskog plana s nezakonito izgrađenim zgradama (Kunić, 2012)

3.12. OBJEKT IZGRAĐEN PRIJE 15.02.1968.

Postupak ozakonjenja po Zakonu iz 2012. ne odnosi se na građevine izgrađene prije 15.

veljače 1968. godine. Iste se smatraju već zakonitima osim ako su na njima nakon tog

datuma izvršene bilo kakve nadogradnje ili pak rekonstrukcije bez zakonski propisanog

odobrenja. Za objekt izgrađen prije spornog datuma ne treba posjedovati građevinsku

dozvolu ili bilo kakav drugi odgovarajući akt, ali je nužno imati uvjerenje o vremenu

gradnje kojim se dokazuje da je zgrada usitinu izgrađena prije 1968. Zakon o prostornom

uređenju i gradnji propisuje način dobivanja spomenutog uvjerenja, a sukladno njemu

katastarski ured odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave izdaje uvjerenje o

vremenu evidentiranja građevine. Područni ured za katastar čini to na temelju dostupnih

39

podataka- katastarskog operata (katastarskog plana, posjedovnog lista), Hrvatske osnovne

karte ili druge raspoložive dokumentacije. Nakon uvida u navedeno, katastarski ured izdaje

Uvjerenje koje može biti pozitivno, djelomice pozitivno u slučaju da je dio zgrade

evidentiran prije spornog datuma, ili pak negativno. Negativno rješenje može biti u dva

slučaja, ako je zgrada evidentirana nakon 15. 2. 1968. ili ako pak uopće nije evidentirana.

U potonjem slučaju, stranka koja traži uvjerenje bit će upućena da isto zatraži od

Središnjeg Ureda DGU-a koji to čini na osnovi aerofotogrametrijskih materijala snimanja

izvršenog prije 15.2.1968. Opet je moguće dobiti pozitivno uvjerenje koje znači da je

zgrada uspješno identificirana na snimkama. Negativno rješenje znači da zgrada nije

vidljiva na odgovarajućoj snimci ili pak ne postoji snimka traženog područja. Ako

Središnji Ured DGU-a ne raspolaže podacima na temelju kojih može izdati pozitivno

uvjerenje, stranku se upućuje upravnom tijelu nadležnom za poslove graditeljstva odnosno

Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju na čijem se području nalazi predmetna

građevina. Na taj se način pokreće postupak utvrđivanja starosti građevine odnosno

izdavanja uvjerenja o vremenu građenja građevine.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izdalo je mišljenje o izdavanju uvjerenja o

vremenu građenja građevine izgrađene do 15. veljače 1968. u kojem nalaže da je uz

zahtjev za izdavanje tog uvjerenja, podositelj zahtjeva dužan priložiti i snimku postojećeg

stanja građevine, presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski

situacijski nacrt stvarnog stanja za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici. Osim toga,

potrebno je priložiti i akt katastarskog ureda, odnosno Središnjeg Ureda DGU-a da ne

raspolažu podacima na temelju kojih mogu izdati uvjerenje. Snimku postojećeg stanja

građevine izrađuju ovlašteni arhitekti odnosno inženjeri, ovisno o vrsti građevine, a

presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom i situaciju građevine na građevnoj

čestici ovlašteni inženjeri geodezije.

Sami postupak definiranja vremena izgradnje odvija se jednako kao i prije stupanja na

snagu Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Za dobivanje navedenog Uvjerenja

potrebno je priložiti odgovarajuće dokaze koji mogu biti: nalaz građevinskog vještaka,

fotografije, izjave svjedoka, mogući računi iz tog vremena o kupnji materijala, spajanja na

infrastrukturu itd. Prema Zakonu o općem upravnom postupku, nadležno upravno tijelo

dužno je u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva izdati zatraženo uvjerenje na koje se ne

može podnijeti žalba.

40

Konačno, nakon što se utvrdi da vrijeme izgradnje zaista prethodi 15. veljači 1968.,

predmetnu građevinu ovlašteni goedet upisuje u katastarski operat uz prilog navedenog

uvjerenja o vremenu građenja građevine.

Često se, unatoč precizno definiranom zakonu, javljaju nedoumice u svezi legalizacije

građevina koje su sagrađene prije 1968. Ako se, primjerice, ozakonjuje zgrada koja je

zaista izgrađena prije te godine, ali je nakon tog datuma rekonsturirana bez akta za

građenje ili je pak srušena, a umjesto nje na istom mjestu izgrađena nova, ona se više ne

smatra objektom sagrađenim prije 1968. i to neovisno o tome je li evidentirana u katastru.

Ista se legalizira klasičnim putem, dakle po Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim

zgradama bez obzira čak i na to je li izgrađena u istim gabaritima kao i stara zgrada.

Ukoliko je ista već evidentirana u katastru, nije potrebno plaćati komunalni i vodni

doprinos, a ako se izašlo iz starih gabarita, potrebno je platiti doprinose za razliku u

kubnim metrima. U slučaju da nije evidentirana u katastru, plaćanje doprinosa kao ni

naknade za zadržavanje zgrade ne može se izbjeći.

Snimke Hrvatske iz zraka načinjene prije 1968. nalaze se u Vojnogeografskom institutu u

Beogradu. Iako su snimanja financirana iz Hrvatske te ih je Hrvatska zatražila još

sredinom 90-ih, tek su odnedavno poslane iz Beograda u Zagreb upravo radi uspješne

provedbe postupaka legalizacije. Riječ je o 8800 aerofotogrametrijskih snimaka koje je

snimala jugoslavenska vojska, a koje će sada koristiti Državna geodetska uprava. Od

velike su važnosti prvenstveno kako bi se dokazala legalnost svih objekata izgrađenih prije

1968. Dobiveni materijali sami po sebi nisu dovoljni nego ih prije funkcionalnog

korištenja treba skenirati što predstavlja prvi korak slaganja mozaika. Osim toga,

neophodan korak je i georeferenciranje nakon čega se može vidjeti koja snimka prekriva

koji dio Hrvatske.

Primjerci spornih fotografija prikazani su u nastavku na slikama 7. i 8.

41

Slika 7. Geofoto snimka centra grada splita snimljena 1961. (Macukić, 2013)

Slika 8. Geofoto snimka Trga bana Josipa Jelačića snimljena 1965. godine (Macukić, 2013)

42

4. PRIMJER IZRADE GEODETSKOG SNIMKA IZVEDENOG

STANJA NA PODRUČJU KARLOVAČKE ŽUPANIJE

2. travnja 2014. godine na zahtjev stranke obavljena je izmjera u katastarskoj općini

Blagaj, na katastarskoj čestici broj 34/K i 364/2 i to za potrebe izrade geodetskog snimka

izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgradu u svrhu dobivanja Rješenja o izvedenom

stanju u postupku ozakonjenja sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim

zgradama (NN 86/12).

Po obilasku terena postavljene su dvije privremene pomoćne točke (1P i 2P) u svrhu

daljnjeg opažanja. Koordinate tih pomoćnih položajnih točaka određene su u HTRS96

koordinatnom sustavu GPS uređajem Magellan Z-MAX. U istom koordinatnom sustavu

obavljena su sva računanja. Izmjera detalja obavljena je polarnom metodom, odnosno

tahimetrijom pomoću mjerne stanice Trimble 3605DR.

Geodetski snimak uklopljen je na katastarski plan, a preklopljen je i sa odgovarajućim

područjem DOF5/2011. Software korišten za obradu podataka prikupljenih terenskim

mjerenjem jest Hydra, Quantum GIS i ZwCAD 2008 Proffesional.

Slika 9. Mjerna stanica Trimble 3605DR (Google, 2014)

43

Slika 10. Geodetski snimak izvedenog stanja

44

Slika 11. Geodetski snimak uklopljen na katastarski plan

Slika 12. Geodetski snimak izvedenog stanja preklopljen s DOF5/2011

45

5. ANALIZA LEGALIZACIJA NA PODRUČJU KARLOVAČKE

ŽUPANIJE I ČITAVE DRŽAVE

Od ukupnog broja zahtjeva u Karlovačkoj županiji, procjenjuje se da oko 10% istih nije

bilo potrebno predati, ali su podnositelji učinili to iz straha ili za svaki slučaj.

Što se prihoda od legalizacije tiče, od očekivanih minimalno 50 milijuna kuna prihoda na

razini Karlovačke županije, 20 posto odnosno 10 milijuna ići će na kao posebna stavka

proračuna Županije, 30 posto odnosno 15 milijuna kuna bit će raspodijeljeno između

jedinica lokalne samouprave, dok će preostala polovina, odnosno 25 milijuna kuna ići u

prihod države.

U uredima Karlovačke županije od čega su ispostave u Duga Resi, Slunju, Ozlju i Ogulinu

zaposleno ukupno je 18 referenata koji rješavaju zahtjeve za građevinske dozvole i

legalizaciju. U gradu Karlovcu djelatnika je 10. Najviše zahtjeva za legalizaciju primljeno

je u Ogulinu i to oko 6 tisuća. Dugoreški ured zaprimio je oko četiri i pol tisuće, a po dvije

i pol tisuće u Slunju i Ozlju.

Analizirajući zahtjeve za legalizacijom na razini čitave države, velika je razlika između

primorske i kontinentalne Hrvatske. U unutrašnjosti, pa tako i u Karlovačkoj županiji,

pitanje legalizacije u najvećem broju zahtjeva odnosi se na razne dogradnje,

rekonstrukcije, odstupanja od gabarita odobrenih u građevinskim dozvolama, ali

i gradnja individualnih kuća izvan građevinskih područja. Međutim, u obalnim je

županijama problem nelegalne gradnje izraženiji u smislu bespravne izgradnje čitavih

naselja. Naravno, tek će se analizom svih zahtjeva odnosno rješenja moći preciznije

sumirati koliko se zahtjeva odnosi na legalizaciju pomoćnih zgrada, koliko na

rekonstrukciju, dogradnju, nadgradnju, a što se odnosi na stare zgrade.

Primjer Karlovačke županije u svim se analizama vezanim za legalizaciju ističe kao

najneučinkovitiji primjer dinamike rješavanja zahtjeva te se procjenjuje kako bi bez

pomoći Agencije bilo potrebno preko 90 godina za završavanje čitavog postupka. Naime,

Karlovačka se županija sa 4,21% nalazi na samom dnu po broju riješenih zahtjeva.

(Tablica 5)

46

Tablica 5. Prikaz broja riješenih zahtjeva ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada do datuma 12.

svibnja 2014. (MGIPU, 2014)

Županija / Grad Broj primljenih

zahtjeva

Broj riješenih

zahtjeva Postotak

Grad Vukovar 2 549 1 020 40,02

Grad Dubrovnik 5 440 2 018 37,10

Grad Virovitica 4 533 1 470 32,43

Grad Bjelovar 6 483 2 008 30,97

Grad Čakovec 3 645 970 26,61

Grad Rovinj 2 883 747 25,91

Grad Pazin 1 063 274 25,78

Grad Vinkovci 6 628 1 632 24,62

Grad Vodnjan 3 611 872 24,15

Grad Krapina 1 808 428 23,67

Grad Rijeka 8 653 2 038 23,55

Grad Kutina 4 606 1 076 23,36

Grad Labin 2 008 461 22,96

Grad Novigrad 1 072 217 20,24

Primorsko-goranska županija 44 185 8 939 20,23

Grad Samobor 6 000 1 154 19,23

Grad Zagreb 91 264 15 077 16,52

Grad Poreč 4 176 697 16,69

Grad Umag 3 093 512 16,55

Grad Šibenik 8 591 1 417 16,49

Dubrovačko-neretvanska županija 17 989 2 923 16,25

Grad Petrinja 6 843 1 099 16,06

Grad Zadar 13 258 2 100 15,84

Međimurska županija 16 080 2 499 15,54

Grad Makarska 2 318 359 15,49

Splitsko-dalmatinska županija 54 603 8 056 14,75

Grad Pula 5,686 806 14,18

47

Zadarska županija 53 669 7 404 13,80

Grad Koprivnica 6 528 866 13,27

Grad Kaštela 8 380 1 104 13,17

Grad Trogir 3 180 417 13,11

Grad Slavonski Brod 7 866 1 032 13,09

Grad Varaždin 5 415 686 12,67

Grad Split 13 663 1 671 12,23

Grad Karlovac 7 160 834 11,65

Virovitičko-podravska županija 15 157 1 709 11,28

Krapinsko-zagorska županija 26 649 2 913 10,93

Bjelovarsko-bilogorska županija 15 764 1 587 10,07

Šibensko-kninska županija 22 181 2 182 9,84

Zagrebačka županija 46 330 4 555 9,83

Požeško-slavonska županija 16 241 1 557 9,59

Istarska županija 24 404 2 296 9,41

Ličko-senjska županija 15 588 1 445 9,27

Koprivničko-križevačka županija 18 286 1 480 8,09

Brodsko-posavska županija 22 261 1 674 7,52

Varaždinska županija 28 880 2 065 7,15

Osječko-baranjska županija 45 574 3 251 7,13

Grad Velika Gorica 12 464 879 7,05

Vukovarsko-srijemska županija 25 136 1 407 5,60

Sisačko-moslavačka županija 19 085 1 061 5,56

Grad Osijek 12 510 663 5,30

Grad Sisak 7 727 399 5,16

Karlovačka županija 17 663 751 4,25

Ukupno 826 849 107 052 12,95

48

Osim što je Karlovačka županija na dnu po broju odnosno postotku riješenih zahtjeva,

tamo je i po prosjeku riješenih zahtjeva po djelatniku zbog čega se može reći da nije riječ o

premalo djelatnika već o njihovoj neučinkovitosti. Naime, po podacima Ministarstva

graditeljstva i prostornog uređenja iz rujna 2013. godine, prosjek riješenih zahtjeva u

Karlovačkoj županiji jest 23, a iza nje je samo Vukovarsko-srijemska županija i grad

Labin. Za usporedbu, najveći prosjek riješenih zahtjeva po djelatniku ima Zadarska

županija s njih čak 278.

Problem predstavljaju i predmeti koji su riješeni, ali ih građani ne preuzimaju zbog

previsokih naknada za zadržavanje objekta u prostoru. Naime, za plaćanje iste gotovinom,

cijena se umanjuje za 25% stoga neki odlučuju uštedjeti novac zatim preuzeti rješenje i

platiti ga gotovinom.

S početkom rada Agencije za ozakonjenje, ista je od ukupno 24823 zahtjeva u Karlovačkoj

županiji (uključujući i grad Karlovac) preuzela njih 3100.

Inače, zanimljivo je napomenuti, predmeti legalizacije nemaju prioritet pred novim

zahtjevima za izdavanje građevinskih dozvola.

49

6. KRITIČKI OSVRT

Unatoč isticanju prednosti Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN

86/12), sudeći po komentarima brojnih arhitekata, nije sve tako pozitivno. Naime,

postupak legalizacije propisan zakonom isti je za sve objekte bez obzira na njihovu

namjenu. Samim time oni koji su gradili kako bi riješili svoje egzistencijalno odnosno

stambeno pitanje, ali i oni koji su željeli ostvariti pozamašnu dobit nezakonitom tzv.

profitnom gradnjom strpani su u isti koš.

Nije zanemariva ni činjenica da se samo na temelju arhitektonske snimke i mišljenja

inspektora građevine donosi zaključak o tome je li prostor narušen objektom.

Sporno je i privilegiranje nelegalnih graditelja koji su ovim zakonom prošli jednostavnije, i

do dvostruko jeftinije legalizirajući objekt od onog tko je, prije ovog zakona, kuću istih

gabarita gradio u skladu sa zakonom. Na taj način, oni koji nisu poštivali zakone, u velikoj

su financijskoj dobiti.

Slučaj neriješenih vlasničkih odnosa predstavlja izuzetan problem koji je trebao biti riješen

i prije početka same izgradnje. Posebno su oštećeni oni na čijem se zemljištu gradilo bez

njihove privole. Naime, zakon nije ograničen za one koji su gradili na tuđem zemljištu bez

pristanka vlasnika odnosno suvlasnika. Nerijetki su slučajevi kada je vlasnik zemljišta

prijavio inspekciji nelegalnu gradnju na svom posjedu, međutim inspekcija je zakazala ne

samo sa vremenom reagiranja već je reakcija u potpunosti izostala. U postupku

legalizacije, njihovo protivljenje nema nikakav utjecaj i ne može ni na koji način obustaviti

ozakonjenje izgrađenog upravo iz razloga što niti jedna odredba spornog zakona ne

regulira imovinsko-pravne odnose. Time se očigledno uspješno postiglo pojednostavljenje

i ubrzavanje čitavog postupka, ali bez obaziranja na prava vlasništva i posljedice koje će to

za sobom ostaviti. Grubo rečeno, u takvim slučajevima rezultat pozitivnog rješenja su

zakonito izgrađene građevine jednog vlasnika na zemljištu drugog vlasnika koji se s

gradnjom ili ozakonjenjem u drugačijim okolnostima ne bi složio.

Legalizacijom zgrade dobije se samo status zakonito izgrađene zgrade, a ostali „problemi“

koji se javljaju potiskuju se za kasnije rješavanje. Pritom se podrazumijevaju u prvom redu

imovinsko-pravni odnosi odnosno vlasništvo, usklađenost katastra i zemljišne knjige sa

stvarnim stanjem, ali i upis zgrade u katastar i zemljišnu knjigu. Umjesto da se redom

50

rješavaju sporna pitanja, pohitalo se legalizaciji koja iza sebe nerijetko ostavlja neriješene

probleme.

U trenutno teškoj gospodarskoj situaciji u državi apsurdno je osnivati još jednu u nizu

agencija i zapošljavati nove ljude u državnim službama. Unatoč tom razmišljanju mnogih,

osnovala se Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada. Vlada je tim

postupkom odaslala poruku nepovjerenja u jedinice područne samouprave. Izgovor je da

troškovi radne snage potrebne za obavljanje zadataka Agencije neće ići na trošak države.

Naime, 20% naknade koja se plaća za pojedini predmet ozakonjenja i koja bez Agencije

pripada lokalnoj samoupravi, u slučaju rješavanja zahtjeva od strane Agencije ide upravo

za troškove rada iste odnosno ide u državni proračun. Zapošljavanje ljudi uvijek je

poželjno, međutim, korisnije bi bilo da se ti ljudi zaposle u onim uredima jedinica lokalne

samouprave u kojima se javljaju problemi oko rješavanja zahtjeva. U mnogo slučajeva ne

radi se o nesposobnosti ili neorganizaciji tih samouprava već upravo o nedostatku

zaposlenika. Problem je što su zakonski okviri vrlo ograničavajući u pogledu plaća

zaposlenika za koje ne smije odlaziti više od 20% vlastitih sredstava u proračunu, a kako je

taj postotak već mnogo jedinica samouprave dostiglo, onemogućeni su zapošljavati nove

ljude. Ukratko rečeno, čitav posao rješavanja zahtjeva za legalizaciju bio bi obavljen i da

je osoblje zaposleno u upravnim odjelima diljem Hrvatske, a ne u Agenciji u Zagrebu čime

se još više potiče ionako istaknuta centralizacija u državi.

Stanje prije donošenja zakona (NN 86/12) nedvojbeno je trebalo mijenjati u pogledu

rješavanja problema objekata bez potrebne dokumentacije. Međutim, uvjeti i okolnosti u

kojima se takvo stanje sanira, ali i posljedice i odnosno stanje koje iza toga nastaje novo je

pitanje s novim problemima. U Europskoj Uniji bespravna se gradnja strogo kažnjava i

tretira kao kriminalna radnja protiv interesa i dobrobiti države stoga je i Hrvatska kao

jedna od novih članica morala prionuti na rješavanje nereda u tom pogledu kako bi postala

članica s uređenim zemljišnoknjižnim stanje. Sasvim je jasno da je neki oblik zakona o

legalizaciji građevina potreban, no zbog svoje kompleksnosti i specifičnosti pojedinih

slučajeva, njegovo donošenje i provedba ne ide tako glatko te su mnogo kompliciraniji

nego što se čini. U tom smislu, brojne nedoumice i problemi koji se javljaju prilikom

provođenja Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12), ali i

nakon njegovog provođenja ukazuju na nedovoljnu razrađenost istog i nepromišljenost

prilikom definiranja njegovih odredbi.

51

7. ZAKLJUČAK

Dan 15. veljače 1968. na prostorima današnje Republike Hrvatske određen je kao granični

datum za koji je određeno da se sve izgrađeno prije tog datuma smatra legalnim. Novi

Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama grubo rečeno, blaža je verzija

prethodno spomenute odredbe te pruža odnosno pružala je do 30. lipnja 2013. mogućnost

ozakonjenja nezakonito izgrađenih objekata na znatno pojednostavljeni način. Takva se

ponuda vrlo vjerojatno više neće ponoviti stoga je bitno naglasiti popustljivost prirode

spomenutog zakona u pogledu izgradnje. Osim toga, postupak koji je detaljno definiran

Zakonom (NN 86/12) neusporedivo je jednostavniji od redovne procedure ishođenja

odobrenja za građenje.

S obzirom na nedavnu prošlost u kojoj je Republika Hrvatska stvarana, prošla kroz rat i

obnovu jasno je da je ona u tim prilikama imala neke druge prioritete. Međutim, može se

reći da se stanje na području bespravne gradnje popravlja i uređuje. Danas se ne govori

više o tisućama novih bespravnih građevina nego se rade sanacije onoga što je ranije

izgrađeno. Naravno da se i danas javljaju pojave bespravne gradnje, ali budući da ona više

nije masovna kao prije, građevinska inspekcija je u stanju spriječiti ju na vrijeme. Sama

situacija na terenu sanirat će se još godinama nakon legalizacije i to u obliku analize stanja

u prostoru, izrade planova kojim će se legalizirana naselja urbanistički oblikovati,

usklađivanja stanja katastra i zemljišne knjige i slično. Očigledno je da u rješavanju

problema nelegalne izgradnje mora sudjelovati čitava zajednica. Svakako su smanjenju

pojave bespravne gradnje doprinijeli ograničavajući zakoni koji ne dozvoljavaju

priključenje bespravnih građevina na infrastrukturu, nemogućnost pokretanja gospodarske

djelatnosti u istima, nemogućnost dobivanja hipoteke itd. Prije više desetaka godina sve je

to bilo moguće stoga ne čudi činjenica raširenosti nelegalnih građevina.

Govori li se o samoj pojavi nezakonite gradnje u Hrvatskoj, teško je sa sigurnošću reći, ali

ista bi trebala biti sve rjeđe zabilježena do trenutka dok u potpunosti ne nestane i postane

nepoznanicom.

52

Popis slika

Slika 1. Prikaz dijela centra grada Karlovca na DOF5/2011 geoportala DGU (DGU, 2014)

Slika 2. Obrazac zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju (Uprava grada

Karlovca, 2012)

Slika 3. Prikaz polarne metode snimanja (Džapo, 2008)

Slika 4. Tijek podataka obavljanja terenskih mjerenja CROPOS sustavom (Marjanović,

Bačić, Bašić, 2011)

Slika 5. CROPOS sustav - raspored referentnih GNSS stanica (DGU, 2008)

Slika 6. Dio kopije katastarskog plana s nezakonito izgrađenim zgradama (Kunić, 2012)

Slika 7. Geofoto snimka centra grada splita snimljena 1961. (Macukić, 2013)

Slika 8. Geofoto snimka Trga bana Josipa Jelačića snimljena 1965. godine (Macukić,

2013)

Slika 9. Mjerna stanica Trimble 3605DR (Google, 2014)

Slika 10. Geodetski snimak izvedenog stanja

Slika 11. Geodetski snimak uklopljen na katastarski plan

Slika 12. Geodetski snimak izvedenog stanja preklopljen s DOF5/2011


53

Popis tablica

Tablica 1. CROPOS servisi (DGU, 2008)

Tablica 2. Transformacijski parametri (Bašić, Šljivarić i dr., 2008)

Tablica 3. Koeficijenti za izračun građevinske (bruto) površine(NN 111/10)

Tablica 4. Visina vodnog doprinosa (NN 78/10, NN 19/12)

Tablica 5. Prikaz broja riješenih zahtjeva ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada

(MGIPU, 2014)

54

LITERATURA

[1] Bašić, Šljivarić i dr. (2008) T7D Upute za korisnike [online]. Državna geodetska

uprava. Dostupno na:

http://www.dgu.hr/assets/uploads/Dokumenti/Proizvodi%20i%20usluge/Cropos%20

web%20shop/T7D%20geoid%20transformacija/T7D_Upute.pdf (15.04.2014.)

[2] Državna geodetska uprava (2007) Pravilnik o parcelacijskim i drugim geodetskim

elaboratima. Narodne novine, br. 86/07, 25/09, 148/09

[3] Državna geodetska uprava (2008) CROPOS Hrvatski pozicijski sustav [online].

Dostupno na:

http://www.cropos.hr/ (13.04.2014.)

[4] Državna geodetska uprava (n.d.) Preglednik [online]. Geoportal. Dostupno na:

geoportal.dgu.hr/preglednik?fsb=false (08.04.2014.)

[5] Državna geodetska uprava, Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije (2012)

Izrada, sadržaj i izgled geodetskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene

zgrade [online]. Dostupno na:

http://www.hkoig.hr/assets/dokumenti/vijesti/IzradaSadrzajGeodetskogSnimka.pdf

(10.04.2014.)

[6] Džapo, M., (2008): Izmjera zemljišta, predavanja, Zagreb: Geodetski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu

[7] Google (2014) Trimble 3605DR [online]. Dostupno na:

http://www.geokontinent.ru/catalog/detail.php?ELEMENT_ID=353&SECTION_ID

=12 (12.05.2014.)

[8] Gradska uprava grada Karlovca (2012) Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom

stanju [online]. Dostupno na:

http://www.karlovac.hr/news.aspx?newsID=2055&pageID=57 (20.03.2014.)

[9] Hrvatska norma HRN ISO 9836:2002, Standardi za svojstva zgrada – Definiranje i

proračun površina i prostora (ISO 9836:1992), 2002.

http://www.dgu.hr/assets/uploads/Dokumenti/Proizvodi%20i%20usluge/Cropos%20web%20shop/T7D%20geoid%20transformacija/T7D_Upute.pdf

http://www.dgu.hr/assets/uploads/Dokumenti/Proizvodi%20i%20usluge/Cropos%20web%20shop/T7D%20geoid%20transformacija/T7D_Upute.pdf

http://www.cropos.hr/



http://www.hkoig.hr/assets/dokumenti/vijesti/IzradaSadrzajGeodetskogSnimka.pdf

55

[10] Hrvatske vode (n.d.) Vodni doprinos [online]. Dostupno na:

http://www.voda.hr/001-582 (10.04.2014.)

[11] Hrvatski sabor (2007) Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Narodne

novine, br. 16/07, 124/10, 56/13

[12] Hrvatski sabor (2007) Zakon o prostornom uređenju i gradnji. Narodne novine, br.

76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12

[13] Hrvatski sabor (2011) Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.

Narodne novine, br. 90/11

[14] Hrvatski sabor (2012) Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.

Narodne novine, br. 86/12, 143/13

[15] Hrvatski sabor (2013) Zakon o prostornom uređenju. Narodne novine, br. 153/13

[16] Kunić, N., (2012): Evidentiranje zgrada i drugih građevina u katastru i zemljišnoj

knjizi. Ekscentar. Vol. 15, str. 109-111.

[17] Macukić, V. (2013) Fotografije koje otkrivaju sve legalne zgrade prije 1968. Vojne

snimke jedini dokaz o gradnji [online]. Jutarnji list. Dostupno na:

www.jutarnji.hr/ove-vojne-fotografije-iz-zraka-otkrivaju-ilegalna-naselja-u-

hrvatskoj/1115361/ (30.04.2014.)

[18] Marjanović, M., Bačić, Ž., Bašić, T., (2011): CROPOS – on-line transformacijske

usluge [online]. Dostupno na:

http://www.gdhb.ba/component/phocadownload/category/1-

prilog.html?download=60:marjanovicbacicbasic_cropos-on-

line_transformacijske_usluge_tekst (14.04.2014.)

[19] Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (2012) Ozakonjenje nezakonito

izgrađenih zgrada [online]. Dostupno na:

http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=11225 (16.03.2014.)

[20] Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (2013) Analiza prema broju

riješenih predmeta po djelatnicima koji rade na poslovima legalizacije [online].

Dostupno na:

http://www.jutarnji.hr/ove-vojne-fotografije-iz-zraka-otkrivaju-ilegalna-naselja-u-hrvatskoj/1115361/

http://www.jutarnji.hr/ove-vojne-fotografije-iz-zraka-otkrivaju-ilegalna-naselja-u-hrvatskoj/1115361/

http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=11225

56

http://www.mgipu.hr/doc/Legalizacija/Analiza_djelatnici_legalizacija.pdf

(12.05.2014.)

[21] Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (2014) Agencija za ozakonjenje

nezakonito izgrađenih zgrada [online]. Dostupno na:

http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=17734 (02.04.2014.)

[22] Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (2014) Registar broja riješenih

zahtjeva ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada [online]. Dostupno na:

https://legalizacija.mgipu.hr/izvjesce (12.05.2014.)

[23] Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (2010) Pravilnik o

načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada. Narodne novine, br. 90/10,

111/10, 55/12

[24] Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (2006) Pravilnik o

načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa. Narodne

novine, br. 136/06, 135/10, 14/11, 55/12

[25] Volarić, M. (2013) Broj zahtjeva za legalizaciju premašio 800 tisuća [online].

Liderpress. Dostupno na:

http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/proj-zahtjeva-za-legalizaciju-premasio-

800-tisuca/ (11.05.2014.)

http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=17734

https://legalizacija.mgipu.hr/izvjesce

57

Ž I V O T O P I S

E U R O P E A N

C U R R I C U L U M V I T A E

F O R M A T

OSOBNE OBAVIJESTI

Ime STEPIĆ ANITA

Adresa Donje Pokupje 14, 47 000, Karlovac, Hrvatska

Telefon 098 914 99 51

Faks

E-pošta [email protected]

Državljanstvo Hrvatsko

Datum rođenja 03.09.1990.

RADNO ISKUSTVO

• Datum (od – do)

• Naziv i sjedište tvrtke

zaposlenja

• Vrsta posla ili područje

• Zanimanje i položaj koji obnaša

• Osnovne aktivnosti i

odgovornosti

ŠKOLOVANJE I

IZOBRAZBA

• Datum (od – do) 2009-2012.

• Naziv i vrsta obrazovne

ustanove

• Naslov postignut obrazovanjem

• Datum (od – do)

• Naziv i vrsta obrazovne

ustanove

Geodetski fakultet Zagreb

Unniv. bacc. geod. et geoinf.

2005-2009

Gimnazija Karlovac

58

OSOBNE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI Stečene radom/životom, karijerom, a

koje nisu potkrijepljene potvrdama i

diplomama.

MATERINSKI JEZIK HRVATSKI

DRUGI JEZICI

ENGLESKI

• sposobnost čitanja IZVRSNO

• sposobnost pisanja IZVRSNO

• sposobnost usmenog

izražavanja

IZVRSNO

ORGANIZACIJSKE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI

Npr. koordinacija i upravljanje

osobljem, projektima, financijama;

na poslu, u dragovoljnom radu (npr.

u kulturi i športu) i kod kuće, itd.

Four River Film Festival i Filmska revija mladeži

asistentica produkcije

TEHNIČKE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI S računalima, posebnim vrstama

opreme, strojeva, itd.

MICROSOFT OFFICE, AUTOCAD, VJEŠTINE STEČENE NA

FAKULTETU

VOZAČKA DOZVOLA DA

PRILOG

GEODETSKI SNIMAK IZVEDENOG STANJA

NEZAKONITO IZGRAĐENE ZGRADE

u svrhu ishođenja rješenja o izvedenom stanju

na području Karlovačke županije

GEOM d.o.o., za projektiranje i geodetske radove, Ulica braće Radić 1, 47 240 Slunj

tel. 047-811-260, fax. 047-811-261, gsm. 098-500-806, e-mail: [email protected]

OIB 09241925730, transakcijski račun: HR88 2340 0091 1103 2156 1, SWIFT (BIC)

PBZGHR2X

Suglasnost DGU za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina:

Klasa: UP/I-930-03/08-02/562, Zagreb, 28.04.2008.

Klasa: UP/I-930-03/08-02/596, Zagreb, 18.11.2008.

Poslovni broj : 506/13

Datum: t ravanj 2014 .

GEODETSKI SNIMAK IZVEDENOG STANJA

NEZAKONITO IZGRAĐENE ZGRADE

u svrhu ishođenje rješenja o izvedenom stanju

Podnositelj zahtjeva:

Banda Đuro, Banija 13,

47000 Karlovac

OIB: 68385579170

Podaci o nezakonito izgrađenoj zgradi:

Matični broj i ime katastarske općine: 329037, K.o. Blagaj

Katastarske čestice: 34/K, 364/2

Ime naselja , ulice / trga , kućni broj:

Slunj, Bandino selo

Odgovorna osoba za obavljanje stručnih

geodetskih poslova:

Stručni suradnici i suradnici ovlaštenog inženjera

geodezije:

Ovlašteni inženjer geodezije: Toni Modrušan,

dipl.ing.geodezije

Mirko Ivošević, dipl.ing.geodezije

Marko Paulić, geodetski tehničar

Odgovorna osoba za obavljanje stručnih

geodetskih poslova:

Toni Modrušan, dipl.ing.geodezije

DIREKTOR:

Ivan Magdić

GEOM d.o.o., za projektiranje i geodetske radove, Ulica braće Radić 1, 47 240 Slunj

tel. 047-811-260, fax. 047-811-261, gsm. 098-500-806, e-mail: [email protected]

OIB 09241925730, transakcijski račun: HR88 2340 0091 1103 2156 1, SWIFT (BIC)

PBZGHR2X

Suglasnost DGU za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina:

Klasa: UP/I-930-03/08-02/562, Zagreb, 28.04.2008.

Klasa: UP/I-930-03/08-02/596, Zagreb, 18.11.2008.

Tehničko izvješće o izradi geodetskog snimka izvedenog stanja

nezakonito izgrađene zgrade

Podaci o nezakonito izgrađenoj zgradi:

Matični broj i ime katastarske općine: 329037, K.o. Blagaj

Katastarske čestice: 34/K, 364/2

Ime naselja , ulice / trga , kućni broj: Slunj, Bandino selo

Na kč. br. 34/K u K.o. Blagaj izgrađena je kuća za koju postoji akt o građenju. Na kč. br.

34/K i 364/2 u K.o. Blagaj izgrađena je pomoćna zgrada. Ovaj elaborat izrađen je u svrhu

ishođenja rješenja o izvedenom stanju iste sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito

izgrađenim zgradama N.N. 86/12.

Geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade izvršen je metodom

precizne tahimetrije s pomoćnih položajnih točaka određenih u HTRS96/TM

koordinatnom sustavu.

Identifikacija katastarskih čestica na kojima je izgrađena predmetna zgrada utvrđena je

metodom uklopa geodetskog snimka izvedenog stanja i postojećeg katastarskog plana.

Za mjerenja je uporabljena oprema:

GPS uređaj Magellan Z-MAX

elektrooptički tahimetar TRIMBLE 3605DR

software: HIDRA, QUANTUM GIS i ZwCAD 2008 Professional

hardware: PC računala, plotter, printer

Odgovorna osoba za obavljanje stručnih geodetskih poslova:


„GEOM“ d.o.o., za projektiranje i geodetske radove, Ulica Braće Radić 1, 47 240 Slunj

tel.047 811 260, fax.047 811 261, e-mail:[email protected], OIB:09241925730

transakcijski račun: HR88 2340 0091 1103 2156 1; SWIFT (BIC) PBZGHR2X

2P

1P

PODACI O NEZAKONITO IZGRAĐENOJ ZGRADI GEODETSKI SNIMAK mjerilo1:1000 Podnositelj zahtjeva Banda Đuro

Matični broj i naziv katastarske općine 329037K.o.Blagaj Odgovorna osoba za obavljanje stručnih geodetskih poslova:

Ovlašteni inženjer geodezije


.Katastarske čestice 34/K, 364/2

Ime naselja, ulice/trga, kućni broj Slunj, Bandino selo Izradio: Stručni suradnik o.i.g.

Marko Paulić, geod. teh. Koordinatni sustav/projekcija HTRS96 / TM

Mjesto i datum izrade Slunj, travanj2014.

mailto:e-mail:[email protected]




3692

3604

368

3603

3602 3671

3672

3614

3642 *36

3673 *35 3641 386

3613 *34 3871

1834 3872

3661

3643 3885 3886

3631 3662

3884 3888

3887

3882 *42 3889

3632

3883

3881

PODACI O NEZAKONITO IZGRAĐENOJ ZGRADI GEODETSKI SNIMAK NA KATASTARSKOM PLANU

mjerilo1:2880 Podnositelj zahtjeva Banda Đuro





Ime naselja, ulice/trga, kućni broj Slunj, Bandino selo Izradio: Stručni suradnik o.i.g.







PODACI O NEZAKONITO IZGRAĐENOJ ZGRADI GEODETSKI SNIMAK PREKLOPLJEN NA DOF5 / 2011. mjerilo 1:2000 Podnositelj zahtjeva Banda Đuro





Ime naselja, ulice/trga, kućni broj Slunj, Bandino selo Izradio:

Stručni suradnik o.i.g.




Izrada geodetskog elaborata za potrebe legalizacije objekata na ...

Documents

Transcript of Izrada geodetskog elaborata za potrebe legalizacije objekata na ...