IZDAVAČbuybookRadićeva 4, SarajevoTel: + 387 33 550-495Fax: + 387 33 550-496redakcija@buybook.bawww.buybook.ba

ZA IZDAVAČAGoran SamardžićDamir Uzunović

NASLOV IZVORNIKAKako sem otrokom razložil demokracijo / Miro Cerar ; ilustriraoIzar Lunaček© Cankarjeva založba-Založništvo d.o.o., Ljubljana, 2009© of the translation: S. Fischer Foundation by order of TRADUKIAll rights reserved

PREVOD SA SLOVENSKOGAhmed Burić

UREDNICAIda Hamidović

LEKTURA I KOREKTURABoris Tomić

LAYOUTBoriša Gavrilović

ŠTAMPADobra knjiga, Sarajevo

KAKO SAM DJECI OBJASNIO DEMOKRATIJU

MIRO CERAR

ilustrirao IZAR LUNAČEK

sa slovenskog preveo AHMED BURIĆ

Sarajevo, 2014.

Sadržaj

UVOD 7

1. ZAŠTO MORAMO ZNATI ŠTA JE DEMOKRATIJA 11

1. 1. Čovjek je društveno biće 131. 2. Društvo mora biti uređeno 161. 3. Demokratija je vrsta društvenog uređenja 191. 4. Demokratija ljudima omogućava slobodu i jednakost 22

2. ŠTA JE DEMOKRATIJA? 27

2. 1. Šta znači riječ demokratija 282. 2. Kad i gdje se demokratija počela razvijati? 322. 3. Kratak pregled kasnijeg razvoja demokratije 362. 4. Demokratija i teorija društvenog ugovora 482. 5. Demokratija i država 542. 6. Demokratija i politika 632. 7. Neposredna i posredna demokratija 702. 8. Demokratija i pravo 78

3. TEMELJNE OZNAKE SAVREMENE (MODERNE) DEMOKRATIJE 85

3. 1. Slobodni i pošteni izbori 863. 2. Političke stranke 923. 3. Formalna i suštinska demokratija 95

KAKO SAM DJECI OBJASNIO DEMOKRATIJU | 4

3. 4. Zaštita ljudskih prava 98 3. 5. Zaštita društvene manjine pred većinom 1063. 6. Slobodna udruženja (civilno društvo) 1093. 7. Podjela vlasti i nadzor nad vlašću 1133. 8. Pravna država 120

4. TEMELJNE KARAKTERISTIKE TOTALITARNE, KRAJNJE NEDEMOKRATSKE DRŽAVE 125

5. DEMOKRATIJA KAO NAČIN ŽIVOTA 133

5 | KAKO SAM DJECI OBJASNIO DEMOKRATIJU

KAKO SAM DJECI OBJASNIO DEMOKRATIJU | 6

Znaš, ponekad mi se čini da u savremenom svijetu vlada jedna

autokratija.

Da, i totalitari-

zam.

Uvod

Ova knjiga je namijenjena djeci i omladini, onima koji ulaze u svijet društvenih nauka i pritom trebaju upoznati i osnove demokratije. Kako sadržaj knjige traži barem nešto od predznanja iz društvenih na-uka, tako ona nije namijenjena najmlađim učenici-ma. Ona u najvećoj mjeri pripada već jedanaestogo-dišnjacima, a cijelim svojim sadržajem namijenjena je prije svega starijim osnovnoškolcima, odnosno maloljetnicima.

Danas, riječ “demokratija” čujemo vrlo često, na neki način i Slovenija i Bosna i Hercegovina spada-ju u krug evropskih i drugih demokratskih država. Pored svega toga danas – kad se demokratija u svi-jetu ostvaruje na prilično pozitivan način – svaka se država proglašava demokratskom, pri čemu mnoge od njih ne ispunjavaju demokratska mjerila. Ipak, u savremenom svijetu i vremenu, poznavanje značaja demokratije je važno i nadasve aktuelno.

Danas, mnogi vjerovatno misle da znaju šta je de-mokratija. To vrlo često nije tako, jer je demokrati-ju moguće iskreno razumjeti samo ukoliko precizno proučimo njene brojne karakteristike i nakon toga ih na odgovarajući način povežemo u cjelinu. Da-kle, da bismo uistinu spoznali kakva je demokratija pojava i zašto je tako bitna, potrebno je i nešto malo truda. Taj trud će se isplatiti na odgovarajući način,

7 | KAKO SAM DJECI OBJASNIO DEMOKRATIJU

jer ćemo s jedne strane biti nagrađeni znanjem koje nam pomaže u kvalitetnijem i boljem razvoju (pa i dobivanju nekog boljeg posla), a s druge strane ćemo se moći snaći u društvu tako da znamo ostva-riti svoja prava i sačuvati prava drugih.

Bez obzira na to demokratiju nije dovoljno samo razumjeti i poznavati. Treba je znati živjeti. Mi kao ljudi, svako za sebe ili svi skupa odlučujemo hoće-mo li živjeti u demokratskoj državi ili društvu. Ali to znači da smo za demokratiju svi (su)odgovorni. Ako sami ne živimo prema načelima demokrati-je, onda to znači da to ni od drugih ne možemo opravdano očekivati. Nakon toga brzo dođe vrije-me kad društvo prestaje biti demokratsko, kad u njemu zavlada tiranin, kad je ljude strah slobodno misliti, govoriti, kad se ne smiju slobodno kretati i udruživati, i kad se njihova prava i slobode odriču u potpunosti. Pojedine države, ali i svijet u cjelini, nebrojeno su puta doživjeli strahote prouzrokovane nedemokratskim (autoritarnim, totalitarnim) poli-tičkim režimima. Takvi režimi su krivi za mučenje i smrt miliona i miliona ljudi u cijelom svijetu.

Demokratija je drugačija i, naravno, da nikako nije idealno društveno uređenje. Ona posjeduje cijeli red nedostataka. Ipak, demokratija osigurava mir i uspostavlja društveni red koji potiče poštovanje svih ljudi i njihovih temeljnih (ljudskih) prava, te međusobnu toleranciju i svestrano sudjelovanje. Zbog toga, ali i zbog mnogo čega drugoga, ima i razloga i smisla o demokratiji naučiti što više i onda je, kako je rečeno, živjeti u svakodnevnom životu.

KAKO SAM DJECI OBJASNIO DEMOKRATIJU | 8

Zbog toga ova knjiga želi djeci i omladini na do-voljno razumljiv način predstaviti temeljna svojstva demokratskog političkog sistema, a s druge strane želi im omogućiti da u sebi razvijaju temeljne poli-tičke vrijednosti. Sadržaj knjige je stepenovan pre-ma zahtjevnosti, težini pojedinih tema. Početak je vrlo jednostavan, elementaran, dok su u nastavku prezentacije unekoliko zahtjevnije. Ta metoda dola-zi iz pretpostavke da je dijete (čitalac) iz prethodnih dijelova već usvojilo elementarno znanje. Pojedini sadržaji iz početnih poglavlja se u kasnijim dijelovi-ma ukratko ponavljaju, što je razumljivo za određe-ni nivo pisanja ili učenja.

Gledano u cjelini, knjiga ostaje na početničkoj razi-ni i sadrži mnoga pojednostavljenja. Ipak, ni u tom pogledu nisam htio ići predaleko, jer bi pretjerana pojednostavljenja mogla odvesti u pogrešne pretpo-stavke. Takve pretpostavke su u (naj)ranijim godi-nama, koje se ponekad urežu u dugoročno sjećanje, u pravilu, suštinski “opasnije” od situacije u kojoj dijete nešto uopće ne razumije.

Pojedine sadržaje koji spadaju u okvir demokrat-skih institucija, ali su jako složeni, u knjizi ne obra-đujem. Takav primjer je, recimo, izborni sistem. Uprkos tome, nadam se da sam, na kraće ili na duže staze, unekoliko uspio predstaviti većinu temeljnih karakteristika demokratskog političkog sistema.

U tom poslu mi je pomagala moja jedanaestogodiš-nja kći Eva, koja je pročitala rukopis knjige i u okvi-ru svojih mogućnosti savjetovala me kako i gdje bih ga mogao učiniti razumljivijim i zanimljivijim. Na

9 | KAKO SAM DJECI OBJASNIO DEMOKRATIJU

isti način mi je, već na stručnom nivou, pomogla i supruga Danica, sociolog po zvanju, dok je osmo-godišnji sin Miha, prije svega bio inspiracija svima skupa i za nekoliko godina i on će moći čitati i ra-zumjeti tu knjigu. Zasad, pročitao je samo naslov rukopisa i nekoliko kraćih rečenica. Svima skupa, cijeloj porodici, se zahvaljujem na razumijevanju i pomoći!

Na kraju, posebno se zahvaljujem i diplomiranom pravniku Tilnu Štajnpihleru, koji mi je pomogao u oblikovanju malog rječnika pojmova koji se na-laze na kraju pojedinačnih poglavlja. Zbog lakšeg načina praćenja sadržaja, tu i tamo se pojedini poj-movi pojave više puta. S tim pojmovnicima čitaocu se omogućava lakše razumijevanje nekih pojmova iz svakog dijela sadržaja, a služe i kao podsjetnik, pomoć pri ponavljanju.

Autor

KAKO SAM DJECI OBJASNIO DEMOKRATIJU | 10

1. ZAŠTO MORAMO ZNATI ŠTA JE DEMOKRATIJA

KAKO SAM DJECI OBJASNIO DEMOKRATIJU | 12

Ti si na redu.

1. 1. Čovjek je društveno biće

Čovjek gotovo nikada ne živi potpuno sam, odvo-jen od drugih ljudi. Istina je da svi ponekad želimo biti sami, da u miru razmišljamo, radimo ili se za-bavljamo. Ubrzo opet dođe vrijeme kad poželimo društvo ljudi, razgovor, timski rad ili zajedničku zabavu. Oduvijek ljudi tako sreću jedni druge, upo-znaju se, vole se, razumiju se ili se ne razumiju, ali u svakom slučaju žive u nekoj zajednici, što znači u užem krugu članova porodice, prijatelja, poznani-ka, školskih drugova, kolega s posla i sl. Kada je ta zajednica jako velika, toliko velika da većinu njenih članova ne znamo lično, zovemo je društvom. Tako se, naprimjer, neko šire društvo uvijek oblikuje u državi, gdje živi vrlo veliki broj ljudi s kojima smo povezani na određeni način (svi govorimo istim jezikom i državljani smo te iste države), ali nismo povezani tako tijesno da se svi međusobno znamo i svakodnevno susrećemo.

Primjer:

Damir živi u malom selu, koje ima nekoliko stotina stanovnika. Sve te stanovnike zna lično ili barem iz viđenja, često se sreće s njima, razgovara ili sarađuje na neki način. U tom slučaju kažemo da Damir živi u seoskoj zajednici i da je član te zajednice. Istovre-meno, Damir živi u državi koja ima oko 3,5 milio-

Čovjek i društvo

13 | ZAŠTO MORAMO ZNATI ŠTA JE DEMOKRATIJA

na stanovnika. Svi govore istim jezikom, imaju ko-lektivnu historiju i svi su državljani iste zemlje. Zato svi skupa čine bosanskohercegovačko društvo. Iako Damir ne poznaje većinu bosanskohercegovačkih državljana i nikada ih neće lično upoznati, on je s njima povezan kao član (državljanin) bosanskoher-cegovačkog društva.

Još prije više od dvije hiljade godina veliki grčki mislilac Aristotel zapisao je da je čovjek društve-no biće (zoon politikon), čime je želio reći da može živjeti pun i dobar život samo u društvu, odnosno u zajednici s drugim ljudima. Ako napusti društvo zastalno ili na duže vrijeme, zbog toga što je bio izgnan ili se jednostavno izgubio, odmah mu je po-stalo jasno da mu se život okrenuo naglavačke.

Možeš li zamisliti da godinama živiš potpuno sam, negdje u samotnoj planini u nedostupnoj džungli ili na pustom ostrvu? Istina je da razne istinite ili izmišljene priče govore o pojedincima koji su se našli u takvoj situaciji. Takva je, naprimjer, priča o Robinzonu koji je kao brodolomac više godina preživio na nenaseljenom ostrvu (gdje mu je, na-ravno, bilo neviđeno dosadno, jer mu je nedostajalo ljudsko društvo). Ali, takvih je, posebno istinitih, priča vrlo malo u životu. I šta se događa s čovje-kom koji ne živi skupa s drugim ljudima? S kim razgovara? Ko ga, uopće, nauči pisati i govoriti? Od koga može naučiti razna znanja i vještine koje zna-mo mi drugi, koji idemo u školu i svaki dan učimo od nekog drugog? S kim se može igrati ili zabaviti?

KAKO SAM DJECI OBJASNIO DEMOKRATIJU | 14

Možda mu neke životinje mogu praviti društvo, ali to, naravno, ni izdaleka nije isto kao kad bi mogao razgovarati, učiti, zabavljati se ili raditi druge stvari zajedno sa svojim roditeljima, ili njihovim roditelji-ma, braćom, sestrama, školskim drugovima, prija-teljima, znancima, nastavnicima i drugim ljudima. Čovjek koji je sam, naravno, mora sam osigurati svoju prehranu i sigurnost. Nema trgovine u kojoj može kupiti hranu ili oruđe za rad, na raspolaga-nju nema radnike koji bi mu sagradili kuću, nema struje, radija, televizije, interneta, novina, revija, knjiga, auta, bicikla, igračaka koje imaju ljudi koji danas žive u manjim ili većim mjestima i selima. Takav čovjek, usamljenik, mora se sam truditi da preživi. Pored toga, ne može zasnovati porodicu, što između ostalog znači da ne može imati djecu koja bi bila njegovi nasljednici. Takav, usamljeni čovjek zato nije kompletan čovjek, jer ne može razviti i uraditi mnoge stvari koje znaju i mogu napraviti ljudi koji žive u društvenim zajednicama, odnosno u ljudskom društvu.

15 | ZAŠTO MORAMO ZNATI ŠTA JE DEMOKRATIJA

1. 2. Društvo mora biti uređeno

Cjelovit i dobar ljudski život je, dakle, moguć samo u društvu i zajednici s drugim ljudima. Ali samo ta činjenica da kao ljudi živimo zajedno ne znači da je naš (zajednički) život sretan i dobar. Mi se kao ljudi možemo uvažavati, voljeti i zajednički se rado-vati svojim i tuđim uspjesima, možemo se i mrziti, činiti štetu jedni drugima ili biti zavidni na uspje-sima jedni drugima. To da kao ljudi skupa živimo i radimo u porodici, školi, na poslu, u gradu ili na selu, to nam tek daje mogućnost da možemo biti zadovoljni ili sretni. Ako iskoristimo tu moguć-nost, živimo sretno i zadovoljni smo jedni drugima i sami sobom, a ako tu mogućnost ne iskoristimo, onda se ne volimo, ili se čak mrzimo, svađamo i želimo nauditi jedni drugima, što može dovesti do nasilja, a ponekad i do rata. Upravo, brojni ratovi u svijetu, u kojima su desetine miliona ljudi pobi-jeni ili mučeni, upozoravaju nas da kao ljudi uvijek moramo nastojati da živimo u miru i da pomažemo jedan drugome.

Ako mi kao ljudski rod želimo živjeti u miru i slo-bodno razvijati svoje sposobnosti, moramo se do-govoriti za pravila (norme), koje određuju kako se jedni prema drugima trebamo ponašati. Kao što smo ranije uvidjeli, bijeg u samoću, u kojem po-

Zajednički život

Pravila koja omogućavaju zajednički život

KAKO SAM DJECI OBJASNIO DEMOKRATIJU | 16

stajemo “Robinzoni”, nije spas od problema koji se pojavljuju u ljudskom društvu. Ako bježimo u sa-moću gubimo mogućnost da se razvijamo i živimo kao kompletni ljudi. Korisno i nužno je znati da svi ljudski problemi imaju svoj smisao. Proble-mi koji nam izazivaju loše raspoloženje, strah, plač i još koješta, se pojavljuju kako bi nam pomogli da nešto naučimo. Problemi i brige nam mogu pomoći samo ukoliko smo dovoljno pametni da ih razumijemo. Ako, naprimjer, između prijatelja ili školskih drugova izbije svađa oko toga kako bi se i čega trebali igrati, nastaje problem. Ako budemo dovoljno pametni i ustrajni riješit ćemo ga tako da ćemo o njemu skupa razgovarati i donijeti praved-no i najpametnije rješenje. Nakon toga, to rješenje ćemo upotrijebiti, igrat ćemo se i zabavljati. Pro-blem će biti riješen i znat ćemo ga rješavati u bu-dućnosti. Ako od problema budemo bježali, tako što ćemo otići kući, nećemo naučiti ništa i sljedeći dan će se sve ponoviti.

Ovaj primjer nam pokazuje da kao ljudi moramo neprestano ostvarivati i poštovati određeni red. Najprije se moramo dogovoriti da ćemo poštovati određena pravila i toga se moramo držati. Tako, na-primjer, pri igranju nogometa treba poštovati pra-vila igre, u školi pravila školskoga reda, a u državi pravila koja određuju državni zakoni. Naš život u društvu, koji čine hiljade ili milioni ljudi u nekoj državi (BiH, Austriji, Francuskoj, Brazilu ili Austra-liji), mora se odvijati prema unaprijed određenim pravilima. Ta pravila garantuju da je društvo ure-đeno. Pomislimo samo na prometna pravila. Ona

U društvu je potreban red

17 | ZAŠTO MORAMO ZNATI ŠTA JE DEMOKRATIJA

određuju šta znače prometni znaci, na kojoj strani ceste treba obavezno voziti, gdje se smije parkirati i sl. Ta pravila cijelo društvo mora poštovati. Ako ih se ne poštuje i ako ih ljudi krše, u prometu dolazi do svađa i prometnih nesreća u kojima se ljudi po-vrjeđuju ili čak i ginu. Svi ovi primjeri nam poka-zuju da u ljudskom društvu mora vladati neki red, dakle da društvo mora biti uređeno.

KAKO SAM DJECI OBJASNIO DEMOKRATIJU | 18

Tiranine, demokratija pobjeđuje! Većina želi igrati

košarku i nikada ih nećeš natjerati da igraju

nogomet!

A... – ali, moja

je lopta.Je li

stvar-no

nje-gova

lopta?