I n f o r m a t I v n o Č a b r a Dragi kraj - cabar.hr · 3 I n f o r m a t I v n o g l a s I l o...

Dragi krajI n f o r m a t I v n o g l a s I l o g r a d a Č a b r a

p r o s i n a c 2 0 1 0 . / b r o j 9

2

I n f o r m a t I v n o g l a s I l o g r a d a Č a b r a

Dragi kraj

DRAGI KRAJ / broj 9. / prosinac 2010. / impresum:

Dragi krajInformativno glasilo grada Čabra

[email protected]! www.cabar.hr/blog-gradonacelnika

Odgovorni urednik: Željko Erent

Uredništvo: Ivana Lakota, Ivan Kvesić, Željko Malnar, Zvonimir Lipovac

Foto:Ante Jurić, Željko Loknar, Arhiva OŠ “Petar Zrinski” Čabar, “Creator” Prezid, Željko Malnar, Antun Poje, Vesna Brajdić, Društvo Gorana Rijeka, Damir Hudolin, Josip Žagar, Arhiva grada Čabra

Priprema: Krunoslav Vilček

Tisak: Printera Grupa, Sv. Nedjelja

Naklada: 1.500 primjeraka

Poštovani žitelji čabarskog kraja, cijenjeni čitatelji,

u društvu smo s još jednim brojem glasila

“Dragi kraj”. Želimo na jednom mjestu objediniti

najznačajnije što je obilježilo nastojanja u

podizanju kvalitete življenja u dragog nam

kraju. Kao gradonačelnik Čabra u pregledu

godišnjih nastojanja želio sam istaknuti samo

najznačajnija ulaganja, iako znamo da je i onih

životnih i svakodnevnih bilo puno više. Nastojao

sam objektivno procijeniti trenutačne situacije

i pomoći koliko je bilo moguće. Jesam li uspio,

ocijenit ćete sami. Nikako ne možemo zanijekati

dobru volju.

Pred nama su Božić i nova 2011. godina. Vrijeme

je to koje iziskuje pregled protekle godine i

stvaranje planova za narednu. Vjerujem da

ću sa suradnicima i uz vašu pomoć iznaći

najprihvatljivije putove u vođenju našega Grada.

Obećavam da ću dati sve od sebe, a sve vas

pozivam na suradnju.

U božićno vrijeme, vrijeme pomirenja, darivanja,

opraštanja i razumijevanja, pomirimo se

međusobno, darujmo jedni drugima lijepu riječ,

oprostimo svome najbližem i pokušajmo se

uzajamno razumjeti. Bude li tako, uvjeren sam da

će nam svima biti ugodnije.

Ovim iskrenim razmišljanjima želim svima

blagoslovljene i obiteljski vesele blagdane Božića.

Neka nam nova 2011. godina bude godina u kojoj

ćemo zajedničkim naporima i suradnjom što

bezbolnije prebroditi globalnu krizu i DRAGOM

KRAJU pomoći u nastojanjima k boljem.

Urednik

Željko Erent

3


Dragi kraj

Godinu 2010. ponaj-prije su obilježile posljedice globalne financijske krize, koja se neposred-

no i aktivno odrazila i na sveko-liki razvoj u svim sferama druš-tveno-ekonomskog razvoja grada Čabra, posebice na tešku gospo-darsku situaciju. Negativne ten-dencije razvoja i rasta očitovale su se u smanjenju izvornih priho-da proračuna, u značajnom sma-njenju sufinanciranja investicijske izgradnje od strane državnih i žu-panijskih tijela u oblasti komunal-ne infrastrukture te u općem sma-njenju svakodnevne potrošnje, što je rezultiralo donošenju rebalansa proračuna grada Čabra za 2010. godinu i njegovog smanjenja za čak 36% , što iznosi 14,7 miliju-na kuna.

Smanjenje osobnog standar-da svakog našeg žitelja kao i sva-kim danom povećanje broja oso-ba u statusu socijalno ugroženih bitno su odredila aktivnosti Gra-da, prvenstveno u brizi za osigura-nje minimuma životnih uvjeta sva-kog našeg građanina.

Stanje u našim najvećim gos-podarskim subjektima, kod ma-lih poduzetnika i sitnih obrtnika izuzetno je teško. Uspjeli su naši gospodarstvenici zadržati zapo-slenost, što zasigurno neće biti slu-čaj u bližoj budućnosti ukoliko se globalna kriza nastavi. Vatroga-snom mjerom organizacije jav-nih radova smanjili smo nezapo-slenost i ostvarili efekt smanjenja proračunskih rashoda za održa-vanje objekata komunalne infra-strukture. Međutim, ova mjera je samo privremeno dala pozitivne rezultate i sigurno je ne treba du-goročno planirati kao mjeru za po-boljšanje zaposlenosti u gradu Ča-bru. Bezbroj obavljenih razgovora s poduzetnicima našega Grada, dodjeljivanje beskamatnih podu-zetničkih kredita i daljnji morato-rij na visinu komunalne naknade, samo su neke od poduzetih mjera za ublažavanje stanja i zadržava-nje zaposlenosti.

Povećanje broja neradno spo-sobnih žitelja (umirovljenika, oso-ba starijih od 65 godina i nezapo-slenih), čiji ukupan broj prelazi 2.000 ljudi i približava se brojci od 50% ukupnog broja stanovni-

ka grada Čabra, ozbiljno trese te-melje i osnovni postulat mogućeg egzistiranja naše zajednice kao samostalne lokalne samouprave. Tome pridonosi i svakodnevno ukidanje različitih državnih i žu-panijskih službi, kao i mnogih is-postava koje su omogućavale za-dovoljavanje osnovnih životnih potreba naših žitelja.

Nova reorganizacija gradske uprave, koju sam predložio prili-kom preuzimanja mandata na te-melju vlastitog iskustva, kroz dva odjela: Upravni odjel za poslove uprave i samouprave i Ured Gra-da, a kojom sam pokušao siste-matizirati aktivnosti u cilju bolje koordinacije i boljeg izvršavanja poslova uprave i lokalne samo-uprave, protokolarnih aktivno-sti i približavanja istih građani-ma, nije dala očekivane pomake u smislu unaprjeđenja osnovnih zadataka - brige o vlastitoj imovi-ni i kontroli trošenja svakog prora-čunskog rashoda. Aparat lokalne uprave i samouprave nam je pre-skup, njegovo učešće u rashodima proračuna preveliko i, usporedno sa smanjenjem proračuna, troško-

vi istog se povećavaju. Međutim, možemo ustvrditi da su učinjene i neke značajnije aktivnosti u po-boljšanju rada i funkcioniranja lo-kalne samouprave. Uspostavljen je i omogućen prijem kod grado-načelnika svakom žitelju, čine se napori u obuzdavanju unutraš-nje potrošnje, što zahtijeva niz za-hvata u unutarnjem ustrojstvu lo-kalne uprave, uveli smo malo više reda i kontrole u trošenju sred-stava proračunskih korisnika, pa vjerujem da će se i ubuduće, bez obzira na sadašnje nepovoljne okolnosti, iznalaziti najbolji nači-ni za ravnotežu između želja, po-treba i mogućnosti.

I nadalje nam predstoji de-taljna analiza poslovanja svakog korisnika proračuna, nova reor-ganizacija Uprave s tendencijom smanjenja zaposlenih, zamjena kadrova i njihovo preusmjerava-nje modernim načinom poslova-nja.

Očekivanja od mjesnih odbo-ra da se bave rješavanjem svakod-nevnih problema žitelja mjesta na način da planiraju, koordini-raju i izvršavaju svoje planirane

aktivnosti te da budu odgovorni za rješavanje ponekad sitnih, ali mnogim žiteljima neophodnih po-treba, možda je bilo presmiono, jer se svi ti odgovorni poslovi pre-usmjeravaju na gradonačelnika i rješavaju se kroz instituciju prije-ma stranaka kod gradonačelnika. Ljudima nisu dovoljne samo rije-či. Oni žele konkretno i svakod-nevno rješavanje svojih problema. Prisustvovanje mjesečnim kolegiji-ma gradonačelnika i uvođenje ko-ordinacije rada s predsjednicima mjesnih odbora možda će pota-knuti njihovu aktivnost.

Korisnici gradskog proraču-na do sada su se većim dijelom financirali iz Proračuna. S obzi-rom da je neke od njih osnovao Grad, s ciljem pokretanja ili za-dovoljavanja nekih životnih potre-ba građana, smatramo da je doš-lo vrijeme da neki od njih počnu razmišljati drukčije i poslovati od djelatnosti i pružanja usluga gra-đanima. Prije svega to se odnosi na Poljoprivrednu zadrugu, Tu-rističku zajednicu i Crveni križ, a Grad će sredstva, koja je do sada davao za plaće, odobravati za dje-

OSVRT GRADONAČELNIKA NA 2010. GODINU

4


Dragi kraj

latnost i programske aktivnosti. Da bi se to moglo ostvariti, u tije-ku je izrada analiza stanja tih dje-latnosti, analiza organizacijskog i statusnog ustrojstva te pripreme za osposobljavanje djelatnika za novi način rada.

Bez obzira na spomenutu situ-aciju općeg smanjenja osigurava-nja sredstava vanjskih subjekata za komunalnu infrastrukturu lo-kalnih samouprava, s izvršenjem strateških projekata na području grada Čabra nije se stalo. Dokaz tome je svima vidljiva svakodnev-na aktivnost na realizaciji istih. Veliki problem nam predstavlja aktiviranje odobrenih sredstava s obzirom da se ista ostvaruju preko sustava Javne nabave, čija proved-ba u današnje vrijeme nije nima-lo jednostavna, a i učestale žalbe na provedena javna nadmetanja u velikoj mjeri otežale su očekiva-ni dotok vanjskih sredstava. Me-đutim, za do sada ugovorena su-financiranja projekata u gradu Čabru, možemo konstatirati da nas očekuje i nadalje živa aktiv-nost na operacionalizaciji strateš-kih projekata.

Iz oblasti komunalne infra-strukture, od aktivnosti koje smo realizirali u 2010. godini, izdvojili smo sljedeće: nastavak na rekon-strukciji glavnog cjevovoda i spaja-nje kućnih priključaka vodovodne mreže mjesta Tršće ( Ulica parti-zanski put i naselje Selo ), uređe-nje središnjih trgova, parkirališta i nogostupa u Tršću ( više o tome slijedi u članku “Tršće danas” ), asfaltirana je cesta od križanja u Tršću do naselja Selo, asfaltiran

je veći dio postojećeg kolnika žu-panijske ceste Zamost-Mali Lug u dužini od oko 2,5 km, interven-tno je saniran dio ceste u Dolini i Donjim Žagarima, izvršena je za-mjena odbojnika na državnoj ce-sti Crni Lug -Prezid.

Započeli smo i s realizacijom projekta pod zajedničkim nazi-vom “Zaobilaznica-groblje u Ča-bru” koji predviđa uređenje pri-laznih putova i stepenica do mrtvačnice i groblja, proširenje mreže javne rasvjete i izgradnje nove ceste uz groblje prema na-selju Župani. Ove su godine ugo-voreni radovi uređenja groblja i javne rasvjete. Također je ugovo-rena izrada projektne dokumen-tacije za program proširenja gro-blja u Gerovu za 25 novih grobnih mjesta.

Program javnih radova oprav-dao je svoje postojanje što je naj-bolje bilo vidljivo kroz njegovu šestomjesečnu aktivnost u dijelu uređenosti naših središnjih mje-sta, nogostupa, šetnica, tržnica, autobusnih stajališta, spomeni-ka, ograda, groblja, mrtvačnica, košnje nerazvrstanih cesta, sad-nje cvijeća, održavanja cvjetnjaka i ostaloga.

Značajnu pozornost obrati-li smo i na nastavak uređenja sa-kralnih i kulturnih objekata. Slije-dom toga realizirana je zamjena krovišta crkve u Gerovu, izvršena je zamjena stolarije zvonika crkve u Čabru, zamijenjen je dio stolari-je crkve u Prezidu, u tijeku su ra-dovi na izgradnji nove pristupne ceste na Svetu goru i restaurator-ska obnova zidnih oslika bočne

kapele te radovi zamjene pokrova paviljona tri dvorca Zrinski u Ča-bru. Probna postava solarne ra-svjete u Kraljevom Vrhu pokaza-la se dobrom pa smo ove godine prišli instaliranju i realizaciji po-stave još pet solarnih stupova i to po dva u Prhutovoj Dragi i Dolini i još jedan u Kraljevom Vrhu.

Grad Čabar se, kao nosi-telj projekta, prijavio na natječaj za financiranje iz IPA programa prekogranične suradnje s Repu-blikom Slovenijom ( partner u projektu je občina Loški Potok ) za izgradnju vodovoda Gerovo - I. faza i projektiranje II. faze. Vrijed-nost projekta za grad Čabar je 5 milijuna kuna. Vjerujemo u pozi-tivnu ocjenu projekta koju očeku-jemo krajem ove godine.

Pripomogli smo Ski klubu “Rudnik” Tršće u uređenju objek-ta na skijaškom poligonu u iznosu od 28.000,00 kn, a s Hrvatskim šumama dogovorili smo zajednič-ko ulaganje u remont i sanaciju vučnice. Od strane HŠ prihvaće-no je naše pismo namjere za su-financiranje radova u vrijednosti od 100.000,00 kn.

Tijekom ove godine velika po-zornost usmjerena je na pripre-mu potrebite dokumentacije za program uređenja mjesta Gerova kako bismo 2011. godine na vri-jeme prišli realizaciji ovog značaj-nog projekta, kojeg namjeravamo završiti do kraja mandata. Riješe-ni su imovinsko-pravni poslovi i pripremljena dokumentacija za iz-gradnju vodovoda Gerovski Kraj, ishođeno je rješenje za građenje I.

faze vodovoda, osigurana su sred-stva za rekonstrukciju transpor-tnog cjevovoda Sokoli-Vode-Gero-vo i dovršetak ceste u naselje Hrib, od strane Agencije za javno privat-no partnerstvo data je suglasnost za projekt Doma za starije osobe i očekuje se odobrenje od Ministar-stva financija. S Riječkom nadbi-skupijom dogovorena je izgradnja višenamjenskog objekta - župnog stana s pratećim javnim objekti-ma na Svetoj gori, a od strane Hr-vatskih cesta u tijeku je izrada pro-jektne dokumentacije za sanaciju novonastalog odrona na promet-nici iznad Smrečja.

Također želim naglasiti da se užurbano radi na rješavanju imo-vinsko-pravnih poslova, koji su i

5


Dragi kraj

T svrhu poticanja razvitka poljoprivrede i gospodarstva na našem području, u

Proračunu rada Čabra ove su godine osigu-rana znatna sredstva namijenjena sufinanci-ranju kamate za poduzetničke i poljoprivred-ne kredite. Riječ je o dvije kreditne linije čiji su potencijal-ni korisnici javnim pozivom upućeni u preda-ju zahtjeva gradu Čabru, uvjetima koje mora-ju zadovoljavati te ostalim podacima vezanim uz stjecanje i otplatu kredita.Javni poziv za poljoprivredne kredite bio je usmjeren obiteljskim poljoprivrednim gospo-darstvima i registriranim poljoprivrednim obr-tima koji su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava te imaju sjedište i ulažu na području grada Čabra, dok su se na javni poziv za poduzetničke kredite mogli prijaviti postojeći poduzetnici i poduzetnici početni-ci ako je većinski kapital (51% i više ) u privat-nom vlasništvu državljana Republike Hrvat-ske, a ulažu i imaju sjedište na području gra-da Čabra i to mala i srednja trgovačka druš-tva, obrti i zadruge. Najviši iznos koji se odo-bravao po pojedinačnom zahtjevu iznosio je 100.000,00 kn.Za poljoprivredne kredite prijavilo se uku-pno 12 zainteresiranih korisnika, od čega je 10 kredita realizirano, a dvoje korisnika je odustalo od zahtjeva. Ukupan iznos sufi-nanciranih kredita za poljoprivrednike iznosi 537.214,19 kn.Od strane gospodarstvenika koji udovoljava-ju traženim uvjetima zaprimljeno je 15 zahtje-va, od čega je troje korisnika odustalo prije potpisivanja ugovora, a za 12-ero korisnika odobreno je sufinaciranje u ukupnom iznosu od 1.190.000,00 kn. S obzirom na veliko zanimanje naših sugra-đana i dobar odaziv na javni poziv za sufinan-

REALIZACIJA PROGRAMA SUFINANCIRANJA KAMATA NA KREDITE

ciranje vanjskog uređenja stambenih obje-kata u 2008. godini i ove je godine dio pro-računskih sredstava namijenjen u tu svr-hu. Vlasnici ili posjednici stambenih objeka-ta koji imaju prebivalište na području grada Čabra mogli su uputiti prijavu na javni poziv kako bi ostvarili pravo na sufinanciranje ka-mata za kredite namijenjene vanjskom ure-đenju stambenih objekata (pokrov, fasada i stolarija). Odaziv je ponovo bio vrlo velik te je ukupno zaprimljeno 135 zamolbi. Suklad-no oglašenim uvjetima, zamolbe su se raz-matrale redoslijedom zaprimanja uz uvjet da podnositelji zahtjeva (bilo kao osobe ili za po-jedinu stambenu jedinicu) nisu korisnici kre-dita dodijeljenih u 2008. godini. U ovoj kredit-noj liniji ukupno je odobren 61 zahtjev u izno-su od maksimalno 50.000,00 po pojedinač-nom zahtjevu. Pojedini korisnici uputili su za-molbe za iznosima koji su bili manji od maksi-malno dozvoljenih. Dio kreditnog potencijala namijenjen poljopri-vrednicima nije iskorišten te je ugovorom iz-među Erste&Staiermerkische banke i grada Čabra isti prenamjenjen za adaptacijske kre-dite. Sveukupno je kreditni potencijal dodi-jeljen u svrhu vanjskog uređenja stambenih objekata u 2010. godini 2.589.794,30 kn. Navedenim kreditnim linijama grad Čabar po-tiče razvoj poljoprivrede kao jedne od temelj-njih grana na kojima bi trebali planirati razvoj ovog kraja, potiče gospodarstvenike u nova ulaganja i u navećoj mjeri pokušava utjeca-ti na očuvanje radnih mjesta (tijekom otpla-te kredita gospodarstvenik ne smije smanjiti broj zaposlenih u odnosu na broj koji je zapo-šljavao u trenutku podnošenja zahtjeva). Ko-liki su pak uspjeh postigli adaptacijski kredi-ti vidljivo je u svakom našem mjestu. Svima nama koji svakodnevno živimo ovdje, a oso-bito gostima, turistima i prolaznicima, sigur-no je ugodnije prolaziti kroz uređena mjesta, mjesta u kojima se vidi da ljudi žive i ulažu u kulturu stanovanja i u svoj Grad. n

preduvjet za raspis tendera za iz-gradnju preostalog dijela “Kup-ske magistrale” u dužini od 2,7 km predviđenog početkom 2011. godine.

Izborili smo se da se u planske dokumente održavanja Hrvatskih cesta za narednu godinu uvrste ra-dovi sanacije prometnice Prezid-Parg s izgradnjom kružnog toka na križanju u Pargu.

Kako je Vlada RH podržala prijedlog Hrvatskih voda za do-datnim financiranjem projekata iz područja zaštite od štetnog djelo-vanja voda, vodoopskrbe i odvod-nje za 2011. godinu, nastavljamo s radovima dovršetka kanalizacije ( kolektora ) u Prezidu u ukupnoj vrijednosti od čak 5,3 milijuna kuna. Također, u Prezidu nastav-ljamo sa započetim radovima na izgradnji Vatrogasnog doma, ra-dovima uređenja deponija “Za stražom” te svim planiranim ra-dovima uređenja Školske ulice.

Ukratko, bez obzira na brojne poteškoće navedene u uvodnom dijelu teksta, nastavljamo sa svim dogovorenim aktivnostima po na-šim mjestima te s realizacijom svih projekata i programa, posebi-ce u oblasti komunalne infrastruk-ture, koje smo obećali našim lju-dima na početku mandata, i koje ćemo sigurno ostvariti u cijelosti.

Gradonačelnik: Željko Erent, dipl.iur.

6


Dragi kraj

Najvažniji dio poslova na izgradnji komunalne in-

frastrukture i uređenju mjesta Tršća okončani su početkom mjeseca rujna. Nakon dovr-šetka rekonstrukcije vodovo-da uslijedilo je uređenje no-gostupa uz glavnu prometni-cu od tvornice “Finvest Cor-pa” pa sve do kraja Ulice na-rodnog oslobođenja, uključu-jući i dio Gupčeve ulice. Ure-đen je središnji trg i prostor spomenika na način postave betonskih opločnika, prigod-ne sjenice, rasvjete, klupa za sjedenje, vaza ta cvijeće, ko-ševa za smeće, a uređene su i zelene površine. Uređenje parkirališta iza Doma “12. ru-jan” obuhvatilo je radove sa-nacije oborinske odvodnje, izgradnju ogradnog zida, as-faltiranje prostora za parkira-

TRŠĆE DANAS

Na prijedlog upraviteljice Poljoprivredne zadruge “Tisa” Čabar, a uz suglasnost

gradonačelnika, prihvaćeno je šest vrsta, vi-sina i kriterija poljoprivrednih poticaja koji će se financirati iz Proračuna grada Čabra u ukupnom iznosu od 222.500,00 kuna. Po-ticaji će se odobravati temeljem prijava na raspisani natječaj za subvencije po gospo-darstvu uz prethodno ispunjavanje traženih uvjeta i kriterija. Jedni od zajedničkih i važni-jih uvjeta jesu: gospodarstvo sa sjedištem/prebivalištem na području grada Čabra, gos-podarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva i gospodarenje sukladno pra-vilima struke, a po pojedinačnim vrstama po-trebiti su neki od sljedećih uvjeta: ispunjen odgovarajući obrazac, preslika reprodukcij-

skog kartona, gospodarstva s minimalno pet rasplodnih ovaca ili koza, jedna ili više krava/junica ili pet grla uzgojne divljači, gospodar-stvo s minimalno 5 krava u sustavu krava-te-le, gospodarstvo s minimalno 10 košnica, mi-nimalno 50 komada zasađenih sadnica bo-bičastog voća, predočenje potvrde o posto-janju grla od strane Hrvatske poljoprivredne agencije i dr. Baza za izračun visine potrebitih ukupnih sredstava poticaja bio je sljedeći po-pis brojnog stanja: 28 prvotelki, 531 ovca, 49 koza, 301 divljač, 86 krava, 15 grla u sustavu krava-tele, 306 košnica pčela, 590 sadnica bobičastog voća i 33 grla konja. U nastavku navodimo vrste poticaja, visi-nu pojedinačnih iznosa subvencija i planira-na sredstva:

POTICAJI I POLJOPRIVREDI

Poticaji za prvotelkeNamjena poticaja: obnova stočnog fondaVisina poticaja: do 1.000,00 kuna po prvotelkiPredviđena sredstva: 30.000,00 kn

Poticaji za ovce, koze, krave, junice, divljač i obradive površineNamjena poticaja: održavanje i povećanje stočnog fondaVisina poticaja: prema izračunu za 531 ovcu, 49 koza, 301 divljač i 86 kravaPredviđena sredstva: 165.000,00 kn

Poticanje sustava krava-teleNamjena poticaja: proizvodnja goveđeg mesaVisina poticaja: po kravi u sustavu krava-tele do 200 kunaPredviđena sredstva: 3.000,00 kn

Poticaji u pčelarstvuNamjena poticaja: razvoj pčelarstva na području grada ČabraVisina poticaja: do 15 kn/košnicaPredviđena sredstva: 5.000,00 kn

Potpora za uzgoj bobičavog voćaNamjena poticaja: razvoj spomenutog oblika poljoprivredne kulture Visina poticaja: 10 kn po zasađenoj sadniciPredviđena sredstva: 6.000,00 kn

Poticanje konjogojstva Namjena poticaja: Razvoj konjogojstva na području grada Čabra.Visina poticaja: Iznos po rasplodnoj kobili do 500 kuna.Predviđena sredstva: 13.500,00 kn

7


Dragi kraj

IZBORNA SKUPŠTINA ČABARSKIH OBRTNIKA

Tijekom 2010. godine Udruženje obrtnika grada Ča-bra imalo je niz aktivnosti od općeg interesa za razvoj

obrtništva i drugih srodnih djelatnosti koje su uključene u rad Udruženja, rekao je Antun Turk, predsjednik čabarskih obrtnika, na izbornoj skupštini održanoj u prostoru ugosti-teljskog objekta “Lipovac” u Gerovu, kojoj su,pored člano-va Skupštine, nazočili Željko Erent, gradonačelnik, i Duško Kvaternik, zamjenik gradonačelnika grada Čabra, te Boris Vukelić, predsjednik Obrtničke komore Primorsko-goran-ske županije. Nakon konstituiranja Skupštine koja broji 19 članova, a čine je delegati pojedinih sekcija, za predsjednika Udruženja ponovno je izabran Antun Turk a za potpredsjed-nika Josip Šoštarić. Članovi Upravnog odbora su Damjan Šoštarić, Dragan Katalinić, Branko Jotić, Olga Troha, Anđel-ka Trope, Vesna Kovač i Franjo Turk, novi sastav Nadzornog odbora čine Boško Šimić, Valter Turk i Boris Malnar, dok su za delegate u Skupštinu Obrtničke komore PGŽ izabrane Vesna Kovač i Olga Troha.Podnoseći Izvješće o radu u 2010. godini Antun Turk se osvrnuo na proteklih godinu dana rada Udruženja, navo-deći pri tome konkretne aktivnosti, prvenstveno one ve-zane uz poticanje obrtnika na prava za ostvarivanje kredit-nih sredstva za poslovnu djelatnost, pri čemu je spomenuo da je grad Čabar sufinancirao iznose kamata na kredite do 100.000,00 kn za kupnju osnovnih sredstava obrta, a tu pri-liku iskoristilo je deset obrtnika. Na kraju je rekao da su se ove godine otvorila tri nova obrta, no zatvorilo ih se pet, te trenutno djeluje ukupno 101 obrt, od čega su dva u privre-menoj obustavi. Obraćajući se obrtnicima grada Čabra gradonačelnik Želj-ko Erent pohvalio je dobar rad Udruženja u proteklom raz-doblju, raduje ga činjenica da je zadržan broj obrtnika i za-poslenika, izrazio je zadovoljstvo dobrom suradnjom Grada i Udruženja, spomenuvši pri tome konkretne aktivnosti koje Grad provodi u nastojanju da se obrtnicima pomogne u za-državanju zaposlenosti na sadašnjoj razini. Boris Vukelić, predsjednik Obrtničke komore PGŽ, izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je pad obrtništva u ovom kraju oko 1% što je u odnosu na 6% na razini Županije zadovoljavajuće. Zahva-lio se Gradu koji je osigurao određena sredstva te odao pri-znanje na razumijevanju za probleme obrtnika. Govorio je i o problemima u kojima se obrtništvo danas nalazi. Na kraju skupštine uručena su priznanja zaslužnim pojedin-cima. Za odlazak u mirovinu prigodne poklone Ivanu Kova-ču, Marijanki Kovač, Josipu Lipovcu i Antunu Turku, uručio je gradonačelnik Željko Erent, dok je povelje Obrtničke ko-more Bošku Šimiću, Draganu Kataliniću, Damjanu Šoštariću i Branku Jotiću uručio Boris Vukelić. n

nje i postojećeg prilaza te obi-lježavanje 50-tak parkirališnih mjesta. Proširene su stepeni-ce uz Dom ( nastavak rado-va na popločavanju istih, po-stavi rukohvata i nadstrešni-ce očekuje se u 2011. godi-ni ), saniran je dimnjak te ob-novljena fasada i dio stolarije Doma. Uređenje unutrašnjo-sti Doma kulture sastojalo se od sanacije parketa dvorane, bojanja zidova, dobave novih stolica, zavjesa i podnog te-piha kao i od sanacije sanita-rija i ulaznog hodnika. Nada-lje, u mjestu su postavljene nove zaštitne pješačke ogra-de, uređene su staze uz gro-blje i mrtvačnicu te prostor za smještaj kontejnera uz mje-sno groblje, uređeni su prila-zi dvorištima i postavljen novi asfaltni sloj na prometnici koja povezuje središte Tršća i na-selje Selo. n

8


Dragi kraj

Stoljetna goranska šuma naša je lju-bav i baština, tra-dicija i kultura, riznica znanja i mit. Od drveta su se izrađivali alati,

oruđe i oružje. Od njega su se gra-dile kuće i mlinovi, izrađivalo po-kućstvo. Služilo je za izradu brana i mostova. Od drveta se izrađiva-lo sve, od drvenih cipela do dr-venih vodovoda. Za prekrivanje kuća i oblaganje izvanjskih zido-va u prošlosti je opet služilo drvo - šindra.

U Osnovnoj školi ¨Petar Zrin-ski¨ Čabar 10. studenog obilje-žen je Dan znanosti projektom ¨Šuma- prošlost, sadašnjost, bu-dućnost¨. Projekt je ostvarivan uz podršku udruge ̈ Zlatni rez¨ iz Ri-jeke te tvrtke Loreal-Adria koja je projekt podržala i financijski. Go-šća na prezentacije bila je prof. Marta Žuvić-Butorac, predstavni-ca udruge “Zlatni rez” i supervi-zor projekta.

Obilježavanjem Dana znano-sti želi se naglasiti da napredak i budućnost ljudskog roda ovisi o znanju, znanosti i održivom ra-zvoju. Znanstveni pristup nužno je razvijati od najranijeg doba.

Ovaj interdisciplinarni projekt ostvarivan je tijekom rujna, listo-

pada i studenog kroz matemati-ku, kemiju, biologiju, fiziku, infor-matiku, književnost i jezik, glazbu, prirodu i društvo. U ostvarivanju projekta sudjelovali su učenici od 3. do 8. razreda .

Mentori učenicima bili su Sil-vana Šebalj-Mačkić, dipl.učite-ljica, Tina Malnar, dipl.učitelji-ca, Milica Vlainić, prof., Melita Lichtenthal, prof., Irena Kovač-Kvas, prof., Marina Hrga-Arh, prof., Sanja Janeš, prof., Tanja Še-balj-Kocet, prof. i Sanja Križ, prof.

Tijekom ostvarivanja projek-ta veliku podršku pružili su nam izvanjski suradnici iz šumarija Tr-šće i Gerovo. Djelatnik šumari-je Tršće dipl.ing. Branko Ožbolt omogućio je organizaciju terenske nastave u šumi. Tu smo doživjeli šumu ne samo kao ugodno šetali-šte već i kao radnu sredinu. Obišli smo posječena šumska mjesta, vi-djeli strojeve koji služe za rušenje, izvlačenje i prijevoz drva, razgova-rali sa šumskim radnicima. Iz Šu-marije Gerovo dipl ing. Krešimir Janeš pomogao nam je u ostvari-vanju matematičkog projekta Šin-dra¨, a dipl. ing. Siniša Arh u eti-mološkoj obradi nazivlja biljaka.

Prezentacija je započela glaz-benom temom “Zvukovi šume”. Istraživanje i oponašanje zvuko-va šume drvenim instrumenti-

ma u scenski prikaz ¨Lijeni jež¨ skladno je uobličila pod mentori-ca Tina Malnar s učenicima od 2. do 4. razreda.

Vođeni učiteljicom Silvanom Šebalj - Mačkić učenici 3. i 4. razre-da predstavili su svoj projekt “Ma-tematika u školskom vrtu”. Mjerili su opsege i promjere panjeva sru-šenih čempresa, prebrojavali godo-ve, izračunavali starost stabla, pri-

rodni prirast te prema godovima određivali strane svijeta.

Floru goranskih šuma obradi-li su učenici 8. razreda s voditelji-com Melitom Lichtenthal u pro-jektu “Biološka raznolikost listova biljaka našega kraja”. Pozabavili su se pronalaženjem biljaka, suše-njem i izradom herbarija sa struč-nim nazivljem.

Mentorica Milica Vlainić je s učenicima 8. razreda istražila fa-unu goranskih šuma. Obradili su preko 100 životinja, od vodoze-maca do predatora. Istražili su ka-tegorije životinja, staništa, hranu, zaštitu, areale te zanimljivosti ve-zane uz njih.

Učenici 8. razreda iz Prezida s mentoricom Tanjom Šebalj - Ko-cet napravili su program interak-tivnog učenja “Goranska šuma” (Learning Menagment System) koji će biti postavljen na web stra-nici škole, a može se pokretati i preko CD-a. Tijekom prezentacije programa pokazali su kako funk-cionira kviz u sklopu programa te na taj način uključili i publiku u prezentaciju.

Kemijske procese u šumi su kroz pokuse, “Mini planet”, “Do-kazivanje transpiracije na listovi-ma bukve”, “Ekstrakcija biljnih pigmenata iz listova”, te “Filtra-cija vode kroz zemljine slojeve” predstavili učenici 8. razreda iz Prezida pod vodstvom Irene Ko-

PROŠLI ŠUMOM, PRONAŠLI ZNANOST

9


Dragi kraj

BLAGOSLOV NOVE KAPELICE

Žitelji Donjih Vrhi, malog i pitomog naselja u oko-lici Tršća, u mjesecu svibnju su imali prigodu

ugostiti brojne vjernike i rodbinu iz susjednih nase-lja. Našlo se tu više desetaka osoba iz Tršća, Ma-kovog Hriba, Vrhovci i Loknari sudionika svečano-sti blagoslova nove kapelice. U ime domaćina i mje-štana prigodnim se riječima obratio Slavko Janeš koji je, osvrnuvši se na razlog okupljanja, rekao da ne postoji nikakav zapis koji bi otkrio od kada je ka-pelice na ovom mjestu. Nje se sjećaju najstariji ži-telji kao i svi oni koji su davno koristili stari put u Ča-bar. Stali bi kod kapelice, prekrižili se, okrijepili dušu, a potom i tijelo u gostionici koja se nalazila nedaleko kapelice. U nastojanju da se sačuvaju stari običa-ji i tradicija, prionuli su poslu i uz pomoć sponzora: gradonačelnika Čabra Željka Erenta, “Zidara” Ma-kov Hrib, “Finvest Corpa” Čabar i “Toni trade” Ma-kov Hrib, ali i mnogih drugih koji su pripomogli u re-alizaciji akcije, ovom obnovom zaštitili su kapelicu od propadanja i zaborava. Blagoslivljajući novu kapelicu vlč. Tomislav Ravnjak, župnik župe sv. Andrije Apostola u Tršću, kuda spa-da i ovo naselje, zahvalio je mještanima na ulože-nom trudu te iskazao zadovoljstvo što mu je pru-žena prilika da bude aktivni sudionik ovog događaja koji rječito pokazuje da se vjera predaka i dalje nje-guje u našim domovima, a svaka obnovljena kapeli-ca ili drugo sakralno obilježje potvrđuje da su mlade generacije spremne nastaviti stopama svojih pre-daka.Stanovnici Donjih Vrhi kao dobri domaćini prigodno su počastili svoje goste jelom i pićem, a druženje je potrajalo duboko u noć uz glazbu i ples na otvore-nom. n

vač - Kvas. Najzanimljiviji dio bila je ekstrakcija biljnih pigmenata iz kojeg se došlo do objašnjenja za šarenilo jesenske šume.

Da je matematika neizbjež-na u iskorištavanju drva pokazao nam je Arijan Jašarević, učenik 8. razreda, s voditeljicom Sanjom Ja-neš. Naslov njegovog projekta je “Šindra -matematika naših pre-daka”. U njemu je matematički objašnjen način cijepanja šindre, a geometrija cijepanja prikazana je u programu “Dinamične geo-metrije Sketchpad”. Također su napravljeni izračuni i mogućno-sti površinskog pokrivanja te volu-mnog iskorištenja.

Marina Hrga Arh s učenici-ma 7. i 8. razreda uspoređivala je hrvatske i latinske nazive drveća i biljaka s nazivima u zavičajnom

govoru, istraživala pojavljivanje naziva u izrekama, poslovicama, npr. “Da se zelen bora hvati i on bi se jadan osušio (biti jadan)”, “Zelen kao bor (jako zelen)”, “Za-gristi kiselu jabuku (prihvatiti se teška zadatka)”, “Ne bi mu uzeo orah iz ruke (smatrati nekoga ne-čistim ili biti prema nekome nepo-vjerljiv)”, imenima mjesta i ljudi u našem kraju, istražiti postanak i značenje naziva.

Na kraju, ali ne manje važ-na, pokazala se fizika. Mentorica Sanja Križ s učenicima 7. razre-da određivala je gustoće različitih vrsta drveta (bukva, smreka, jela, joha, javor, jasen,…). Napravili su grafički prikaz i rezultati su poka-zali da najveću gustoću ima bu-kva, a najmanju jela.

Ovo je Godina biološke razno-likosti. Najveću biološku raznoli-kost nalazimo u šumi kojom smo okruženi i s kojom živimo. Čabar-ski kraj je gotovo sav pokriven šu-mom (90 %). Život na ovim pro-storima započeo je i održava se zahvaljujući šumi. Ovim projek-tom pokazali smo učenicima koli-ka je važnost šume i što sve mo-žemo činiti u njezinom očuvanju. Učenici su uočavali kako samo održivim razvojem mogu opsta-ti i šuma i ljudi. Također su pre-poznali prirodne i društvene zna-nosti u pojavnosti šume. Prirodne znanosti objasnile su im zakoni-tosti opstojnosti šume i suživota čovjeka sa šumom, a društvene znanosti doživljajni aspekt šume. Dakle učenici su dobili cjelokupni uvid u šumu, iskorištavanje, oču-vanje, raznolikost, uživanje. Nau-čili su da je potrebno jako puno elementa (ljudi i znanja) da bi se šuma održivo iskorištavala. n

10


Dragi kraj

Krajem mjeseca lip-nja vjernici ali i svi žitelji Gerova i okol-nih naselja i župa imali su priliku da

nakon 96 godina nazoče mladoj misi svećenika iz Gerova. Prilika za to, nakon skoro jednog stoljeća, ukazala se mladom svećeniku Vje-koslavu Kovaču. Svečanost mlado-misničkog slavlja uveličali su broj-ni gosti i uzvanici, među kojima su bili mons. Ivoslav Linić, rektor Katedrale svetoga Vida u Rijeci,

mons. Emil Svažić, generalni vikar Riječke nadbiskupije, mons. Stani-slav Kovačić, dekan Delničkog de-kanata, Željko Erent, gradonačel-nik Čabra, njegov zamjenik Duško Kvaternik, predsjednik Gradskog vijeća Zdravko Tomac, mladomi-snikovi prijatelji, kolege svećenici, rodbina te župnici župa čabarskog kraja. Nakon svečane procesije od rodne kuće, prigodne riječi mla-domisniku uputio je župnik Ivan Troha, kod kojeg je Vjekoslav bio ministrant. Potom je uslijedilo mi-

MLADA MISA VJEKOSLAVA KOVAČA - “TI SI SVEĆENIK DOVIJEKA”

sno slavlje u kojem su sudjelovali župni čitači, djeca s prigodnim re-citacijama, mladi svećenici iz Ri-jeke pjesmom na gitari, te župni zborovi iz župa Gerovo i Vežica.

Mons. Emil Svažić, mladomi-snikov propovjednik, ovorio je o značaju današnjeg čina pri čemu se prisjetio polovice osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je on bio mladomisnik u Gerovu, a nje-gov propovjednik bio je velečasni Marijan Žagar iz Hriba, koji je ta-kođer nazočio mladomisničkom

slavlju. Poželio je mladomisni-ku Kovaču mnogo sreće i uspje-ha u njegovom daljnjem svećenič-kom djelovanju uz želju da možda jednog dana i on ovdje u Gerovu bude nekome propovjednik. Usli-jedilo je darivanje mladomisnika od strane župljana i župa Gero-vo, Hrib i Vežica, da bi se potom mladomisnik prigodnim riječima zahvale obratio prisutnima na odazivu i sudjelovanju u njegovoj današnjoj svečanosti. n

11


Dragi kraj

Iako vrijeme nije bilo naklo-njeno posjetiteljima, u pito-moj dolini Lividrage oku-pio se znatan broj žitelja grada Čabra i njihovih go-

stiju da zajednički i dostojanstveno obilježe 15. obljetnicu redarstvene akcije “Oluja”, Dana pobjede i do-movinske zahvalnosti, blagdan Majke Božje Snježne te Dan drva-ra i šumara grada Čabra. Osim cr-kvenih velikodostojnika na čelu s monsinjorom Ivoslavom Linićem, na svečanosti su bili Herman Suš-nik, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, gradona-čelnik Čabra Željko Erent i njegov zamjenik Duško Kvaternik, Ma-rijan Filipović, predsjednik Nad-zornog odbora “Finvest Corpa” Čabar,Vlado Curl, zamjenik vo-ditelja Uprave šuma, Podružnica Delnice, te Zdravko Tomac, pred-sjednik Gradskog vijeća grada Ča-bra.

Svečanost u Lividragi započe-la je misnim slavljem koje je pred-vodio pater Stanko Dodig, kapu-

cin iz Rijeke, u koncelebraciji s mons. Ivoslavom Linićem, rekto-rom Katedrale svetoga Vida u Rije-ci, mons. Stanislavom Kovačićem, dekanaom Delničkog dekanata,uz pjevanje Mješovitog pjevačkog zbora župe sv. Hermagora i Fortu-nata Gerovo. Pater Stanko Dodig naglasio je: “…Danas je dan sve-opće zahvalnosti, posebice onima koji su nam omogućili slobodu, mir i nezavisnost. Zahvaljujemo hrabrim hrvatskim braniteljima,

DAN ŠUMARA I DRVARA 2010.

ali i ondašnjem rukovodstvu pod čijim su vođenjem vojnoredarstve-ne postrojbe oslobodile okupirane teritorije i vratili ih u cjelovitu do-movinu Hrvatsku.” Nakon toga se Željko Erent, gradonačelnik grada Čabra, u ime organizatora tvrt-ke “Finvest corp” d.d. Čabar, Hr-vatskih šuma, Uprave šuma po-družnice Delnice i grada Čabra, prigodnim riječima obratio oku-pljenima. Posebice je istaknuo tre-nutno stanje u kojem se Čabar na-

lazi i potrebu da se svi zajednički izborimo za bolje i sigurnije sutra. Naglasio je da je recesija pogodila i našu sredinu, sredstava za finan-ciranje razvojnih programa sve je manje, a bez pomoći države i re-sornih ministarstva nemoguć je daljnji razvitak i zadržavanje živo-ta na ovim prostorima.

Na platou podno Lovačke kuće Turistička zajednica grada Čabra organizirala je tradicional-nu smotru običaja čabarskog kra-ja, domaći poduzetnici i oni izva-na izložili su svoje proizvode, a za dobar ugođaj pobrinuli su se do-maći svirači heligonki.

Uoči svečanosti u Livi-dragi izaslanstvo grada Čabra u sastavu Irena Andlar, Vidoslav Žagar i dr. Krešimir Sandukčić položila je cvijeće i zapalila svije-će na spomenik braniteljima u Ča-bru, a Marija Kovač iz Prezida je u ime Udruge roditelja poginulih hrvatskih branitelja obišla cijelo područje grada Čabra i zapalila svijeće na grobovima palih hrvat-skih branitelja. n

12


Dragi kraj

Ovogodišnje obilje-žavanje 12. rujna Dana grada Čabra proteklo je uz broj-ne prigodne mani-

festacije. Prvi su na redu bili ma-lonogometaši 15. “Memorijala poginulim braniteljima” Prezid, održanog 28. kolovoza. Između _______prijavljenih ekipa najbolji su bili igrači ekipe ___________iz__________________. 1 0 . rujna u prostorijama grada Čabra gradonačelnik Željko Erent upri-ličio je primanje najboljih učeni-ka Osnovne škole “Petar Zrinski” Čabar te učitelja koji su u školskoj 2009./2010. godini sa svojim uče-nicima ostvarili plasmane na neku od državnih smotri ili natjecanja. Najboljim učenicima proglašeni su: Diorotea Rajšel iz Čabra, Ana

Marija Koritnik iz Prezida, Ivana Katalinić iz Tršća i Lidija Rendu-lić iz Gerova. Plasmane na držav-na natjecanja ili smotre s učeni-cima su ostvarile: Sanja Janeš i Silvana Šebalj Mačkić s Učenič-kom zadrugom “Mrav”, Milica Vlainić programom GLOBE, Ma-rina Hrga Arh na LIDRANU, Lo-vorka Gračanin u području likov-ne kulture,Tamja Šebalj Kocet u informatici i Ksenija Petelin pro-gramom građanin. Izaslanstvo u sastavu Duško Kvaternik, Dragu-tin Vrus, Silvana Šebalj-Mačkić i Kristijan Rajšel položila je cvije-će i upalila svijeće na spomenici-ma u Čabru i Malom Lugu, a na prigodnoj svečanosti na ulazu u Tršće iz smjera Gerova, uz nazoč-nost gradonačelnika Željka Erenta i njegovih suradnika te Zvonimira

Kamenara, Milutina Burića i Boži-dara Plešea iz Goranske kiparske radionice Lokve, Branka Arh, po-vjesničarka umjetnosti iz Rijeke, predstavila je skulpturu “7. scul-ptura” autora Đorđa Jandrića, po-klon Goranske kiparske radioni-ce. U prostorijama ugostiteljskog objekta “Jocker” u Tršću otvorena je izložba likovnih radova mladog slikara iz Prezida Damjana Kova-ča pod nazivom “Disperzije”.

Na svečanoj sjednici Grad-skog vijeća grada Čabra održa-noj u dvorani obnovljenog Doma kulture “12. rujan” u Tršću bili su: Gari Capelli saborski zastu-pnik i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a, Anton Mance, sa-borski zastupnik, Josip Borić, dr-žavni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Herman

Sušnik, državni tajnik u Ministar-stvu regionalnog razvoja, šumar-stva i vodnog gospodarstva, Ivo Afrić, pročelnik Upravnog odje-la za zdravstvo i socijalnu skrb PGŽ, mons. Ivoslav Linić, rek-tor katedrale svetog Vida u Rijeci, Danijel Ferić, pročelnik Upravog odjela za financije i opću upra-vu grada Pule, izaslanstvo grada Buzeta, Janez Sterle, župan obči-ne Loška Dolina, čelnici jedinica lokalne samouprave Gorskog ko-tara Marijan Pleše, Željko Mirko-vić, Anđelko Florijan i Marinko Kauzlarić, Marin Filipović, pred-sjednik uprave “Finvest corpa” Čabar, Matija Glad, šef Ispostave “Hrvatskih cesta” Rijeka, Robert Abramović, voditelj Uprave šuma podružnice Delnice, te brojni gos-podarstvenici i poduzetnici.

Nakon intoniranja državne hi-mne, voditelj svečanosti Zvonimir Lipovac uputio je prigodne rije-či i predstavio nazočne goste, na-kon čega je Zdravko Tomac, pred-sjednik Gradskog vijeća grada Čabra, otvorio svečanu sjednicu Gradskog vijeća, prisjećajući se u svojem govoru 12. rujna 1943. godine, dana povratka prvih in-terniraca iz talijanskih logora smrti na popaljena ognjišta. Želj-ko Erent, gradonačelnik Čabra, u prigodnom se izvješću osvr-nuo na kretanja u protekloj godi-ni i posebice istaknuo: “Možemo konstatirati da smo, usprkos broj-nim poteškoćama, uspjeli realizi-rati zacrtane aktivnosti vezane uz komunalni standard i ostavriva-nje strateških ciljeva, a naši gospo-darski subjekti su i dalje nostitelji sveukupnog razvoja uz zadržava-nje određenog standarda zaposle-nosti. Moram reći da sam zadovo-ljan sam što smo danas ovdje u

DAN GRADA ČABRA

13


Dragi kraj

GORSKI KOTAR U METROPOLI

Ohrabreni rezultatima zajedničkog nastupa Tu-rističke zajednice grada Čabra te udruga i po-

jedinaca iz našega kraja na tradicionalnoj četvr-toj po redu manifestaciji “Gorski kotar u metropo-li”, možemo zaključiti da budućnost ove sredine i turizma u njoj ne bi smjela biti upitna. Naime, po-novno se pokazalo da su ovdašnji potencijali sve prepoznatljivi i prihvatljivi u sredinama u kojima se predstavljaju, a posebice se to odnosi na kulinarske specijalitete iz našega kraja. Sudionici manifestaci-je u Zagrebu bili su TZ grada Čabra s promotivnim materijalima, Hotel “Petrus” Tršće i ugostiteljske us-luge u domaćinstvu sa smještajem “Jurković” Tršće s domaćom hranom, Zlatko Pochrobradsky s go-ranskim suvenirima, Udruga “Trbuhovica” iz Prezida s goranskim proizvodima i ljekovitim biljem, Udru-ga žena “Goransko srce-Čabar 2008” s ponudom domaće hrane i specijaliteta te OPG “Pintar” s do-maćim sirom. U kulturnom dijelu programa nastupili su “Čebraske tamburaše” i svirači heligonki. Nakon okončanja Smotre i i zbrajanja postignutih rezulta-ta, Čabrani su zadovoljni jer je između 48 izlagača Udruga žena “Goransko srce-Čabar 2008”osvojila drugo mjesto u kategoriji uređenosti štandova, a od mogućih 160 ocjenjivačko povjerenstvo im je do-dijelio 159 bodova. n

prelijepo uređenom Tršću i što se možemo pohvaliti da smo uspješ-no okončali još jedan strateš-ki projekt kojim je još jedno naše naselje dobilo posve novi izgled.” Osvrnuo se na rad u proteklom razdoblju uz navođenje konkret-nih rezultata koji su postignuti, ali i izrečenim riječima zahvale svima onima koji su pomogli u realizaciji istih. Naveo je i nekoliko aktivno-sti koje se nalaze pred gradskom vlašću u narednoj godini, a na pr-vom mjestu je nastavak izgradnje Kupske magistrale. Nazočni gosti pozdravili su ovakvu orijentaciju grada Čabra istaknuvši da se radi o jednoj vrijednoj sredini koju kra-si zajedništvo i kvalitetno vođena politika podržana od ministarsta-va i Županije, te su skoro svi ista-kli da je danas Tršće jedno od naj-ljepših mjesta, ne samo u gradu Čabru već i u cijelom Gorskom ko-taru.

Željko Erent i Zdravko Tomac uručili su gradska priznanja za 2010. godinu Vitomiru Zbašniku iz Čabra, dobitnik Plakete za ži-votno djelo, Matiji Gladu i Herma-nu Sušniku, dobitnicima Zlatne plakete Grada, Judit Žagar pripa-la je Srebrna plaketa, mons. Ivo-slav Linić dobitnik je Povelje po-časnog građanina grada Čabra, a Dragan Katalinić i Leonard Vesel primili su nagrade grada Čabra

u ime Nogometnog kluba “Snjež-nik” Gerovo i Športsko ribolovne udruge “Čabranka” Čabar. Mons. Ivoslav Linić zahvalio se u ime do-bitnika priznanja pri čemu je ista-knuo da ona nisu samo priznanja za dosadašnji rad već i podstrek za daljnju međusobnu suradnju. Učenici Osnovne škole “Petar Zrinski” Čabar izveli su prigodni kulturno-umjetnički program, a na platou iza Doma kulture dijelio se grah i piće uz svirku “Čebran-skih tamburaša”.

U sklopu program Dana gra-da u nedjelju 12. rujna u svetištu Majke Božje na Svetoj Gori pater Stanko Dodig iz Rijeke predvo-dio je koncelebriranu misu za po-ginule internirce, branitelje i žr-tve ratova, a 15. rujna održana je odgođena atletska utrka djece i mladeži “Trka grada Čabra 2010. – protiv ovisnosti”. Pobjede su pri-pale Mariji Pintar kod vrtićaraca, Tomislavu Žagar i Antonelli Ož-bolt (I. i II razred), Tijani Kuku-ljan i Alenu Malnaru (III. i IV), Jo-sipi Kajić i Goranu Janešu (V. i VI.) te Andreji Poje i Patriku Malnaru (VII. i VIII.).

17. rujna u ugostiteljskom objektu na Kozjem Vrhu održana je skromna svečanost proglašenja najboljih u tradicionalnoj akciji Turističke zajednice grada Čabra “Birajmo najljepši balkon i oko-liš” na kojoj su, uz nazočnost Zvo-nimira Lipovca, pročelnika Ureda Grada, Željko Loknar i Marine-la Mihelić dodijelili Zahvalnice i novčane nagrade Ivanki Muhvić, Nevenki Trope i Vazmi Malnar za najljepše uređen okoliš te Ma-riji Žagar, Ankici Janeš, Jovan-ki Turk, Nevi Turk i Mariji Tro-pe za najljepši balkon, a po prvi puta ove godine ocjenjivana su i poljoprivredna gospodarstva gdje je nagrađeno Obiteljsko poljopri-vredno gospodarstvo “Lipić” iz Ravnica. n

14


Dragi kraj

Na 2. među-n a r o d n o j turist ičkoj i kulturno-umjetničkoj prezentaci-ji Gorsko-

ga kotara u Europi, ove godi-ne u Šopronu (Mađarska), koju je ponovno uspješno organizira-lo Društvo “Goranin” iz Zagreba, predstavila se i naša Turistička za-jednica i svirači na heligonkama. Turističku zajednicu grada Čabra predstavljala je Marineta Turk, a svoje umijeće, koji su građane Šoprona doslovno digli na noge, pokazali su Milan Čop, Dario To-mac, Nik Janeš i Josip Gašparac. Građane i brojne goste ovog pre-krasnog, multietničkog gradića s oko pedesetak tisuća stanovnika, smještenog na samoj tromeđi Au-strije, Mađarske i Slovačke, u dva dana nastojalo se upoznati s ka-rakterom Gorana, kulturom, glaz-benom i folklornom baštinom, ljepotama krajobraza te našim tu-rističkim mogućnostima.

Nakon prilično opsežnih i de-taljnih priprema, na prezentaci-ju Gorskog kotara u Mađarsku krenulo je 68 sudionika manife-stacije: članovi Upravnog odbora “Goranin” Zagreb, predstavnici gradova i općina Gorskoga kotara, najbolji goranski heligonkaši, čla-novi KUD-a Delnice, predstavnici

GORSKI KOTAR U EUROPI - ŠOPRON (Mađarska )

turističkih zajednica gradova i op-ćina Gorskoga kotara, predstavni-ci udruga s kojima “Goranin” ima redovitu kvalitetnu suradnju, no-vinari te predstavnice Društva Go-rana iz Rijeke.

Cilj dvodnevnog bo-ravka u Mađarskoj bio je dvo-jak: ujedinjeni s predstavnicima svih turističkih zajednica goran-skih gradova i općina i s trenutno najboljim folklorno-umjetničkim i glazbeno-scenskim “snagama”, osmišljeno nastupiti te na najbo-lji mogući način predstaviti naš Gorski kotar, a sudjelovanje na Hrvatskim danima je i svojevr-sna nagrada našim najboljim heli-gonkašima koji su na dva do sada održana festivala sudjelovali bez ikakve naknade. To je i daljnja promocija ovoga (i goranskoga) narodnoga instrumenta na među-narodnom planu. Svaki je goran-ski grad ili općina imao zadaću prezentirati opće vrijednosti Gor-skoga kotara: prirodne ljepote, ne-dirnutu prirodu, ruralni turizam, mogućnosti rekreacije i bavljenja određenim sportovima (skijanje, lov i ribolov, rafting i slično) obi-čaje i tradiciju, ali i sve ostalo što je specifično za određenu lokalna sredinu: autohtoni proizvodi, oso-bito od šumskoga voća-raslinja: aperitivi i dižestivi, vino od mali-na, proizvodi od borovnica, gljiva i slično. n

15


Dragi kraj

Društvo Gorana iz Rijeke, pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, i ove je godine već tradicionalno or-ganiziralo humanitarni kon-cert pod nazivom “Zvuci go-ranskoga kraja”, održanog

u Hrvatskom kulturnom domu u Sušaku. U pro-gramu su sudjelovali svirači harmonika-heligonki s područja Gorskoga kotara, među kojima su se po-sebno istakli naši Milan Čop, Josip Gašparac, Da-rio Tomac, Nik Janeš, Matija Turk i Goran Majetić, Folklorna skupina TZ grada Čabra te Klara Mo-drić i Tomislav Čop s predstavom-recitalom auto-ra Zlatka Pochobradskog pod nazivom “Šemna šuma”. I ovogodišnja humanitarna priredba pri-vukla je u dvoranu HKD-a znatan broj posjetite-lja, tako da se u prepunoj dvorani tražilo mjesto više. Riječki Gorani i prijatelji Gorskoga kotara i ovog puta su svojim odazivom pokazali privrženost i ljubav prema kraju iz kojega potječu. Prilozima u okvirima svojih mogućnosti pomogli su oboljelim od multipleskleroze i Udruzi “Leptir”. n

ZVUCI GORANSKOGA KRAJA

16


Dragi kraj

MATIJA TURK PROMOVIRAO SVOJ NOVI CD

U obro nam znani domaći kantautor Matija Turk je, na samo sebi svojstven način, prigodnim zabavnim priredbama

promovirao svoj treći CD “Rejč damača 3 – Ko se pilen ob Če-branke”. U dobro ispunjenim dvoranama u Tršću i Delnicama i prepunoj dvorani Društvenog doma u Plešcima Matija Turk predstavio je 11 novih skladbi na domaćem govoru.Uz pratnju Gorana Majetića na heligonki, članica folklorne skupi-ne TZ grada Čabra i vrsnih čabarskih harmonikaša Matija je us-pio dignuti na noge brojne posjetitelje koji su ga učestalo nagra-đivali poticajnim pljeskom, a mnogi su zapjevali i zaplesali. Zahvaljujući Matiji svi nazočni bili su svjedoci jednog izuzetno dobro osmišljenog programa i jedne lijepe kulturno-zabavne priredbe. Ponovilo se! U izradi novog CD-a sudjelovali su: Matija Turk - riječi, glazba, vokal i klavijature, Goran Majetić - heligonka, vokal, Marko Turk - gitara, oblikovanje, i Josip Žagar - fotografija. n

MEĐUNARODNI FESTIVAL HELIGONKI

Treći po redu Međunarodni festival heligonki održan je 6.

studenog u maloj dvorani Vatro-slav Lisinski u Zagrebu povodom rođendana Gorskoga kotara. Or-ganizatori ovog glazbenog do-gađaja Društvo “Goranin” Zagreb ponovno su uspjeli u svom nau-mu promocije Gorskoga kota-ra i goranskih običaja jer je i ovog puta dvorana bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Umijeće svi-ranja heligonki pokazali su brojni sudionici iz Hrvatske, ali i susjed-nih zemalja, među kojima su se ponovno iskazali i naši svirači: Da-rio Tomac, Josip Gašparac, Milan Čop i Nik Janeš. Organizatori su ove godine program festivala do-datno obogatili nastupom Kultur-no-umjetničkog društva “Franko-pan” iz Severina na Kupi i nastu-pom aktualnog svjetskog prvaka u sviranju ovog instrumenta Mar-tina Težaka iz Slovenije kao i naj-mlađeg sudionika osmogodiš-njeg Benjamina Klanjca iz Ičića. n

Grad Čabar i Društvo “Goranin” iz Za-greba zajednički su u subotu 16.listo-

pada 2010. godine organizirali tradicionalnu “GORANSKU VEČERU” u restoranu “ K pi-vovari” u Zagrebu. Kao ovogodišnji suorga-nizator grad Čabar se pobrinuo za bogat i raznovrstan program u kojem su u zabav-nom i plesnom programu sudjelovali grupa “Upside down” iz Gerova, Matija Turk, Jo-sip Gašparac, Dario Tomac, Milan Čop i čla-nice folklorne skupine TZ grada Čabra. Za prezentaciju bogatih čabarskih specijalite-ta, slastica i kolača pobrinule su se vrijed-ne članice Udruge “Goransko srce-Čabar 2008.”, gostima zabave omogućeno je ku-šanje sireva i domaćih likera Anite Pintar, a

nakit i suvenire od drva izložio je umjetnik Zlatko Pohobradsky. Svi sudionici i izvođači programa iz Čabra, njih 53, odradili su svoj dio posla na zadovoljstvo nazočnih, među kojima su bili i Željko Erent, gradonačelnik Čabra, i Zdravko Tomac, predsjednik Grad-skog vijeća. U sklopu programa organizira-na je prigodna prodaja tombole, aukcijska prodaja slike akademskog slikara Josipa Šterlea i podjela počasnih članskih iskazni-ca Društva “Goranin” za naše harmonika-še i folklorašice. U sjedištu Društva, u Bra-nimirovoj ulici 33, Turistička zajednica gra-da Čabra osmišljeno je uredila izlog i posta-vila turističko-promidžbeni info-pano grada Čabra. n

VEČER GORANA I PRIJATELJA GORSKOG KOTARA

17


Dragi kraj

DAN KRUŠAKA

Radi kišnog vremena manifestacija “Dan krušaka” organizira-na je u holu Osnovne škole “Petar Zrinski” Čabar, ali to nije imalo znatnijeg utjecaja na odaziv učesnika i posjetitelja koji su s dužnom pažnjom razgledali izložene eksponate, a u veći-ni njih i uživali. Sve posjetitelje pozdravila je Marinela Mihelić,

upraviteljica Poljoprivredne zadruge “Tisa” Čabar, koja je s Turističkom za-jednicom grada Čabra organizirala ovaj program i pri tome posebice istakla zasluge Anite Pintar i Blažice Sveticki, inicijatorica ove vrijedne manifesta-cije. Istakla je da se “Dan krušaka” organizira u sklopu turističke manifesta-cije “Plodovi gorja”, događanja u prirodi od svibnja do listopada, rekreativ-no-edukativnog karaktera s naglaskom na domaću gastro ponudu i kušanje delecija od šumskih plodova te upoznavanja prirodnih i kulturnih znameni-tosti Gorskoga kotara, čiji je glavni organizator Udruga za promidžbu prirod-nih i kulturnih znamenitosti Gorskoga kotara “Plodovi gorja Gorskoga kota-ra”. Blažica Sveticki istakla je da se na danima gorskih plodova nastoji goste upoznati s ljekovitošću pojedinih plodova, dati im priliku da kušaju šumske i ostale plodove i naposljetku da uživaju u druženjima s prirodom i u prirodi.

Sudionici manifestacije “Dani krušaka” sa svojim autohtonim proizvo-dima bili su Udruga žena “Goransko srce-Čabar 2008”, Udruga “Trbuho-vica”, Osnovna škola “Petar Zrinski” i Dječji vrtić “Buba Mara, Anita Pintar i udruga “Plodovi gorja”. n

18


Dragi kraj

Ovogodišnja treća po redu etnološka radionica u or-ganizaciji Marka Smolea i “Palčave šiše”, uz pot-poru Urada Vlade RS za Slovence u inozemstvu, Grada Čabra i Turističke

zajednice, Lož-Metalpresa Plešce, GEC d.o.o. Plešce, Občine Osilnica, Društva “Osilniška do-lina” i brojnih sponzora održana je pod nazi-vom “Nematerijalna baština krajeva uz gornju kupsku i čabransku dolinu”. Šestodnevna zbi-vanja započela su različitim radionicama na temu istraživanja starih zanata u Plešcima i Za-

mostu i o nematerijalnoj baštini i njezinoj za-štiti, Marija Malnar je predstavila rezultate di-jalektoloških istraživanja govora na području Gorskog kotara, Zlatko Pochobradsky promo-virao je svoj prvi roman na domaćem govoru, Slavko Malnar svoj “Rječnik govora čabarskog kraja”, prikazani su stari filmski materijali, po-sjećena su mjesta Prezid i Babno Polje, a Kar-men Delač Petrović je u Palčavoj šiši govorila o javnim i privatnim knjižnicama u Gorskom ko-taru. Završni dio programa bio je rezerviran za tradicionalni pohod na Svetu Goru i priredbu koja je organizirana na mjesnom trgu u Plešci-ma. Priredbu je prigodnim riječima otvorio do-

maćin Marko Smole, Zdenka Zbašnik, pjesniki-nja iz Plešci, pročitala je svoju pjesmu o starom pleškom mlinu, a Željko Malnar predstavio je svoje zavičajno izdanje “Zelena dolina Pleš-ce”. Sudionici radionice Tomislav Čop, Klara Modrić, Mirjana Žagar, Jelena Šoštarić, Josipa Kovač i Goran Poje izveli su prigodnu predsta-vu prema tekstu na domaćem govoru autora Tomislava Čopa i Klare Modrić pod nazivom “Moj oče ma konjička dva”. Uslijedila je svirka domaćih harmonikaša i zajedničko druženje uz kušanje domaćih specijaliteta koje su pripremi-le žene iz Plešci. n

ETNOLOŠKA RADIONICA U PLEŠCIMA

19


Dragi kraj

5. MOTO SUSRET “GORANSKIH VUKOVA”

O dabir mjesta Plešce i doline Čabranke za novo mjesto održavanja 5. moto-susreta u organizaciji Moto-kluba

“Goranski vukovi” pokazao se kao dobar potez, a tome u prilog svjedoče na rastanku izrečene riječi zahvale petstoti-njak ljubitelja motora iz 40 klubova. Našlo se tu lijepih sporti-va, krosera, čopera, trokolica, raznih prerada i old timera te ATV vozila, a svatko od ljubitelja motora ovdje je mogao naći nešto za svoje oko i dušu. U odnosu na prethodne godi-ne organizator 5. moto-susreta odlučio je da se trodnevno druženje organizira na novoj lokaciji jer je prostor u Smrečju postao pretijesan da bi primio sve zainteresirane motoriste i goste kojih je svake godine sve više. Prema komentarima izrečenim od strane posjetitelja ovog sportskog događanja, svima se sviđa nova lokacija, posebice zbog velikog kamp-prostora odvojenog od naselja. Prvog dana druženja okupilo se oko 150 bikera sa svojim metalnim ljubimcima na dva kotača i popriličan broj posjeti-telja iz Plešci i okolnih naselja. Uz čašicu dobrodošlice i bo-gatu ponudu jela i pića za dobro raspoloženje pobrinule su se rock- grupe “Problem Child” iz Rijeke, “Thunder Birds” iz Istre i “AC/DC Cover band” iz Zagreba. Tijekom vikenda vri-jeme je poslužilo organizatore što je svakako imalo utjeca-ja na dolazak velikog broja bikera iz Hrvatske i susjedne Slo-venije. U dijelu trodnevnog programa organizirana je tradici-onalna vožnja čabarskim krajem. U koloni se našlo stotinjak motora, a cilj je bio desetak kilometara udaljeni Čabar gdje je sve sudionike dočekala okrjepa nastup domaćih svirača heligionki. Bilo je tu paljenja guma, glasnog pozdrava iz is-pušnih lonaca, a sve to kako bi se, po riječima organizato-ra, “probudio uspavani Čabar”. U samom kampu održava-ne su popularne bikerske igre poput spore vožnje na mo-toru i utrke ubrzanja na specijalnim preradama bicikala, a u koje se uključila i prisutna publika. Na rastanku su svi bikeri od strane organizatora počašćeni kavicom, vrućom goved-skom juhom i besplatnim roštiljem. n

PROMOCIJA NOVE KNJIGE SLAVKA MALNARA

U dvorani Doma kulture “12. rujan” u Tršću okupio se zavi-dan broj posjetitelja koji su nazočili promociji nove knjige

Slavka Malnara “Prezimena u čabarskom kraju kroz stoljeća”. O ovom novom izdanju Matice hrvatske Ogranak u Čabru govori-li su prof. Ivan Kvesić, lektor knjige, mr. Silvo Torkar, autor pred-govora, Andrija Zbašnik koji je knjigu likovno opremio, prof. Ivan Janeš, urednik izdanja, te sam autor Slavko Malnar. Ovo drugo prošireno i izmijenjeno izdanje, prema riječima sudionika pro-mocije, nastalo je radi velikog zanimanja čitatelja, kako iz našeg kraja tako i iz ostalih krajeva u kojima žive Gorani s čabarskog područja. Prvo izdanje iz 2001. godine pobudilo je veliki interes čitatelja i naklada od 600 primjeraka rasprodana je već u prvoj godini. Danas je doba kada mnogi žele istražiti svoje prezime i svoje pretke, a ova knjiga može im dobro poslužiti u tim nasto-janjima. Ovo novo izdanje prošireno je s oko 500 novih prezi-mena koja se prvi put pojavljuju u našim mjestima, a dodana su i dva nova poglavlja: Prezimena našeg kraja u Enciklopediji hr-vatskih prezimena te Nadimci i kućna imena. Knjiga je oboga-ćena i s tridesetak obiteljskih stabala kao i starim fotografija-ma vjenčanja, prvih pričesti, školskih razreda. Format knjige je 210x297 mm, s 280 stranica, tvrdog uveza s četverobojnim ti-skom i nakladom od 500 primjeraka, a tisak potpisuje “Grafika” Gerovo. n

Fotka

naslovnice

knjige

???

20


Dragi kraj

10. JUBILARNA BRDSKA AUTO-UTRKA

U organizaciji Auto-kluba “Zrinski” Čabar, pod pokrovitelj-stvom grada Čabra, Primorsko-goranske županije i Hr-

vatske turističke zajednice, održana je peta po redu ovogo-dišnja brdska auto-utrka “10. nagrada grada Čabra”, koja se vozila na nešto kraćoj stazi Smrečje - Tršće u dužini od 4.755 metara. Među gostima bili su Nikola Mendrila, pročel-nik Upravnog odjela za pomorstvo, promet i veze Primor-sko-goranske županije, saborski zastupnik Anton Mance, Željko Erent, gradonačelnik Čabra i predsjednik Auto-klu-ba “Zrinski”, Marijan Filipović, predsjednik Nadzornog od-bora “Finvest corpa” Čabar, i Zdravko Tomac, predsjednik Gradskog vijeća grada Čabra. U ime domaćina i organiza-tora gradonačelnik Željko Erent prigodnim riječima zahvalio je svima na podršci, posebice sponzorima koji su prepoznali značaj ove auto-utrke kao najboljeg promotora svih ljepota kraja u kojemu živimo i svojski pripadamo.. Nikola Mendrila izrazio je uvjerenje u perspektivu ove utrke i njezin značaj za prosperitet, ne samo ovoga kraja, već i cijelog Gorskog ko-tara. Saborski zastupnik Anton Mance zahvalio je na pozivu, domaćinima čestitao na uspješnoj organizaciji utrke, a na-tjecateljima poželio fer i športsku borbu. Gospodin Mance otvorio je utrku i sa starta su mogla krenuti 54 vozača iz 18 klubova iz Hrvatske i Slovenije.. Nakon održane dvije bodovne utrke Niko Pulić s “Dalarom F 392”, vozač Auto-kluba “Dubrovnik racing”, proglašen je pobjednikom ovogodišnje jubilarne 10. nagrade grada Ča-bra, na drugo mjesto u ukupnom poretku plasirao se Bra-nimir Radić, vozač AK “Zrinski” Čabar, dok je treće mjesto osvojio Robert Bradarić, vozač AK Solin. Plasman ostalih vo-zača AK “Zrinski” Čabar u ukupnom poretku bio je sljede-ći: četvrto mjesto osvojio je Siniša Krainc s “Ford Escort RS Conworth”, peti je bio Denis Močibob s “Opel lotusom”, na deveto mjesto pasirao se Sebastian Čepar s “Hondom Civic Tupe R”, dok su Sergio Mišćenić s “Fiatom 127”, Alen Peruč s “Peugeotom 106” te Krešimir Sauerbrunn sa “Škodom fe-licia” zauzeli 24, 30. i 35. mjesto. n

21


Dragi kraj

U organizaciji Orijentacijskog kluba “Ris” iz Delnica od 14. do 19. srpnja

na lokacijama Malog Sela, Opatije i Livi-drage održano je međunarodno sport-sko natjecanje “Croatia open 2010.” u orijentacijskom trčanju. Na ovogodiš-njem natjecanju sudjelovalo je više od 600 natjecatelja iz 143 kluba i 30 ze-

malja učesnica. Čak 250 osoba bilo je smješteno u kampu i dvorani u Gerovu, a preko tisuću znatiželjnika pohodilo je prekrasne terene u Lividragi. Za ovaj iznimni događaj na našim pro-storima, za izuzetno zahtjevnu organi-zaciju o i vrlo uspješno odrađen posao zasluge zasigurno pripadaju Ivici Urban-

cu, predsjedniku OK “Ris” Delnice, te svim članovima Kluba. Logističku potporu ovom natjecanju, iz-među ostalih, dali su Šumarija Gerovo, Osnovna i Srednja škola Čabar, Grad Čabar, NK “Snježnik” Gerovo, Turistička zajednica grada Čabra i mnogi drugi. n

Početkom listopada za-vršeno je Prvenstvo Hr-

vatske u disciplini auto-utr-ka na brdskim stazama po-sljednjim natjecanjem u Du-brovniku. Auto-klub “Zrinski” iz Čabra osvojio je prvo mje-sto u konkurenciji klubova i tako potvrdio naslov držav-nog prvaka za sezonu 2010. U ovoj jubilarnoj godini, kada Auto-klub slavi desetu go-dišnjicu osnivanja, s pravom se može reći da je ova godi-na bila jedna od najuspješni-jih rezultatskih godina jer su, osim naslova državnog prva-

ka u klupskoj konkurenciji, vo-zači “Zrinskog” u pojedinačnoj konkurenciji bili također veo-ma uspješni. Siniša Kranjc po-stao je državni prvak katego-rije I i Grupe H/E 1, pobjednik klase H 18, H 23 te pobjednik Međunarodnog regionalnog prvenstva Hrvatske katego-rije I., Sebastian Čepar je dr-žavni prvak grupe A/SP te po-bjednik klase A 8; Krešimir Sa-uerbrunn je pobjednik klase H 11, a Sergio Mišćenić pobjed-nik klase H 14. Druga mjesta u grupi ili klasi osvojili su Enver Prodan (N 1), Lovro Badurina

(H 17), Branimir Radić (Kate-gorija II i klasa E 19,) a dobar plasman ostvarili su i Denis Močibob, Nikola Mijandrušić, Alen Peruč, Ivan Sinčić i Ma-tija Žic. Posebno vrijedi spo-menuti pobjedu Siniše Kranj-ca ove godine u kategoriji I na utrci Europskog prvenstva u Buzetu. Dio zasluga za nave-dene uspjehe vozača i ekipe pripada i čelnim ljudima Klu-ba- Željku Erentu, predsjedni-ku, Ivanu Janešu tajniku, i Raj-ku Mulcu, športskom direkto-ru, koji su uspjeli stvoriti opti-malne uvjete za vozače, a oni

su im se, osvajanjem titule najboljih u Hrvatskoj, odužili na najbolji mogući način. Time je Auto-klub “Zrinski” Čabar na-stavio dominaciju u auto-mo-to sportu u Hrvatskoj jer je od osnutka 2001. godine do da-nas uspio šest puta biti naj-bolji: 2003., 2004., 2005., te 2008., 2009. i 2010. godine. Rezultati su to koji rječito do-kazuju da se i u čabarskom kraju, poput nekih drugih ve-ćih sredina, kvalitetnim radom i osiguravanjem dobrih uvjeta rada, mogu ostvariti vrhunski rezultati. Čestitamo! n

AK “ZRINSKI” PONOVNO DRŽAVNI PRVAK - U DESET GODINA ŠEST PUTA NAJBOLJI

CEOATIA OPEN 2010.

22


Dragi kraj

Tri nove svjetske medalje osvojili su članovi ŠRU “Ča-branka” Čabar na nedavno održanom 32. svjetskom seniorskom prvenstvu u castingu u Ledenicama kraj Novog Vonodolskog. U disciplini uteg skich Snežana Žurga okrunila se srebrnom medaljom, a Marko Po-pović brončanom. Brončano odličje osvaja i Goran Ožbolt u disciplini arenberg. Odličnom rezultatskom

uspjehu treba pridodati i dva četvrta mjesta Snežane Žurga u disciplini arenberg i Gorana Ožbolta u disciplini uteg skich, peto mjesto Marka Po-povića u disciplini arenberg te vrijedne re-zultate mladih Rebeke Erent (12. mjesto) i Brune Broveta (8. i 15. mjesto).

Za hrvatsku reprezentaciju u muškoj konkurenciji nastupili su naši Marko Popo-vić, Marino Turk, Dragan Poje, Goran Ož-bolt i Bruno Brovet te Petar Kavelj iz Nov-ske. Žensku ekipu činile su naše Snežana Žurga i Rebeka Erent te Azra Medić.

Pregršt pohvala za organizaciju prven-stva ŠRU “Čabranka” Čabar dobila je od

SVJETSKO PRVENSTVO U CASTINGUčelnih ljudi ICSF-a, sudačke organizacije i natjecatelja iz sedamnaest dr-žava s četiri kontinenta. Otvaranje prvenstva bilo je u hotelu “Lišanj” u Novom Vinodolskom, uz nazočnost Olega Butkovića, gradonačelnika Novog Vinodolskog, kao domaćina, Željka Erenta, gradonačelnika Ča-bra, kao suorganizatora ove svjetske smotre, Jasne Blažević, predstav-nice Primorsko-goranske županije, kao pokrovitelja, Kurta Klameta iz Njemačke, predsjednika ICSF-a, Leonarda Vesela, izbornika hrvatske re-prezentacije i predsjednika ŠRU “Čabranka”, te drugih brojnih gostiju i uzvanika.

Potrebito je nadodati da je u organizaci-ji ICSF-a održano polaganje ispita za među-narodne suce u castingu. Novi međunarod-ni suci za casting postali su Leonard Vesel, Mladen Turk i Vladimir Popović iz Čabra, Tihomir Zagudajev iz Draganića i Dražen Stipetić-Šarac iz Ogulina.

Priča o malom goranskom mjestu Ča-bru, kao trezoru medalja sa svjetskih prven-stava (za sada taj broj iznosi sedamnaest odličja) se nastavlja. Čestitamo! n

23


Dragi kraj

Početkom lipnja pri-godnom svečanošću održanoj u Plešcima GO HDZ-a obilježio je dvadeset godina

postojanja. Svojim prigodnim go-vorom obljetnicu je otvorio prof. Ivan Kvesić, jedan od utemeljitelja stranke Hrvatske demokratske za-jednice na području Čabra. Prisje-tio se 3. lipnja 1990. godine kada su se Domu kulture u Gerovu na osnivačkoj skupštini okupili člano-va Inicijativnog odbora: vlč. Jure Turkalj, dr. Marijan Pek, Zlatko Varšava, Franjo Turk, Damir Prš-le, Josip Ožbolt, dr. Krešimir San-dukčić, mr. Marijan Malnar, Bran-ko Malnar, Mirko Malnar, Anton Pavlović, Ante Skočibušić i prof. Ivan Kvesić, ali i svih dosadašnjih

predsjednika i tajnika stranke, da bi na kraju spomenuo da je HDZ dao prvog gradonačelnika Marija-na Filipovića i prvog gradonačelni-ka izabranog na neposrednim iz-borima Željka Erenta.

Potom se prisutnima obratio Željko Erent, predsjednik Grad-skog odbora HDZ Čabar i grado-načelnik Čabra, osvrtom na pro-teklih dvadeset godina i stasanje HDZ iz pokreta u danas prepo-znatljivu stranku kojoj je na pr-vom mjestu briga za ovu sredinu i stanovništvo, što su u proteklom razdoblju dokazali ili će dokaza-ti narednih godina realizacijom brojnih strateških projekata. “Dok su, ne tako davno, roditelji svojoj djeci govorili da se školuju kako bi se mogli zaposliti izvan ovoga

GRADSKI ODBOR HDZ-a OBILJEŽIO JE 20 GODINA POSTOJANJA

područja, danas je, zahvaljuju-ći HDZ-u, stanje posve drugačije. Danas se govori da se treba ško-lovati kako bi se ovdje zaposlili i svojim znanjem pomagali u razvo-ju ove sredine,” rekao je Erent te naveo neke od dosadašnjih uspje-ha HDZ kao nositelja i inicijatora brojnih razvojnih projekata. “Da-nas je Hrvatska demokratska za-jednica prepoznatljiva stranka, naši građani u njoj su našli pro-grame koji znače bolju i kvalitetni-ju budućnost, a mi ćemo nastojati da ćemo sve što smo obećali i rea-lizirati, a iza nas ostat će uređena naselja i brojni uspješno realizira-ni projekti.”, istaknuo je Erent.

Prigodne riječi uputili su sa-borski zastupnik i predsjednik Žu-panijskog odbora HDZ Primorsko

goranske županije Gari Capelli, saborski zastupnik i tajnik ŽO HDZ PGŽ Anton Mance, držav-ni tajnik za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Herman Sušnik, potpredsjednik ŽO HDZ PGŽ i gradonačelnik grada Novi Vinodolski Oleg Butković, grado-načelnik grada Bakra Tomislav Klarić, a među gostima bili su i načelnik općine Brod Moravice Dragutin Crnković, predsjednik Gradskog vijeća Delnica Mladen Mauhar, predsjednik Gradskog vijeća Čabra Zdravko Tomac te brojni gospodarstvenici i poduzet-nici. n

I n f o r m a t I v n o Č a b r a Dragi kraj - cabar.hr · 3 I n f o r m a t I v n o g l a s I l o...

Documents

Transcript of I n f o r m a t I v n o Č a b r a Dragi kraj - cabar.hr · 3 I n f o r m a t I v n o g l a s I l o...