HRO CIGRE 2017 Accepted Papers with Abstracts · Help / Log out Submissions Reviews Status PC...

Help / Log out

Submissions Reviews Status PC Events Email Administration HRO CIGRE 2017 Support News EasyChair

HRO CIGRE 2017 Accepted Papers with Abstracts

The list of accepted papers is shown below. You can also download the list as an HTML file to use in your conference Web pages. Note that if you to want to download the list both with and without abstracts, you will have to download it twice.

Ivan Asanović, Dragan Perunović, Domenico Iorio and Dušan Vukasović. HVDC link Italy-Montenegro

Abstract: HVDC link Italy-Montenegro is the largest as well the most important project in Montenegro, which is on the ENTSOe list as the project of the common interest-PCI. The project is very important by different aspects such as increasing capacity and security of the power suply in the Italy and Montenegro, increased operational reliability by the augmented ability to provide mutual support, and also eletrical energy market connection, which should have the result a more favorable price for the end user. Also, this project gave full sense to the future reinforcement of the transmission network of Montenegro and the region, and is expected to be a strong incentive for construction of the new electricty power source in the Balkans.

The project consists several parts, 500 kV submarine cable, two converter stations in Italy and Montenegro, as well as the network infrastructure to connect the cable to the power systems of Italy and Montenegro. In the context of associated infrastructure in Montenegro will be constructed SS 400/110/35 kV Lastva, input-output of the existing 400 kV transmission line Podgorica-Trebinje, as well as the 400 kV transmission line Lastva-Pljevlja 2.This paper presents the basic technical data, current status, as well as some of the problems during implentation.

Vlatko Ecimovic and Marijan Kalea. Statistika pouzdanosti HVDC sustava u svijetu

Abstract: Tematika istosmjernog prijenosa i energetske elektronike u AC mrežama vrlo je aktualna i dinamična na ukupnoj razini CIGRE u svijetu. Kako na području elektroprijenosnog sustava Hrvatske i susjednih zemalja nema istosmjernog prijenosa, do sada je interes za objavljivanjem radova navedene tematike na savjetovanjima HRO CIGRE bio zanemariv, jer nema praktičnih iskustava o kojima bi se raspravljalo. Radi promoviranja tematike grupe B4, ovim referatom prezentirati će se statistički pregled pouzdanosti HVDC sustava u svijetu za razdoblje 2007. do 2014. godine, sukladno dvogodišnjim statističkim izvještajima pouzdanosti HVDC sustava u svijetu objavljenim na Savjetovanjima CIGRE u Parizu 2010., 2012., 2014. i 2016. godine. Zaključno će se dati mišljenje o trendovima pouzdanosti HVDC sustava u svijetu.

Saša Cazin, Goran Levačić, Alan Zupan and Ivan Pavičić. OPCIJE FLEKSIBILNOSTI ZA POVEĆANI PRIHVAT NESTALNIH OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Abstract: Pri razmatranju elektroenergetskog proizvodnog portfelja razvidno je da su u većini europskih država u dvadesetom stoljeću dominirale elektrane (termoelektrane, nuklearne elektrane, akumulacijske i reverzibilne hidroelektrane) čije se proizvodnja lako mogla unaprijed planirati, za kratkoročna i dugoročna razdoblja, jer je ovisila o stanju zaliha primarnog energenta (plin, ugljen, nuklearno gorivo, voda). Takve elektroenergetske sustave karakterizirao je i visoki stupanj sistemske inercije odnosno konvencionalne elektrane mogle su se lako prilagoditi potrebama za uravnoteženje sustava, te zahtjevima za regulacijom djelatne snage i frekvencije. Europska unija, čija je članica i Republika Hrvatska, odlučna je u namjeri za smanjenjem emisija stakleničkih plinova do 2050. godine za 80 – 90 % u odnosu na referentnu 1990. godinu. Centralizirane i decentralizirane elektrane na obnovljive izvore energije imat će ključnu ulogu u procesu dekarbonizacije europskog i nacionalnih elektroenergetskih sektora. Stoga se u Europi u dvadeset prvom stoljeću na razne načine stimulira izgradnja elektrana na obnovljive izvore energije (npr. sustav poticajnih cijena), dok se s druge strane uvode mehanizmi koji de-stimuliraju pogon i izgradnju termoelektrana (npr. obveza plaćanja naknade za emisiju ugljikovog dioksida CO2). Slijedom navedenog, prisutna je sve veća integracija elektrana na nestalne obnovljive izvore energije, prvenstveno vjetar i sunce. Pri planiranje njihove proizvodnje samo dan unaprijed prisutne su poteškoće, a planiranje u dugoročnijem vremenskom razdoblju gotovo je nemoguće zbog ovisnosti o, često nepredvidljivim, meteorološkim uvjetima. Značajna integracija vjetroelektrana, sunčevih elektrana i disperziranih fotonaponskih elektrana nepovoljno utječe na sistemsku inerciju sustava tj. na mogućnost njegovog uravnoteženja i regulaciju djelatne snage i frekvencije. Zbog toga se istražuju i primjenjuju razne tehničke mogućnosti koje mogu biti primjenjive u sustavima sa značajnim udjelom intermitentnih obnovljivih izvora te doprinijeti njegovoj stabilnosti: • Energija masivnog valjka ili zamašnjaka (eng. Flywheels) • Pretvorba električne energije u komprimirani zrak • Pretvorba električne energije u energiju za grijanje / hlađenje • Korištenje električne energije za proizvodnju različitih plinova • Baterije za pohranu električne energije • Supravodljiva magnetska pohrana • Kondenzatori za pohranu električne energije • Upravljanje potrošnjom kupaca

Mateo Jarak. Problems and methodologies in DC microgrid protection systems

Abstract: Typical AC system was not designed to address the needs of new loads and sources (mostly DC dependent one), so the proper replacement should take place. One of the solutions which are being proposed recently is DC microgrid. One of the DC microgrid’s feature is lower number of power conversion which leads to a higher system reliability and efficiency. Furthermore, connecting EES to the grid is much easier. On the other hand, DC microgrid’s faults have different behavior than typical AC faults, so the protection system has to be adapted in order to provide selective and reliable tripping. Protection system solutions are being discussed for the ground faults and short circuit between two poles.

Marijan Kalea. Ploština površina zauzetih elektranama na obnovljive izvore energije

Abstract: U radu se opisuju načelno dobro poznata svojstva elektrana na stalne i nestalne obnovljive izvore energije i obrazloženo utvrđuju tipične vrijednosti ploština površina zauzetih pojedinim tipovima elektrana na obnovljive izvore energije, za godišnju prosječnu proizvodnju električne energije od 1 TWh.. Prikazane su elektrane na biomasu, vjetroelektrane, protočne hidroelektrane, fotonaponski sustavi (uspoređeni s kolektorskim korištenjem Sunčeva zračenja) te osobitosti elektrana na stalne i nestalne izvore obnovljive energije. Radi usporedbe, navode se i neke vrijednosti ploština nuklearnih elektrana i konvencionalnih termoelektrana. U radu se opisuju načelno dobro poznata svojstva elektrana na stalne i nestalne obnovljive izvore energije i obrazloženo utvrđuju tipične vrijednosti ploština površina zauzetih pojedinim tipovima elektrana na obnovljive izvore energije, za godišnju prosječnu proizvodnju električne energije od 1 TWh.. Prikazane su elektrane na biomasu, vjetroelektrane, protočne hidroelektrane, fotonaponski sustavi (uspoređeni s kolektorskim korištenjem Sunčeva zračenja) te osobitosti elektrana na stalne i nestalne izvore obnovljive energije. Radi usporedbe, navode se i neke vrijednosti ploština nuklearnih elektrana i konvencionalnih termoelektrana. U radu se opisuju načelno dobro poznata svojstva elektrana na stalne i nestalne obnovljive izvore energije i obrazloženo utvrđuju tipične vrijednosti ploština površina zauzetih pojedinim tipovima elektrana na obnovljive izvore energije, za godišnju prosječnu proizvodnju električne energije od 1 TWh.. Prikazane su elektrane na biomasu, vjetroelektrane, protočne hidroelektrane, fotonaponski sustavi (uspoređeni s kolektorskim korištenjem Sunčeva zračenja) te osobitosti elektrana na stalne i nestalne izvore obnovljive energije. Radi usporedbe, navode se i neke vrijednosti ploština nuklearnih elektrana i konvencionalnih termoelektrana. U radu se opisuju načelno dobro poznata svojstva elektrana na stalne i nestalne obnovljive izvore energije i obrazloženo utvrđuju tipične vrijednosti ploština površina zauzetih pojedinim tipovima elektrana na obnovljive izvore energije, za godišnju prosječnu proizvodnju električne energije od 1 TWh.. Prikazane su elektrane na biomasu, vjetroelektrane, protočne hidroelektrane, fotonaponski sustavi (uspoređeni s kolektorskim korištenjem Sunčeva zračenja) te osobitosti elektrana na stalne i nestalne izvore obnovljive energije. Radi usporedbe, navode se i neke vrijednosti ploština nuklearnih elektrana i konvencionalnih termoelektrana.

Marijo Šundrica, Igor Erceg and Zdravko Paškvan. Testiranje algoritma upravljanja sinkronim strojem metodom procesor u petlji

HRO CIGRE 2017 (superchair)

Hide abstracts

Download the list

Stranica 1 od 59HRO CIGRE 2017 Accepted Papers with Abstracts

10.4.2017.https://easychair.org/conferences/submission_accepted.cgi?a=13791713;show=1

Abstract: Razvoj proizvoda je obilježen pronalaženjem i rješavanjem pogrešaka i manjkavosti. Često se pogreške, ukoliko se kasno pronađu, pokažu vremenski i financijski vrlo značajnima. Smatra se da trošak otklanjanja pogrešaka vremenom eksponencijalno raste pa je svima cilj što prije ih otkriti i razriješiti. Razvoj programskih okruženja te elektronike je omogućio nastanak tzv. metoda testiranja zasnovanih na modelu. Na području ugradbenih računalnih sustava nastala je cijela klasifikacija modelskog testiranja. Ista je u višoj ili manjoj mjeri primjenjiva i kod sustava upravljanja električnim strojevima. Simulacije obavljene u prethodno objavljenim znanstvenim radovima na temi upravljanja sinkronim strojevima pripadaju prvoj fazi testiranja koja se zove model u petlji (MiL). Kod testiranja MiL-a su i energetski i upravljački dio sustava simulirani na istom računalu. Nakon toga se može obaviti i testiranje s procesorom u petlji (PiL). Testiranje s procesorom u petlji omogućuje provjeru algoritma upravljanja. Pritom se algoritam upravljanja pretvara u programski kod, kompajlira i izvodi na ciljnom procesoru dok se energetski krug simulira na stolnom računalu. Za realizaciju je potrebno povezati ciljani procesor sa stolnim računalom i ostvariti njihovu međusobnu komunikaciju. Povezivanje računala sa procesorom U radu su korišteni: • Matlab Simulink R2015a na stolnom računalu sa OS Windows 7 • Code Composer Studio CCSv5 • TI C2000, C2834x procesorska pločica • TMS320C2000 XDSv1 stanica za procesor Razmjena podataka između Matlab Simulink simulacijskog modela i C2834x procesorske pločice obavlja se u realnom vremenu. Za to je potrebno instalirati paket podrške TI procesoru i njegovom razvojnom okruženju CCS-u. Povezivanje u smislu softwarea se ostvaruje pomoću Idelink_ert.tlc. Matlab generira makefile koji se može učitati i pokrenuti u CCS-u. U hardwareskom smislu potrebno je kabelom uspostaviti RS-232 serijsku vezu ispravnim povezivanjem sa Rx, Tx pinovima, aktivirati terminal, definirati slobodan COM ulaz i brzinu prijenosa podataka. Potrebno je sklopku SW1 postaviti u ispravan položaj. Shema PiL testiranja koja se u najopćenitijem smislu koristila u radu će biti prikazana na slici. Iako postoji simulinkova podrška u smislu komponenti iz kojih će se generirati kod za ciljni procesor, isto tako postoje i određena ograničenja. Preciznost podataka kojima se ostvaruje serijska komunikacija je ograničena na jednostruku preciznost (single). U simulacijama koje nisu išle preko procesora je preciznost podataka bila dvostruka (double). Zbog ovog razloga se očekuje i veća pogreška kod rezultata dobivenih pomoću PiL-a. Isto tako, neki standardni blokovi iz simulinka se nisu mogli izravno prenijeti na procesor već su se trebali izrađivati ručno, npr. integratori. Testiranje observera Testiranje observera se obavlja u otvorenoj petlji, dakle prema shemi iz slike procesor se zaustavlja na izračunu observera te rezultate šalje na računalo. Ispitani su observeri reduciranog te observer punog reda. Rezultati pokazuju da pogreška toka u d-osi kroz cijelu dinamiku ne prelazi 10 posto, s tim da se pred kraj poveća na maksimalnu vrijendost. Pogreška u q-osi također ne prelazi 10 posto. Testiranje sustava upravljanja Sustav upravljanja obuhvaća observer, kontroler te prostorno-vektorski PWM. Generiraju se signali koji djeluju na energetski krug i na taj način se ostvaruje zatvorena petlja. Navedena ograničenja kod uspostave serijske komunikacije uzrokuju nepreciznost, prvenstveno kod generiranja signala za upravljanje pretvaračem. Zbog toga je potrebno povećati kapacitivnu komponentu ulaznog filtera pa se struja statora smanji za oko 3 posto. Posljedično se za približno istu vrijednost smanjuje i učinkovitost pogona. Rezultati pokazuju da je preciznost sustava upravljanja idalje dosta visoka. Odstupanje brzine vrtnje je oko 2 posto. Također elektromagnetski moment nema velike oscilacije.

Tihomir Vunić, Stipan Vučak, Bruno Buble, Frano Vukasović Lončar and Tomislav Elpeza. Izgradnja MHE Prančevići

Abstract:

Prema zakonskoj regulativi Republike Hrvatske, MHE do 10 MW mogu steći status povlaštenog proizvođača električne energije i uključiti se u sustav poticaja. Takav status prvi je stekao Agregat biološkog minimuma HE Lešće, s pravom na poticajnu cijenu električne energije. Za optimalno korištenje biološkog minimuma, na rijeci Cetini je predviđena izgradnja dvije MHE: Peruća (2,6 MW) i Prančevići (1,15 MW). MHE Prančevići je na temelju Rješenja i Energetskog odobrenja Ministarstva gospodarstva, upisana u registar proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora, sa statusom povlaštenog proizvođača. Mala hidroelektrana (MHE) Prančevići izgrađena na desnoj obali rijeke Cetine, sa strojarnicom smještenom u neposrednoj blizini brane Prančevići (HE Zakučac) je potkraj 2016. godine puštena u rad. Zamisao izgradnja male hidroelektrane Prančevići temelji se na iskorištenju hidropotencijala biološkog minimuma koji se u skladu s vodoprivrednim uvjetima HE Zakučac stalno ispušta iz akumulacijskog bazena Prančevići u prirodno korito rijeke Cetine. Osnovna koncepcija tehničkog rješenja temelji se na izgradnji male hidroelektrane na desnoj obali sa zahvatom iz postojeće akumulacije, tlačnim cjevovodom i strojarnicom lociranom cca 90,00 m od brane Prančevići. MHE Prančevići je derivacijsko postrojenje na rijeci Cetini, instalirane snage Ni = 1,15 MW i moguće godišnje proizvodnje 9,00 milijuna kWh. Zahvat vode iz akumulacije predviđen je uz ulaznu građevinu lijevog dovodnog tunela za HE Zakučac. Maksimalni protok koji će se ispuštati odnosno iskorištavati u MHE Prančevići iznosit će Qi=6,00 m³/s. U strojarnici je smještena horizontalna Francis turbina, trofazni sinkroni generator ,predturbinski leptirasti zatvarač, rasklopno postrojenje 10 kV te ostali pomoćni pogoni. Elektrana se priključuje na distribucijsku mrežu u TS Prančevići preko 10 kV kabela. U objektu MHE Prančevići nije predviđena stalna posada već će se sa elektranom daljinski automatski upravljati i nadzirati s brane Prančevići, iz upravljačnice HE Zakučac i iz Centra sliva rijeke Cetine. Budući da je područje izgradnje MHE Prančevići izrazito osjetljivo jer se tijekom izgradnje trebalo osigurati ispuštanje dovoljne količine vode radi očuvanja prirodnog uvjeta vodotoka za očuvanje biljnih i životinjskih vrsta i ispunjenje zahtjeva ostalih korisnika vodnih resursa rijeka ,sama izgradnja je bila izrazito zahtjevna. Također dodatni izazov je bila izgradnja samog tlačnog cjevovoda sa zahvatnom građevinom. Naime da bi se osigurali sigurni uvjeti za rad bilo je potrebno spuštati nivo akumulacije za 10 m što bi značilo zaustavljanje rada HE Zakučac koja je od izrazitog značaja za elektroenergetski sustav i poremećaj rada ostalih elektrana ( HE Đale, HE Kraljevac). Umjesto spuštanja nivoa akumulacije za izvođenje radova izabrana je metoda „jet-grouting“ čime su se osigurali suhi uvjeti te stabilnost građevinske jame dok je na mjestu probijanja brane postavljen „keson“ čime su osigurani uvjeti za rad pod vodom . Time su se postigli su sigurni uvjeti za rad a istovremeno neometan rad ostalih elektrana. Predmet ovoga rada je opis izgradnje MHE Prančevići skupa sa izgradnjom tlačnog cjevovoda i zahvatne građevine te upoznati koji su sve problemi bili tijekom gradnje.

Hrvoje Pandzic and Zora Luburić. Integracija obnovljivih izvora korištenjem spremnika energije i FACTS uređaja

Abstract: Sve značajnijom integracijom obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav javljaju se dodatni izazovi u planiranju i pogonu samog sustava. Zbog koncentriranih lokacija pogodnih za gradnju vjetroelektrana, poput Dalmacije u Hrvatskoj, koje su često udaljene od centara potrošnje električne energije, javlja se problem zagušenja prijenosnih vodova. Zbog relativno malene učestalosti zagušenja uslijed proizvodnje iz vjetroelektrana i sezonalnosti tokova snaga u Hrvatskoj, gradnja novih i povećanja kapaciteta postojećih prijenosnih vodova često nije ekonomična opcija. Povrh toga, gradnja dugačkih trasa vodova često rezultira pravnim problemima i dugotrajnim procesom gradnje. Preostale opcije su ugradnja FACTS uređaja i spremnika energije. FACTS uređaji utječu na tokove snaga te se njihovim korištenjem mogu opteretiti slabije opterećeni vodovi te rasteretiti opterećeni vodovi. Integracijom spremnika energije omogućuje se pohrana viška proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana te injekcija pohranjene energije u trenucima niskog opterećenja vodova, odnosno niske proizvodnje vjetroelektrana. U navedenom okruženju, spremnici energije ekvivalentni su prijenosnim vodovima, uz razliku što ne prenose energiju u prostoru već u vremenskoj domeni. Nadalje, s obzirom na sezonalnost tokova snaga električne energije u Hrvatskoj, moguća je i opcija promjene lokacija spremnika unutar prijenosne mreže tijekom godine. U radu će se obraditi mogućnosti korištenja distribuiranih spremnika energije u prijenosnoj mreži unutar postojećeg tržišnog okvira. Glavni cilj bit će evaluirati učinkovitost korištenja spremnika za različite primjene: arbitraža, primarna i sekundarna rezerva, odgoda investicija u vodove i sl. Također će se obraditi interakcija ugradnje spremnika energije i FACTS uređaja.

Petar Sarajcev and Ivo Martinac. Izbor tehničkih karakteristika blok transformatora s regulacijom napona pod opterećenjem

Abstract: Mrežna pravila HOPS-a (NN 36/2006), točka 4.3.4.8. Održavanje napona i kompenzacija jalove snage, podtočka 4.3.4.8.1 Održavanje napona, stavak (3) nalažu da: "Nove i revitalizirane proizvodne jedinice u pravilu moraju imati blok transformatore s regulacijom prijenosnog omjera pod opterećenjem i automatske regulatore napona. Za svaki konkretan slučaj operator prijenosnog sustava i proizvođač, na temelju odgovarajućih analiza, utvrđuju opseg i korak regulacije." Naime, blok transformator svojim tehničkim karakteristikama treba optimalno uskladiti zahtjeve prijenosne mreže (koji proizlaze iz planiranja njenog budućeg pogona) s raspoloživim mogućnostima generatora i turbine. U tom smislu, potrebna je koordinacija između ograničenja generatora, očekivanih zahtjeva incidentne prijenosne mreže, te prirodnih parametara blok transformatora. Zahtjevi prijenosne mreže, s jedne strane, odnose se na očekivane maksimalne promjene razine napona na pragu elektrane, kao i potrebe za angažiranjem djelatne i reaktivne snage elektrane. Mogućnosti generatora, s druge strane, predstavljaju ograničenja koja proizlaze iz njegove pogonske karte, opsega regulacije napona na njegovim stezaljkama, te izvedbe sustava uzbude i konkretnim postavkama limitera regulatora uzbude. Spomenuta koordinacija obično podrazumijeva određeni kompromis, budući da su zahtjevi mreže i mogućnosti generatora djelomično nesrazmjerni. Osim toga, poželjno je da pojedine tehničke karakteristike blok



transformatora (kao npr. napon kratkog spoja) budu odabrane što bliže svojim prirodnim vrijednostima, budući da taj aspekt ima reperkusije na dizajn i cijenu transformatora. U radu će se sagledati problematika optimalnog odabira tehničkih parametara blok transformatora s regulacijom napona pod opterećenjem, temeljena na međunarodnoj normi IEC 60076, normi IEC 60214, te relevantnim preporukama IEEE i CIGRE radnih skupina. Kada se govori o odabiru tehničkih karakteristika blok transformatora (trofazni, dvonamotni), misli se u prvom redu na sljedeće podatke: nazivna snaga, napon kratkog spoja, nazivni naponi i nazivne struje namota, nazivni prijenosni omjer, opseg regulacije napona (korak i broj pozicija preklopke), tip regulacije napona, dozvoljena naduzbuda, zahtjevi za hlađenjem, dozvoljeni gubici, i dr. U radu će se, zbog ograničenog prostora, posebna pozornost posvetiti optimalnom odabiru iznosa napona kratkog spoja, nazivnog prijenosnog omjera, opsega regulacije napona (korak i broj pozicija preklopke) i tipa regulacije napona. Naime, iznos napona kratkog spoja blok transformatora imati će posljedično reperkusije na: (1) prolaznu struju kratkog spoja koja dolazi iz generatora i iz incidentne prijenosne mreže, (2) pad napona u transformatoru, (3) uvjete proizvodnje reaktivne snage generatora i (4) dinamičku stabilnost generatora. U radu će se, ponovno zbog ograničenog prostora, posebna pozornost posvetiti utjecaju napona kratkog spoja blok transformatora na uvjete proizvodnje reaktivne snage generatora i regulaciju napona. Opisana problematika analizirati će se na konkretnom primjeru odabira tehničkih parametara blok transformatora u HE Kraljevac.

Petar Sarajcev. Detekcija grmljavinskih ćelija pomoću algoritama strojnog učenja

Abstract: U radu se prikazuje analiza mogućnosti primjene različitih algoritama strojnog učenja na detekciju grmljavinskih ćelija (engl. lightning flash-cells). Podloga za predstavljenu analizu su isključivo podaci o udarima munja (točno vrijeme i GPS lokacija udara, amplituda struje, polaritet, tip udara CG/IC i dr.) prikupljeni pomoću LINET mreže za detekciju grmljavinske aktivnosti na području europskog kontinenta. Ne koriste se pritom nikakvi dodatni meteorološki podaci niti pokazatelji, te se grmljavinska ćelija promatra isključivo s aspekta grmljavinske aktivnosti bez ulaženja u meteorološke aspekte ove problematike. Naime, problem detekcije grmljavinskih ćelija, promatran isključivo iz rakursa korištenja raspoloživih LINET podataka, sastoji se u prostornom i vremenskom pronalaženju klastera, što spada pod domenu strojnog učenja bez nadzora (engl. unsupervised machine learning). Osim pronalaženja samostojećih prostornih grupa (klastera) udara munje, za detekciju i uspješnu identifikaciju grmljavinske ćelije važni su i drugi pokazatelji koji proizlaze iz LINET podataka, kao što je npr. omjer broja udara između oblaka (IC) prema broju udara u tlo (CG) unutar određenog vremenskog intervala promatranja. U radu se analizira mogućnost primjene različitih algoritama za pronalaženje prostornih grupa intenzivne grmljavinske aktivnosti, kao što su: (1) Mean shift clustering, (2) K-Means clustering, (3) Affinity propagation clustering, (4) DBSCAN clustering i (5) Hierarchical clustering. Pritom metrika prostora u kojoj operiraju algoritmi može biti euklidova, sferna ili neka druga. Osim toga, neki od algoritama (kao npr. K-Means) traže da broj klastera bude unaprijed (a priori) definiran, što je svojevrsna mana u primjeni na detekciju grmljavinskih ćelija, koja se može otkloniti korištenjem posebnih tehnika analize optimalnog broja klastera (npr. pomoću Calinski & Harabaz metode, korištenjem AIC/BIC kriterija, metodom analize silueta i tome sl.). Također, neki od algoritama iziskuju da svaki od podataka bude pripadnik nekog od klastera, što je također mana u primjeni na detekciju grmljavinskih ćelija, budući da netipični elementi (engl. outliers) postaju dio grupe i time narušavaju njena svojstva (položaj težišta, veličinu konveksne ljuske, itd.). Nakon pozitivne identifikacije klastera, pripadna ćelija se formira (ukoliko su zadovoljeni dodatni uvjeti) primjenom algoritma konveksne ljuske (engl. convex hull). Svojstva konveksne ljuske (npr. njena površina, centar mase, itd.) služe za identificiranje grmljavinske ćelije u prostoru i vremenu. U radu će se analizirati netom spomenuti aspekti primjene algoritama strojnog ućenja na detekciju grmljavinskih ćelija, bez ulaženja u meteorološke aspekte ove problematike.

Sanja Vinter, Milivoj Šutej, Melita Perčec Tadić and Stipe Pandža. Mogućnosti povećanja pogonske pouzdanosti dalekovoda izloženih djelovanju posolice

Abstract: Od početka pogona 110 kV sjeverne otočne veze koja povezuje kopno i otoke Krk, Rab, Cres, Lošinj i Pag česti su ispadi dalekovoda uzrokovani kontaminacijom izolatorskih lanaca posolicom. Iako su danas pogonski kvarovi dalekovoda sjeverne otočne veze čiji je uzrok posolica znatno rjeđi s obzirom da se ovaj problem sustavno rješavao i dalje rješava nizom mjera, odnosno ugradnjom hidrofobnih izolatora od kompozitnih materijala na bazi silikona, pretvaranjem kabelskih kućica iz otvorenog u zatvoreni tip čime se štiti aparate od taloženja čestica soli te pranjem postrojenja i izolatorskih lanaca, događaji u siječnju 2017., kada su kvarnerski otoci nekoliko dana ostali bez opskrbe električnom energijom, motivacija su za istraživanje dodatnih mogućnosti i mjera kojima bi se unaprijedila pogonska pouzdanost dalekovoda izloženih djelovanju posolice. Ispadima dalekovoda 110 kV Krk – Rab, DV 110 kV Rab – Novalja i DV 110 kV Krk – Lošinj u siječnju 2017. prethodio je dugi vremenski period bez padalina zbog čega je izostao proces samočišćenja izolacije te jaka bura koja je nosila čestice morske soli koje su se taložile na izolaciji. S ciljem što boljeg razumijevanja uzroka koji su doveli do preskoka na izolatorskim lancima i u konačnici ispada vodova, u radu će se detaljno analizirati meteorološke prilike prije i za vrijeme kvarova. Mjere zaštite od posolice danas u svijetu osim pravilnog dimenzioniranja izolacije i odabira izolacijskog materijala uključuju i sustave monitoringa zagađenja od posolice koji alarmiraju sustav održavanja za poduzimanje određenih mjera kao što je pranje izolatorskih lanaca. Samo pranje izolatorskih lanaca i opreme također treba biti izvedeno ispravno i učinkovito jer u protivnom može imati suprotni efekt. U radu će se stoga rezimirati aktualna saznanja vezana uz odabir izolacije u područjima intenzivnog zasoljavanja, sustave monitoringa kontaminacije solju, sustave za pranje izolatorskih lanaca, odnosno rezimirat će se mjere za povećanje pogonske pouzdanosti dalekovoda izloženih djelovanju posolice.

Mate Dabro and Tea Matas. REVERZIBILNE HIDROELEKTRANE U FUNKCIJI RADA EES-a

Abstract: Uskladištenje električne energije već je dugo jedan od sastavnih dijelova europskog energetskog sustava. Uskladištenje energije omogućava balansiranje ponude i potražnje energije. Električna energija za širu energetsku upotrebu se ne može direktno uskladištiti, nego indirektno pretvaranjem električne energije u neki drugi oblik energije (uskladištena energija). Kada je potrebna opskrba električnom energijom, uskladištena energija se pretvara nazad u električnu energiju. Tehnologije za pohranu električne energije omogućuju elektranama i elektroenergetskom sustavu (EES-u) siguran i stabilan rad uz optimalno iskorištenje. Višak električne energije koji nastaje za vrijeme off-peak sati (kada postoji višak proizvodnih kapaciteta, a cijena električne energije je niža) može biti pretvoren i uskladišten, te kada je potreba uskladištena energija se pretvara u električnu. Energetski sustavi za uskladištenje su opravdani ako su ekonomičniji od novih proizvodnih kapaciteta koji bi se koristili samo u vrijeme vršnog opterećenja. Sustavi za uskladištenje električne energije sve su više potrebni u kombinaciji s promjenjivim i ne upravljivim izvorima električne energije, što je zajednička osobina većine obnovljivih izvora energije. Sustavi za uskladištenje električne energije ostvaruju i dodatne prednosti za EES, (rotirajuća rezerva, rezerva za regulaciju frekvencije i regulaciju napona).

Veliku prednost reverzibilnim hidroelektranama pred ostalim spremnicima energije daje stabilnost u radu i dugi životni vijek. Najveće mane u primjeni su ovisnost izgradnje o topografskoj i geološkoj strukturi okoliša i relativno visoki investicijski troškovi. Kako je za pokretanje iz hladnog stanja potrebno svega nekoliko minuta, a iz stanja pripravnosti nekoliko desetaka sekundi moguća je široka primjena u pomoćnim uslugama EES kao što su regulacija frekvencije, proizvodnja energije u vršnim satima te rezerva za crni start.

Potražnja i opskrba za električnom energijom, a to znači proizvodnja i potrošnja energije moraju biti uravnoteženi, kako bi rad elektroenergetskog sustava bio stabilan i optimalan. Jedan od glavnih izvora uravnoteženja u elektroenergetskom sustavu su spremnici električne energije, a primjer takvog velikog uravnoteženja je i korištenje reverzibilnih hidroelektrana. Sukladno odlukama o smanjenju korištenja fosilnih goriva u proizvodnji električne energije, a time i emisiji stakleničkih plinova, nameće se potreba za povećano iskorištavanje „obnovljivih izvora energije“ (dalje u tekstu OIE) poput vjetra i sunčeve energije. Ovi izvori su ovisni o prirodnim uvjetima i nepredvidivi su, što dovodi do pomanjkanja energije kada je potreba za njom najveća. Stoga je za povećan utjecaj doprinosa električne energije dobivene iz OIE u elektroenergetski sustav moguć uz izgradnju reverzibilnih hidroelektrana. Tako se u velikoj mjeri smanjuje ovisnost EES-a o prirodi navedenih OIE, jer se uspijeva uskladištiti energiju npr. vjetra kada je ona najveća, a potražnja električne energije najmanja, u obliku uskladištene vode u gornji akumulacijski bazen RHE. Za rad RHE u režimu crpka/motor za uskladištenje vode u gornji bazen, koristi se energija vjetra i ne troši se nikakva dodatna energija iz EES-a. Kada se situacija promijeni, odnosno kada je dostupnost vjetra mala, a zahtjev za električnom energijom veliki, RHE prelazi u režima rada turbina/generator i iskorištava se prethodno uskladištena voda iz gornjeg bazena za proizvodnja električne energije.

Proračunavanjem mogućnosti uravnoteženja i stabilnosti rada elektroenergetskog sustava, dobiva se pregled mogućnosti crpljenja i vraćanja vode u gornji bazen pomoću RHE.

Odluka o crpljenju vode donosi se na temelju opterećenja elektroenergetskog sustava i iznosa energije vjetra.

Mario Tot. A Regional Approach to Analysis of Low Carbon Electricity Supply Options - Case Study Macedonia

Abstract: Availability of affordable, accessible, reliable and environmentally acceptable energy supply is essential for the social and economic development of a country. Long-term nature of energy infrastructure requires an integrated, comprehensive and timely analysis, planning, preparation, implementation and monitoring. Electricity supply strategies are an important component of the overall energy planning process. The paper discusses long-term electricity supply options for Macedonia, taking into account broader regional market. A mathematical linear programming model of the regional power system was constructed using the IAEA’s energy system assessment tool MESSAGE. Main strategic paths for the future electricity supply until 2050 were analyzed and quantified. Electricity generation in Macedonia relies on domestic coal resources and hydro generation, while almost one third of electricity needs is satisfied from the import. Indigenous lignite resource is diminishing, and options for hydro development are limited. Natural gas is imported, but current prices make it a very expensive option.



Although Macedonian power network is well connected to the neighboring systems, past experience shows that exposure to market prices and availability of imported electricity may pose additional economic and operational stress and risks. Global efforts and possible national obligation in mitigation and adaptation to climate change were also taken into account. Due to relatively small economy/system size and limited number of generation options with low GHG emissions, deployment of nuclear option was also analyzed.

Mate Dabro and Ivana Kedžo. UKLAPANJE VJETROELEKTRANA U ELEKTROENERGETSKI SUSTAV

Abstract: Zahtjevi koje vjetroelektrane trebaju ispuniti za uklapanje u EES, vezano za rad VE unutar definiranog opsega frekvencija u sustavu, sudjelovanje u regulaciji djelatna snaga/frekvencija – P/f, održavanju napona u čvorovima mreže, stanje VE u uvjetima kvara u mreži, osiguranju kvalitetne energije, VE i stabilnost EES-a.

Pod pojmom stabilnost EES-a podrazumijeva se iznos napona, kuta i frekvencije, koji mogu biti promijenjeni (poremećeni) uslijed priključenja VE na elektroenergetsku mrežu.Stabilnost napona je sposobnost zadržavanja prihvatljivih iznosa napona u svim čvorištima sustava pri normalnim uvjetima pogona nakon poremećaja.Stabilnost kuta rotora generatora je sposobnost zadržavanja sinkronizma međusobno povezanih sinkronih strojeva unutar EES pri normalnim uvjetima pogona nakon poremećaja. Stabilnost frekvencije je sposobnost zadržavanja frekvencije unutar nazivnog opsega vrijednosti nakon ozbiljnih poremećaja koji ponekad mogu rezultirati podjelom sustava na elektroenergetski međusobno razdvojene dijelove.

Današnji distribucijski sustavi su izgrađeni tako da prihvaćaju snagu i energiju iz prijenosne mreže i razdjeljuju potrošačima, a tokovi djelatne i jalove snage i energije uvijek kreću u smjeru od više prema nižoj naponskoj razini. Distribucijska mreža može biti aktivna ili pasivna. Mreža pasivna napaja potrošače, dok aktivna podrazumijeva tokove snaga i iznose napona koji su određeni na osnovi opterećenja i proizvodnje.

Distribuirana proizvodnja i iz VE uzrokuje promjene tokova djelatne i jalove snage te stvara značajne tehničke i ekonomske posljedice po EES.

Kako je distribucijska mreža do sad bila pasivna te je gotovo uvijek zadržavala stabilnost uz stabilnu prijenosnu mrežu, problem stabilnosti nije ulazio u analizu distribucijskih mreža.

Kako se očekuje povećanje snage u sustavu od obnovljivih izvora te njihov doprinos sigurnosti mreže, predviđa se promijeniti pristup stabilnosti s posebnim naglaskom na analizu stabilnosti kuta i napona.

Ako postoji povećana integriranost vjetroelektrana u EES, u slučaju brzih promjena vjetra i vrlo visokih brzina vjetra, može doći do iznenadnih gubitaka proizvodnje, odnosno do odstupanja frekvencije i dinamički nestabilnih stanja.

Velika varijabilnost i slaba predvidljivost brzine vjetra su ograničenja pri integraciji u mrežu. Velika varijabilnost može se smanjiti instaliranjem VE na širokom području. Slaba predvidljivost korištenjem poboljšanih metoda predviđanja vremena trajanja vjetra.

Moguća je i bolja regulacija uporabom VE s regulacijom nagiba lopatica vjetroturbine i varijabilnom brzinom.

Moguća uporaba VE kao vršnog izvora energije, kroz akumuliranje energije vjetra u potencijalnu energiju vode, angažiranjem reverzibilnih i crpnih hidroelektrana.

MiroŠeviĆ Gordan, Čubra Goran and FruŠti Josip. Oštećenje vodiča na DV 110 kV Nin - Pag, uzroci i posljedice

Abstract: Oštećenje vodiča na DV 110 kV Nin-Pag uzroci i posljedice

Nadzemni 110 kV vod Nin – Pag dio je tzv. „Otočne 110 kV veze“ koja kopneni primorski dio Republike Hrvatske u visini grada Rijeke preko otoka Krka, Raba i Paga povezuje s gradom Zadrom i u energetskom smislu služi za osnovno napajanje navedenih otoka električnom energijom. Vod je načelno fizički građen u dvije etape i to od lokaliteta Gorica do Paga 1986. godine, te dionice od Nina do Gorice 1991. godine, pri čemu je u prvo vrijeme, do izgradnje TS 110/20 kV Pag (1994. godine) isti bio u pogonu pod 35 kV nazivnim naponskim nivoom. Osnovna karakteristika predmetnog voda sadržana je u činjenici da se trasa istoga načelno „proteže“ u smjeru istok-zapad, te je pogotovo na otoku Pagu direktno izložena jakim utjecajima sjevernih vjetrova (bure) koja u tom području doseže i orkanske udare . Obzirom na konfiguraciju otoka (rijetko, nisko raslinje) i položaj u odnosu na obližnji kopneni masiv Velebita pored jakog vjetra na trasi predmetnog dalekovoda izražena je i vrlo intenzivna posolica koju vjetar nanosi iz Velebitskog kanala, odnosno Ljubačkog zaljeva. Uvažavajući navedeno opsežna obnova predmetnog dalekovoda, na dionici od lokaliteta Gorica do TS Pag provedena je tijekom 2006./2007. godine i ista je između ostalog obuhvatila zamjenu vodiča i izolacije . U radu će biti prezentirana problematika vezana uz pogonsku raspoloživost predmetnog dalekovoda s kraja 2015. i početka 2016. godine i to na dionici od KS Selina do lokacije Gorica, koja se u to vrijeme u pogonu u izvornom obliku, nalazila preko 25 godina. Također će kronološki biti opisani pogonski događaji koji su uvjetovali privremenu neraspoloživost istoga uvjetovanu prekidima vodiča, čiji uzrok je galvanska korozija unutarnjeg opleta aluminijskog plašta vodiča Al/Č-240/40 mm2 , te privremenim i provedenim rješenjima sanacije. Na bazi laboratorijskih ispitivanja biti će dana prospekcija degradacije vodiča koja je uzrokovala oštećenja kao i određene smjernice vezane za rješenja kojima bi se takve pojave u buduće minimalizirale ili u potpunosti otklonile na trasama vodova izloženim sličnim mikroklimatskim uvjetima.

Vedran Bobanac, Hrvoje Pandžić and Tomislav Capuder. Anketa o električnim vozilima i stanicama za izmjenu baterija: Očekivanja sadašnjih i budućih vlasnika el. vozila

Abstract: Električna vozila sve su popularnija, a razlog tomu treba tražiti u sazrijevanje tehnologije (ponajprije baterija), te u različitim poticajima za kupnju ekološki prihvatljivih vozila. Međutim, i dalje postoje objektivne i subjektivne zapreke za masovnije prihvaćanje el. vozila. Objektivne zapreke su primjerice: ograničen domet vožnje, visoka nabavna cijena vozila, mali broj punionica, te duga vremena punjenja. S druge strane, neke od subjektivnih zapreka su strah zbog ograničenog dometa, skepticizam prema novim tehnologijama, te nedovoljan izbor različitih modela el. vozila. Kako bi se dobio uvid u tehnološku i sociološku percepciju el. vozila, te u želje i očekivanja potencijalnih vlasnika provedeno je istraživanje preko Interneta, u formi ankete. Ovaj rad prezentira i analizira rezultate navedenog istraživanja.

Jedan dio ankete posvećen je stanicama za izmjenu baterija koje predstavljaju potencijalnu alternativu punionicama. U ovim se stanicama ispražnjene baterije mijenjaju punima, što omogućava brži nastavak putovanja. Rezultati istraživanja pokazuju da bi stanice za izmjenu baterija mogle ubrzati integraciju el. vozila budući da vozačima pružaju dodatnu fleksibilnost, čime se uklanjaju neke tehnološke I psihološke zapreke.

Mirna Gržanić, Matija Zidar and Tomislav Capuder. Konveksni optimizacijski modeli za pogon i planiranje naprednih distribucijskih mreža

Abstract: Integracijom sve većeg broja upravljivih elektroenergetskih elemenata na lokacijama krajnjih korisnika, distribucijske mreže postaju potencijalni aktivni sudionik u radu elektroenergetskog sustava. S druge strane, takav pristup zahtjeva i nove modele upravljanja i planiranja distribucijskih mreža. Jedan od glavnih izazova je definirati na koji način ti novi distribuirani izvori fleksibilnosti, kao što su upravljivi potrošači, električna vozila i spremnici energije, utječu na distribucijsku mrežu te postoji li način na koji operator sustava može angažirati takve izvore kako bi učinkovitije vodio i planirao distribucijski sustav. U radu će biti opisani i analizirani optimizacijski modeli kojima bi takvo vođenje i planiranje mreže bilo moguće. Modeli će biti temeljeni na konveksnim optimizacijskim principima, što znači da će uvijek garantirati globalno optimalno rješenje za razliku od, primjerice, modela temeljenih na heurističkim metodama. Detaljnom razradom i objašnjenjima biti će pokazano kako se od ne konveksnog modela optimalnih izmjeničnih tokova snaga može relaksacijama matematičkih ograničenja kreirati izravni, konveksni model naprednih distribucijskih mreža.

Danko Blažević, Tomislav Plavšić, Marin Plečko and Antun Andrić. Prilagodba Plana obrane zahtjevima novog pravnog okvira

Abstract: Uredbom Komisije (EU) 2017/XXX [SO GLs] utvrđuju se usklađena pravila o pogonu sustava za operatore prijenosnih sustava, koja, između ostalog, sadržavaju zahtjeve i načela za osiguravanje uvjeta za održavanje pogonske sigurnosti na razini Unije, te načela za poticanje koordinacije pogona sustava, zahtjeve i načela za procese operativnog planiranja i rasporeda, nužne za predviđanje poteškoća u pogonskoj sigurnosti u stvarnom vremenu. Predviđeno je razvijanje zajedničkog skupa minimalnih zahtjeva i načela za postupke i mjere koje se provode u izvanrednom stanju, stanju raspada sustava i stanju ponovne uspostave sustava. Iako je svaki operator prijenosnog sustava odgovoran za održavanje pogonske sigurnosti u svojem regulacijskom području, svi nacionalni sustavi su u određenoj mjeri međusobno povezani, pa neispravnost i kvar u jednom regulacijskom području može utjecati na rad u ostalim područjima. Stoga je nužno utvrditi usklađene zahtjeve za tehničke i organizacijske mjere u cilju sprječavanja širenja ili pogoršanja incidenata u



nacionalnom sustavu i sprječavanja širenja poremećaja i raspada na ostale sustave. Također je nužno utvrditi usklađene postupke koje bi OPS-ovi trebali primjenjivati kako bi ponovno uspostavili stanje pripravnosti ili stanje normalnog pogona nakon širenja poremećaja ili raspada. Usklađivanjem zahtjeva kojih se OPS-ovi moraju pridržavati tijekom izrade svog plana obrane sustava i plana ponovne uspostave sustava trebalo bi osigurati opću učinkovitost tih planova na razini Unije. Osnovna je svrha Plana obrane elektroenergetskog sustava od velikih poremećaja osigurati sprječavanje narušavanja stabilnog i sigurnog pogona elektroenergetskog sustava Hrvatske, odnosno ukoliko do narušavanja i dođe, što brži povratak u takav pogon. Stoga je HOPS dužan izraditi Plan obrane u dogovoru s relevantnim ODS-om, ZKM-ovima, nacionalnim regulatornim tijelima, drugim nadležnim tijelima, susjednim OPS-ovima i ostalim OPS-ovima na njegovom sinkronom području. Mjere utvrđene Planom obrane donose se i usklađuju s drugim korisnicima prijenosne mreže, te su obvezujuće i za HOPS, kao donositelja Plana obrane, i za sve korisnike prijenosne mreže pod nadzorom HOPS-a. S obzirom da je HOPS do donošenja ovog Plana obrane koristio Plan obrane elektroenergetskog sustava od velikih poremećaja iz 2010. godine, kroz novi Plan obrane potrebno je napraviti temeljitu reviziju starog kako bi se uzele u obzir sve promjene u nadležnoj pravnoj regulativi, promjene u samom elektroenergetskom sustavu, kao i promjene koje omogućavaju suvremena informatička rješenja.

Boris Šunjić, Maria Đogić and Zorica Mandarić. Obvezni udio i preuzimanje električne energije iz OIE od strane opskrbljivača u uvjetima otvorenog tržišta električne energije u Federaciji BiH

Abstract: Rad će obraditi zakonsku regulativu u Federaciji BiH vezanu za OIE, problematiku sustava poticanja proizvodnje električne energije iz OIE, izračuna pripadajućeg obveznog udjela i preuzimanja električne energije proizvedene iz OIE od strane opskrbljivača u uvjetima otvorenog tržišta električne energije u Federaciji BiH. Sukladno odredbama Zakona o korištenju OIEiUK i podzakonskih akata, svu energiju proizvedenu iz OIE na području Federacije BiH dužni su preuzeti svi opskrbljivači krajnjih kupaca na teritoriju Federacije BiH sukladno svom udjelu u ukupnoj potrošnji u Federaciji BiH. U Bosni i Hercegovini trenutno posluje 18 kompanija koje posjeduju licencu za opskrbu električnom energijom krajnjih kupaca. Zakonom o korištenju OIEiUK u Federaciji BiH uspostavljen je Operator za OIEiUK s ciljem stvaranja strukture za operacionalizaciju sustava poticanja proizvodnje iz postrojenja koja koriste OIEiUK. Operator za OIEiUK dužan je sa svakim opskrbljivačem sklopiti ugovor kojim će detaljno urediti međusobna prava i obveze, koje se između ostalog odnose na prikupljanje naknada te fakturiranje i naplatu za isporučenu električnu energiju proizvedenu iz OIE. Ovaj rad koncentrirat će se na područje Federacije BiH, na kojem je trenutno u pogonu 49 malih hidroelektrana, 115 fotonaponskih elektrana i 1 vjetroelektrana. Proizvodnja električne energije iz OIE bilježi značajan porast s tim da se najveći skok u ukupno proizvedenoj električnoj energiji iz OIE očekuje u narednim godinama, ponajviše zahvaljujući najavljenim investicijskim projektima za izgradnju postrojenja koje električnu energiju proizvode iz OIE, poglavito vjetroelektrane. OIE su subvencionirani preko sustava feed-in tarifa, na način određen odredbama Zakona o korištenju OIEiUK i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz OIEiUK i određivanju naknada za poticanje. FERK je u svrhu pojašnjenja pravila i procedura za preuzimanje pripadajućeg udjela električne energije iz OIE donio Pravilnik o obveznom odjelu i preuzimanju električne energije proizvedene iz OIE koji je obvezujući za sve opskrbljivače krajnjih kupaca, a na osnovu kojeg se od 2016. godine vrši obveza preuzimanja pripadajućeg obveznog udjela za sve opskrbljivače. Rad će prezentirati trenutni način preuzimanja električne energije iz OIE prema Pravilniku FERK-a o obveznom odjelu i preuzimanju električne energije proizvedene iz OIE, uočiti probleme i nedostatke postojećeg sustava te dati komentar i prijedlog za njegovo unaprjeđenje.

Mario Vašak, Tomislav Capuder, Ivona Štritof, Anđelko Tunjić, Tanja Marijanić and Tomislav Stašić. Koncept integriranog naprednog upravljanja zgradama i distribucijskom mrežom kao preduvjet pametnog grada

Abstract: Aspekti energetske učinkovitosti i integracije obnovljivih izvora energije još uvijek su razmatrani odvojeno te izostaju pozitivni učinci integracije niskougljičnih tehnologija u današnje zgrade koje su još uvijek energetski pasivne. Optimalnim upravljanjem ključnim energetskim podsustavima zgrade moguće je trošak energije za rad zgrade znatno smanjiti, čak i unutar postojećeg dvotarifnog sustava. Proširivanjem koncepta i integriranim planiranjem i vođenjem elektroenergetskog sustava u kojem svi sudionici optimalno koriste nove izvore fleksibilnosti, što napredno upravljane zgrade svakako jest, moguće je ostvariti dodatne uštede i kreirati nove usluge. Time se ujedno stvaraju preduvjeti za razvoj naprednih gradova i naprednih energetskih sustava. Projekt Smart Building - Smart Grid - Smart City (3Smart) financiran unutar Programa transnacionalne suradnje Dunav obuhvaća 12 zemalja dunavske regije i provodi pilot projekte integriranog naprednog upravljanja zgradama i distribucijskom mrežom u 5 zemalja: Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji i Bosni i Hercegovini. U radu će biti predstavljen koncept tehnoloških rješenja koje se razvija te ciljevi koji se planiraju ostvariti ovim u regiji jedinstvenim projektom.

Davorin Brkić, Srđan Žutobradić and Marko Poljak. Strategija kao alat za postizanje društveno prihvatljivog elektroenergetskog sustava u 2030. i 2050. godini

Abstract: U radu je iz različitih izvora dan pregled sadržaja o strategiji kao alatu za postizanje ciljeva. Opisane su aktivnosti koje je prema mišljenju autora potrebno obaviti prije implementacije strategije. Posljedice strategije su vidljive tek s protekom vremena od implementacije njenih zamisli, iako dobri stratezi rezultate nekih strategija u budućnosti s velikom sigurnošću mogu odrediti u sadašnjosti. Dobri stratezi u okviru strategije unaprijed pripreme odgovor na svaku pojavu, ali dobra strategija može dati dobre ili loše rezultate, kao i loša strategija. S obzirom da se ciljevi za budućnost formiraju u sadašnjosti potrebno je koristiti imaginaciju o budućnosti i strategiju kao alat kako bi se postigli ti ciljevi. Provjera strategije prije njene primjene podrazumijeva provjeru da li ona uopće ima elemente koji strategiju čine strategijom. U radu su sintezom iz različitih izvora, sintezom iz primjera iz prakse te temeljem rezultata vlastitih promišljanja autora predložene aktivnosti koje trebaju prethoditi implementaciji strategija, s ciljem poboljšanja društvenih standarda koji će omogućiti proglašavanje nekog oblika planiranja dobrom strategijom, odnosno strategijom. Postavljen je i pristup prema kojemu se ocjena neke strateške zamisli dobiva usporedbom s prvom sljedećom alternativom. U radu su temeljem tih pristupa analizirani primjeri strategija iz prakse u elektroenergetskom sektoru. Ideja tih aktivnosti je prevencija nastanka društvene štete koju uzrokuju loše strategije u praksi. Predložene aktivnosti u radu dane su u smislu postizanja društveno prihvatljivog elektroenergetskog sektoru u 2030. i 2050. godini, pri čemu će niskougljičnost po svemu sudeći biti jedan od kriterija.

Monika Babačić, Ivana Roksa and Tamara Tarnik. Utjecaj Direktive o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz srednjih uređaja za loženje na rad postrojenja HEP Proizvodnje

Abstract: Direktiva 2015/2193 o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz srednjih uređaja za loženje (u nastavku MCP Direktiva) usvojena je 25. studenog 2015.g. i države članice Europske Unije imaju obvezu ugraditi odredbe ove direktive u svoju regulativu najkasnije od 19. prosinca 2017. MCP direktiva se primjenjuje na tzv. srednje uređaje za loženje (motore s unutarnjim izgaranjem koji rade prema Otto (benzin ili plin) ili Diesel (plinsko ulje) ciklusu, te na plinske turbine i kotlove) s ulaznom toplinskom snagom jednakom ili većom od 1 MW i manjom od 50 MW, bez obzira na vrstu goriva koju upotrebljavaju. Pomoćni kotlovi HEP Proizvodnje spadaju prema MCP direktivi u postojeće srednje uređaje za loženje. Problem zadovoljenja GVE-a propisanih MCP direktivom postoji kod izgaranja loživih ulja dosadašnje kvalitete u pomoćnim kotlovima: PK 100, PK 200 i PK 300 TE Rijeke, PK1 i PK2 TE-TO Sisak, SBK 1, SBK 2 i SBK 3 TE-TO Osijek, te kod izgaranja plinskog ulja u pomoćnom kotlu BKG 40 KTE Jertovec koji prekoračenje GVE za NOx propisanu MCP direktivom. Pri tome pomoćni kotlovi PK 100, PK 200 i PK 300 TE Rijeke zadovoljavaju MCP direktivom propisane GVE kod izgaranja plinskog ulja, a svi ostali, prethodno nabrojani kotlovi, zadovoljavaju MCP direktivom propisane GVE kod izgaranja prirodnog plina.

Monika Babačić, Tamara Tarnik and Ivana Roksa. Ishođenje okolišnih dozvola u HEP Proizvodnji

Abstract: Svi postojeći termoenergetski objekti HEP Proizvodnje nazivne toplinske snage veće od 50 MWtg su prije četiri i pol godine, točnije 4. lipnja 2012., predali Ministarstvu zaštite okoliša i prirode (sada Ministarstvo zaštite okoliše i energetike, MZOIE) zahtjeve za ishođenje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (sada okolišne dozvole), kako bi mogli nastaviti s proizvodnjom električne i toplinske energije sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša. Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji potvrđen je prijelazni rok (1. siječnja 2018.) za usklađivanje rada termoenergetskih postrojenja HEP Proizvodnje sa EU Direktivama. Okolišne dozvole su dobivene na rok od 5 godina od izdavanja. Cilj HEP Proizvodnje je nastaviti s radom postrojenja nakon prijelaznog perioda odnosno nakon 1. siječnja 2018. primjenom najboljih raspoloživih tehnika (NRT), tamo gdje je to moguće. Stoga je trebalo predvidjeti faznu provedbu aktivnosti i to dinamikom kojom će se do spomenutog roka osigurati usklađenost s graničnim vrijednostima emisije (GVE) prema Direktivi 2010/75/EU o industrijskim emisijama. Fazna provedba aktivnosti mora pravodobno dati odgovor o primjenljivosti pojedine NRT, s obzirom na složenost postrojenja, mogućnost ugradnje opreme za smanjenje emisija, dostupnost na tržištu i očekivani vijek trajanja postrojenja.

Nino Vrandečić. Sigurnosni aspekti pri ispitivanju energetskih kabela

Abstract: Prilikom ispitivanja energetskih kabela svih naponskih razina vrlo je važan i sigurnosni aspekt. Sigurnost osoblja koje ispituje kabele, kao i sigurnost osoba koje su u blizini mjesta kvara, mjesta ispitivanja ili se napajaju iz galvanski povezane mreže, mora biti na prvom mjestu. Kako se u slučaju ispitivanja energetskih kabela radi o vrlo specifičnoj radnji, u koju je uključeno vrlo malo stručnjaka unutar operatora distribucijskog sustava, procedure ispitivanja i radne upute koje trebaju biti usklađene s propisima iz područja zaštite na radu propisane su (ili uopće nisu) aktima operatora, dok u propisima najčešće nema čvrstog temelja.



U radu su ukratko razmatrani slučajevi koji su potencijalno opasni prilikom ispitivanja te sigurnosne mjere za sprječavanje rizika ili svođenje na najmanju moguću mjeru. Posebno se analiziraju slučajevi pojavljivanja opasnih napona dodira i koraka zbog primjene struje AC i DC propaljivača, pražnjenja udarnog generatora, utjecaj međuindukcije sa susjednim električnim krugovima itd. Posebna je pozornost dana problemu zaštite i prevencije od potencijalnog prodora mrežnog napona u krugove VN ispitnog napona. Razmatran je utjecaj prodora atmosferskog napona kao i ulaska mrežnog napona zbog nedovoljnih naponskih razmaka unutar sklopnih blokova. Naime, budući da oblici ispitnih VN napona nisu definirani i normom IEC 62271 proizvođači sklopnih blokova do 2011 godine nisu uzimali u obzir potrebu da definiraju dozvoljene ispitne napone sada u praksi već de facto normiranih oblika VLF sinus i VLF kosinus, uz prisutnost mrežnog napona s druge strane naponskog razmaka. S tim u vezi rad prezentira neke od specifikacija dopuštenih ispitnih napona u sklopnim blokovima renomiranih proizvođača. Prikazuju se i rješenja za podršku sigurnom ispitivanju kabela s takozvanim ''engleskim'' i ''francuskim '' ispitnim modelom, a ispitivanje kabela u sklopnom blokovima pod mrežnim naponom koji su ugrađeni prije 2011 godine i za koje nema detaljnih tvorničkih uputa stavlja se pod povećalo sumnje. Kako sva oprema mora zadovoljiti i određene sigurnosne standarde razmatraju se ključne odrednice normi HRN EN 50191, EN 50110 te IEC 61010-1 važne za razumijevanje pojmova sigurnosti i rizika u procesu ispitivanja energetskih kabela svih naponskih razina.

Nikola Jaman, Nediljko Zebić and Damir Mišćenić. Pregled kvarova mjernih transformatora u mreži HOPS-a od 2001. do 2015. godine

Abstract: Zadnji prikaz kvarova mjernih transformatora visokonaponskoj mreži Hrvatske dan je referatu R 12-02 na Trećem savjetovanju HK CIGRE 1997. godine.Prikaz se odnosio na visokonaponsku mrežu Slavonije, a rezultati su uspoređivani sa međunarodnim istraživanjem WG 23.07 iz 1989. godine (Brochure 057). U međuvremenu, učinjena su još dva istraživanja kvarova na međunarodnoj razini: ispitivanje kvarova od 1985. do 1995. godine(Brochure 394), koja je izdana 2009. godine, i kvarovi od 2004. do 2007. godine (WG A3.06, Broshure 512, izdana 2012. godine). Način sakupljanja informacija, definicije kvarova, obrasci itd. u svakom su istraživanju bili drugačiji, tako da ih dosta teško uspoređivati. Zbog toga je za ovo istraživanje napravljen poseban obrazac, definicije kvarova i upute kako bi podaci prilikom usporedbe bili što vjerniji. Za period 2001. do 2015. godine obrađeni su podaci o populaciji instaliranih mjernih transformatora u mreži HOPS-a, te pregled kvarova. Obuhvaćeno je preko 80.000 transformator-godina te obrađeno preko 800 kvarova na mjernim transformatorima. Utvrđeni su najčešći uzroci kvarova i njihova frekvencija, utvrđen je udio teških kvarova sa eksplozijom ili požarom, te je izvršena usporedba sa navedena tri međunarodna istraživanja.

Detlef Wald. What might be the problem with wet high voltage sub marine cables?

Abstract: Offshore wind parks are getting bigger and bigger which means that the power submitted is increasing. This means that no only the conductor size is increasing and but also that the voltage. In order to decrease the costs of these cables there is a demand to remove the lead sheath. These cables are currently developed for up to 72.5 kV (U). In certain countries users are looking into higher voltages.

This gives a potential risk that these cables are not completely watertight which means that at a relative humidity of more than 70 % in the insulation water trees might develop.

Currently commercial so-called TR XLPE insulation compounds are only developed for up to 35 kV. The limitation for the insulation is the higher loss factor.

The purpose of this paper it to show the influence of different components in the cable that might influence the water tree behaviour in the cable. It is not only the insulation that can influence this but also for example the semi-conductive compound and other features that are part of a sub-marine cable.

Dražen Jakšić, Martina Mikulić, Hrvoje Keko and Goran Majstrović. Utjecaj izgradnje podmorskih kabela prema Italiji na razvoj tržišta i sustava u jugoistočnoj Europi

Abstract: Krajnji cilj razvoja elektroenergetske djelatnosti u Europi je formiranje otvorenog, jedinstvenog pan-europskog tržišta električne energije kojim će se omogućiti transparentno natjecanje tržišnih sudionika uz visoku kvalitetu opskrbe krajnjih kupaca. U ostvarenju tog cilja u jugoistočnoj Europi postoje mnoge barijere i nesigurnosti, a jedna od njih je i planirano povezivanje regije s jednim ili više podmorskih kabela s Italijom.

Uz potporu USAID-a i koordinaciju United States Energy Association u okviru regionalne radne grupe za planiranje razvoja prijenosne mreže (SECI TSP) pripremljena je detaljna analiza utjecaja polaganja jednog ili više podmorskih kabela između Italije i jugoistočne Europe (Crne Gore, Albanije, Hrvatske) na pogon elektroenergetskog sustava i na razvoj tržišta električne energije.

Cilj ovog rada je prikazati utjecaj polaganja jednog ili više podmorskih kabela između jugoistočne Europe i Italije na:

- Elektroenergetske bilance zemalja regije (proizvodnja, potrošnja, razmjena) (GWh) - Cijene električne energije na veleprodajnom tržištu, uz pretpostavku funkcioniranja otvorenog tržišta i ograničenja u prijenosnoj mreži (€/MWh) - Razinu prekograničnih razmjena po svakoj granici u regiji (MWh/h) - Opterećenja pojedinih podmorskih kabela prema Italiji (MWh/h)

Rezultati analize prikazani su za sljedeće scenarije:

o Referentni scenarij: uz postojeći HVDC kabel Grčka - Italija, o Osnovni scenarij: uz postojeći HVDC kabel Grčka - Italija I novi HVDC kabel Crna Gora - Italija (koji je trenutno u izgradnji) o Alternativni scenarij: uz postojeći HVDC kabel Grčka – Italija, novi HVDC kabel Crna Gora - Italija i novi HVDC kabel Hrvatska - Italija

Za potrebe modeliranja i analize elektroenergetskog sustava korišten je programski paket PSS/E u kojem je detaljno modeliran elektroenergetski sustav svih zemalja regije (Slovenija, Hrvatske, BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Albanija, Rumunjska, Bugarska, Grčka i Turska), uz ekvivalente pripadnih susjednih zemalja (Mađarska, Slovenija, Austrija, Italija, Ukrajina). Model se sastoji od preko 5500 čvorišta, 2200 generatora, 9000 vodova i 2800 transformatora, a definiran je za razdoblje 2020., 2025. i 2030. godine. Model je verificiran od strane svih nadležnih operatora prijenosnog sustava.

Također, u okviru ovog projekta razvijen je i verificiran i model tržišta električne energije 12 zemalja jugoistočne Europe koji se sastoji od 580 generatora u 153 TE, 6 NE, 124 RHE, 53 HE i velikog broja OIE. Za potrebe analiza tržišta korišten je programski alat PLEXOS, a analize su provedene na satnoj razini. Analize elektroenergetske mreže i tržišta električne energije međusobno su usklađene i temelje se na istim ulaznim podacima.

Elektroenergetski sustav i tržište modelirani su za razdoblje 2025. godine uvažavajući planirani porast opterećenja, planiranu izgradnju prijenosne mreže, novih proizvodnih objekata te integraciju obnovljivih izvora energije. Također, posebno definiranim scenarijem prikazan je i utjecaj cijena emisija CO2 na rezultate provedenih analiza.

Dejan Živaković. Metode za predlokaciju kvara na kabelima

Abstract: Jednom položen i ispitan kabel odaje dojam da je njegova ispravnost vječna. Međutim, tijekom vremena dolazi do smanjenja električne probojnosti kabela uslijed štetnih utjecaja kojima je kabel izložen tijekom svog životnog vijeka kao što su: prenaponi, toplinska preopterećenje, korozija, oštećenja vanjskog plašta uslijed zemljanih radova na trasi kabela itd. To neminovno dovodi do kvarova koji se podjednako događaju na svim naponskim nivoima i na svim tipovima kabela. Precizno i brzo lociranje kvara preduvjet je za brzo uspostavljanje sigurne opskrbe. Pronalaženje kvarova obavlja se nizom postupaka koji uključuju analizu kvara, predlokaciju mjesta kvara (makrolokacija) i određivanje točnog mjesta kvara (mikrolokacija). U radu će se obraditi metode za predlokaciju kvara. Cilj predlokacije je što je moguće preciznije određivanje mjesta kvara da bi mikrolokacija kvara bila što brža. U tu svrhu razvijene su različite metode za predlokaciju kvara, a njihov odabir ovisi o prirodi samog kvara, kao i iskustvu mjerača. Mjerne metode možemo podijeliti na metode koje se temelje na mjerenju refleksije impulsa, metode istitravanja i mjerne mostove. Ispitne metode temeljene na refleksiji električnog (svjetlosnog) luka (ARM grupa, Arc Reflection method) omogućuju pronalaženje kvara bez propaljivanja i time znatno manje naprežu izolaciju u blizini mjesta kvara i ne izazivaju dalja oštećenja. Pored osnovne metode objasnit će se i kombinacije ARM metode sa udarnim generatorom, propaljivačem i naprednim funkcijama. Od metoda istitravanja biti će prikazane: Decay - Traveling Wave Decoupling Method koja radi na principu da oštećeni kabel „puni“ visokim naponom do nivoa proboja, što dovodi do formiranja tranzijentnog vala koji putuje između mjesta kvara i VN generatora. Kašnjenje ovog vala se koristi za izračunavanje rastojanja do mjesta kvara. Druga je ICE metodom koja se pokreće kapacitivnim pražnjenjem strujnih impulsa koji na mjestu kvara izazivaju preskok u trajanju od nekoliko milisekundi. Val koji se prostire unutar kabela se reflektira od



mjesta kvara i putuje između točke refleksije i udarnog generatora. Također će biti obrađena i problematika predlokacije kvara u razgranatim NN mrežama.

Josip Mišura. Utjecaj istovremenog starta VN motora na stabilnost rada generatora u novoj konfiguraciji interne EE mreže pogona EL-TO Zagreb

Abstract: Nakon provedene prve i druge faze rekonstrukcije elektropostrojenja koje u naravi predstavljaju napuštanje 30 kV naponske mreže, interna EE mreža u pogonu EL-TO Zagreb poprimila je značajne promjene. Karakter novonastalih promjena ogleda se prvenstveno u manjem broju transformacija odnosno u direktnom napajanju sustava opće i vlastite potrošnje sa odcjepa generatora PTA1, PTA2, TG2 i TG1. Novom konfiguracijom pogon EL-TO Zagreb dobio je mogućnost napajanja vlastite i opće potrošnje pogona čak i u uvjetima kada nisu angažirane sve proizvodne jedinice. U novonastalim okolnostima napajanja vlastite potrošnje interesantno je sagledati pojave koje se događaju u različitim režimima rada pogona. Jedna od takvih pojava svakako je sagledavanje starta skupine VN motora različitih snaga a koji se napajaju sa odcjepa jednog od generatora PTA1,PTA2,TG1 i TG2. Sam start pojedinog VN motora kao i skupine istih ne predstavlja nešto neuobičajeno ako se isti promatra prvenstveno se u okviru rada samog motora ili skupine istih. U uvjetima kada se skupina VN motora napaja sa odcjepa generatora to u suštini predstavlja pogonski događaj pri kojem dolazi do promjene strujno-naponskih prilika, promjene tokova snaga kako u samoj internoj EE mreži tako i u radu pripadajućeg generatora. Problematika utjecaja starta skupine VN motora na pripadajući generator izražena je u okolnostima ispada pogona kada operativno osoblje u cilju dostizanja parametara vrelovodnog toplinskog sustava zapadnog dijela grada Zagreba te parametara tehnološke pare za industriju provodi veliki broj sklopnih operacija. Svrha ovog rada je prikazati utjecaj istovremenog starta skupine VN motora na stabilnost rada generatora u različitim scenarijima topologije interne EE mreže u pogonu EL-TO Zagreb. Stabilan rad generatora u uvjetima oporavka pogona nakon ispada istoga u trenucima provođenja velikog broja sklopnih operacija kao i cijele interne EE mreže od ključnog je značaja za pogon.

Paula Mamić and Željko Tomšić. Analiza isplativosti gradnje nuklearne elektrane u slučaju otvorenog i integriranog unutarnjeg tržišta električne energije u EU s obzirom na financijske, ekonomske i energetske rizike

Abstract: Promjena elektroenergetske slike neophodna je kako bi se zadovoljio budući porast potražnje, povećala sigurnost opskrbe električne energije i usporile klimatske promjene. Nuklearna energija, svojom gustoćom i čistoćom, uklapa se u takve strategije, ali zbog specifičnih rizika projekt je kontroverzan. Visoki kapitalni troškovi otežavaju financiranje nuklearne elektrane. Promjene dizajna zbog visokih regulatornih i sigurnosnih zahtjeva i promjene političkih okvira rezultirale su prekoračenjem proračuna i kašnjenjem radova. Kašnjenjem radova ugroženo je dugo vrijeme povrata, te su izraženiji financijski rizici. Ekonomski aspekt projekta je maksimiziranje profita, koje je na tržištu električne energije ugroženo. Na otvorenom tržištu električne energije nije izgrađena niti jedna nuklearna elektrana jer njihovim ulaganjem investitori snose sve rizike. Novi tržišni uvjeti ne garantiraju otkup električne energije po reguliranoj cijeni. Dugo vrijeme povrata osjetljivo je i na financijske instrumente koji su s vremenom rizičniji. Prošlo je mnogo godina od kad su zadnje nuklearne elektrane u Europi izgrađene, stoga postoji velika nesigurnost u regulativne okvire i licenciranje. Spori i slabo definirani procesi licenciranja povećavaju troškove izgradnje i mogu pomaknuti datum puštanja u pogon. Osim regulatornih okvira, važni su i politički. Kako se ne bi promijenilo političko stajalište i vlast, mora postojati širi politički koncensus podržavanja nuklearnih projekta, kao oblik političke garancije. Glavna prepreka financiranja nuklearnih elektrana su visoki kapitalni troškovi. Povlačenjem državnog kapitala i deregulacijom tržišta, nužne su nove strukture financiranja koje će investitorima pružiti određeni oblik sigurnosti i podijeliti rizik, kako bi se privukle investicije u izgradnju nuklearnih elektrana. Programskim alatom FINPLAN napravljena je analiza isplativosti izgradnje nuklearne elektrane na tržištu, u ovisnosti o cijeni električne energije i modelima financiranja.

Željko Tomšić, Ivan Rajšl and Matea Filipović. Nisko ugljična strategija do 2050. godine Republike Hrvatske za elektroenergetski sektor

Abstract: Koncept niskougljične razvojne strategije (Low Emission Development Strategies - LEDS) je uvedena na Konferenciji stranaka UNFCCC kao zajednički, ali diferencirani pristup u susret ukupnom cilju smanjenja emisija plinova staklenika: "Sve zemlje moraju pripremiti niskougljičnu razvojnu strategiju... pokretanu nacionalnim ciljevima pojedinih stranaka u skladu s nacionalnim uvjetima i kapacitetima "(Sporazum u Cancun u). Polazište politike EU za put prema ekonomiji niskg ugljika je cilj smanjenje emisija stakleničkih plinova u elektroenergetskom sektoru od 93-99% do 2050. U skladu s tim ciljem, u 2014. Europsko vijeće usvojilo je klimatsko-energetski okvir 2030, koji se postavlja cilj smanjenja emisija -40% do 2030. Također, tu je cilj obnovljivih izvora energije do 27% te indikativni cilj je smanjiti potrošnju energije za 27%. U sektoru električne energije, uz smanjenje emisije stakleničkih plinova cilj je povećanje sigurnosti opskrbe energijom, održivosti energetske opskrbe, povećanje dostupnosti energije i smanjenje energetske ovisnosti. U razvoju niskougljične razvojne strategije analizirano je niz scenarija. U elektroenergetskom sektoru izazovi su brojni, s obzirom na položaj pojedinih vrsta energije, očekivane cijene energije; ispunjavanje ciljeva energetske učinkovitosti i politike obnovljivih izvora energije. Analizirai su i troškovi i koristi od prelaska na scenarije niskougljičnog razvoja. U radu su prikazani rezultati rada na pripremi Hrvatske strategije za niskougljični razvoj elektroenergetskog sektora do 2050 godine. Analiza pokriva razdoblje do 2050. hrvatskog elektroenergetskog sustava modeliranog programom PLEXOS i analizira i uspoređuje se nekoliko scenarija. Hrvatski elektroenergetski sektor je analiziran za tri scenarija: NUR - business as usual scenarij; NU1 - implementacije značajnih mjera energetske učinkovitosti te stoga relativno niski rast potrošnje električne energije i NU2 - provedba povećanog korištenja električne energije, posebno u sektoru prometa, a time i povećane potrošnje električne energije. Ovaj članak se fokusira i na elektroenergetski sustav i njegovu mogućnost stabilnost i pouzdanosti s velikim udjelom obnovljivih izvora energije izvora (vjetra i fotonaponskih izvora).

Domagoj Đikić, Marko Miliša and Tvrtko Mandić. Stabilnost membrana mikroorganizama uslijed djelovanja dalekovoda i trafostanica

Abstract: Dalekovodi i trafostanice su glavni antropogeni izvori električnih polja (EP) u prirodi. O utjecaju antropogenih elektromagnetskih polja uglavnom se i razmišlja iz antropocentričnog kuta. Istraživanja se uglavnom usredotočuju na makroskopske učinke na više organizme koji se mogu smatrati modelima za učinke u ljudi. Legislativa, se posljedično odnosi na sprečavanje tih učinaka u ljudi. Ulaskom u Europsku uniju, Republika Hrvatska je nažalost tu legislativu učinila značajno manje striktnom te su sada dozvoljene i dvostruko više jakosti EP nego prije. Mi smo stoga kao cilj ovog istraživanja postavili utvrđivanje razine utjecaja EP na organizme na staničnoj razini. Istraživanjem stabilnosti membrana i citoplazmatsku aktivnost enzima stresa koristeći metode fluorescencijske mikroskopije. Utvrdili smo da premda vodeni medij višestruko umanjuje jakost električnog polja u akvatičkim u odnosu na kopnene ekosustave već pri vrlo malim jakostima antropogenih EP postoje značajni negativni utjecaji na staničnoj razini.

Toni Dropulic, Gordan Mirošević, Matija Kršić, Goran Čubra and Ivica Modrić. Ugradnja visokotemperaturnog niskoprovjesnog vodiča na DV 110 kV Sinj - Dugopolje i DV 110 kV Dugopolje - Meterize

Abstract: Ugradnja zamjenskih vodiča na DV 110 kV Sinj – Meterize je razmatrana još od 2007. godine. Razlozi zamjene vodiča su povećanje prijenosne moći i povećanje razina sigurnosnih visina radi naknadne izgrađenosti objekata u okolici trase dalekovoda. Još od ranijih ugradnji visokotemperaturnih „crnih“ BTAL/Stalum vodiča u HOPS-u tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća se uvidjelo kako će na nekim postojećim dalekovodima na kojima će biti potrebna zamjena vodiča radi povećanja prijenosne moći biti potrebna ugradnja visokotemperaturnih vodiča sa smanjenim provjesima – HTLS (engl. High Temperature Low Sag).Kabliranjem dijela dalekovoda 110 kV Sinj-Meterize kroz Dugopolje i uvodima tih kabela u TS 110/20(10) kV Dugopolje nastala su dva dalekovoda: DV 110 kV Sinj - Dugopolje i DV 110 kV Dugopolje – Meterize.Već u ranijim fazama izrade projektne dokumentacije obnove DV 110 kV Sinj - Dugopolje i DV 110 kV Dugopolje – Meterize se preliminarno analizirala mogućnost ugradnje visokotemperatunih vodiča, od kojih su neki bili i niskoprovjesni, kao bi se vidjele njihove mogućnosti i napravila usporedba njihovih značajki u konkretnom slučaju.Daljnjom evaluacijom mogućnosti različitih tipova visokotemperaturnih vodiča u vidu tehno-ekonomske analize se došlo do zaključka kako je ugradnja vodiča tipa ACCC Rovinj (engl. Aluminium Conductor Composite Reinforced) optimalan zamjenski vodič na ovim dalekovodima, budući da se njime postiže zadovoljavajuća prijenosna moć i razine sigurnosnih visina, uz zadržavanje postojećih stupova i temelja.Projektnom dokumentacijom su se definirala projektna rješenja, te svekolika potrebna oprema za primjenu u kombinaciji s ACCC vodičima, te koja uvažava sve specifičnosti ovog tipa vodiča, kao i sve zahtjeve propisane od strane proizvođača ovog tipa vodiča. Radi usklađivanja novih manjih provjesa ACCC vodiča je projektom predviđeno usklađivanje provjesa postojećeg OPGW zaštitnog užeta sa svjetlovodnim nitima s provjesima zamjenskih vodiča.Svekolika nabavljena oprema koja je u izravnom dodiru s ACCC vodičem je proizvedena u dogovoru i s odobrenjem proizvođača vodiča i proizvođača kompozitne jezgre te isporučena izvoditelju radova na ugradnji vodiča.Cjelokupni radovi na zamjeni užadi na navedenim dalekovodima su sukladno zahtjevu od strane proizvođača kompozitne jezgre nadzirani od strane proizvođača jezgre.Svi radovi na ugradnji novih vodiča su izvedeni uz poštivanje zahtjeva proizvođača kompozitne jezgre glede značajki svekolike primijenjene opreme za razvlačenje užadi, poštivanja najmanjih radijusa savijanja vodiča, stavljanja vodiča u provjes, te izrade stezaljki i spojnica na vodičima, a sve vodeći računa kako je kod ACCC vodiča vanjski plašt izveden iz žarenog aluminija koji je mekši i stoga osjetljviji na mehanička oštećenja od tvrdo vučenog aluminija kod klasičnih alučeličnih vodiča.Dalekovodi su nakon zamjene vodiča pušteni pod napon i u urednom su pogonu.Ovaj projekt predstavlja prvu ugradnju HTLS vodiča u Hrvatskoj na kojoj su prikupljena iskustva za sve buduće planirane ugradnje HTLS vodiča, te predstavlja uspješan primjer povećanja prijenosne moći i povećanja sigurnosnih visina postojećih dalekovoda.



Branimir Đikić, Božidar Filipović Grčić, Velimir Ravlić and Ivo Uglešić. Prenaponska zaštita regulirane prigušnice nazivne snage 200 MVAr u TS MELINA

Abstract: U TS 400/220/110 kV Melina predviđena je ugradnja regulacijske prigušnice na 220 kV razini snage 50/200 MVAr. Članak obrađuje problematiku prenaponske zaštite pri sklapanju regulacijske VN prigušnice s kruto uzemljenom neutralnom točkom priključenom na sabirnice 220 kV postrojenja TS 400/220/110 kV Melina. Razmatrani su prijelazni procesi koji se u normalnim pogonskim uvjetima pojavljuju u strujnom krugu na strani prigušnice i mjere za njihovo ograničenje, te njihov utjecaj na izolaciju postrojenja. Prilikom pogonske radnje isklapanja, odnosno razdvajanja kontakata prekidača, medij za gašenje luka dovodi do brzog porasta otpora rezidualnog stupca i naglog prekida male induktivne struje prije njezinog prirodnog prolaza kroz nulu. Zbog energije pohranjene u induktivitetu prigušnice dolazi do elektromagnetskih prijelaznih pojava koje uzrokuju velike sklopne prenapone. Sklopni prenaponi postaju opasni za postrojenje ako se njihova tjemena vrijednost približi ili nadmaši tjemenu vrijednost nazivnog podnosivog sklopnog udarnog napona opreme. Prije odluke o izboru opreme i tehničkog rješenja postrojenja, za korisnika je, između ostalog, vrlo važno znati koja prenaponska naprezanja se mogu dogoditi u pogonu, te kako spriječiti velike materijalne štete koje mogu nastati njihovim djelovanjem.

Branimir Đikić and Velimir Ravlić. Ugradnja SVC postrojenja nazivne snage 250 MVAr u TS KONJSKO

Abstract: Problem regulacije napona, odnosno jalovih snaga u prijenosnoj 400 kV, 220 kV i 110 kV mreži prisutan je već dulji niz godina, posebice u stanjima niskog opterećenja. Predmetna problematika još je dodatno usložnjena uvođenjem tržišnih uvjeta i donošenjem odgovarajućih zakonskih i podzakonskih akata koji uređuju tehničke, regulatorne i ekonomske normative rada prijenosne mreže. Zbog svega navedenog i s obzirom na trenutno stanje proizvodnih objekata i visokonaponske mreže na području Splita može se zaključiti da bez ugradnje novog kompenzacijskog uređaja u TS 400/220/110/10 kV KONJSKO u sagledivom kratkoročnom razdoblju nije moguće u cijelosti riješiti problem visokih napona, a što su pokazale i sve do sada izrađene studije. Tijekom rada elektroenergetskog sustava dolazi do širokog opsega promjena parametara kakvoće električne energije u napojnoj mreži. Neki od parametara električne energije mogu se smanjiti jedino dinamičkom kompenzacijom. Ključni parametri za sigurnost prijenosa električne energije i očuvanja stabilnosti sustava su regulacija napona i kompenzacija jalove snage, a njihovu regulaciju moguće je ostvariti pomoću SVC uređaja (statički var kompenzatori). Treba naglasiti da su smetnje u napojnoj mreži promjenljivog karaktera i sastoje se od promjena amplitude i frekvencije struja i napona tijekom vremena što je posljedica karakteristike napojne mreže, ali i karakteristike rada trošila). Zbog toga je pojava stohastičke prirode. Jedini način stabilizacije napona i smanjenja brzih promjena napona je kontinuirano mjerenje i izvođenje brzih promjena s uređajima dinamičke kompenzacije.

Nena Alar Pavić, Zdravko Šojat, Branimir Đikić and Zdravko Petrovečki. DOGRADNJA 400 kV SABIRNIČKOG SUSTAVA U TS 400/220/110 kV MELINA

Abstract: Rasklopno postrojenje 400 kV smješteno je na istočnom dijelu transformatorske stanice s izlaskom dalekovoda prema zapadu. Sabirnički sustav izveden je kao jednostruke glavne i pomoćne sabirnice iz cijevi od aluminijske legure E-AlMgSi0,5-F22 dimenzija 220x6 mm. Sabirnice su pričvršćene na potpornim izolatorima na visini 12660 mm u rasponu od 21000 mm te sa spojem na sabirničke rastavljače izvedene AlČ užetom nazivnog presjeka 2x490/65 mm2. Uslijed dugotrajne eksploatacije i dotrajalosti opreme predviđena je zamjena sabirničkog sustava glavnih i pomoćnih sabirnica 400 kV te zamjena primarne i sekundarne opreme 400 kV postrojenja. U sklopu zamjene sabirničkog sustava glavnih i pomoćnih sabirnica predviđena je i dogradnja još jednog sustava glavnih sabirnica tako da će 400 kV postrojenje biti opremljeno dvostrukim glavnim sabirnicama sa spojnim poljem glavnih sabirnica te pomoćnim sabirnicama sa spojnim poljem dvostrukih glavnih i pomoćnih sabirnica. Navedenim zahvatom u 400 kV postrojenju bitno će se povećati pouzdanost i fleksibilnost, a time i sigurnost opskrbe električnom energijom

Kristina Jurkovic, Hrvoje Pandzic and Igor Kuzle. Strategija nastupa distribuiranih baterijskih spremnika na tržištu električne energije

Abstract: Spremnici električne energije preuzimaju sve važniju ulogu u modernim elektroenergetskim sustavima s velikim udjelom obnovljivih izvora energije. Posebno su zanimljivi baterijski spremnici zbog svoje modularnosti i brzog odziva. Ovaj rad analizira ulogu distribuiranih baterijskih spremnika kao sudionika na tržištu električne energije. Formuliran je dvorazinski model maksimizacije profita distribuiranih baterijskih spremnika koji u gornjoj razini određuje profit i nastup na tržištu dok u donjoj razini simulira čišćenje tržišta i formaciju cijena. Matematički problem s ravnotežnim ograničenjima pretvoren je u cjelobrojno-mješoviti linearni problem. Predloženi model primijenjen je na proširenom IEEE RTS-96 sustavu. Vrednovan je utjecaj distribuiranih baterijskih spremnika na lokalne čvorišne cijene u sustavu.

Leo Štrbac, Dragutin Jordanić, Milan Rončević and Tonći Modrić. ZAMJENA 110 kV KABELSKIH VEZA U HE SENJ

Abstract: SAŽETAK

HE Senj je visokotlačno derivacijsko postrojenje koje koristi vode rijeke Like i Gacke, na način da vode rijeke Like prevodi u rijeku Gacku te ih dovodi zajedničkim derivacijskim sustavom kroz Gacko polje i Velebit na njegovu primorsku stranu. Strojarnica HE Senj smještena je u podzemlju i u njoj su ugrađene tri proizvodne jedinice s Francis turbinama koje imaju konstruktivni pad 410 m, instalirani protok 20 m3/s i snagu 72 MW, s generatorima nazivne snage 80 MVA, napona 10,5 kV, struje 4400 A te cos φ=0,9. Generatori su povezani na VN mrežu preko pripadajućih blok - transformatora, G1 preko BT1 na 220 kV mrežu, a G2 i G3 preko BT2 i BT3 na 110 kV mrežu. Kabeli koji su povezivali blok – transformatore generatora G2 i G3 na 110 kV rasklopno postrojenje, tip FXKJ 1x300/50 mm2 – Cu, proizvođača SIEVERT KABEL VERKE, imaju izolaciju od umreženog polietilena (XLPE-a), Cu vodič poprečnog presjeka 300 mm2 , 3 x (1 x 300 /50 mm²), ugrađeni su 1980. g. Zamijenjeni kabeli bili su u eksploataciji 35 godina, a u pogonu su se više puta javljali problemi sa probojima izolacije, uslijed čega bi nastao kratki spoj te se kabel morao sanirati umetanjem kabelskih spojnica i kabela. Stanje kabela se nakon 2011. g. znatno pogoršalo (kvarovi 2011., 2013. i 2015. g.), a eksploatacijski vijek bio im je na samom kraju, zbog višestrukih proboja izolacije od XLPE-a, uslijed čega dolazi do ireverzibilnog procesa njenog ubrzanog starenja, odnosno degradacije izolacije te je postojao veliki rizik da bi havarija nekog od 110 kV kabela na duži vremenski period ugrozila proizvodnju HE Senj, budući je potrebno izvjesno vrijeme za proizvodnju i dobavu kao i samo polaganje novog kabela te ugradnju spojnog pribora. Zbog svega navedenog pogon HE Senj donio je odluku o zamjeni VN kabela 110 kV, novim odgovarajućih karakteristika, u skladu s uvjetima na mjestu ugradnje. Izbor tehničkih karakteristika, novog kabela napravljen je u skladu s vrijedećom zakonskom regulativom, uvažavajući specifičnosti okoline u kojoj će kabel biti u pogonu te iskustva iz eksploatacije postojećih kabela koji se mijenjaju.

Zdravko PamiĆ. MODULARNI SUSTAV KAO ZAŠTITA OD ELEKTRIČNE INTERFERENCIJE

Abstract: Razni tipovi kabela koriste se u raznim energetskim postrojenjima, brodogradnji, rudarstvu, visokogradnji te također na području bežične i TV komunikacije, tunelima i drugdje. Kod njihovog ulaza ugrađuju se odgovarajući brtveći sustavi. Osnovna funkcija ovih sustava je brtvljenje i zaštita od vode, vatre, plina, prašine, sitnih glodavaca i drugih nepoželjnih stvari u objektima koji se ovim sustavima štite. Osim osnovne funkcije, a to je potpuna i trajna zaštita objekta u koji se ugrađuju, od njih se zahtijeva i da su jednostavni za montažu i funkcionalni u svim prilikama brtvljenja. Kvalitetno, pouzdano, sigurno i trajno brtvljenje kabela u objektima te unutar objekta postižemo odabirom jednog od brtvećih sustava, ili kombinacijom više njih. Svakako da je od posebnog interesa rješenja modularnih sustava koji osiguravaju povezivanje, uzemljenje i elektromagnetsku kompatibilnost (EMC) te zaštitu od eksplozije. Takvi sustavi moraju zaštitit ostalu ugrađenu opremu od električne interferencije tj. brtvljenje, osiguravanje i uzemljenje veće količine kabela s električnom i/ili mehaničkom zaštitom. Sistemi zaštite od električne interferencije funkcioniraju na način da se na mjestu prolaska kabela kroz modul ugrađen u okvir skida vanjski zaštitni plašt kabela te se električni i/ili mehanički dio kabela dovodi u kontakt s aluminijskom folijom (EMC tip zaštite) ili pocinčanom pletenom bakrenom trakom (BG tip zaštite) u sredini modula te se na taj način povezuje s metalnim okvirom i ostalim modulima u okviru. Neke od prednosti ovakvog načina uzemljenja su manja duljina sistema za uzemljenje čime se smanjuje impedancija odnosno vrijeme odvoda struje kvara, kontinuirani kontakt (svih 360 stupnjeva) trake za uzemljenje oko električne i/ili mehaničke zaštite kabela te manja količina bakra u sistemu – nije potrebna dodatna sabirnica za uzemljenje, što smanjuje ukupnu cijenu sistema. Sustav se sastoji od okvira i brtvećeg modula koji, osim funkcije brtvljenja, osigurava integralnu uzemljivačku vezu za kabele s električnom ili mehaničkom zaštitom. Svaka polovica modula oko svoje rubne površine ima traku za uzemljenje koja je direktno, ili kroz susjedne module, u kontaktu s okvirom modularnog sustava. Na ovakav način izvedene su višestruke uzemljivačke veze. To znači da je dostupna vodljiva masa za prijenos struje pojačana s brojem modula u sustavu a nivelacijske pločice dalje distribuiraju strujni tok. Ovo osigurava postojanje dovoljno vodljive mase za prijenos jake struje čak i u slučaju kvara na više kabela. Istovremenu su okviri zavareni na strukturu koja je već uzemljena ili će reagirati kao sabirnica za uzemljenje kada su spojeni na redovni sustav uzemljenja preko vijka. Bakrena pokositrena traka je ugrađena u sam modul i omogućava fleksibilan dizajn koji se prilagođava nepravilnostima uzrokovanima različitim dizajnom kabela i maksimizira površinu električnog kontakta. Sama traka je dimenzionirana tako da ispunjava propisane zahtjeve za određivanje veličine uzemljivačkog vodiča te se zbog toga povećava površina njezinog poprečnog presjeka prema veličini modula. Ovakva izvedba prolaza smanjuje ožičenje uzemljenja što rezultira vrlo malom impedancijom prema zemlji. To je vrlo važno za učinkovita visokofrekvencijska uzemljivačka rješenja koja se zahtijevaju za elektromagnetsku kompatibilnost, a zbog dimenzioniranja trake nije ugrožen električni aspekt sigurnosti. Od posebnog su interesa modularni Ex proizvodi koji štite ljude, opremu i radne postupke na opasnim lokacijama ili prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom. Zato se i govori da takvi modularni sustavi moraju biti certificirane zaštite na: • vatrootpornost, plinotjesnost i vodotjesnost



• nulovanje i uzemljenje • zaštitu od groma • elektromagnetsku kompatibilnost (EMC) • opasne lokacije (Ex)

Dalibor Škarica and Luka Ćurin. ISKUSTVA S DV 110 kV STON – KOMOLAC NAKON UGRADNJE LINIJSKIH ODVODNIKA PRENAPONA U RAZDOBLJU 2007. – 2017.

Abstract: U posljednijh tridesetak godina u svijetu sve je češća primjena odvodnika prenapona u svrhu ublažavanja posljedica atmosferskih pražnjenja odnosno poboljšanja preskočnih karakteristika dalekovoda.Na području Republike Hrvatske u mreži vlasništva Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.o.o. kao pilot projekt instalirani su na dalekovodu u srpnju 2007. godine linijski metaloksidni odvodnici prenapona (LOP) na dalekovodu 110 kV Ston – Komolac. Trasa dalekovoda je zbog specifične lokacije izložena jakim klimatskim i izokerauničkim djelovanjima koji su uzrokovali česte ispade dalekovoda iz pogona te poremećaje pogona elektroenergetskog sustava i prekide opskrbe električnom energijom. Izokeraunička karta Republike Hrvatske ukazuje da je godišnje 50 grmljavinskih dana na području kojom prolazi trasa DV 110 kV Ston – Komolac. Za smanjenje broja ispada uslijed atmosferskih pražnjenja najčešće se koriste slijedeći zahvati:- smanjenje otpora uzemljenja stupa- povećanje izolacionog nivoa voda- ugradnja dodatnih zaštitnih užadi- ugradnja užadi ispod faznih užadi- ugradnja zateznih užadi- ugradnja linijskih odvodnika prenaponaBudući dalekovod 110 kV Ston – Komolac predstavlja jedini transportni put električne energije iz HE Dubrovnik u ostali dio elektroenergetskog sustava Hrvatske, odlučeno je da se poboljšaju njegove preskočne karakteristike ugradnjom linijskih odvodnika prenapona.Dalekovod 110 kV Ston – Komolac, dužine 44 km,s ugrađenih 144 stupova izgrađen je 1961. godine, a tijekom godina eksploatacija zamijenjena je elektrooprema te je ugrađen vodič BTAL/Stalum 154/19 mm², zaštitno uže s opto nitima i stakleni izolatori.Radi smanjenja broja ispada dalekovoda uslijed atmosferskih pražnjenja na istom je ugrađeno 110 linijskih odvodnika prenapona (LOP) i 49 senzora za registraciju prorada koji pokazuju stanje odvodnika i vrijednost struje groma svrstanu u pet kategorijaReferat obrađuje pogonska iskustva s primjenom linijskih odvodnika prenapona na dalekovodu 110 kV Ston – Rudine – Komolac u razdoblju od 2007. godine do 2017. godine s osnovnom obradom snimljenih rezultata (broj ispada po fazama, broj ispada po stupovima), izvršene intervencije u smislu promjena pozicija LOP (montaža na gornju fazu, premještaj LOP na stupove na kojima nisu montirani), primjena novih sustava za monitoring odvodnika prenapona

Javor Škare and Marin Šafranko. ANALIZA ELEKTROENERGETSKIH NAPAJANJA CENTARA VOĐENJA HRVATSKOG EES-a I PROCIJENA NJIHOVE RASPOLOŽIVOSTI PREMA NORMI HRN EN 50600-2-2:2014

Abstract: Kvaliteta električnog napajanja i energetska raspoloživost ključni su u optimizaciji operativne učinkovitosti podatkovnih centara. Smjernice za projektiranje napajanja električnom energijom podatkovnih centara dane su u normi HRN EN 50600-2-2:2014 „Informacijska tehnologija – Sredstva i infrastruktura podatkovnih centara – Dio 2-2: Opskrba električnom energijom“. Uobičajene komponente sustava elektroenergetskog napajanja jednog podatkovnog centra su energetski transformatori, diesel agregati, UPS-ovi, akumulatorske baterije, ATS-ovi, STS-ovi, električni razvod i električne utičnice. Informatička oprema zahtijeva veliku kvalitetu i raspoloživost elektroenergetskog napajanja. Zbog toga je potrebno kvalitetu izvedbe elektroenergetskog napajanja informatičke opreme ugrađene u podatkovnom centru te njezinu raspoloživost uskladiti s važnošću navedene opreme. Norma HRN EN 50600-2-2:2014 raspoloživost sustava napajanja u podatkovnim centrima dijeli na raspoloživost sustava napajanja električnom energijom (do uključivo ormara primarnog razvoda) i raspoloživost sustava razvoda električne energije (od ormara primarnog razvoda do mjesta napajanja trošila), te za oba navedena sustava definira četiri moguće razine (klase) izvedbe u ovisnosti o zahtijevanoj raspoloživosti: Klasa 1 - Jednostruki sustav napajanja bez zalihosti Klasa 2 - Jednostruki sustav s zalihošću u pojedinim komponentama Klasa 3 - Višestruki sustav s mogućnošću održavanja pod naponom Klasa 4 - Višestruki sustav s mogućnošću održavanja pod naponom i s tolerancijom na kvar Zadnjom provedenom revitalizacijom 2013. godine uspostavljen je moderno koncipirani model vođenja hrvatskog EES-a koji se temelji na prihvaćenom ustroju vođenja "1+4", odnosno na strukturi jednog glavnog i četiri centra druge razine vođenja. Na najvišoj razini je Nacionalni dispečerski centar (NDC), smješten u Zagrebu, a na drugoj razini su četiri mrežna centra upravljanja (MC) smještena u Rijeci, Splitu, Zagrebu (koji organizacijski i fizički postoji u prostoru TS Žerjavinec) i Osijeku.

Budući da pripadajuća norma HRN EN 50600-2-2:2014 prvi put objavljena 2014. godine, a sustavi elektroenergetskog napajanja NDC-a i četiri MC su projektirani i izvedeni prije objave ove norme, namjera ovog referata je prikaz izvedbi elektroenergetskih napajanja svih postojećih centara vođenja hrvatskog EES-a te usporedba sa zahtjevima iz norme. U referatu će se za svaki objekt (centar vođenja) procijeniti koju klasu raspoloživosti zadovoljava izvedba njegovog elektroenergetskog napajanja.

Igor Ivankovic, Srdjan Skok, Dalibor Brnobić and Ivan Šturlić. Osnovne funkcije zaštite prijenosnih vodova u WAMPAC sustavu

Abstract: Hrvatski operator prijenosnog sustava ima u operativnoj upotrebi više godina napredni sustava za nadzor prijenosne mreže pomoću sinkroniziranih mjernih podataka, tzv. WAM (Wide Area Monitoring) sustav. Također je u proteklom periodu započeo s korištenje naprednih sinkroniziranih mjernih jedinica (Phasor Measurement Unit, PMU devices) koje posjeduju funkcionalnosti zaštite prijenosne mreže. S tim korakom započe je i razvoj i migracija s WAM sustava prema WAMPAC (Wide Area Monitoring Protection and Control) sustavu u upravljačkom centru prijenosne mreže. Navedeni koraci odvijati će se u više faza, a prva faza je razvoj i implementacija osnovnih funkcija zaštite visokonaponskih prijenosnih dalekovoda. To su svi interni dalekovodi naponske razine 400 kV i dio dalekovod 220 kV. Na serverskoj tehnologiji koja se nalazi u Nacionalnom dispečerskom centru razvit će se algoritmi osnovne zaštite dalekovoda koja koristi sinkronizirane podatke iz EE objekata prijenosne mreže. Podaci su raspoloživi prema dva standarda iz više različitih tipova uređaja, C37.118-2005 i C37.118-2011. Algoritam zaštite imat će tri osnovne funkcije zaštite koje koriste direktne komponente napona i struja u fazorskom obliku. To su sljedeće funkcije zaštite na vodu, više stupanjska naponska zaštita, kutna zaštita i više stupanjska strujna zaštita. Naponska zaštitna funkcija imat će sljedeće osnovne karakteristike; nadnaponska zaštita u dva neovisna stupnja i podnaponska zaštita u dva neovisna stupnja s vremenskim članovima. Generiranje zasebnog signala za svaki član. Kutna zaštita, odnosno funkcija zaštite razlike kuta napona na dalekovodu imati će sljedeće osnovne karakteristike; treba raditi isključivo s istovremenskim fazorima napona. Zaštitni član za razliku kuta na prijenosnom dalekovodu treba računati razliku kuta napona na jednom dalekovodu, funkcija treba imati četiri neovisna stupnja s vremenskim članom. Za svaki član se generira zasebni signal upozorenja. Ova funkcija će se realizirati samo na dalekovodima ako postoje mjerenja s obje strane dalekovoda. Strujna zaštitna funkcija imati će sljedeće osnovne karakteristike; nadstrujna zaštita u dva neovisna stupnja s vlastitim vremenskim članovima i generiranjem signala za svaki član. Zaštita će imati sljedeće osnovne karakteristike; korištenje istovremenskih podatka, zaštitne funkcije će se izvršavati u realnom vremenu, signalizacija gubitak signala za sinkronizaciju točnog vremena u PMU uređaju, nadzor toka PMU podataka prema centru.

Igor Čolović, Javor Škare and Nebojša Mileusnić. PRILAGODBA STATIČKOG FREKVENCIJSKOG PRETVARAČA NISKOG NAPONA KONvert ZA NAPAJANJE BATERIJSKIH SUSTAVA ZA POHRANU ELEKTRIČNE ENERGIJE

Abstract: Upotreba baterijskih sustava za pohranu električne energije, koji su često decentralizirano ugrađeni u odabranim točkama prijenosne ili distribucijske mreže, neprekidno raste. Razlog za to je sve veći udio obnovljivih izvora električne energije koji su priključeni na prijenosnu ili distribucijsku mrežu, prelazak konvencionalnih pasivnih distribucijskih mreža u aktivne napredne mreže, te ubrzani razvoj novih tipova baterija i energetskih pretvarača. Energetski pretvarači baterijskih sustava za pohranu električne energije pretvaraju izmjeničnu struju mreže u istosmjernu za vrijeme punjenja akumulatorskih baterija i obrnuto, istosmjernu u izmjeničnu tijekom pražnjenja akumulatorskih baterija. Odnosno, oni rade ili kao ispravljači ili kao izmjenjivači, ovisno da li se radi o punjenju ili pražnjenju baterija. Izvedba pretvarača s 12, 18 ili 24- pulsnim punoupravljivim tiristorskim (SCR) DC/AC mostom i kompliciranim višenamotnim pretvaračkih transformatorima prevladavala je u starijim baterijskim sustavima. Danas se umjesto klasičnih tiristorskih usmjerivača, koji su imali loš faktor snage, te stvarali velike gubitke i više harmonike u mreži, za pretvarače srednjih i velikih snaga (do 100 MVA), najčešće koriste tranzistorski ili tiristorski (IGBT, ICGT, SGCT ili IEGT) dvorazinski ili višerazinski energetski pretvarači koji vrše pulsno-širinsku modulaciju, pa ne zahtijevaju skupe filtere, te imaju mogućnost rada u četiri kvadranta. Statički frekvencijski pretvarač tip KONvert „Končar“ razvijen je primarno za Končarevu direktno pogonjenu vjetroturbinu serije KO-VA s nezavisno uzbuđenim sinkronim generatorom. U radu je opisan neizravni izmjenični pretvarač tip KONvert nazivne snage 1500 kVA koji se sastoji se od mrežnog pretvarača priključenog s mrežne strane na napon 690 V, 50 Hz, te generatorskog pretvarača koji se koristi za



upravljanje kaveznim asinkronim vjetrogeneratorom nazivnog napona 690 V, 50 Hz. Topologija učinskog pretvarača je dvorazinski trofazni izmjenjivač s utisnutim naponom. S obzirom da se radi o izmjenjivaču niskog napona, za nazivni napon 690 V, koriste se standardni integrirani poluvodički moduli s IGBT tranzistorima naponske klase 1700 V. Pretvarač se sastoji od mrežne i generatorske nezavisne pretvaračke učinske jedinice međusobno spojene sabirnicama istosmjernog međukruga nazivnog napona 1100 V. Na sabirnicama istosmjernog međukruga spojena je jedinica prenaponske zaštite istosmjernog međukruga. U radu će biti prikazana prilagodba statičkog frekvencijskog pretvarača tip KONvert na napajanje baterijskih sustava za pohranu električne energije. Mrežni pretvarač prilagođenog statičkog pretvarača priključuje se s mrežne strane na nazivni napon 690 V, 50 Hz. Ovisno o topologiji, eventualnoj proširenoj primjeni sustava za pohranu električne energije, te nazivnom naponu akumulatorske baterije postoje dvije opcije. Prva je da se postojeći generatorski pretvarač koristi kao naizmjenični istosmjerni DC/DC pretvarač na čije se izmjenične izvode spaja akumulatorska baterija. Druga je mogućnost da se postojeći generatorski pretvarač ne koristi, odnosno da se na istosmjerni izvod mrežnog pretvarača spaja akumulatorska baterija. Priključak na srednjenaponsku distribucijsku mrežu može se izvesti preko transformatora 35 ili 20(10)/ 0,69 kV.

Ninoslav Holjevac, Tomislav Capuder and Igor Kuzle. Korekcijsko planiranje kratkoročnog optimalnog pogona jedinica s pomičnim horizontom fleksibilnih više-energijskih mikromreža

Abstract: Agregiranje grupa potrošača različitih energetskih vektora te različitih proizvodnih jedinica na jednome mjestu pomoću centralnog upravljanja naziva se konceptom više-energijskih mikromreža. No, ako je slučaj da ovi potencijalno fleksibilni potrošači i proizvođači nemaju mogućnost balansiranja varijabilnosti i neizvjesnosti proizvodnje iz obnovljivih izvora energije ili su neprikladno dimenzionirani, onda će, od strane ostatka sustava, biti razmatrani kao izvor promjena u održavanju ravnoteže između proizvodnje i potrošnje. Ovaj referat ima cilj kvantificirati utjecaj različitih energetskih vektora na fleksibilnost pogona, utjecaj konfiguracije više-energijske mikromreže te procijeniti utjecaj korištenja različitih koncepata modeliranja na indikatore fleksibilnosti. Fleksibilnost pogona je analizirana iz dvije perspektive, definirajući dva osnovna principa rada: 1) neovisno o ostatku sustava u otočnom radu te 2) paralelno s distribucijskim sustavom odgovarajući na različite signale. Rad će predstaviti optimizacijski model proširen s korektivnim upravljanjem temeljen na pristupu pomičnog horizonta kako bi se prikazao utjecaj povezivanja više energetskih vektora, njihovo optimalno upravljanje te potencijal fleksibilnog pogona u niskougljičnom elektroenergetskom sustavu.

Zorko Cvetković. Što mi zapravo želimo?

Abstract: UVOD Posljednjih tjedana svjedoci smo niza zbivanja u našem javnom životu vezanih za probleme energetike, a napose elektroprivrede. Autor referata potaknut tim zbivanjima odlučio je obraditi neke teme koje su dominirale tim zbivanjima ,a za koje smatra da su značajne za naš budući razvoj. Na kraju svake teme postavlja i neka pitanja na koja očekuje odgovor plenuma. HEP Svi mi znamo koliko smo ovisni o električnoj energiji i kako je važno sigurno snabdijevanje električnom energijom uz pristupačne cijene. Da bi se to ostvarilo postoji čitav lanac djelatnosti među kojima HEP na ovim prostorima ima izuzetno značajnu ulogu. Na žalost u javnim raspravama o HEP-u doznajemo da mnogi sudionici u raspravama, ne znaju zapravo što je HEP I čime se bavi. Danas je HEP državna tvrtka koja se bavi proizvodnjom, opskrbom i trgovinom električne energije, a ono što je naročito važno to je tvrtka koja djeluje na europskom tržištu pa se mora ponašati po pravilima tog tržišta. Bivše djelatnosti HEP-a prijenos i distribucija električne energije su regulirane djelatnosti strogo odvojene od djelatnosti HEP-a. SIGURNOST Postoje dva oprečna stava po pitanju sigurnosti rada EES-a. Prvi je da sigurnost svakog nacionalnog EES-a u EU garantira jedinstveno europsko tržište, a to naglašeno vrijedi za RH relativno malu zemlju sa vrlo jakom interkonekcijom. Drugi stav tvrdi da je elektroenergetska sigurnost dio nacionalne sigurnosti pa je tako i treba tretirati što znači da sami moramo rješavati sigurnost svojega EES-a kako se u izvanrednim situacijama ne bi našli u velikim problemima . Zauzimanje jasnog stava o ovom pitanju je jedan od preduvjeta za izradu korektne strategije energetskog razvoja. OIE Znamo da EU teži totalnoj dekarbonizaciji elektroprivrede pa je samo tehničko pitanje kako to postići u dogovorenim rokovima. Ipak nije sve tako jednostavno. Takav zahvat ima naime svoju cijenu koja nije mala. Jedan konkretan primjer dat je u [1] gdje se za našu zemlju uspoređuju dvije strategije razvoja ona sa korištenjem TE i ona sa čistim OIE rješenjem. Obje strategije zadovoljavaju, ali ona OIE je višestruko skuplja što pojedi diskutanti u javnim diskusijama ne vjeruju i iskreno se čude Autoru se čini da bi se često bolje razumjeli kad bi na primjer saborski zastupnici znali osnovne elemente eksponencijalnog računa kao i razliku između MW i MWh. Prijelaz na čistu atmosferu kakovu želimo izlaže nas izgleda još mnogim problemima. STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA Prvo pitanje na tu temu je: Tko je odgovoran za strategiju energetskog razvoja ili u našem slučaju elektroenergetskog razvoja? Tu je ulogu nekad imala elektroprivreda sa Institutima za elektroprivredu uz blagoslov vlade Danas određenu inicijativu preuzima Ministarstvo energetike što u danim okolnostima izgleda logično ali je vidljivo da se izbor izvođača strategije, i to brzi, nameće kao prvorazredni zadatak. ZAKLJUČAK Uz već uobičajeni zaključak u referatu je još i poziv sudionicima da odgovore na postavljena pitanja što naravno podrazumijeva i različite odgovore. Kao drugo bio bi poziv prisutnima da predlože poziciju i djelovanje HRO CIGRE vezanu za strategiju energetskog razvoja a u skladu s nedavnim riječima predsjednika CIGRE Paris.

Ozren Orešković, Miljenko Brezovec, Ozren Husnjak and Bruno Đula. Analiza termičkog utjecaja na vibracijsko stanje cijevnih agregata u uvjetima pokretanja i zaustavljanja agregata

Abstract:

Na cijevnim agregatima HE Dubrava se nekoliko puta, pojavilo nekontrolirano povećanje vibracija u procesu progrijavanja. Ove se pojave manifestiranju kao povećane relativne vibracije vratila kod pokretanja agregata nakon stajanja U jednom takvom događaju amplitude relativnih vibracija osovine prema kućištu aksiljalnog ležaja porasle su do ekstremno visokih iznosa ( 700 µm). U takvim uvjetima rada pojavljuju se ekstremno visoka naprezanja u dijelovima konstrukcije zbog kojih su moguće pojave mehaničkih oštećenja konstrukcije. Opisani događaj je jedan od mogućih uzroka pojave pukotina na mjestima zavara polnog kotača na osovinu rotora, koja su uočena i sanirana tijekom remonta agregata B koji je uslijedio nekoliko mjeseci nakon takvog događaja. Nakon sanacije oštećenja rotora generatora izvršeno je centriranje osovine generatora ali time osnovni problem nije otklonjen. Slični događaji su se, s manjim amplitudama maksimalnih vibracija, pojavili više puta i nakon sanacije. Uzrok pojave opisanih dinamičkih nestabilnosti do sada nije identificiran. Detaljna analiza zapisa sustava monitoringa pokazuje da su opisane vibracijske nestabilnosti povezane s termičkim deformacijama rotora u procesu progrijavanja i pojave termičkog debalansa rotora generatora. U radu je analiziran mehanizam nastanka termičkog debalansa i pokazano je da nakon svakog zaustavljanja u nekoliko sati stajanja dolazi do termičkih dilatacija rotora koje se razlikuju u pojedinim slučajevima zaustavljanja. U nekoliko uzastopnih zaustavljanja, višesatnog stajanja i hlađenja agregata termičke deformacije u pojedinim ciklusima hlađenja se razlikuju i do 200 µm. Vibracije u svakom narednom pokretanju su direktna posljedica zaostalih termičkih deformacija iz prethodnog zaustavljanja. Tek nakon nekoliko sati nakon pokretanja i rada na mreži vibracijska stanja se izjednačuju. Sve ovo pokazuje da je na agregatima konstantno prisutna dinamička nestabilnost koja u ekstremnim slučajevima može rezultirati višestrukim porastom vibracija. Analiza opisanih pojava ukazuje na to da su iznosi termičkih deformacija povezani sa silama trenja između polova i polnog kotača. Na osnovi rezultata analize identificirat će se pojave povećanih relativnih vibracija i definirati smjernice za otklanjanje uvjeta zbog kojih dolazi do pojave opisanih dinamičkih nestabilnosti.

Zvonimir Petrovic and Tin Pavoković. Uvođenje Elektrane Bioplinsko postrojenje "Slatina 2MW" u SDV i parametriranje zaštite, te njezin utjecaj na stabilnost EES-a

Abstract: Cilj referata je analiza priključenja Elektrane Bioplinsko postrojenje "Slatina 2MW" u EES Elektre Virovitica. Uvođenje TS 10(20)/0,4 kV Biointegra u SDV DC-a Virovitica iz koje se napaja za naše područje prva Bioplinska elektrana snage 2MW . Parametriranje i podešavanje RFX 633 Končarevih zaštitnih releja po IEC komunikacijskom standardu 61850, prvi takvi u našem DP-u. Komunikacijsko povezivanje TS 110/35/10(20) kV Slatina II sa TS 10(20)/0,4 kV Biointegra putem usmjerene mikrovalne veze (WiFi) 5 Mbit-a. Racom mikrovalni radio model RAY ISM frekvencijski pojas 17GHz, također prvi u našem DP-u. Problemi prilikom ispitivanja primjerenog paralelnog pogona elektrane Bioplinsko postrojenje "Slatina 2MW" s mrežom u pogonskom radu. Utjecaji ektrane Bioplinsko postrojenje "Slatina 2MW" na EES Elektre Virovitica, te poduzete mjere za poboljšanje stabilnosti i kvalitete njihove isporuke električne energije u našu 10 kV mrežu.

Tin Pavoković and Zvonimir Petrović. Izvješće o poremećaju pogona na dan petak 13.1.2017. i poduzete mjere za vračanje redovnog uklopnog stanja



Abstract: Ovaj referat je rezultat nakon događaja havarije na distribucijskoj mreži dana 13.1.2017., te analizom nastalih poremećaja predstavit će se rješenje za prevenciju budućeg ponavljanja. Uvodno poglavlje razmatra uzrok poremećaja u distributivnoj mreži koji se dogodio tijekom snažne snježne mećave praćene naletima vjetra koji je utjecao na 35 i 10 kV vodove.Drugo poglavlje sadrži geografske položaje i opise mjesta koji su bili uključeni u poremećaju u pogonu u DP Elektra Virovitica. Daje se opis od nastanka sve do otklanjanja poremećaja kako su utjecali na postrojenja i dijelove mreže. Treće poglavlje posvećeno je analizi poduzetih mjera tijekom komunikacije dispečerskog centra Virovitica s koordinatorima pojedinih pogonskih ekipa na terenu, kojom se uspjelo sigurno, učinkovito i brzo sanirati svi kvarovi u mreži. Za vrijeme havarije dat je opis komunikacije s velikim brojem poziva potrošača i problemi koordinacija svih poziva (potrošači, ekipe na terenu i snimanih poziva za manevar).Također opisana problematika komunikacije HEP ODS, PrP Osijek HOPS, PrP Zagreb Elektrom Virovitica koja je na graničnom području te komunicira s oba prijenosna područja. Budući da je uslijed vlažnog snijega provjes 110 kV dalekovoda Virovitica – Daruvar bio toliko nizak, pozvan je PrP Osijek na isključenje navedenog dalekovoda, a PrP Zagreb za sanaciju. Za vrijeme svega toga zatražena je također i policijska prisutnost radi upravljanja prometa zbog niskog 110 kV voda iznad prometnice.Četvrto poglavlje sadrži opis poduzetih mjera za lociranje i otklanjanje kvarova na 35 i 10 kV mreži prvog dana (petak 13.1.2017.) i drugog dana (subota 14.1.2017.). Na osnovi detaljne analize i snimaka sa terena svih poremećaja u narednim tjednima donesene su mjere za prevenciju ponavljanja takvih događaja. Razmatranje problematike raslinja i drveća u neposrednoj blizini zračnih vodova, te problemi koji nastaju što se tiče male udaljenosti od vodova, njihovo otkrivanje i otklanjanje (kabliranja ili sječa) i rješavanje problema s vlasnicima.

Ivan Burul, Adriano Putinja and Mario Jerman. mHE Velika Šuma

Abstract: Krajem 2016. godine pokraj Umaga je u pogon puštena prva mala hidroelektrana (mHE) u Hrvatskoj koja je izgrađena na vodoopskrbnom sustavu. Riječ je o mHE Velika Šuma snage 90 kW, koju je izgradila istarska vodoopskrbna tvrtka Istarski vodovod (IVB) uz potporu Istarske regionalne energetske agencije. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 2,3 milijuna kuna, od čega je 60% pokriveno sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.Elektrana je dio vodoopskrbnog sustava Gradole iz kojeg se vodom opskrbljuje zapadna obala Istre. Pri tome se voda iz izvora najprije crpi u postrojenje za obradu vode Gradole Brdo, na nadmorskoj visini 190 m, odakle slijedi pad prema ostatku sustava, a upravo se taj pad, odnosno razlika tlakova na razini 8,5 - 12 bar energetski iskorištava.Elektrana se nalazi u novogradnji koja je spojena s postojećom, istoimenom vodospremom. U strojarnici elektrane ugrađena je Peltonova turbina (snage 84 kW, nazivnog tlaka 10 bar i protoka 100 l/s) i asinkroni generator (snage 90 kW i nazivnog napona 400 V). Proizvedena električna energija se djelomično iskorištava za pokrivanje vlastite potrošnje postrojenja, a najvećim dijelom se na niskom naponu isporučuje u distribucijsku elektroenergetsku mrežu. Rad elektrane u cijelosti je automatiziran, a očekivana proizvodnja električne energije iznosi oko 350000 kWh godišnje.

Srećko Aljinović, Leo Štrbac, Dejan Savičević and Ivan Topić. Presjek aktivnosti i do sada stečena iskustva kod rekonstrukcije/zamjene 110 kV kabelske veze Dugi Rat - Postira

Abstract: Kabelska veza KB 110 kV Dugi Rat – Postira je dio dalekovoda DV 110 kV Dugi Rat – Nerežišća i sastoji se od tri dionice: Podzemne dionice u Dugom Ratu, podmorskog kabela i podzemne dionice na otoku Braču, KB 110 kV ZKS Postira – KS Postira. Kabel je položen u rujnu 1968. godine. Od 1968. do 1978. kabel je bio pod naponom od 30 kV, da bi nakon izgradnje TS Stari Grad bio narinut sa nazivnim naponom od 110 kV. Godine 1995 nadzemna dionica dalekovoda u Dugom Ratu zamijenjena je podzemnim kabelom sa izolacijom od umreženog polietilena Al 3x1x1000 mm2 u dužini od 625 metara. Radi čestih i sve učestalijih kvarova olovnog plašta tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, radi čega je dolazilo do puštanja ulja u okoliš, dionica KB 110 kV ZKS Postira – KS Postira je 1998 godine zamijenjena za kabelom sa izolacijom od umreženog polietilena. Nakon te zamjene eksploatacijski tijek je bio prilično miran do 4. siječnja 2011 godine, kada su u elektroenergetskom sustavu evidentirani veliki poremećaji. Kako se pokazalo jedan od uzroka poremećaja je kvar na podmorskoj dionici kabelske veze KB 110 kV Dugi Rat – Postira, gdje nepoznata osoba pokušala otuđiti kabel koji je bio pod naponom. Obavljen je pokušaj popravka, ali bez uspjeha jer je more u velikim razmjerima prodrlo u kabel. Stoga je odlučeno da se stari podmorski uljni kabel zamijeni sa novim. Za ovu kabelsku vezu izrađena je potrebna projektna dokumentacija u okviru koje je bila i tehnoekonomska analiza odabira vrste kabela i po kojima su ishođene dozvole. Tehnoekonomska analiza pokazala je da je optimalan izbor podmorskog kabela trožilni kabel sa dvostrukom armaturom izvedenom od čeličnih žica, presjeka vodiča Cu 1x3x630 mm2. s kojim je rebalo uskladiti presjek podzemne dionice. Za zamjenu, odnosno rekonstrukciju kabelske veze KB 110 kV Dugi Rat – Postira ishođene su dvije građevinske dozvole, odnosno potvrde glavnog projekta: Potvrda glavnog projekta za rekonstrukciju (zamjenu) 110 kV podmorske kabelske veze Dugi Rat – Postira (o. Brač), koja se odnosi na podmorsku dionicu i Građevinska dozvola za rekonstrukciju DV 110 kV TS Dugi Rat – TS Nerežišća, Podzemna 110 kV Kabelska i optička kabelska veza ZKS Postira – KS Postira, koja se odnosi na podzemnu dionicu na otoku Braču. Konzumacija potvrde glavnog projekta za podmorsku dionicu započela je još 2015. godine kada je izvađen uljni kabel sa morskog dna i recikliran. Nadalje, po ovoj potvrdi glavnog projekta izvedene su priobalne zaštite u Dugom Ratu i Postirama. Konzumacija građevinske dozvole za podzemnu dionicu na otoku Braču započela je završetkom turističke sezone 2016 godine, kada su započeli radovi koji su usklađeni sa drugim vlasnicima infrastrukturnih objekata. Naime, pored polaganja 110 kV kabela i rekonstrukcije KS Postira i ZKS Postira, u većem dijelu zajedničkog iskopa rova položene su od strane Vodovoda Brač kanalizacijske i vodovodne cijevi, Operator distribucijskog sustava u rov je položio srednjenaponske i niskonaponske kabela, a koncesionar javne rasvjete u ime Općine Postira položio je kabele javne rasvjete. Sa stanovišta HOPS-a veliki problem je bio baš u usklađivanju sa radovima na polaganju drugih infrastrukturnih objekata, te što HOPS nije imao uvid u zadnju inačicu projekta drugih infrastrukturnih objekata, a isti su imali velikih izmjena u odnosu na projekt s kojim je usklađen projekt podzemne 110 kV kabela. Naročito veliki problem je bio što u duljini od 80 metara u uličici širine svega 180 cm trebalo pored 110 kV kabela i prateće infrastrukture smjestiti i vodovodne i kanalizacijske cijevi sa priključcima, dva niskonaponska kabela sa priključcima, kabel javne rasvjete, a tu je postojao i telekomunikacijski kabel. Naravno, velikih problema je bilo sa stanovništvom uz trasu, te izuzetno hladnom zimom.

Rade Čađenović and Damir Jakus. PREGLED METODA ZA OPTIMALNU REKONFIGURACIJU DISTRIBUCIJSKIH MREŽA

Abstract: Optimalna rekonfiguracija distribucijskih mreža predstavlja problem utvrđivanja radijalne topologije distribucijske mreže kojom se postižu optimalne pogonske prilike u mreži ili kojom se osigurava ponovna uspostava napajanja dijela ili cijele mreže nakon nastupa kvara. Koordiniranim mijenjanjem položaja sklopne opreme unutar distribucijskih mreža moguće je odrediti i pogonski implementirati radijalnu topologiju distribucijske mreže koja će osigurati sigurno i kvalitetno napajanje potrošača odnosno priključak distribuiranih izvora u mreži. U procesu određivanje optimalne topologije distribucijske mreže, pored osiguranja radijalne strukture mreže mora se voditi računa i o drugim pogonskim ograničenjima (naponske prilike, opterećenje elemenata mreže, raspoloživost elementa i sl.) odnosno o osiguravanja kvalitete električne energije za krajnje korisnike mreže, što predstavlja još jedan skup uvjeta koji se moraju uvažiti u postupku određivanja optimalne topologije distribucijskih mreža. U modernim distribucijskim mrežama upravljanje distribucijskom mrežom vrši se daljinski iz centara za vođenje distribucijskom mrežom. Napredak u ICT tehnologiji omogućava u velikoj mjeri automatsko upravljanje velikog dijela distribucijskog sustava kroz sustav za vođenje distribucijskih mreža (DMS - Distribution Management System) koji se obično integrira na razini centara za vođenje distribucijskom mrežom. DMS koristiti SCADA i telekomunikacijski sustavi te elektroenergetsku infrastrukturu za daljinsko upravljanje trafostanicama te drugom opremom u distribucijskoj mreži. Strukturne promjene distribucijske mreže za potrebe ponovne uspostave napajanja ili optimiranja pogonskih stanja u distribucijskoj mreži predstavljaju jednu od temeljnih funkcija naprednog sustava za vođenje distribucijskih mreža. Za rješavanje problema optimalne rekonfiguracije distribucijske mreže primjenjuje se široki spektar manje ili više uspješnih metoda, stoga je u ovom radu dan pregled i kategorizacija metoda za rješavanje ovog problema. Pregled metoda dan je u vidu pregleda njihovih prednosti i nedostataka te mogućnosti odnosno ograničenja njihove primjene. Naglasak je dan na metodama koje se koriste za poboljšanje pogonskih prilika u distribucijskoj mreži dok metode za restauraciju napajanja nakon poremećaja u mreži nisu razmatrane u ovom radu. Većina pristupa se koristi za određivanje optimalne topologije distribucijske mreže sa svrhom minimiziranje gubitaka radne snage/energije ili ujednačavanja stupnja opterećenja u dijelu ili na razini cijele mreže. Osim toga razvijeni su i pristupi koji za cilj imaju ujednačavanje naponskog profila distribucijske mreže. U radu će biti dan pregled različitih skupina metoda poput heurističkih, meta-heurističkih, neizrazite logike i metoda matematičkog programiranja. Rad se fokusira na specifičnostima koje su vezane za pojedinu skupinu metoda poput načina formiranja inicijalne populacije, definiranja pogonskih ograničenja, kodiranja, načina dobijanja optimalnog rješenja i sl. U većini postojećih metoda nije moguć pronalazak optimalnog globalnog rješenja zbog velikog broja mogućih kombinacija radijalnih topologija, zato se najbolje rješenje ostvaruje kombinacijom navedenih metoda, pa će poseban naglasak biti dan i na predstavljanju kombinacija metoda koje doprinose rješenju ovog problema.

Igor Lukačevic and Mario Starčević. GIS ili CAD: Primjena u projektiranju, izgradnji i održavanju dalekovoda

Abstract: GIS (Geographic Information System - Geografski informacijski sustav) je računalni sustav za upravljanje prostornim podacima. Osnovna softverska značajka GIS-a je da je to baza podataka, a grafički prikaz je samo odgovarajuća vizualna interpretacija istih. S hardverske strane, u većini slučajeva, radi se o serverskoj infrastrukturi s višekorisničkim klijentskim ili web pristupom. CAD (Computer Aided Design – Računalno potpomognuti dizajn) je računalni sustav namijenjen crtanju, dizajnu i vizualizaciji tehničkih (građevinskih, strojarskih, elektrotehničkih itd.) objekata i sustava. Osnovu sustava čini aplikacija za tehničko crtanje (2D ili 3D) koja je ovisno o složenosti sustava nadograđena alatima za dizajniranje složenijih objekata, vizualizaciju i renderiranje kao i dodavanje osnovnih alfanumeričkih atributa. CAD programi se u pravilu pokreću na samostalnim grafičkim radnim stanicama. Iz navedenih definicija ovih sustava proizlazi i razlika u primjeni



pojedinih sustava. U ovom referatu opisane su prednosti i mane ovih sustava u primjeni na projektiranje, izgradnju i održavanje dalekovoda. Dalekovodi svih naponskih razina objekti su vezani za prostor gdje se pod prostorom podrazumijeva površina Zemlje sa svim prirodnim i infrastrukturnim sadržajima. Budući da je GIS baza podataka koji upravlja prostornim podacima zajedno s njihovim međusobnim relacijama, predstavlja idealan sustav za pohranjivanje informacija o dalekovodima i to prostornih i topoloških podataka te s njima povezanih alfanumeričkih atributa. S druge strane, GIS nije alat za crtanje. Dalekovodi kao složeni tehnički sustavi sadrže velik broj tehničkih elemenata i detalja koji se prvenstveno moraju grafički obraditi i vizualizirati u obliku tehničkih crteža ili 3D modela. CAD u bilo kojem obliku je neizostavan alat za ovu svrhu. Kao pojednostavljeni zaključak može se navesti da je CAD alat koji je pogodan i neizostavan u procesu projektiranja i izgradnje dalekovoda, dok je GIS neophodan sustav u procesima eksploatacije dalekovoda i elektroenergetskog sustava u cjelini. Navedimo da mnogi sustavi posjeduju funkcionalnosti i CAD-a i GIS-a, ali zbog njihove suštinske razlike samo jedan sustav ne može u potpunosti zamijeniti oba. Kao posebnu kategoriju treba navesti razne web orijentirane aplikacije za vizualni prikaz prostornih podataka, bilo iz specifičnih GIS ili CAD sustava bilo s javno dostupnih Internet servisa.

Zoran Zbunjak, Hrvoje Bašić, Hrvoje Pandzic and Igor Kuzle. Integracija sustava baterijskog spremnika energije u elektroenergetski sustav za osiguranje n-1 kriterija sigurnosti

Abstract: Integracijom velikog broja obnovljivih izvora energije u Hrvatski elektroenergetski sustav od 2008. godine do danas, s tendencijom daljnjeg porasta, osiguranje sigurnosti sustava postaje sve zahtjevnije. Integracijom obnovljivih izvora energije u područjima s niskom potrošnjom dolazi do dodatnog povećanja potreba za prijenosom snage prijenosnim vodovima, a time i povećane vjerojatnosti zagušenja vodova, čime se otežava osiguravanje n-1 kriterija sigurnosti. Cilj ovog istraživanja je prikazati i analizirati ideju ublažavanja lokalnih utjecaja integracije obnovljivih izvora energije u područjima s niskom potrošnjom ugradnjom sustava baterijskih spremnika energije, i time osigurati n-1 kriterije sigurnosti bez dodatnih zahtjeva na izgradnju novih prijenosnih vodova u mreži. U radu se detaljnije promatra postrojenje HE Senj u prijenosnom području Rijeka, koja se smatra jednim od važnijih čvorišta u hrvatskom elektroenergetskom sustavu zbog povezivanja sjeverozapadnog i jugoistočnog područja putem 110 kV i 220 kV prijenosnih vodova, te zbog hidro generatora spojenih na mrežu koji sudjeluju u pružanju usluga sekundarne i tercijarne regulacije u sustavu. Specifična geografska lokacija promatranog područja uzrokuje visoke zahtjeve na prijenos energije prvenstveno s područja jugoistoka prema sjeverozapadu, koji su dodatno pojačani ugradnjom vjetroelektrane Vrataruša ukupno instalirane snage 42 MW. Godine 2016. u postrojenju HE Senj ugrađen je novi autotransformator 220/110 kV s kosom regulacijom čiji su ciljevi održavanje naponskih prilika i smanjenje zagušenja 110 kV vodova u smislu preusmjeravanja energije u 220 kV mrežu. Prema rezultatima analiza postojećeg stanja smanjeno je opterećenje 110 kV vodova, te se ugradnja autotransformatora pokazala kao dobro rješenje, ali i dalje ostaje pitanje n-1 kriterija sigurnosti u slučaju kvara ugrađenog autotransformatora. Kako bi se izbjegla potreba za dodatnim ulaganjima u izgradnju novih prijenosnih vodova u mreži, te kako bi se osigurao n-1 kriterij sigurnosti u ovom radu razmatraju se pozitivne i negativne strane ugradnje sustava baterijskog spremnika energije u blizini vjetroelektrane Vrataruša ili postrojenja HE Senj. Elektroenergetski sustav modeliran je i simuliran u programskom alatu za analiziranje i planiranje prijenosnih elektroenergetskih sustava PSS/E (eng. „Power Transmission System Planning Software”). Provedene su detaljne analize sustava prema postojećem stanju, te predložene lokacije i veličine sustava baterijskog spremnika.

Jakša Marić and Goran Majstrović. Zaokret u njemačkoj elektroenergetskoj politici 2000. - 2016.

Abstract: Zaokret u njemačkoj elektroenergetskoj politici koji se dogodio u posljednjih 15-ak godina može se promatrati kao veliki ekonomsko-društveni eksperiment. Sam proces imao je dvije prekretnice. Prvi je donošenje odluke o zaokretu prema obnovljivim izvorima energije, a drugi je o gašenju nuklearnih elektrana nakon incidenta u Fukushimi. Za prvu odluku se može reći da je imala neke ekonomsko-pragmatične crte, poput subvencioniranja njemačke industrije opreme za elektrane iz obnovljivih izvora energije, iako se argumentacija bazirala na političkoj retorici i naglašavanju ekoloških ciljeva i povećanja energetske samodostatnosti. Kod druge je odluke politički kriterij bio jedini relevantan, a prevladavali su populistički argumenti bazirani na strahu od nuklearnih incidenata.

U ovom radu donosi se kratak pregled propisa, događaja i načina na koji su donošene odluke o promjeni njemačke elektroenergetske politike, kao i njihovih posljedica za njemačku energetiku i gospodarstvo. Samo godinu dana prije promjene smjera energetske politike iz ožujka 2011. godine njemačka Vlada je odlučila da je nuklearna tehnologija dovoljno sigurna da bude premosnica na putu prema cilju dominantnog korištenja obnovljivih izvora energije, a onda se u ožujku 2011. sve mijenja i njemačka Vlada odlučuje da nuklearna tehnologija ipak nije dovoljno sigurna i da treba što prije prestati s njenim korištenjem. To vodi do dva moguća zaključka – ili je u 2010. godini napravljena pogreška pri procjeni sigurnosti nuklearne energije ili je odluka iz 2011. godini bazirana na čisto političkim interesima. Važno je naglasiti da ni prije prve ni prije druge odluke nisu provedene detaljne analize o njihovim posljedicama. Tako se nije unaprijed točno procijenio trošak potrebnog subvencioniranja proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora, niti se jasno definiralo koje su tehnologije obnovljivih izvora energije prikladnije od drugih, a nije se odredilo ni kakve će posljedice prednost obnovljivih izvora energije kod pristupa elektroenergetskoj mreži imati na ostale proizvođače električne energije. U radu se dokazuje teza da posljedice reforme njemačke elektroenergetske politike u trenutku odluke nisu bile niti jasne niti sagledive.

Odluka njemačke Vlade o novom zaokretu u energetskoj politici 2011. godine bila je izrazito politički oportuna za Vladu kancelarke Merkel, jer je političkim protivnicima izbila iz ruke snažnu anti-nuklearnu platformu koja je u periodu poslije katastrofe u Fukushimi bila izuzetno popularna među njemačkim biračima. Na izborima za njemački parlament 2013. godine prvi puta nakon dugog niza godina nuklearna tehnologija nije bila predizborna tema.

S jedne strane, zaokret u energetskoj politici donio je i brojne probleme, prije svega ekonomske, ali i tehničke. Gledano s aspekta sudionika elektroenergetskog tržišta, zaokret je uzrokovao velike promjene u cijenama električne energije za pojedine potrošače i velike promjene u poslovnim modelima, pa i održivosti postojećih proizvođača električne energije.

S druge strane, i nakon dugogodišnjeg poticanja proizvodnje jasno je da većina elektrana na obnovljive izvore energije može biti financijski održiva samo uz visoke subvencije od strane države. Kako se kršenje ekonomskih principa u pravilu kažnjava rastom cijena, i u Njemačkoj je došlo do rasta cijena električne energije za krajnje potrošače. Definitivno je nemoguće razvijati slobodno tržište na kojem je udio povlaštenih, subvencioniranih sudionika sve veći.

Ovaj rad donosi pregled kretanja potrošnje i proizvodnje električne energije, cijena električne energije, pregled isplaćenih poticaja po tehnologijama i kretanje iznosa naknade za OIE u Njemačkoj, sve to od 2000. – 2016. godine. Također, donosi se usporedba stvarnih troškova subvencije OIE s hipotetskim troškovima bez subvencioniranja OIE u Njemačkoj u navedenom razdoblju i konačno zaključuje o energetskoj politici Njemačke u prethodnih 15-ak godina.

Tomislav Plavsic and Danko Blažević. SUVREMENI ZAHTJEVI NA KOORDINACIJU IZMEĐU OPERATORA PRIJENOSNOG SUSTAVA I OPERATORA DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA

Abstract: Koordinacija između Operatora prijenosnog sustava i Operatora distribucijskog sustava danas postaje sve važnija tema. Iako je operativna koordinacija između centara vođenja prijenosnog i distribucijskog sustava uvijek postojala, u današnjem je okruženju potrebno unaprijediti je, te proširiti s tržišnim aspektima. Predmetna se koordinacija smatra jednim od temelja funkcioniranja budućeg nisko-ugljičnog elektroenergetskog sustava, gdje će zbog velikog udjela nestalnih obnovljivih izvora električne energije postojati znatno veće potrebe za fleksibilnošću no što je to slučaj današnjih elektroenergetskih sustava, sa još uvijek razmjerno velikim udjelom stabilnih konvencionalnih izvora električne energije, poput nuklearnih i termoelektrana. Povećanu integraciju distribuiranih izvora fleksibilnosti, poput distribuirane proizvodnje, distribuiranih sustava za pohranu energije te električnih vozila, u elektroenergetski sustav nije moguće provesti bez odgovarajuće koordinacije između Operatora prijenosnog sustava i Operatora distribucijskog sustava. Povećana integracija distribuiranih izvora fleksibilnosti zahtjeva i reviziju dosadašnje operativne prakse, posebno u području podfrekvencijskog rasterećenja i održavanja pogonskih parametara na sučelju prijenosnog i distribucijskog sustava. Referat opisuje najvažnije aspekte koordinacije Operatora prijenosnog sustava i Operatora distribucijskog sustava, posebno u domeni razmjene i korištenja podataka, unapređenja pogonskih procedura, izrade planova obrane od poremećaja i omogućavanju sudjelovanja distribuiranih izvora fleksibilnosti u osiguranju regulacijske snage i energije za uravnoteženje elektroenergetskog sustava.

Dino Mađar, Zoran Zbunjak and Kristijan Frlan. Analiza djelovanja sustava relejne zaštite u nadležnosti HOPS PRP Rijeka za vrijeme uvjeta ekstremne posolice u siječnju 2017. godine

Abstract: Posolica je prirodna pojava koja nastaje u priobalnim područjima, djelovanjem vjetra na more, kad vjetar preko uzburkanog mora podiže kapljice morske vode i stvara „morski dim“, odnosno prilikom udara snažnih morskih valova u obalu. Kapljice nošene vjetrom završavaju svoj put na kopnu te se suše, što za posljedicu ima stvaranje sloja fine soli. Upravo taj sloj soli stvara velike probleme u elektroopskrbi prilikom pojave prve manje količine vode u obliku magle ili povećanja vlage u zraku, gdje otopina soli nagriza metalne konstrukcije, oštećuje izolaciju i uzrokuje nastanak kratkih spojeva. Do zemljospoja dolazi prilikom stvaranja otopine soli na izolatorskim lancima koja doprinosi skraćivanju preskočne staze te u konačnici uzrokuje povremena probijanja prema zemlji. Ovaj rad bavi se obradom uzroka i posljedica ekstremne posolice na elektroenergetskoj mreži nastale u siječnju 2017. koja je svojom pojavom uzrokovala neviđene kratkotrajne ali i dugotrajne prekide opskrbe bez mogućnosti alternativnog napajanja na otocima sjevernog Jadrana (Krk, Cres, Lošinj, Rab i Pag). U tom periodu najviše su problema imale nadzemne dionice kombiniranih 110 kV vodova Dunat-Rab i Rab-Novalja, koji su od strane PrP



Rijeka štićeni numeričkim distantnim relejima proizvođača Siemens i ABB. Iz tog razloga kroz ovaj rad ograničit će se analiza događaja na tim dionicama. Iako se zaštitni releji periodično ispituju kako bi se osiguralo njihovo ispravno djelovanje, pravi pokazatelji pouzdanosti i ispravnog djelovanja mogu se vidjeti kroz analizu događaja u ekstremnim situacijama kao što je ova. Analizirat će se broj nastalih kvarova te tipovi, mjesta i struje kvara kao i djelovanje sustava relejne zaštite u periodu ekstremne posolice. Kao izvor podataka koristit će se pohranjena lista događaja u SCADA-i mrežnog centra Rijeka te zapisi pohranjeni u samim uređajima relejne zaštite. Iz liste događaja popratit će se signalizacija koja će se usporediti sa zapisima iz numeričkih releja čime će se provjeriti dosljednost informacija. Numerički distantni releji uz svaki događaj snimaju valne oblike napona i struja na temelju kojih mjere lokacije kvarova. Ti podaci iskoristiti će se za analizu mjesta nastanka najčešćih kvarova te će se izvršiti usporedba izmjerenih vrijednosti struja i napona za vrijeme kvarova sa simuliranim kvarom na istom mjestu računalnom simulacijom. U konačnici biti će dani eventualni prijedlozi o poboljšanju određenih dijelova prijenosnog sustava i metoda kojim bi se osigurala veća pouzdanost u uvjetima ekstremne posolice.

Mario Gotovac, Branko Šumberac and Josip Kršulja. Praćenje stanja izolacije namota statora tijekom pogona generatora

Abstract: Klasična ispitivanja generatora, koja se provode tijekom punog ili djelomičnog remonta, koriste se dugi niz godina kao pouzdan pokazatelj stanja vitalnih dijelova generatora. Poznata je činjenica da stanje generatora u mirovanju i vrtnji nije isto pa se u tom smislu i rezultati pojedinih ispitivanja trebaju tumačiti i primjenjivati.Parcijalna izbijanja se koriste već dugi niz godina u dijagnostici stanja izolacije statora namota i to prvenstveno mjerenjima tijekom zastoja generatora (off-line mjerenja), a u posljednje vrijeme mjerenjima tijekom pogona generatora tj. tzv. on-line načinu mjerenja. Ovaj način mjerenja parcijalnih izbijanja daje mogućnost praćenja stanja izolacije statorskog namota pri realnom stanju generatora, kada se na namot primjenjuju stvarni električki, mehanički i termički utjecaji ovisno o stanju generatora i trenutnim pogonskim parametrima (struja, napon).Šira primjena sustava za mjerenja parcijalnih izbijanja u pogonu je započela nakon ozbiljnijeg sazrijevanja same tehnologije mjerenja. Ona se očituje ponajprije kroz efikasno razlikovanje signala parcijalnih izbijanja od smetnji iz ostatka postrojenja, kao i u primjeni vjerodostojnih kriterija koji su dobiveni temeljem statističke obrade rezultata velikog broja mjerenja na različitim tipovima generatora. Potvrda je dana i od Međunarodnog elektrotehničkog povjerenstva (IEC) kroz izdavanje tehničke specifikacije IEC TS 60034-27-2:2012 Rotating electrical machines - Part 27-2: On-line partial discharge measurements on the stator winding insulation of rotating electrical machines.U radu će se na konkretnom primjeru jednog turbogeneratora prikazati utjecaj radnog stanja generatora na razinu parcijalnih izbijanja. Pri tome će se koristiti rezultati kontinuiranog mjerenja parcijalnih izbijanja u raznim režimima rada generatora. Analizi će se pridodati i prijašnji rezultati mjerenja parcijalnih izbijanja tijekom remonta generatora.Analizom rezultata će se pokazati da određeni režimi rada generatora bitno mijenjaju razine parcijalnih izbijanja i povoljno utječu na brzinu degradacije izolacijskog sustava statorskog namota generatora. Primjenom ovih radnih režima se postiže produljeno vrijeme eksploatacije agregata uz kontinuirano nadziranje stanja izolacijskog sustava namota statora.Pokazat će se na konkretnom primjeru turbogeneratora da je praćenjem stanja parcijalnih izbijanja (tj. stanja izolacije statorskog namota) i primjenom preporučenih radnih režima generatora dostignut planirani termin zamjene namota statora, s mogućnošću da se zamjena provede i ranije ako bi se uočio nestabilan i nepovoljan trend rezultata mjerenja.

Goran Kralj. Numerička simulacija pokazivanja redundantnog mjerenja temperature dimnih plinova plinsko turbinskog agregata

Abstract: Termoelektrane koje električnu energiju proizvode pomoću plinsko turbinskih agregata suočene su s problematikom ekonomičnosti takvog načina proizvodnje električne energije. Toplinska energija oslobođena u dimovodni kanal nakon izgaranja u plinskoj turbini često premašuje proizvedenu električnu energiju. Ovako nizak stupanj učinkovitosti rješava se konstrukcijom kotlova i zagrijača koji za svoj rad koriste otpadnu toplinsku energiju plinske turbine. U ovakvom gospodarenju energijom moguće je otići korak predaleko i u dimovodni kanal ugraditi toliku količinu kotlova i uređaja za zagrijavanje tehnološke vode da dimni plinovi prestaju izlaziti iz kanala. U takvom scenariju dolazi do oštećenja agregata. Zbog toga se na izlazu iz dimovodnih kanala nadziru tlak i temperatura. Te fizikalne veličine ne smiju premašiti zadane iznose kako bi osnovna jedinica (agregat) funkcionirala ispravno. Zbog toga je izuzetno važno raspolagati što točnijim i preciznijim mjerenjima tlaka i temperature na izlazu iz dimovoda. Tekst obrađuje odabrani primjer i metodologiju redundantnog mjerenja temperature i numeričke simulacije konačnog pokazivanja u raznim scenarijima funkcioniranja senzorskog sustava. Za modelirano i simulirano rješenje se implicira da je dovoljno dobro za čitav radni vijek nekog proizvoljno odabranog agregata – od konfiguracije u kojoj je pušten u rad do konfiguracije u kojoj će taj rad i završiti. Razmatranje se odnosi na model pa je za svrhu prikaza konkretnog rješenja odabran jedan slučaj agregata u pogonu EL-TO Zagreb. Nadalje, razmotrena su neka poopćenja simulirane metode i napravljen je osvrt na ekonomičnost realizacije sustava.

Goran Kralj. Model sinkronizacije snimljenih signala više upravljačkih sustava bez korištenja konvencionalnih vremenskih servisa

Abstract: Upravljački sustavi klasa SCADA i DCS koji se koriste u energetici izrađeni su s mogućnošću pohrane vremenskog trenda onih signala koji su od interesa. Amplitudi ili logičkoj vrijednosti signala uobičajeno se pridružuje vremenski biljeg. Problem nastaje kada se satovi odvojenih upravljačkih sustava za isti vremenski trenutak ne podudaraju u pokazivanju. Usporedna analiza ili prijenos podataka između više takvih upravljačkih sustava tada postaje izuzetno zahtjevna ili u potpunosti neizvediva. Iskustveno je moguće dokazati da je klizanje satova nekih upravljačkih sustava toliko veliko da u istom vremenskom trenutku ne prikazuju niti isti datum. S ciljem rješavanja takvih problema nastale su računalne mreže na kojima se nalazi NTP poslužitelj računalo. Navedeno računalo vlastiti sat sinkronizira s lokalnim vremenom a zatim putem računalne mreže nudi servis sinkronizacije svim uređajima, pa tako i različitim upravljačkim sustavima putem NTP-a. U tekstu se opisuje model (metodologija) povezivanja više elektroničkih uređaja u sustav za kreiranje jedinstvenog vremenskog biljega s ciljem distribuiranja tog biljega na efektivno neograničen broj različitih upravljačkih sustava. Opisane su prednosti u odnosu na NTP, ekonomičnost i u konačnici jednostavnost implementacije u sustave i analize podataka. Naglasak je općenito stavljen na jednostavnost konstrukcije sustava, jednostavnost njegova održavanja, uporabu što većeg postotka komponenata i podsustava čiji programi nisu ograničeni patentnim pravom i lako su zamjenjivi te konzistentnost informacije.

Kruno Trupinić, Darko Poleto, Tomislav Alinjak and Marinko Stojkov. Upravljanje naponom u distribucijskoj mreži kao mjera povećanja energetske učinkovitosti ODS-a i korisnika mreže

Abstract: Upravljanje naponom u distribucijskoj mreži jedna je od glavnih mjera poboljšanja energetske učinkovitosti u mnogim državama. Ova mjera pozitivno djeluje na smanjenje potrošnje električne energije kod krajnjih korisnika, ukupno smanjenje potrošnje u razdobljima većeg opterećenja sustava, te smanjenje gubitaka u distribucijskim srednjenaponskim i niskonaponskim mrežama. Kako su neki od zahtjeva za postizanje navedenih pozitivnih utjecaja u međusobnoj koliziji, uspostavljanje sustava upravljanja naponom zahtijeva detaljnu i kvalitetnu analizu svih elemenata distribucijske mreže, profila opterećenja sustava i karakteristika trošila kupaca. Temeljem provedene analize mogu se postaviti uvjeti na prostornu i vremensku regulaciju napona u distribucijskoj mreži, prožetoj distribuiranim izvorima. Razvoj tehnologije, sastavnica naprednih mreža, AMR-a i obnovljivih izvora donosi cijeli niz korisnih i upotrebljivih informacija o razinama napona u dubini mreže, opterećenjima po dijelovima mreže, kao i načinima regulacije napona. U referatu se s jedne strane obrađuju ovisnosti snaga raznih vrsta trošila ugrađenih kod korisnika mreže o vrijednosti pogonskog napona u mreži niskog napona, kako bi se utvrdio trend ukupnog smanjenja ove ovisnosti uzrokovan tehnološkim razvojem, kao i količine nepotrebno utrošene električne energije zbog višeg iznosa pogonskog napona. S druge strane, uspoređuju se dvije metodologije upravljanja naponom u distribucijskoj mreži, koje za krajnji rezultat imaju povećanje energetske učinkovitosti mreže. U srednjenaponskoj mreži to je regulacija napona prema opterećenju SN mreže zbog smanjenja gubitaka u elementima mreže, dok je u niskonaponskoj mreži riječ o snižavanju vrijednosti pogonskog napona tijekom razdoblja većeg opterećenja zbog smanjenja vršnog opterećenja. Upravo zahvaljujući razvoju naprednih distribucijskih mreža, moguće je ovakvo kompleksno upravljanje naponom po dubini distribucijske mreže, uz procijenjene uštede električne energije do 5%, ovisno o početnim uvjetima u mreži.

Dubravko Krušelj, Miroslav Macan, Hrvoje Pauković, Ivan Bogutovac and Jakov Ungarov. Pretvarač za dinamičku kompenzaciju jalove snage u elektrovučnim podstanicama

Abstract: Pretvarač za dinamičku kompenzaciju jalove snage KONTRAC PN225AC poduzeća Končar – Elektronika i informatika d.d. je namijenjen za ugradnju u elektrovučne podstanice za sustav napajanja 25 kV, 50 Hz. Naznačena snaga pretvarača je 225 kVAr, a uz odziv na skokovitu promjenu jalove snage naznačenog iznosa u periodu približno jednakom periodi osnovnog harmonika napona napajanja, pretvarač omogućuje praktički kontinuiranu kompenzaciju jalove snage u rasponu od 225 kVAr induktivno do 225 kVAr kapacitivno. Troškovi prekomjerno preuzete jalove energije su u strukturi troškova HŽ Infrastrukture za korištenje prijenosne mreže u 2015. godini sudjelovali sa 42.5%, te su bili najveća stavka u tom tarifnom sustavu. U ukupnim troškovima električne energije za električnu vuču su sudjelovali s 10.5% i iznosili oko 8.1 milijuna kuna. Stoga su tijekom 2014. i 2015. godine u čak osam elektrovučnih podstanica, od ukupno njih 12 u kojima su ugrađena postrojenja fiksne kompenzacije, postrojenja za kompenzaciju isključena iz pogona. Pretvarač KONTRAC PN225AC u kombinaciji s postojećim postrojenjima fiksne kompenzacije, tj. podešenjem odgovarajućeg stupnja fiksne kompenzacije i broja pretvarača, omogućuje kompenzaciju induktivne snage u slučaju opterećenja elektrovučne podstanice, ali bez prekomjerno predane kapacitivne energije i troškova vezanih uz tu stavku. Tijekom prvog kvartala 2017. godine je predviđena ugradnja dva pretvarača u elektrovučnu podstanicu Mrzlo Polje, a u drugoj polovici 2017. godine ugradnja također dva pretvarača u elektrovučnu podstanicu Oštarije. Navedene elektrovučne podstanice su sa svom pogonskom opremom isprojektirane, u fazi su gradnje i bit će puštene u pogon od strane tvrtke Končar – Inženjering za energetiku i transport d.d. Nakon ugradnje pretvarača i puštanja u pogon, u drugoj je fazi predviđena ugradnja po još dva pretvarača u svaku elektrovučnu podstanicu. U radu su prije samog opisa pretvarača prikazani podaci o potrošnji električne energije za električnu vuču u Republici Hrvatskoj za 2015. godinu te je ukratko naveden utjecaj električne vuče na kvalitetu napona prijenosne mreže. Opis pretvarača sadrži namjenu pretvarača,



izvedbu, načelo rada, tehničke podatke, prikaz rezultata mjerenja u ispitnoj stanici poduzeća Končar – Elektronika i informatika d.d. te mogućnosti pretvarača vezane uz poboljšanje kvalitete električne energije.

Ozren Husnjak, Ozren Orešković, Tihomir Tonković and Franjo Tonković. DINAMIČKA OPTEREĆENJA HIDROAGREGATA U ZONI NEMIRNOG RADA PRIMJER: HIDROAGREGAT 120 MW (NOVI ZELAND)

Abstract: U radu hidroagregata sa Francis turbinama često su prisutna područja izraženih hidrodinamičkih i mehaničkih nestabilnosti (tzv. zone nemirnog rada). Uglavnom se nestabilnosti pojavljuju u području snaga 30 - 50% nominalne, ali u određenim uvjetima nestabilnosti se pojavljuju na snagama i do 70% nominalne. U zoni nemirnog rada redovito se pojavljuju vrtlozi u izlaznom cjevovodu neposredno ispod turbine, posljedica kojih su i pulzacije tlaka u zoni ispod turbinskog kola. Istovremeno, vrlo često su pojave nestabilnog rada povezane sa vrlo jakim vibracijskim odzivom rotora, dominantno u području turbinskog i aksijalnog ležaja. Posljedica aksijalnih vibracija u zoni nemirnog rada su velika aksijalna opterećenja rotora, posebice segmenata aksijalnog ležaja. Primjer agregata sa vrlo izražajnim dinamičkim nestabilnostima su agregati 120 MW (Francis) na Novom Zelandu, kod kojih se zona nemirnog rada proteže od 30 MW sve do 85 MW. Vibracijski odziv u aksijalnom smjeru toliko je izražen da vibracijski pomaci čitavog rotora postižu iznose i do 2 mm dvostruke vršne vrijednosti što direktno ugrožava elemente konstrukcije aksijalnog ležaja. Posebno je delikatno dinamičko stanje kada više agregata u elektrani rade na snazi oko 80 MW i dođe do pojave nestabilnosti na više agregata u isto vrijeme. U radu se detaljno prezentiraju postupci eksperimentalne identifikacije uzročnika pojave nestabilnosti i analiziraju mogućnosti smanjenja amplituda dinamičkog odziva, barem do razine koja neće ugrožavati sigurnost agregata. Uz analizu dinamičkog odziva na agregatima 120 MW u Novom Zelandu, daje se usporedba sa istovrsnim analizama na sličnim agregatima na kojima su poduzeti odgovarajući zahvati za smanjenje odziva u zoni nemirnog rada. Na osnovi opisanih usporedbi, uz uvažavanje specifičnosti vibracijskog odziva agregata na Novom Zelandu, u radu su dane smjernice i prijedlozi za poboljšanje stanja i smanjenje ekstremnih opterećenja agregata u zoni nestabilnosti.

Dejan Ćulibrk, Igor Bujan, Bojan Đurović, Josip Popović and Zvonimir Popović. PRIMJER UGRADNJE INDIKATORA KVAROVA U JEDAN SREDNJENAPONSKI ZRAČNI VOD

Abstract: U radu je opisano kako centar daljinskog upravljanja može izvoditi pogonske manevre po dubini srednjenaponske nadzemne mreže, i to na osnovu signala iz uređaja za daljinsku signalizaciju, koji su postavljeni duž jednog razgranatog radijalnog srednjenaponskog zračnog voda. Centar daljinskog upravljanja, CDU ili dispečerski centar, razvijan je niz godina da bi preuzeo potpunu nadležnost nad upravljanjem elektroenergetskim postrojenjem. Pojavom dispečerskog centra i preuzimanja potpune nadležnosti nad vođenjem mreže više se nisu samo preuzimale samo signalne informacije o pogonskom stanju dalekovoda nego se stvorila mogućnost za slanjem povratnih informacija, najčešće u obliku upravljačkih signala koji su omogućavali da se s jednog mjesta upravlja velikim dijelom elektroenergetskog postrojenja bez nužnog prisustva operativnog osoblja i prenošenja usmenih informacija. Povećanju efikasnosti i brzini djelovanja dispečerskog centra na nepovoljna stanja u srednjenaponskoj mreži doprinose mjerni i signalni uređaji ugrađeni duž dalekovoda, indikatori kvarova. Oni su postavljeni da kontroliraju svaku promjenu pogonskog stanja dalekovoda i tu promjenu odmah signaliziraju u centar daljinskog upravljanja. Prema rasporedu tih uređaja na dalekovodu locira se dionica u kvaru i pristupa upravljačkim radnjama za njeno isključenje, a istovremeno i uključenje svih ostalih dionica na kojima se može uspostaviti normalno pogonsko stanje Osnovna namjena indikatora kvarova je olakšanje u vođenju elektroenergetske mreže i njenog pogona u nepredvidivim uvjetima. U danom primjeru, izbor mjesta za ugradnju indikatora kvarova u nadzemni srednjenaponski zračni vod, specifičan je, i njihova lokacija je pogonski uvjetovana, posebno prije šumskih prosjeka, kao potencijalno najčešćeg izvora kvarova, a uz to još i uvjetno nepristupačna. Uređaji koji daljinski signaliziraju promjenu pogonskog stanja dalekovoda ugrađuju se, ovisno o broju i količini, duž dalekovoda na glavnu trasu, na duže odcjepe ili ispred, uvjetno rečeno, dionica za koje se procjenjuje veća vjerojatnost kvara ili veći broj pogonskih manevara, što je stvar statistike, ali i pogonskog iskustva vođenju mreže.

Boris Njavro. IOT platforma za operatere distribucijskog sustava

Abstract: U svijetu i vremenu u kojemu je podatak bogatstvo, a informacija moć i u operativnom vođenju distribucijske mreže apsolutno je potrebno učiniti sve moguće kako bi raspolagali sa što više jednoga i drugoga. Prvenstveno iz razloga što mreža postaje sve dinamičnija izgradnjom novih malih elektrana, spremišta energije, uključenjem električnih vozila, zamahom tržišta i ostalog, a pravila njenog vođenja su se znatno izmijenila i još će u budućnosti. Način na koji će se doći do više podataka i informacija mora biti organiziran i kontroliran na način da su podaci točni, njihovo prikupljanje pouzdano u zadanim vremenskim okvirima i sigurni, kako bi i informacija dobivena iz analize bila što točnija i iskoristivija. Naravno, veća količina podataka znači i veće ulaganje u infrastrukturu i softver, ali isto tako, povećanje podataka i kvalitetnih informacija dovodi do boljeg upravljanja i ostvarivanja većih ušteda ili prihoda. Mudrost je naći optimum, no zahvaljujući najnovijim internetskim tehnologijama i računarstvu u oblaku, stvar je uvelike olakšana. IOT – Internet of Things (hrvatski: Internet Stvari), je rješenje, jer odgovara svim gore navedenim potrebama i zahtjevima i dokazano je na nekoliko važnih referenci. IOT je mrežno povezivanje fizičkih objekata i mogućnost međusobne razmjene podataka i informacija s funkcijama nezamislivim u vremenu prije. Tradicionalni SCADA sustavi ograničeni su i u količini podataka i analitičkim mogućnostima, a novi sustavi moraju osigurati visoko učinkovito upravljanje mrežom (ubrzati donošenje odluka, automatizirati operacije, povećati pouzdanost rada mreže), optimirati sve elemente mreže do krajnjih granica (odgoditi investicije, uvesti prediktivno održavanje) i osigurati digitalizaciju poslovanja ODS-a (integracija podataka, proslijeđivanje, obrada i korištenje u realnom vremenu, integracija vanjskih proizvođača i potrošača). IOT platforma organizira se u tri razine: 1. Povezani proizvodi 2. Upravljanje 3. Aplikacije za analizu i usluge Sve razine mogu i ne moraju biti bazirane u oblaku, ali je svakako nužno uspostaviti sigurnosni sustav za svaku od njih i za međusobne interakcije. Kompletna platforma mora osigurati sučelja za povezivanje s postojećim sustavima unutar i izvan ODS-a. Svrha ovog rada je prezentiranje nove upravljačke platforme za ODS-a koja će uspješno odgovoriti na energetske izazove 21. stoljeća i osigurati tehnološku transformaciju.

Ljiljana Šmigovec, Zoran Kovač, Saša Maligec, Goran Vrančić and Zlatko Haramustek. Sustav uljne kanalizacije u trafostanicama Prijenosnog područja Osijek

Abstract: Norma ISO 14001 je međunarodno prihvaćen standard za upravljanje okolišem, koji je primjenjiv na svaku organizaciju koja želi uvesti, održavati i neprekidno poboljšavati vlastiti sustav upravljanja okolišem.

Uspostavom sustava upravljanja zaštitom okoliša HOPS d.o.o. je na svim lokacijama svojih organizacijskih jedinica unaprijedio način gospodarenja otpadom i opasnim tvarima. Propisani su postupci u slučajevima izvanrednih događaja i mjere za zaštitu zraka, tla, voda i zdravlja zaposlenika. Na taj način postiže se ne samo usklađenost i udovoljavanje zakonskim i drugim zahtjevima, već su i potencijalno negativni utjecaji poslovnih aktivnosti vezanih uz okoliš smanjeni na najmanju moguću mjeru.

Sustav uljne kanalizacije predstavlja sa stajališta zaštite okoliša važan dio elektroenergetskog postrojenja. Sastoji se od sabirne jame ispod energetskog transformatora i šljunčanog filtera, spojnog cjevovoda, uljne jame i odvoda s kontrolnim oknom.

Pravilima o održavanju postrojenja i opreme elektroenergetskih građevina prijenosne mreže utvrđuju se postupci i pravila održavanja postrojenja i opreme elektroenergetskih građevina prijenosne mreže tijekom obavljanja energetske djelatnosti prijenosa električne energije. Održavanje postrojenja i opreme ima za cilj očuvati njihova tehnička svojstva i osigurati ispunjavanje zahtjeva određenih projektom građevine, tehničkim propisima te drugih bitnih zahtjeva koje građevina mora ispunjavati u skladu s posebnim propisom tijekom vijeka trajanja.

U trafostanicama Prijenosnog područja Osijek se u sklopu provođenja mjera održavanja sustava uljne kanalizacije periodički provode ispitivanja vodonepropusnosti, odnosno kontrole tehničke ispravnosti sustava za prikupljanje i odvođenje transformatorskog ulja. Mjere zaštite okoliša ostvaruju se provođenjem sanacije i rekonstrukcije sustava uljne kanalizacije, odnosno sprečavanjem izlijevanja ulja u tlo i/ili vodotokove.

Te poslove obavljaju gospodarski subjekti s ovlaštenjem za obavljanje djelatnosti skupljanja i prijevoza opasnog otpada, odnosno gospodarski subjekti koji posjeduju akreditaciju za ispitivanje vodonepropusnosti građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda.

Troškove za zaštitu okoliša potrebno je identificirati kao takve te ih na odgovarajući način evidentirati u računovodstvenom sustavu.



Evidentiranje i praćenje izdataka za zaštitu okoliša pridonosi pozitivnim ekonomskim rezultatima i povećava konkurentnost organizacije. Istovremeno se podiže odgovornost i svijest o zaštiti okoliša te povećava poslovni ugled organizacije u javnosti.

Zdravko Puzjak and Josip Franić. Primjena termovizijskog ispitivanja u održavanju i rekonstrukciji rasklopnih postrojenja

Abstract: Elektroenergetski sustav je najveći i najrasprostranjeniji od svih tehničkih sustava. Osnovna zadaća mu je pouzdana i kvalitetna isporuka električne energije od proizvodnje preko prijenosa i distribucije do potrošača. Sigurna i učinkovita isporuke električne energije od proizvodnje do potrošača ovisna je o svakom elementu u elektroenergetskom sustavu. Da bi se osigurala što veća sigurnost potrebno je redovito i kvalitetno održavanje svakog pojedinog elementa sustava kako bi se osiguralo očuvanje njihove sukladnosti sa zahtjevima važećih zakona i primjenjivih pravilnika. Prilikom radova kojima se obavlja provjera, odnosno dovođenje u ispravno stanje pojedine električne opreme te izostavljanje i zamjenu opreme koja je ispod granica tehničke prihvatljivosti koristi se niz radnji i postupaka. U praksi se pokazalo da termovizijsko ispitivanje znatno olakšava planiranje i izvedbu održavanja te upotpunjuje procjenu potrebe za rekonstrukcijom nekog dijela elektroenergetskog sustava. Termovizija je beskontaktna metoda kojom je za normalnog pogonskog stanja moguće otkrivanje povišenog zagrijavanja električkih komponenti, čime se sprječavaju ozbiljni kvarovi. Na taj način moguće je racionalnije obavljanje remontnih aktivnosti što osim skraćivanja vremena potrebnog za remont ima i doprinos u kvaliteti izvršenih zahvata, koncentriranjem na termovizijom uočene, bitne probleme. U referatu se prezentiraju iskustva društva Končar – Montažni inženjering iz višegodišnjeg bavljenja termovizijskim ispitivanjem postrojenja s osvrtom na bitne elemente u pripremi, provedbi i analizi rezultata snimanja.

Matej Krpan and Igor Kuzle. Sudjelovanje vjetroelektrana s promjenjivom brzinom vrtnje u primarnoj regulaciji frekvencije

Abstract: Povećani udio vjetroelektrana s generatorima s promjenjivom brzinom vrtnje priključenih preko uređaja energetske elektronike smanjuje konstantu tromosti elektroenergetskog sustava zbog razdvojenosti mehaničke brzine rotora turbine i mrežne frekvencije iako postoji određena količina kinetičke energije u lopaticama vjetroagregata. Posljednjih godina, sve se više istražuje iskorištenje te kinetičke energije za inercijski odziv vjetroelektrana i pogon vjetroelektrana u rasterećenom načinu rada za usluge primarne regulacije frekvencije. U ovom radu izveden je jednostavan matematički model vjetroelektrana s promjenjivom brzinom vrtnje za promatranje frekvencijskog odziva elektroenergetskog sustava. Na početku je rada prikazan pregled različitih vrsta vjetroagregata. Zatim, izveden je linearizirani model vjetroelektrane za frekvencijski odziv te su provedene simulacije na jednostavnom sustavu s ciljem prikazivanja prednosti sudjelovanja vjetroelektrana u primarnoj regulaciji frekvencije.

Katarina Musulin, Hrvoje Bulat, Mario Jurić and Dragan Ljubičić. REKONSTRUKCIJA ZRAKOM IZOLIRANOG POSTROJENJA 110 kV U PLINOM SF6 IZOLIRANO POSTROJENJE 110 kV U TS 110/10(20) kV KUTINA

Abstract: Transformatorska stanica 110/10 kV Kutina izgrađena je za potrebe napajanja električnom energijom tvornice umjetnih gnojiva Petrokemija d.d. 1966. godine. Rasklopno postrojenje 110 kV 2009. godine prelazi u vlasništvo HEP-a, odnosno od 2013. godine je u vlasništvu i nadležnosti HOPS-a. Postrojenje 110 kV u TS 110/10 kV Kutina je od izuzetne važnosti za napajanje pogona tvornice Petrokemija d.d. kao i konzuma grada Kutine. Uslijed proizvodnog procesa u okružju stvaraju se čestice visokog onečišćenja s agresivnim djelovanjem na vanjsku opremu postrojenja. Navedeno se osobito odnosi i manifestira na izolatorima. Prisutnost vlage, vode, plinova (SO2, H2S i NH3), kiseline i lužine u atmosferi kao rezultat daje izrazito korozivan okoliš. Zbog izrazito korozivne atmosfere te učestale potrebe za redovitom održavanjem s ciljem usporavanja i ublažavanja posljedica starenja, provodile su se posebne mjere za periodično odstranjivanje čestica s VN izolatora i to uz isključenja dijelova postrojenja, a posljedično i smanjenjem pouzdanosti prijenosne mreže i napajanja konzuma. Odluka o rekonstrukciji vanjskog 110 kV postrojenja u metalom oklopljeno postrojenje i plinom SF6 izolirano , donesena je s obzirom na karakteristike postrojenja od kojih su najvažnije otpornost na koroziju, onečišćenja, jednostavnost održavanja. Osim sigurnosti pogona u tijeku rekonstrukcije, izvedbom novog SF6 postrojenja omogućeno je nesmetano napajanje tvornice Petrokemija d.d. te konzuma Elektre Križ. Također izvedbom novog 110 kV SF6 postrojenja omogućeno je jednostavno i brzo priključenje novog 110 kV postrojenja kabelskim vezama prema energetskim transformatorima 110/10 kV u vlasništvu Petrokemija d.d (četiri energetska transformatora od kojih je jedan blok transformator) te energetskog transformatoru u vlasništvu HEP-ODS d.o.o. Elektra Križ..TS 110/10 kV Kutina se napaja s tri 110 kV dovodna voda, a za potrebe izgradnje zgrade SF6 postrojenja bilo je potrebno isključiti i dijelom demontirati jedan sustav sabirnica te demontirati kompletno zatezno polje između dalekovodnog portala i prvog zateznog stupa DV 110 kV Ludina-Kutina. Otežavajuća okolnost je bila istovremeno izvođenje rekonstrukcije 110 kV postrojenja u TS 220/110/35 kV Međurić iz kojeg se jednim vodom 110 kV napaja TS 110/10 kV Kutina, kao i dio konzuma Elektre Križ na srednjem naponu. Također mogućnost isključenja transformatorskih polja tvornice Petrokemija su bila minimalna i bila su ograničavajući faktor pri izvedbi radova u vanjskom djelu postrojenja. Visokom koordinacijom HOPS d.o.o. PrP Zagreb, Petrokemija d.d. i HEP-ODS d.o.o. Elektra Križ, postojeće 110 kV postrojenje je tijekom cjelokupne rekonstrukcije bilo konstantno u pogonu te je osigurano napajanje korisnika bez prekida. S obzirom na navedeno, za TS 110/10 kV Kutina su primijenjena nova rješenja koja će se predstaviti u radu, a neka od njih su smanjenje vremena prespajana postojećih i novih 110 kV polja ugradnjom suhih kabelskih završetaka s utičnim djelom koji osiguravaju brzu i jednostavnu montažu. Kabelske glave kao i sva oprema u vanjskom djelu postrojenja su u izvedbi s produženom kliznom stazom. Također za smanjenje vremena ispitivanja i pojednostavljenje montaže SF6 postrojenja ugrađeni su rastavljači ispred naponskih mjernih transformatora, provedene su posebne mjere elektromagnetske kompatibilnosti za sekundarne krugove. Sve konstrukcije u vanjskom djelu postrojenja su izvedene za kategoriju korozivnosti C5-I . Nadasve u radu će se predstaviti oblik suradnje investitora, uključujući sva tri korisnika zajedničkog elektroenergetskog objekta na definiranju zahtjeva, projektanta na izradi projektnih rješenja, kao i ostalih sudionika gradnje, što je omogućilo realizaciju cjelokupnog projekta rekonstrukcije postojećeg postrojenja TS 110/10 kV Kutina klasične zračne izvedbe u SF6 izvedbu u roku tri godine od početka projektiranja idejnog rješenja.

Radislav Gulam, Robert Kosor, Zoran Baljkas, Anđelko Tunjić and Igor Đurić. Regulacija napona na 30 kV naponskoj razini u TS 220/110/30 kV Bilice ovisno o opterećenju

Abstract: Cijelo priobalno područje Šibensko-kninske županije (Elektre Šibenik) napaja se iz TS 220/110/30 kV Bilice. Transformacija 110/30 kV realizirana je sa dva transformatora nazivne snage 63 MVA s automatskom regulacijom napona, a kao pričuva koristi se transformator nazivne snage 40 MVA. Sabirnice 30 kV izvedene su kao dvostruke, a zbog značajki mreže: konfiguracije mreže i tipa vodova (nadzemni i kabelski različitih duljina) sabirnice 30 kV su razdvojene, a napon na njima je različito reguliran (uobičajeno pogonsko stanje). Na jedan sustav sabirnica priključeni su vodovi 30 kV prema TS Tisno i TS Vodice (zapadni dio distribucijskog područja) te prema TS Primošten, vjetroelektrani Orlice i TS Rogoznica (južni dio distribucijskog područja). Praktično radi se o dva kraka koja su spojena na jedan sustav sabirnica 30 kV, a za oba je karakteristično kako se radi o dugim radijalnim 30 kV vodovima. Na drugi sustav sabirnica spojeni su vodovi 30 kV za TS Lozovac, TS Šibenik 1, vjetroelektrana Trtar-Krtolin i TS 30/10(20) kV Podi (Gospodarska zona Podi). Konfiguracija 30 kV mreže preko koje su priključene TS Tisno i TS Vodice, odnosno TS Primošten, VE Orlice i TS Rogoznica s aspekta pouzdanosti pogona (dugi radijalni vodovi) i naponskih prilika u mreži izuzetno je nepovoljna. Kako se radi o turističkim područjima vršno opterećenje spomenuti konzum doseže u ljetnim mjesecima (druga polovica srpnja i prva polovica kolovoza), a karakteriziraju ga velike razlike u opterećenju na godišnjoj (proljeće - ljeto) i dnevnoj razini (u danima vršnog opterećenja u ljetnom periodu). S obzirom na opisano stanje, a kako bi se napon održao u dozvoljenim granicama, na transformatoru 110/30 kV koji napaja ovaj sustav sabirnica aktivirana je regulacija napona ovisno o opterećenju.U radu je prikazano podešenje automatskog regulatora napona i način određivanja bitnih parametara za njegovo podešenje pomoću programa za analizu mreža, a temeljem analize naponskih prilika provedene na osnovu opterećenja u mreži i proizvodnje vjetroelektrane Orlice. Uz navedeno prikazani su stvarni rezultati (naponske prilike) u određenim točkama po dubini mreže i usporedba s podacima o naponskim prilikama prije aktiviranja automatske regulacije ovisno o opterećenju.

Zoran Milojković, Mario Brčić, Ivan Brizar, Ante Marušić, Ivan Papak and Vinko Tomas. POVEĆANA SNAGA I KORISNOST UZ POBOLJŠANE KARAKTERISTIKE REVITALIZIRANIH GENERATORA U HE RAMA 2 x 100 MVA (111 MVA – MCR), BOSNA I HERCEGOVINA

Abstract: Hidroelektrana RAMA najveća je hidroelektrana u energetskom sustavu JP Elektroprivrede HZ Herceg Bosne d.d. Mostar – Bosna i Hercegovina. Brana je izgrađena na rijeci Rami u blizini Prozora, 60 km sjeverno od Mostara. Snaga originalnih generatora bila je 90 MVA, nazivna snaga revitaliziranih je 100 MVA, a maksimalna kontinuirana snaga je 111 MVA. Revitalizacija generatora započela je 2011. godine. Potkraj 2013. godine, nakon 45 godina rada originalnog generatora, pušten je u pogon prvi revitalizirani generator. Potkraj 2014. godine pušten je u pogon i drugi revitalizirani generator. U radu su opisane projektne i konstrukcijske značajke revitaliziranih i originalnih generatora u hidroelektrani RAMA – Bosna i Hercegovina. Opisani su izbor glavnih dimenzija ugrađenih novih sklopova; statora i polova. Dani su osnovni tehnički podaci originalnih i revitaliziranih generatora, podaci o zagrijavanju, klasi izolacije aktivnih dijelova, uzbudni podaci, reaktancije i otpori armaturnog i uzbudnog namota, podaci o gubicima i korisnosti generatora. Ukupni gubici bez gubitaka u ležajima na revitaliziranim generatorima, unatoč povećanoj snazi, manji su u odnosu na originalne generatore za 675 kW (na istoj referentnoj temperaturi - 95°C). Zagrijavanja namota statora i rotora manja su u odnosu na originalne generatore. Zbog manjeg zagrijavanja, stvarni gubici u bakru armaturnog namota su dodatno još manji za oko 6%, a u bakru uzbudnog namota za 8 %. Korisnost revitaliziranih generatora u odnosu na originalne, ne računajući gubitke u ležajima, je veća za preko 0,9 %. Kvaliteta električne energije koja se iskazuje preko valnog oblika napona generatora bitno je bolja u odnosu na tehničku regulativu, ali je bolja i u odnosu na originalne generatore. Valni oblik napona u odnosu na originalne generatore je poboljšan promijenjenom shemom namota u kojoj je korak namota s prijašnjih 16 smanjen na 15. Polni korak generatora iskazan bojem utora je 16,125. Samo tom mjerom bitno je



smanjen udio viših harmonika u valnom obliku napona. Zagrijavanja revitaliziranih generatora, unatoč povećanju nazivne snage za 10 MVA i maksimalne kuntinuirane za 21 MVA, su u usporedbi sa zagrijavanjima prijašnjih generatora manja. Nadtemperature su niže; statorskog namota za oko 15 K, paketa za oko 13 K, rotorskog namota za oko 20 K.

Danko Vidović, Minea Skok and Ivona Štritof. Klimatski model satnog predviđanja dnevnog dijagrama opterećenja u elektroenergetskom sustavu

Abstract: Prema trenutno važećim Pravilima djelovanja tržišta električne energije svaki opskrbljivač na hrvatskom tržištu električne energije, može kupiti od i/ili prodati električnu energiju proizvođaču, trgovcu ili drugom opskrbljivaču. Ugovorni raspored opskrbljivača je satni raspored za dan isporuke koji sadrži jedan ili više bilateralnih rasporeda. Pri tome je bilateralni raspored satni plan isporuke ili preuzimanja električne energije za dan isporuke utemeljen na sklopljenim ugovorima između opskrbljivača i drugog tržišnog sudionika. Opskrbljivač dostavlja operatoru tržišta ugovorni raspored za razdoblje od najmanje jednog dana do najviše 31 dana. Problem što točnijeg predviđanja opterećenja za dan ili više dana unaprijed ima veliku važnost na tržištu električne energije. Glavna odlika ovdje opisanog klimatskog modela predviđanja dnevnog dijagrama opterećenja razvijenog u EIHP-u, za razliku od nekih drugih tržišnih modela, je jednostavnost korištenja te preciznost predviđanja. Naime, nakon inicijalizacije modela za predviđanje opterećenja za dan unaprijed potrebno je u model samo unijeti ostvareno opterećenje prethodnog dana te ostvarene i prognozirane meteorološke podatke za naredni dan. Klimatski model za predviđanje satnog opterećenja temelji se na podacima o opterećenjima i klimatskim podacima iz prošlosti. Analiza utjecajnih procesa na dnevni dijagram opterećenja može se rastaviti na baznu, tjednu, klimatsku te slučajnu komponentu. Tjedna komponenta opterećenja određuje se preko sedam vrijednosti tjednih koeficijenata od kojih se svaki odnosi na pojedini dan u tjednu. Klimatska komponenta opterećenja je zbroj linearnih funkcija prikladno transformiranih vrijednosti klimatskih varijabli kao što su temperatura, brzina i smjer vjetra, naoblaka, oborine i slično. Bazna komponenta opterećenja se u prvoj aproksimaciji računa kao razlika ostvarenog opterećenja, tjedne i klimatske komponente prethodnog dana. Tako određenu baznu komponentu potrebno je podvrgnuti filtriranju pomoću metode eksponencijalnog izglađivanja. Rezultat zbrajanja tih triju satnih komponenti su 24 satna opterećenja idućeg dana. U radu će biti prikazana teorijska podloga modela, te rezultati testiranja s konkretnim podacima. Također, analizirat će se utjecaji raznih klimatskih varijabli na dijagram predviđanja te njihova kombinacija. Rezultati predviđanja bit će opisani statističkim pokazateljima kako bi se moglo zaključiti koje su klimatske varijable ključne za model predviđanja, bez kojih varijabli model predviđanja može dati dovoljno dobre rezultate te koje klimatske varijable nemaju korelaciju s opterećenjem. Korištenje manjeg broja klimatskih varijabli ima za posljedicu jeftiniji proces predviđanja, budući da prikupljanje ostvarenih i prognoza budućih vrijednosti svake klimatske varijable iziskuje određene troškove. Uz prikaz konkretnih rezultata ovog modela bit će prikazani i iznosi pojedinih specifičnih parametara klimatskog modela koji daju najbolje rezultate predviđanja, a koji su karakteristični za elektroenergetski sustav Republike Hrvatske.

Eduard Plavec, Ivo Uglešić and Mladen Vidović. The 3D Model of DC Solenoid Electromagnetic Actuator for High Voltage Circuit Breaker

Abstract: In this paper, the 3D model of DC solenoid electromagnetic actuator for high voltage circuit breaker is presented. Regarding to working conditions, solenoid electromagnetic actuator should be resistant to strong vibrations present during switching operations of high voltage circuit breaker and electromagnetic interference which occur during the same. Numerical simulation of transient response of solenoid electromagnetic actuator has been done in ANSYS Electronics software package and includes simultaneously solving equations of magnetic, electrical and mechanical subsystems. The magnetic subsystem of solenoid electromagnetic actuator is analyzed by finite element method (FEM), while the electrical and mechanical subsystems are separately modeled in ANSYS Maxwell software module and mutually coupled. The paper also presents the results of transient simulations which are, after production and testing of solenoid electromagnetic actuator, compared with the results of measurements.

Božidar Filipović-Grčić, Ivo Uglešić, Srećko Bojić, Alan Župan, Ivica Pavić and Frano Tomašević. SMANJENJE RAZINA SKLOPNIH PRIJELAZNIH ELEKTROMAGNETSKIH POJAVA U 400 kV MREŽI PRIMJENOM TEHNIKE KONTROLIRANOG SKLAPANJA

Abstract: Primjena kontroliranog ili sinkronog sklapanja visokonaponskih prekidača jedna je od suvremenijih preventivnih mjera u visokonaponskoj tehnici za sprječavanje neželjenih razina prijelaznih elektromagnetskih pojava sklopnog podrijetla. Ista se u nekim svjetskim elektroprivredama primjenjuje već dulje vrijeme, naročito pri sklapanju specifičnih vrsta opterećenja kao što su tereti s malom induktivnom strujom (sklapanje kompenzacijskih prigušnica i većih energetskih transformatora), s ciljem smanjenja ili eliminacije rizika od pojave neželjenih struja uklapanja te prenapona u slučajevima pojave ponovnog paljenja luka u visokonaponskom prekidaču. Kontrolirano sklapanje primjenjuje se pri sklapanju karakterističnih kapacitivnih opterećenja kao što su slabo opterećeni ili neopterećeni nadzemni vodovi, kondenzatorske baterije ili kabelski vodovi viših naponskih razina. Cilj je smanjenje sklopnih prenapona te minimiziranje rizika od pojave ponovnog preskoka u prekidaču, a posljedično sprječavanje potencijalnog havarijskog stanja u mreži. Također, sve je češća primjena ove tehnike pri kontroliranom isklapanju struja kratkog spoja, odnosno pri automatskom ponovnom uklopu (APU-u) visokonaponskih prijenosnih vodova, u cilju kontroliranog vremenskog trajanja električnog luka u sklopnom uređaju te smanjenja njegova strujnog, termičkog i naponskog naprezanja. Na ovaj način poboljšavaju se prekidne performanse prekidača, a samim time povećava se i životni vijek opreme. Smanjenje i ograničenje razine sklopnih prenapona od posebnog je značaja za koordinaciju izolacije i mogućnost smanjenja izolacijske razine pri izgradnji novih ili pak rekonstrukciji postojećih prijenosnih vodova primjenom metoda kompaktiranja. U radu su analizirane mogućnosti smanjenja razina i utjecaja sklopnih prijelaznih elektromagnetskih pojava u 400 kV mreži primjenom kontroliranog sklapanja. Rezultati proračuna i analize temelje se na numeričkim simulacijama prijelaznih elektromagnetskih pojava u programu EMTP-RV koje su provedene na modelu dijela 400 kV prijenosne mreže. Obzirom na konfiguraciju prijenosne 400 kV mreže s većim brojem relativno dugih dalekovoda te uzimajući u razmatranje karakteristična stanja strujno-naponskih prilika i vrste karakterističnih opterećenja, u radu su istražene mogućnosti i efekti uvođenja kontroliranog sklapanja 400 kV dalekovoda s ciljem: • postizanja efektivnog smanjenja strujnih i naponskih naprezanja sustava izolacije vodova, priključnih postrojenja i vitalne elektroenergetske opreme pri uključenju vodova u stanje praznog hoda; • postizanja efektivnog smanjenja strujnih, termičkih i naponskih naprezanja prekidača pri prekidanju i eliminaciji struje kratkog spoja te pri ponovnom uključenju dalekovoda u slučajevima APU-a; • preveniranja moguće pojave povratnog preskoka u prekidaču pri isklapanju slabo opterećenih ili neopterećenih dalekovoda.

Goran Levačić, Ivo Uglešić, Alan Župan and Božidar Filipović-Grčić. PROBLEMATIKA UGRADNJE KOMPENZACIJSKIH UREĐAJA U PRIJENOSNOJ ELEKTROENERGETSKOJ MREŽI

Abstract: Prijenosna mreža predstavlja jednu od glavnih sastavnica elektroenergetskog sustava (EES) u povezanom lancu proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije. Problem regulacije napona, odnosno jalovih snaga u prijenosnoj 400 kV i 220 kV mreži prisutan je dulji niz godina, posebice u pogonskim stanjima niskog opterećenja. Zadaće operatora prijenosnog sustava prvenstveno su sigurnost prijenosa električne energije i očuvanje stabilnosti elektroenergetskog sustava. Stoga je u okviru projekta SINCRO.GRID predviđena ugradnja tri kompenzacijska uređaja ukupne snage 550 MVAr u svrhu održavanja naponskog profila u dozvoljenim granicama. Rad ukazuje na problematiku ugradnje kompenzacijskih uređaja u prijenosnu mrežu. U prvom dijelu članka je dan osvrt na problematiku previsokih napona uz prikaz naponskih profila u čvorištima prijenosne mreže 220 kV i 400 kV kroz zadnjih nekoliko godina. U drugom dijelu opisane su tipične izvedbe kompenzacijskih uređaja, te problemi koji se mogu pojaviti prilikom njihovog pogona, kao što su sklopni prenaponi i uklopne struje kod regulacijskih prigušnica, te viši harmonici i dimenzioniranje kompenzacijskih filtera kod statičkih var kompenzatora. U trećem djelu prikazana su iskustva drugih operatora prijenosnih sustava koji su ugrađivali spomenute kompenzacijske uređaje. U zadnjem djelu su utvrđene radnje za izvršenje potrebnih proračuna, posebice analize sklopnih prenapona kod regulacijskih prigušnica te frekvencijskog odziva prijenosne mreže koji je neophodan za dimenzioniranje filtera u SVC-u.

Ervin Černetić, Mladen Penava and Kristijan Pavić. SANACIJA STUPNOG MJESTA BROJ 56 DALEKOVODA 2x400 kV ŽERJAVINEC-HEVIZ

Abstract: Dalekovod DV 2 x 400 kV Žerjavinec-Heviz izrađen je 1999.god., a ima 259 stupova, svi tipa ''Bačva''. Prilikom pregleda sa zemlje u proljeće 2016.god. na stupnom mjestu br. 56 je uočena deformacija na dijagonalama stupa, kao i pomak izolatora iz vertikalnog u kosi položaj. Dolaskom na teren, vizualno su potvrđene nastale deformacije, koje su najizražajnije na drugom polju strane X koja gleda prema stupu 55, a nešto manje na drugom polju strane X koja gleda prema stupu 57. Deformacije su doživjeli i pojasnici, naročito noga 4 i noga 1, a radi se o horizontalnom pomaku prema unutra, tako da se stup na spojnici iznad prvog križa dijagonala lomi. Geodetskom snimkom stupa ustanovljeno je da je temelj noge 4 potonuo 8 cm i otklizao 6 cm. Uslijed toga došlo je do pomaka vrha stupa za 38 cm nazad i 48 cm desno. Pomak temelja noge 4 uzrokovao je sve gore navedene deformacije konstrukcije stupa. Geološkim pregledom terena utvrđene su pojave procjeđivanja većih količina vode niz padinu te zadržavanja istih u koti terena. Posljedica ove pojave prisutnost je brojnih pukotina na padini od kojih je dio nastao klizanjem tla. Uzrok pomaka temelja stupa su gore navedene geološke prilike.

Slijedom navedenog, utvrđeno je kako je ugrožena mehanička otpornost i stabilnost konstrukcije stupa te je stup privremeno stabiliziran



zategama. Nadalje, odlučeno je kako će se novi stup izgraditi na udaljenosti od 15 m od postojećeg stupa br. 56 i to u smjeru prema stupu br. 57.

A kako bi se spriječile moguće deformacije te pomaci stupa i temelja u budućnosti, odlučeno je izvesti temelje novog stupa na armiranobetonskim pilotima spojenim naglavnom pločom. Na taj način je osigurana dugoročna stabilnost i mehanička otpornost novog stupa i pripadajućih temelja.

Temelji novog stupa izvedeni su pomoću armiranobetonskih mikropilota promjera 25cm i duljine 10m. Ukupno se izvelo 36 bušenih mikorpilota odnosno 9 mikropilota po jednoj nozi stupa. Nakon toga, pristupilo se pozicioniranju temeljnog dijela pojasnika te betoniranju temeljne ploče i vrata temelja.

Kako su gornje etaže postojećeg stupa 56 ostale neoštećene i u dobrom stanju, ponovno su iskorištene tokom montaže novog stupa. Novi nosivi stup Ne7, nazivne visine (do glave konzole) 31,25m projektiran je za 400kV dalekovode s vodičima 2x490/65-Al/Č te OPGW (AA/ACS 121/56 – 13.2). Stupovi imaju glavu tipa "BAČVA". Statičkim proračunom utvrđeno je da novi stup Ne7 zadovoljava za sve uvjete na trasi.

Nakon pozicioniranja i montaže donjih etaža novog stupa, pomoću dizalice su montirane i gornje etaže sastavljene od konstrukcije preuzete sa postojećeg stupa 56. Nakon toga, izvršena je elektromontaža te puštanje dalekovoda u pogon.

Mladen Žunec, Srđan Žutobradić and Lahorko Wagmann. ELEKTROMOBILNOST – REGULATORNI IZAZOV

Abstract: Postizanje postavljenih globalnih ciljeva o smanjenju potrošnje energije i ograničavanju emisije štetnih tvari u okoliš ne može se postići bez temeljne promjene u području mobilnosti. Za uklanjanje negativnih učinaka povećanog broja automobila i njihove sve veće kilometraže potrebno je značajno smanjiti prosječnu potrošnju energije i emisije po prijeđenom kilometru, a to je moguće samo kroz nove tehnologije i nove oblike mobilnosti. Elektromobilnost i infrastruktura za punjenje električnih vozila su još uvijek na niskom stupnju razvoja. Za uspješno uvođenje elektromobilnosti i infrastrukture za punjenje električnih vozila, osim tehničkih i ekonomskih uvjeta, nužno je prevladati i ne-tehnološke barijere, odnosno pripremiti i provesti odgovarajuće regulatorne promjene. Brzo uvođenje elektromobilnosti u prometnom sektoru biti će jedan od velikih izazova za rad elektroenergetskog sustava. Bez kontrole nad punjenjem električnih vozila, pojavit će se preopterećenja u elektroenergetskom sustavu, posebno na mjestima gdje očekujemo veliku gustoću mjesta za punjenje (nakupine obiteljskih kuća, garaža, parkirališta) i u ruralnom dijelu mreže. Nužna su rješenja koja će minimizirati potrebe za dodatnim ulaganjima u mrežu, odnosno rješenja koja će smanjiti negativne učinke na elektroenergetsku mrežu uzrokovane električnim vozilima i mjestima (uređajima) za njihovo punjenje. Kako bi se olakšalo razumijevanje tog pitanja, pomoglo u izradi programa djelovanja na tom području i stvorili uvjeti za učinkovitu primjenu elektromobilnosti autori su izveli nekoliko zaključaka: • Krajnji kupac električne energije za punjenje električnih vozila je vlasnik priključka, to jest vlasnik mjesta za punjenje, a ne vlasnik električnog vozila. Vlasnik mjesta za punjenje ima pravo na izbor opskrbljivača. • Najviše obećava poslovni model neovisnog operatora elektromobilnosti. • Javna mjesta za punjenje mogu biti priključena na distribucijsku mrežu izravno ili posredno preko interne mreže nekog korisnika mreže, ali u oba slučaja moraju imati osigurano mjerenje potrošnje električne energije i pravo na izbor opskrbljivača. • Trenutno je količina električne energije koja se koristi za punjenje električnih vozila vrlo mala te uvođenje posebnih tarifnih modela za punjenje električnih vozila za sada nije opravdano. • Rastom udjela električnih vozila rastu količine električne energije koju koriste te je nužno najveći mogući dio punjenja električnih vozila ostvariti kroz sustav naprednih mreža i primjenu naprednih brojila. Troškovi ODS-a za uspostavu sustava naprednih mreža trebaju biti uključeni u regulirane troškove ODS-a.

Martina Vajdić, Marko Kelava and Ante Mikulić. Integracija obnovljivih izvora energije na kontinuirano unutardnevno tržište

Abstract: Rad elektroenergetskog sustava s dolaskom obnovljivih izvora energije (OIE) i njihove proizvodnje donio je niz izazova operatorima prijenosnih sustava. U odnosu na konvencionalnu proizvodnju električne energije, za obnovljive izvore karakteristična je promjenjiva količina proizvedene električne energije u ovisnosti o atmosferskim prilikama. S takvim nesigurnostima djelomično se može upravljati boljim prognoziranjem vremenskih uvjeta. Unatoč poboljšanju prognoziranja i dalje postoje odstupanja za koje je potrebno osigurati dodatnu fleksibilnost kako bi potrošnja i proizvodnja sustava ostale u ravnoteži. Razvojem tržišta električne energije i uključivanjem OIE na tržište, smanjuje se njihov nepovoljni utjecaj na funkcioniranje elektroenergetskog sustava. Unutardnevno tržište omogućuje proizvođačima energije iz obnovljivih izvora optimizaciju planiranja proizvodnje iz vlastitih postrojenja budući da je planiranje proizvodnje bliže stvarnoj isporuci proizvedene električne energije. Sudjelovanje proizvođača iz OIE na unutardnevnom tržištu će pak doprinijeti povećanju likvidnosti tržišta što bi posljedično trebalo utjecati na smanjenje troškova koje snose krajnji kupci električne energije. S obzirom da dio proizvođača iz OIE postupno izlazi iz sustava poticaja, a uz to je u planu i osnivanje Eko bilančne grupe koja će biti odgovorna za planiranje portfelja obnovljivih izvora energije u sustavu poticaja i početak prodaje električne energije proizvedene od povlaštenih proizvođača iz sustava poticaja na tržištu, očekuje se integracija znatne količine OIE na kontinuirano unutardnevno tržište Hrvatske burze električne energije d.o.o. (CROPEX). Sukladno navedenom, hrvatsko tržište predstavlja idealan primjer za provedbu analize utjecaja obnovljivih izvora na tržište električne energije. U radu je opisan utjecaj OIE na tržišta električne energije u Europi, s naglaskom na Dan unaprijed i Unutardnevno tržište električne energije koje pruža CROPEX te je napravljena analiza troškova energije uravnoteženja eko bilančne grupe bez sudjelovanja na unutardnevnom tržištu i sa sudjelovanje na unutardnevnom tržištu. Za procjenu cijena na unutardnevnom tržištu korištene su cijene burzi električne energije Slovenije (BSP Regional Energy Exchange LL C), Mađarske (HUPX Ltd.) kao i cijene sa CROPEX-ovog unutardnevnog tržišta.

Ivan Vrca. Ispitivanje graničnih mogućnosti prihvata slučajnih energija u elektroenergetski sustav u tržišnim uvjetima

Abstract: Svaka energije koja se proizvodi željom čovjeka, u određenom smislu ima slučajni karakter u pogledu svoja tri osnovna obilježja: snagu pod kojom se proizvodi , vrijeme kad se pojavljuje i vremenski period trajanja. U ovom radu slučajnost se izražava numeričkom mjerom statističke signifikantnosti. Prema ovom obilježju najmanju slučajnost imaju termo izvori, zatim hidro, pa obnovljivi izvori. Slučajnost je prisutna i na potražnoj strani tržišne energetike ( konzuma). Iz razloga fizikalne ravnoteže, elektroenergetski sustav mora imati jednak ulazak i izlazak energija u realnom vremenu. Cijene (uz tržišni zakon ravnoteže ponude i potražnje) su najčešće rezultat predviđanja budućih stanja. Predviđanje budućih tržišnih stanja bez obzira na koji se period odnosi je ključno za zaradu ili gubitak na tržištu. Ovaj rad ispituje ponašanje četiri karakteristična slučaja koja mogu nastupiti u prognostičkom modelu ponude obnovljive energije i zahtijeva konzuma . Modelom se ( koristeći informatičke platforme i stvarna stanja na tržištu) istraživa odnos uspješnosti predviđanja i cijena na energetskim tržištima. Iz rezultata ovog rada se može prilično dobro odrediti kad je došlo do granice mogućeg prihvata OIE u sustav. Kao mjera graničnih mogućnosti, uz razumne rizike, drži se gubitak statističke povezanosti, uspješnog predviđanja i varijabiliteta cijena na pripadajućem tržištu . Uvjet za ovaj model je da tržište nije arbitrirano, te da je moguće isključiti netipična stanja kvarova i zagušenja.

Tibor Dolenc, Neven Vujičić, Zoran Rubinić, Ivo Palaversa and Ante Orlić. Primjena ACSS metode pri zamjeni postojećih vodiča

Abstract: Zamjena vodiča u rasponima u kojima se predmetni dalekovod križa s prometnicom, prugom ili objektom slične naravi u većini je slučajeva zahvat koji zahtijeva pomno planiranje i koordinaciju više uključenih strana. Vrlo često je slučaj da se zamjena vodiča mora izvršiti u vrlo kratkom, čak i nerealnom roku, kako bi se nastavio nesmetan promet, odnosno funkcioniranje objekta s kojim se dalekovod križa. Standardna rješenja koja se primjenjuju u svrhu nesmetanog prometa ili zaštite objekta su zatvaranje prometnice ili izgradnja privremene konstrukcije u vidu skela. Zatvaranje prometnice izuzetno je nepraktično i nepopularno rješenje iz čitavog niza razloga dok je izgradnja skela skup zahvat. ACSS (Aerial Catenary Support System) jest metoda koja omogućava zamjenu vodiča u rasponima s križanjem s autocestom ili prugom bez zaustavljanja ili preusmjeravanja prometa te bez ugradnje sustava skela. Primjena ACSS metode bazira se na principu pomoćnog užeta razvučenog duž cijelog raspona koristeći motorizirana kolica bez posade te vezanog na postojeći vodič sustavom lakih kolotura međusobno udaljenih nekoliko metara. Pomoćno uže, zategnuto i fiksirano na više točaka na samim stupovima predmetnog raspona te sustav kolotura kojima pomoćno uže ''nosi'' postojeći vodič omogućava da se novi vodič razvuče koristeći postojeći vodič kao preduže, nošen sustavom kolotura. Navedeni zahvat sastoji se od nekoliko faza pripreme i izvedbe te je potrebna prethodna projektantska analiza svih faza radova na zamjeni vodiča ACSS metodom u vidu statičke obrade stupova raspona te odgovarajućih provjera i proračuna poput analize sigurnosnih visina i udaljenosti. Navedena metoda, uz odgovarajuću izvedbenu projektnu dokumentaciju, predstavlja efikasniji i jeftiniji način zamjene vodiča na zahtjevnim rasponima u smislu križanja, a pritom su zadržani svi sigurnosni elementi izvedbe radova drugim metodama.

Darko Nemec, Branimir Matić and Blaženka Brkljač. PRIMJENA SIMULACIJSKIH PRORAČUNA ZA PARAMETRIRANJE SUSTAVA UZBUDE VELIKOG SINKRONOG GENERATORA

Abstract: U članku se diskutira primjena simulacijskih proračuna za preliminarno parametriranje regulatora u sustavu uzbude velikog generatora.



Sinkroni generator u NE Krško opremljen je beskontaktnim sustavom uzbude s izmjeničnim uzbudnikom i rotirajućim diodnim ispravljačem. Planirana zamjena izvornog sustava uzbude istovrsnim rješenjem suvremene izvedbe provodi se u dvije faze: u prvoj je zamijenjen stari analogni regulator tipa WTA novim digitalnim regulatorom a zadržan postojeći uzbudnik, dok će se u drugoj fazi zamijeniti uzbudnik i pomoćni generator s permanentnim magnetima (PMG) za napajanje uzbude uzbudnika. Pri parametriranju novog digitalnog regulatora korišteni su rezultati simulacijskih proračuna vremenskih odziva sustava regulacije uzbude (SRU) provedenih za niz karakterističnih stanja i radnih točaka generatora. Simulacije su provedene na modelu generatora priključenog na sabirnice beskonačne snage, postavljenom u komercijalnom programskom paketu za analize elektroenergetskih sustava. Napravljen je korisnički model konkretnog regulatora s osnovnom regulacijskom petljom po naponu generatora i svim regulacijskim ograničenjima. Model realno reprezentira izvedeno rješenje sustava uzbude u obliku prikladnom za primjenu u analizama stabilnosti sustava. Za stabilizator elektroenergetskog sustava (Power System Stabilizer – PSS) koji je standardnog tipa PSS2B korišten je postojeći model iz biblioteke programskog paketa.Posebna pažnja posvećena je procjeni ključnih parametara postojećeg uzbudnika za što su korištene dostupne podloge, uključujući tehničku dokumentaciju proizvođača i recentne izvještaje o ispitivanju sustava uzbude. Simulacijska istraživanja izvršena su prema precizno specificiranim zahtjevima naručitelja. U članku se prikazuju odabrani simulacijski rezultati. Optimirani su parametri regulatora za režim automatske regulacije napona. Provjereni su odzivi SRU s generatorom u praznom hodu i u karakterističnim radnim točkama na mreži uz konačno odabrana podešenja regulatora. Također su provjereni dinamički odzivi SRU pri aktiviranju regulacijskih ograničenja u poduzbuđenom i naduzbuđenom režimu te odzivi SRU u slučaju kvarova u prijenosnoj mreži, uključujući bliski tropolni kvar kao i trajno sniženje mrežnog napona u točki priključka agregata na mrežu. Demonstrirano je djelovanje stabilizatora (PSS-a) koji je podešen prvenstveno za prigušenje vlastitih oscilacija agregata.Simulacijski proračuni za parametriranje sustava regulacije uzbude u ovakvom opsegu opravdani su kad se radi o velikim agregatima značajnim za elektroenergetski sustav. Simulacijski rezultati i iz njih određena preliminarna podešenja parametara regulatora kvalitetna su podloga za puštanje u pogon sustava regulacije uzbude.

Igor Đurić, Danijel Lukavečki and Tomislav Kopjar. TS 110/35/20 kV NEDELJANEC – REKONSTRUKCIJA SN POSTROJENJA SA UGRADNJOM TR 110/20 kV

Abstract: Trafostanica TS 110/35/20 kV Nedeljanec je jedna od ključnih pojnih točaka Elektre Varaždin. Tradicionalno napaja dio potrošača u gradu Varaždinu i dva 35 kV prstena (petlje) na širem području Elektre Varaždin. Razvoj distribucijske mreže na području grada Varaždina, usmjeren povećanju učinkovitosti pogona postojeće mreže (smanjenje gubitaka prijelazom na 20 kV napon) i povećanju pouzdanosti pogona (rekonstrukcija dotrajalih SN postrojenja) – utjecao je na promjenu karaktera SN mreže te rasterećenje i promjenu uloge TS 110/35/20 kV Nedeljanec u SN mreži. Zamjena dotrajalog SN 35 kV postrojenja (dijelovi primarne opreme stariji od 60 godina, podsustav relejne zaštite u elektroničkoj - statičkoj izvedbi), potreba ugradnje 20 kV postrojenja (napajanje 20 kV mreže grada Varaždina) i uvođenje u SDV Elektre Varaždin – bile su glavne odrednice u planiranju pristupa rekonstrukciji. Dodatno, u dijelu projekta koji je obuhvatio zamjenu TR 110/35 kV sa TR 110/20 kV, rekonstrukcija je planirana sukladno načelima razgraničenja operatora koja su usuglašena i stavljena u primjenu 2013. i uz razumijevanje operatora u kratkom roku obuhvaćena projektnom dokumentacijom (2013.-2014.). U radu su predstavljeni izazovi iz razdoblja pripreme i realizacije projekta (2013 – 2016.), projektna tehnička rješenja i neka iskustva među kojima smatramo da je značajno istaknuti: prilagođenje zgrade iz 1959. zahtjevima modernih SN postrojenja, proceduru i popratne aktivnosti koje prate zamjenu TR 110/35 sa TR 110/20 kV, rekonstrukciju podsustava uzemljenja NT SN mreže te modifikaciju i prilagođenje sustava vođenja. Zaključno će u kratkom osvrtu biti predstavljene promjene u pogonu SN mreže u Elektri Varaždin, nakon 12 godina kontinuiranog rada na složenim projektima rekonstrukcije/revitalizacije ključnih pojnih točaka distribucijske SN mreže.

Željko Štefan, David Vuco and Ivan Strnad. Aplikacija za prikaz procesnih podataka na mobilnim uređajima – mCPS

Abstract: Centar proizvodnje Sjever (CPS) u realnom vremenu nadzire i upravlja radom triju hidroelektrana Proizvodnog područje (PP) HE Sjever - HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava. U CPS se provode standardni operativni procesi upravljanja proizvodnjom i protocima usmjereni na planiranje, pripremu i vođenje aktivnosti proizvodnje električne energije. Posebna briga posvećuje se koordinaciji i nadzoru te izvještavanju, a svi procesi u CPS su naslonjeni na snažnu ICT opremu i programsku podršku koja je revitalizirana u cjelini 2016. godine. Vrlo važna funkcionalnost računarskog sustava CPS je prikaz procesnih podataka na HEP poslovnoj mreži. Dostupnost procesnih podataka iz poslovnog okruženja omogućava korisnicima PP HE Sjever koji nisu direktno vezani uz SCADA sustav, odnosno vođenje proizvodnje, brz i jednostavan pristup bitnim procesnim podacima koji su im važni za pravovremeno donošenje odluka. Razvoj tehnologija, posebice „pametnih telefona“ sa snažnim komunikacijskim mogućnostima povezivanja, omogućio je da prethodno navedeni procesni podaci budu vidljivi i na mobilnim uređajima. S tom svrhom razvijena je i puštena u produkciju aplikacija mCPS za dohvat podataka iz SCADA sustava CPS i prikaz tih podataka ovlaštenim korisnicima na mobilnim uređajima. Mobilna aplikacija mCPS podržava Android i Windows Phone platforme. U ovom radu bit će opisana arhitektura i način funkcioniranja mCPS servisa u cjelini, od kojih komponenti se sustav sastoji, pomoću kojih tehnologija je rješenje implementirano te ostali tehnički detalji izvedbe. Komponente sustava mCPS su eksterna baza podataka, web servis kao middleware između arhivske baze podataka i aplikacija te zasebne mobilne aplikacije razvijene za Android, Windows Phone 8.1 operativne sustave te Windows Metro aplikacija za PC i tablete (Windows 8.1). Rad će dati pregled svojstava i parametara sustava po komponentama, konfiguraciju web servisa i aplikacija te specifičnosti ulaznih čvorova, odnosno putanja do web servisa (endpointova), kao i detalje instalacije i administracije uz karakteristične primjere ekranskih prikaza i izbornika. U zaključnom dijelu rada bit će navedene neke mogućnosti daljnjeg razvoja i nadogradnje mobilne aplikacije mCPS.

Krešimir Komljenović, Karlo Prahin and Boris Marcic. Poboljšanje iskoristivosti postrojenja EL-TO ugradnjom dodatnih zagrijača mrežne vode

Abstract: Elektrana - Toplana Zagreb, je kogeneracijsko postrojenje koje proizvodi električnu energiju u sklopu elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske, a industrijskom parom i toplom vodom snabdijeva zapadni dio grada Zagreba. Toplinska energija se isporučuje korisnicima na dva načina. Najvećim dijelom kroz vrelovodni sustav grada Zagreba za podmirivanje ogrjevnog i sanitarnog (potrošna topla voda) konzuma, a manjim dijelom kroz parni sustav za podmirivanje potrošnje tehnološke pare i parnog grijanja.

Za proizvodnju električne energije i toplinske energije za grijanje grada predviđene su dvije vrste goriva: tekuće gorivo i prirodni plin. Pri tome se kao primarno gorivo koristi prirodni plin, a kao rezervno se koristi tekuće gorivo.

Tekuće gorivo sadrži u sebi izvjesnu količinu sumpora. Ukoliko se dimni plinovi ohlade do temperature rosišta prisutnost sumporaste kiseline dovodi do intenzivne korozije dijelova kotlovskog postrojenja i dimovodnih kanala. Stoga je hlađenje dimnih plinova nastalih izgaranjem tekućeg goriva ograničeno do temperature od oko 160 °C. Posljedica je bacanje veće neiskorištene količine topline u okoliš, a sumporni dioksid izbačen u okoliš kasnije dovodi do „kiselih kiša“ koje imaju štetni utjecaj kako na zdravlje ljudi tako i na floru i faunu.

Korištenje isključivo prirodnog plina, koji u sebi ne sadrži sumpor, daje mogućnost boljeg iskorištenja toplinske energije sadržane dimnim plinovima jer je iste moguće ohladiti na nižu temperaturu nego što je to u slučaju korištenja tekućeg goriva čime se povećava stupanj iskorištenja goriva. Upotreba ugljičnog čelika za izradu zagrijača mrežne vode i dimovodnih kanala ograničava hlađenje dimnih plinova do oko 80 °C, a koja temperatura je dovoljno iznad temperature rosišta vodene pare sadržane u dimnom plinu čije rošenje bi također pogodovalo koroziji.

Time se otvorila mogućnost povećanja iskoristivosti goriva prirodnog plina i to dogradnjom dodatnih zagrijača mrežne vode kojima će se dimni plinovi ohladiti na nižu temperaturu nego do sada, a dobivena toplina predati mrežnoj vodi za grijanje grada Zagreba i tako korisno upotrijebiti umjesto bacanja u okoliš.

Posljedično se troši manje goriva za istu količinu proizvedene električne i toplinske energije što dovodi do vrlo brzog povrata uloženih sredstava.

Marin Uzelac, Antun Rendulic and Josip Dvorski. Flow-based metoda proračuna i alokacije prekograničnih kapaciteta u CORE regiji

Abstract: Na datum 29. listopada 2015., u skladu sa regulativama Europske Komisije izglasanima 24. srpnja 2015., predstavljen je prijedlog regija za proračun prekograničnih kapaciteta. Nakon izdavanja tog dokumenta operatori prijenosnih sustava CWE i CEE regije skupno su finalizirali i postigli dogovor oko pokretanja zajedničkog projekta, kojem je u cilju stvoriti zajednički alat i metodologiju za proračun kapaciteta te ujedno tome stvoriti spojenu regiju za proračun kapaciteta korištenjem Flow-based metode proračuna. Projekt je započet 3. ožujka 2016. nakon što su svi operatori prijenosnih sustava u CWE i CEE regiji potpisali zajednički dokument o suradnji na projektu i poslali potrebnu dokumentaciju nadležnim tijelima ACER i ENTSO-E. 17. studenog 2016., odlukom ACER-a, nastala je CORE regija spajanjem prijašnjih regija centralne zapadne Europe (CWE) i centralne istočne europe (CEE) u jednu regiju za proračun prekograničnih kapaciteta. Osnovna zamisao Flow-based metode proračuna i alokacije prekograničnih prijenosnih kapaciteta je da se komercijalni kapaciteti ne određuju bilateralno za svaku granicu posebno (npr. Kao što se to radi u NTC metodi proračuna prekograničnih kapaciteta) nego da su ti kapaciteti rezultat koordiniranog procesa alokacije kapaciteta na razini cijele CORE regije. Glavne prednosti Flow-based metode su transparentnost i bolji uvid u kritične točke gdje se pojavljuju zagušenja u prijenosnoj mreži, što doprinosi optimalnom korištenju slobodnih prekograničnih kapaciteta uz zadovoljavanje svih uvjeta sigurnosti u pogonu u interkonekciji. Optimalnim rasporedom prekograničnih kapaciteta bi se dovelo do veće cjelokupne zarade na tržištu električne energije i nebi bilo neiskorištenih potecijalnih kapaciteta na interkonekcijama. U ovom članku je obrađena metodologija razvoja Flow-based metode proračuna prekograničnih kapaciteta u CORE regiji te, zajedno s time, u



ovom je članku napravljena usporedba s klasičnom NTC metodom za proračun prekograničnih kapaciteta. Dan je i uvid u inicijativu i trenutno stanje projekta u tijeku na teritoriju kontinentalne Europe, s naglaskom na zajednički projekt proračuna prekograničnih prijenosnih kapaciteta Flow-based metodom za dva dana unaprijed (CWE_CEE D-2 FB) u novonastaloj CORE regiji (CORE Common project).

Zoran Kovač, Josip Benović and Željko Modrić. Sučelje između HOPS-a i ODS-a s aspekta nadzora i upravljanja

Abstract: U radu su opisana sučelja između prijenosnog i distribucijskog sustava s aspekta potrebnih signala, stanja i mjerenja neophodnih za kvalitetno upravljanje i nadzor. Na temelju sporazuma o razgraničenju sučelje između prijenosa i distribucije ovisi o prijenosnom omjeru transformacije zajedničkih odnosno susretnih objekata. Ako je u zajedničkom objektu transformacija 110/35 kV onda je sučelje, mjesto razgraničenja, obračunsko mjerno mjesto na 35 kV strani, TP 35 kV. Upravljanje transformatorom je u nadležnosti prijenosa. U slučaju da je transformacija u zajedničkom objektu 110/10,20 kV tada je mjesto razgraničenja, sučelje TP 110 kV gdje je i obračunsko mjerno mjestu, a upravljanje je u nadležnosti distribucije. Za obje vrste razgraničenja dat je prikaz stanja aparata , signalizacije, mjerenih veličina neophodnih za kvalitetno upravljanje prijenosnom i distribucijskom mrežom.

Krešimir Komljenović, Boris Marcic and Karlo Prahin. IZGRADNJA NOVIH NISKOTLAČNIH KOTLOVA BR.1 I 2. U POGONU ELEKTRANA – TOPLANA ZAGREB

Abstract: Na lokaciji pogona elektrane – toplane (EL-TO) Zagreb, izgrađen je objekt nove niskotlačne kotlovnice zajedno s novim niskotlačnim parnim kotlom bruto kapaciteta 40,4 t/h pregrijane pare (17 bar i 235 °C) od kojih se 35 t/h koristi za potrebe vanjskih potrošača industrijske pare ili u tehnološke svrhe pogona za indirektno zagrijavanje vode u toplifikacijskom sustavu grada Zagreba. Izgrađeni objekt je dobio pravomoćnu uporabnu dozvolu u siječnju 2017. te je trenutno u izgradnji kotao br.2. identičnih parametara koji će se smjestiti u istu zgradu kotlovnice. Termički stupanj djelovanja kotla Br.1., koji je izmjeren u probnom radu s garantnim mjerenjima je visokih 97 % (garantni parametar je bio 95%). Izvođač radova je konzorciji tvrtki TPK Orometal d.d. i EKONERG d.o.o.

Niskotlačna kotlovnica se izgradila uz postojeću zgradu kotlovnice kotlova K7, K8 i K9 koja se djelomično rekonstruirala radi smještaja dijela opreme potrebne za napojni sustav kotla. Niskotlačni kotao (generator pare) napaja se demineraliziranom vodom iz postojećeg sustava za kemijsku pripremu vode koja se novim cjevovodom doprema do termičke pripreme vode koja je smještena unutar postojeće kotlovnice kotlova K7, K8 i K9. Pomoću napojne pumpe napojna voda se transportira u niskotlačni kotao. Uslijed izgaranja plina, napojna voda se u niskotlačnom kotlu isparava i pregrijava, te tako nastala para se vodi u novi razdjelnik pare u postojećoj kotlovnici kotlova K7, K8 i K9, a od njih se dalje razvodi prema potrošačima. Dimni plinovi se odvode u atmosferu dimnjakom visine 30 m.

U niskotlačnoj kotlovnici bit će u konačnici smještena sljedeća procesna oprema: • dva niskotlačna parna kotla, • četiri plamenika za kotao s plinskim rampama i kanalima za dobavu zraka (za svaki plamenik jedan dobavni kanal), • četiri ventilatora za dobavu zraka za izgaranje smještena u aneksu niskotlačne kotlovnice na istočnoj strani • četiri pregrijača pare, • četiri ekonomajzera ECO1 i ECO2 (zagrijači napojne vode), • četiri napojne pumpe (dvije radna i dvije rezervne) • termička priprema vode za oba kotla sastavljena od napojnog spremika i otplinjivača • izlaznog parovoda s hlađenjem pare u svrhu održanja konstantne temperature pregrijanja pare • jedan razdjelnik pregrijane pare • upravljački paneli povezani na SCADA-u • dimovodni kanali i sustav internih povezanih cjevovoda

Marko Curić, Ivan Krapić, Tomislav Šiptar, Danijel Krapinec and Đani Kosor. Nova koncepcija razgraničenja HEP Proizvodnje i HOPS-a na 4 hidroelektrane putem međuračunalne komunikacije

Abstract: Od srpnja 2013. godine tvrtka HEP Operatora prijenosnog sustava (HOPS) djeluje kao zasebno društvo pod novim imenom. Uloga HOPS-a je vođenje elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske, održavanje i izgradnja prijenosne mreže te pouzdana opskrba korisnika mreže. Glavni čimbenici elektroenergetskog sustava su proizvodni kapaciteti instalirani u hidroelektranama. Kako bi HOPS mogao efikasno plasirati energiju iz tih izvora, početkom 80-ih godina razvijena je tehnološka platforma koja se sastojala od SCADA sustava za nadzor i upravljanje i daljinske stanice tipa DS803 preko kojih je SCADA prikupljala podatke u realnom vremenu. Daljinske stanice su bile ugrađene u sve hidroelektrane te su prikupljale signale korištenjem međureleja s više kontakata koji su najčešće smješteni u zasebne ormare. Ostali kontakti releja su se koristili za signalizaciju na komandnim pultovima za ručno upravljanje pogona. Rekonstrukcijom samih postrojenja, ugradnjom modernih procesnih stanica (PLC-ova), lokalnih panela, SCADA sustava te novih upravljačkih ormara ti releji su ostali u funkciji samo u dijelu slanja signala u HOPS-ov SCADA sustav u centru upravljanja putem daljinske stanice. Količina informacija je bila ograničena kapacitetom kako daljinske stanice tako i samog starog centra upravljanja. Iz tog razloga su se signali većinom grupirali u daljinskoj stanici, a prema centru su se prosljeđivali samo određeni signali. Zbog dotrajalosti opreme i potrebe za modernizacijom zamijenjen je postojeći SCADA sustav u mrežnim centrima Zagreb, Split, Rijeka i Osijek te u Nacionalnom dispečerskom centru Zagreb. Zahtjevi novih centara su brže, efikasnije i pouzdanije prikupljanje informacija iz postrojenja pošto količina informacija više nije ograničavajući faktor te su implementirane nove aplikacije za kvalitetnije vođenje elektroenergetskog sustava. U svjetlu novih okolnosti zastarjele daljinske stanice DS803 su postale ograničavajući faktor i pojavila se potreba za njihovom zamjenom s modernijim rješenjima, a na koncu i njihovo uklanjanje. Odlučeno je da se za početak ta zamjena provede na četiri hidroelektrane: Velebit, Zakučac, Đale i Orlovac. Na prve tri elektrane su ugrađena moderna SCADA stanična računala Proza NET u sklopu modernizacije rasklopnih postrojenja (Đale još nisu modernizirane) dok se na Orlovcu čeka na rekonstrukciju pa još nije ništa ugrađeno. Prvotna ideja je bila da se razmjena informacije provede kroz IEC 60870-5-104 komunikaciju procesne stanice rasklopnog postrojenja i staničnog računala, a preko njega i s mrežnim centrima. Pošto je najveći broj signala vezan za agregate bilo bi potrebno realizirati komunikaciju procesnih stanica agregata i rasklopnog postrojenja što bi ih u slučaju velikog broja signala dodatno opteretilo. Drugi problem je HE Orlovac koji nema ugrađenu ni procesnu stanicu rasklopišta ni stanično računalo. Zato se prešlo na potpuno novu koncepciju međuračunalne komunikacije procesnih servera HEP Proizvodnje i staničnog računala HOPS-a (u slučaju Orlovca direktno MC). U tu svrhu na procesnim serverima su instalirane komponente Proze NET koje između ostalog sadrže OPC klijent pomoću kojeg se povezuje na OPC server instaliranog SCADA sustava i IEC 60870-5-104 slave protokol za slanje signala prema HOPS-u. Ova koncepcija pruža neograničenu mogućnost dohvata i slanja signala bez zagušenja procesnih stanica zaduženih za nadzor i upravljanje kompletne hidroelektrane.

Zoran Kovač, Josip Benović and Željko Modrić. Analiza pogonskih događaja u prijenosnom sustavu u nadležnosti PrP Osijek

Abstract: U radu su opisana dva neovisna pogonska događaja nastala u Prijenosnom području Osijek dana 10.11.2016. godine. Toga dana u kratkom vremenskom razdoblju dogodila su se dva pogonska događaja, jedan na 400 kV razini i drugi na 110 kV razini. Prvi događaj je za posljedicu imao isključenje DV 400 kV Ernestinovo - Ugljevik, a drugi je za posljedicu imao prekid napajanja konzuma TS Slavonski Brod 1 i TS Slavonski Brod 2. Naknadnom analizom, uzrok prvog kvara je pucanje vodiča, a za drugi kvar uzrok je zatajenje prekidača u 110 kV mreži NOSBIH. Analizom navedena dva događaja utvrđeni su uzroci te su date mjere za sprječavanje takvih događaja. Također su napravljene preporuke dispečerima u slučajevima uzroka kvara u nepromatranoj poveznoj mreži 110 kV susjednog operatera.

Petar Drmać and Ernest Šimić. Mehanička ispitivanja stupova nadzemnih vodova

Abstract: Predmetnim radom će se prezentirati način mehaničkoga ispitivanja stupova nadzemnih vodova. Ovaj rad će biti izrađen na osnovu iskustva pripreme stupova za ispitivanje, prisustvovanjem na ispitivanju u testnim stanicama u Bukureštu (CELPI i ILIOARA). Projekti na kojima su se stupovi ispitivali i koji su osnova za izradu ovog rada su:- projekt 400 kV na Kosovu su ispitana dva tipa stupa (1NS i 1LA), projektant stupova i glavnog projekta Dalekovod Projekt, radionička dokumentacija i proizvodnja konstrukcije Dalekovod Proizvodnja i izvođač Dalekovod d.d. - projekt 2x110 kV na Kosovu dva tipa stupa(1NS i 1LA), projektant stupova, radionička dokumentacija i proizvodnja konstrukcije SARA (Turska), glavnog projekta Dalekovod Projekt i izvođač Dalekovod d.d. - projekt 2x132 kV Cipar pet tipova stupova(DL, D1, D3, D6 i D9/DT), projektant stupova Dalekovod Projekt, radionička dokumentacija i proizvodnja konstrukcije Dalekovod ProizvodnjaPredmetna ispitivanja provedena su periodu od 2015 g. do ljeta 2017 g.U predmetnom radu će se detaljno objasniti procedura koja prethodi ispitivanja, tijek ispitivanja, te rezultati ispitivanja i to kroz slijedećih nekoliko poglavlja:- propisi i norme za ispitivanje (IEC 60652:2002)- izgled i tehnički opisi testnih stanica (maksimalne dozvoljene visine stupova, maksimalne veličine sila i maksimalni broj zatega u ovisnosti o smjeru unosa sila i sl.)- postupci i dokumenti koji prethode ispitivanju, modeliranje projektiranih opterećenja u opterećenja za ispitnu stanicu- samo ispitivanje i moguće komplikacije tijekom ispitivanja- praćenje ispitivanja te mjerenje pomaka, kontrole između ispitivanja- dodatna ispitivanja materijala, te testiranje mjerne opreme- završni rezultati ispitivanja



- zaključak i završni komentar o koristima koje investitor, projektant i proizvođač konstrukcije imaju od ispitivanja stupovaSvrha ispitivanja može biti da se stupovi maksimalno optimiziraju tj. da iskoristivost elementa bude maksimalna, te da se na taj način masa stupova smanji i samim tim i trošak gradnje smanji.

Zorislav Kraus and Predrag Mrvic. SUSTAV USZMR NA BE-TO OSIJEK

Abstract: BE-TO Osijek je novoizgrađeno kogeneracijsko postrojenju na drvenu biomasu snage 3MWe/10MWt.

Sustav upravljanja, signalizacije, zaštite, mjerenja i regulacije, u daljnjem tekstu USZMR služi kao sustav vođenja na sljedećim cjelinama: Sustav dobave goriva, sustav izgaranja i proizvodnje pare, sustav za proizvodnju i predaju električne i toplinske energije.

Kao prvo takvo postrojenje u HEP grupi, opisati ćemo izazove u pogledu USZMR s kojima smo se suočili kako bi smo ga povezali sa postojećim pogonom TE-TO Osijek.

Toni Pavić and Mateja Kaurloto. MEHANIČKE ANALIZE I PRORAČUN KONTROLE SIGURNOSNIH VISINA ZA RASPONE KRIŽANJA REALIZIRANE NOSIVIM STUPOVIMA S NORMALNIM DODATNIM OPTEREĆENJEM NA VODIČIMA I ZAŠTITNOJ UŽADI

Abstract: Projektiranje nadzemnih vodova u Republici Hrvatskoj trenutačno se bazira na tehničkim propisima preuzetim iz bivše države (Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV) .

Shodno tome, prilikom projektiranja prijelaza nadzemnog voda preko različitih objekata, spomenuti Pravilnik zahtjeva određene mjere koje treba zadovoljiti s ciljem povećanja sigurnosti dalekovoda i objekata iznad kojih se vrši prijelaz. Opseg tih mjera propisan je u skladu s važnošću objekta, vjerojatnosti i veličinom opasnosti.

Ovim radom planira se razraditi problematika održavanja minimalnih sigurnosnih visina za poseban slučaj, odnosno za one raspone križanja dalekovoda s ostalim objektima ograničene isključivo nosivim stupovima s nosivim izolatorskim lancima u kojima postoji normalno dodatno opterećenje, dok istog u susjednim rasponima na vodičima i zaštitnoj užadi nema.

Međutim, uz minimalne sigurnosne visine za objekte u ovakvim specifičnim uvjetima križanja propisane člankom 106., člankom 157. i člankom 218. Pravilnika (zgrade, niskonaponski vodovi i elektrificirane željezničke pruge), mehaničkim analizama i proračunima ovim će se putem razmotriti i sigurnosne visine prema objektima koji za predmetni slučaj nisu obuhvaćene Pravilnikom, a za koje je praksa pokazala da ne bi smjele biti izostavljene.

Navedeni proračuni bazirat će se na provjeri sigurnosnih visina za različite faktore dodatnog tereta duž odabranog zateznog polja karakterističnog dalekovoda naponske razine 110 kV.

Temeljem analize konkretnog slučaja iznijet će se prijedlog o prevenciji značajnih propadanja užadi pri uvjetu pojave dodatnog opterećenja na vodičima i zaštitnoj užadi za raspone križanja ograničene s nosivim stupovima. Isto se planira realizirati odabirom onih duljina raspona i zateznih polja koje će osiguravati zadovoljavajući iznos pouzdanosti pogona dalekovoda, a time i sigurnost ljudi bez opasnosti za život u njegovoj blizini.

Sukladno iznesenom, mehaničke analize, prijedlozi i preporuke nadopune parametara aktualnog Pravilnika bit će donesene usporedbom proračuna postupka po Wycisk –u (Elektrizitätswirtschaft 1951. br.3.) i onog provedenog programskim paketom Power Line Systems (PLS-CADD) na konkretnom primjeru postojećeg dalekovoda naponske razine 110 kV.

Mislav Čurin, Dragutin Mihalic, Goran Levačić and Domagoj Gašparović. PROCJENA IZLOŽENOSTI ELEKTROMAGNETSKIM POLJIMA NAZIVNE FREKVENCIJE 50 Hz U SKLADU S PREPORUKAMA ENTSO-e

Abstract: Europski parlament je 2013. godine donio Direktivu 2013/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima u odnosu na izloženost radnika rizicima uzrokovanim fizikalnim čimbenicima (elektromagnetskim poljima).

Republika Hrvatska je preuzela smjernice Direktive putem Pravilnika o minimalnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima koji se odnose na izloženost radnika rizicima koji potječu od elektromagnetskih polja, koji je stupio na snagu 01. srpnja 2016 godine. Organizacija Europske mreže operatora prijenosnih sustava za električnu energiju (ENTSO-E), čiji je Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) punopravni član, je u svrhu provedbe i primjene Direktive pripremila „Vodič o provedbi Direktive 2013/35/EU za tvrtke koje se bave prijenosom električne energije“.

U prvom dijelu rada dan je pregled zakonske regulative u Republici Hrvatskoj na području zaštite od elektromagnetskih polja s prikazom iznosa graničnih razina. Nadalje su opisani postupci mjerenja i proračuna iznosa elektromagnetskih polja koji se naknadno uspoređuju sa graničnim razinama u svrhu određivanja izloženosti radnika utjecaju elektromagnetskih polja na izgradnji i održavanju prijenosne mreže. Na poslovima održavanja prijenosnog sustava električne energije postoje radni zadaci kod kojih je potrebno posvetiti dodatnu pažnju prilikom procjene izloženosti elektromagnetskim poljima. Detaljnije su opisani radni zadaci u transformatorskim stanicama i popratnim objektima, rad na potencijalu, kao i rad na visini u svrhu održavanja stupova dalekovoda, odnosno dan je prikaz radnih zadataka koji bi mogli uzrokovati izloženost radnika iznosima iznad graničnih razina, odnosno vrijednosti upozorenja. Navedeni su predloženi načini specifične procjene elektromagnetskih polja u odnosu na prethodno navedena radna mjesta, kao i potreba za daljnjim procjenama i aktivnostima u provedbi posebnih mjera zaštite od prekomjernog izlaganja utjecaju od djelovanja elektromagnetskih polja. Posebno je objašnjen pojam radnika izloženih posebnom riziku kod kojih je potrebno provesti dodatnu procjenu izloženosti i provesti mjere zaštite. Operatorima prijenosnih sustava predlaže se identifikacijom prostora ili radnika ili kombinacijom oba pristupa zaštititi tu skupinu radnika na najbolji mogući način.

U posljednjem dijelu rada opisani su konkretni praktični primjeri određivanja izloženosti u praksi sa osvrtom na rezultate Studija značaja korištenih tipskih izvora obzirom na razine elektromagnetskih polja za objekte u vlasništvu Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.o.o.

Matej Kolarik. Prednosti uvođenja IEC 61850 standarda u sustav daljinskog vođenja distribucijskih područja

Abstract: Ovim radom će se prikazati uvjeti IEC 61850 međunarodnog standarda koji bi se mogao implementirati u sustav daljinskog vođenja te se nastoji prikazati prednosti i nedostatke u sustavu daljinskog vođenja prilikom korištenja IEC 61850 standarda u distribucijskim područjima. Prednosti i nedostatci uvođenja standarda u sustav daljinskog vođenja će biti sagledani sa stajališta pouzdanog rada sustava te mogućnosti implementacije standarda u već postojeći sustav. Prikazati će se potencijalne početne prepreke za uvođenje standarda. Cilj rada je sagledati utjecaj uvođenja standarda IEC 61850 na složenost implementacije i potrebe za uvođenje standarda u postojeći sustav daljinskog vođenja. Zbog napretka tehnologije otvaraju se brojne mogućnosti kako povećati pouzdanost opskrbe te skratiti vrijeme detektiranja točnog kvara kako bi ga se što prije uklonilo te se na taj način olakšava vođenje pogona. Standardnom telekomunikacijom se također povećava prijetnja zlonamjernog penetriranja treće strane u mrežu te tim putem postoji mogućnost izvršenja određenih manipulacija. Ukratko će se osvrnuti na pitanje sigurnosti koje standard IEC 61850 pruža te ukazati na moguće propuste koji mogu smanjiti sigurnost vođenja sustava.

Georg Pilz, Ralph Morgenstern, Bernd Niemann and Ivan Šeparović. FACTS - Solutions for Limiting Overvoltages in the Transmission Grid

Abstract: With the increase of energy demand worldwide as well as the change of electrical generation from conventional power plant to renewable energy sources the transmission network has to be adapted for the new challenges. One of the challenges might be increased overvoltages in the network which have to be limited. A disregard of this phenomena would lead to a increased number of faults in the network with possible black out events. Thereby the kind of overvoltage can be different regarding duration as well as level of overvoltage. FACTS devices can be a decisive part in controlling the load flow and stabilizing the voltage in the transmission system during an normal and contingency operation. The paper gives a short introduction into possible overvoltage events in the network due to changed network conditions. Thereby a distinction between very short events with strong increased voltage level and quasi steady state events with moderate increased voltage level will be discussed on selected examples. The existing FACTS application for voltage control, also called as Static Var Compensator - SVC, can be mainly distinguish between mechanical and power electronic operated devices. Power electronic controlled FACTS application can be still characterized between classical controlled by Thyristors (Classic SVC) or controlled by IGBT's (SVC PLUS). The document will provide an overview of existing solutions in the market. Additional different criteria for evaluation like response time, overload capability or active power losses of the equipment will be discussed. Additive the differences of Thyristor and IGBT's based FACTS devices will be explained more in detail. The behavior of both types in case of an overvoltage event in the network will be discussed. Extra design criteria for the power electronic equipment under the special aspect of an overvoltage like additional transient simulation will be presented. Finally the benefits of a combination with mechanical and power electronic controlled devices are summarized.

Marija Čulina Rapo and Monika Babačić. Iskustva u ishođenju dozvole za čišćenje kompenzacijskog bazena HE Golubić



Abstract: Odluka o čišćenju i uklanjanju istaloženog nanosa iz kompenzacijskog bazena HE Golubić je donesena obzirom da je u godinama eksploatacije zatrpan veći dio korisnog volumena kompenzacijskog bazena HE Golubić, što značajno smanjuje proizvodnju pogona HE Golubić, ali i sigurnost postrojenja, kao i donjeg toka rijeke. Prostor čišćenja je obuhvaćen ekološkom mrežom HR2001067 kojom su određeni ciljevi očuvanja staništa potočnog raka (austropotamobius torrentium) sa smjernicama za mjere zaštite. Kako se radi o erodiranom nanosu iz gornjeg toka rijeke, gdje nema velikih naselja niti industrijskih postrojenja, koje bi moglo onečistiti vodotok, a time i nanos, izvršeno je ispitivanje i analiza nanosa iz kompenzacijskog bazena. U radu je prikazan tijek postupka prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu za zahvat uklanjanja istaloženog nanosa iz kompenzacijskog bazena HE Golubić započet u veljači 2012.godine te konačnog dobivanja Rješenja u srpnju 2016.godine.

Boris Firšt and Stipe Crnjak. Pogled na prijedlog revizije Direktive 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora i njezina veza sa pitanjima zaštite prirode i upravljanja vodama

Abstract: Dana 30.11.2016. godine Europska komisija je u okviru tzv. „zimskog paketa“ („Čista energija za svakog Europljanina“), između ostaloga, objavila i prijedlog revizije Direktive 2009/28/EZ o obnovljivim izvorima energije. Navedeni prijedlog donosi značajne novosti, kako na području proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije, tako i vezano uz toplinu dobivenu iz obnovljivih izvora energije. Razvoj i primjena obnovljivih izvora energije, osim o implementaciji energetskih politika, uvelike ovisi i o implementaciji smjernica propisanih kroz druge direktive s područja zaštite prirode i upravljanja vodama u hrvatsko nacionalno zakonodavstvo. Pri promišljanju o mehanizmima vezano uz održivo korištenje obnovljivih „sirovine“ na nacionalnom prostoru (bilo da se radi o vodi, vjetru, suncu, biomasi, okolišnoj toplini…) potrebno je voditi računa međusobnoj isprepletenosti, ali i svojevrsnoj suprotstavljenosti ciljeva koji proizlaze iz različitih direktiva. Primjeri djelomično suprotstavljenih direktiva su Direktiva 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora nasuprot Direktivi 2000/60/EZ o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike ili nasuprot Direktivi 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune. Bez obzira na gubitak dobrog dijela autonomije u formiranju energetskih, okolišnih i klimatskih politika svaka direktiva sadrži mehanizme za razvoj, koje zemlje članice koriste u formiranju svojih politika i ostvarenju nacionalnih ciljeva. U radu se daje pregled novina iz prijedloga revizije Direktive 2009/28/EZ o obnovljivim izvorima energije koje predstavljaju prilike za Republiku Hrvatsku, ali i pregled mogućih ograničenja, dijelom zbog obaveza koje je Republika Hrvatska već preuzela kroz primjerice Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021., a dijelom i zbog različitih tumačenje tzv. „statističke konsolidacije“ vezano uz udjel energije iz obnovljivih izvora u konačnoj nacionalnoj bruto potrošnji energije, temeljem koje je Republika Hrvatska zbog promjene metodologije izračuna udjela energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji doživjela skok od gotovo 10 %-tnih poena u odnosu na dosadašnju metodologiju primjenjivanu u razdoblju 2005.-2014. godine. Hoće li Republika Hrvatska iskoristiti prilike, ili će prilike pretvoriti u prijetnje u najvećoj mjeri ovisi o njoj samoj. Može li „zelena električna energija“ postati hrvatski izvozni proizvod?

Krešimir Laušić and Mateja Kaurloto. NOVE MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA I POTREBNE PRILAGODBE DV 220kV ŽERJAVINEC – CIRKOVCE U PROMIJENJENOJ KONFIGURACIJI PRIJENOSNE MREŽE REPUBLIKE HRVATSKE

Abstract: Dalekovod 220 kV Žerjavinec – Cirkovce projektiran je 1961.g. kao DV 220 kV Mraclin – Kidričevo te izgrađen i pušten u pogon 1963.godine. Dalekovod je uveden u TS Žerjavinec 2003.g., čime su nastala dva dalekovoda: DV 220 kV Mraclin – Žerjavinec i predmetni DV 220 kV Žerjavinec – Cirkovce. Tijekom travnja 2015. godine, izvršena je zamjena ovjesne i spojne opreme te izolacije na dionici između stupova broj 65 i 197, u duljini od 50km. Predmetni dalekovod izgrađen je na čeličnorešetkastim stupovima oblika glave „jela“, a ugrađeni su alučelični vodiči presjeka 360/57 na cijeloj dionici, te zaštitna užad Č III 95 (od stupa broj 65 do TS Cirkovce) i 120/70 – AlMG1E/Č (za uvod u TS Žerjavinec). Obzirom na životni vijek predmetnog dalekovoda, u skoroj budućnosti je predviđena njegova revitalizacija, koja bi ovim radom bila razmatrana i usko povezana uz problematiku pogona i razvoja 110 kV mreže na području grada Zagreba. Dugoročno rješenje navedene problematike ovisi o brojnim faktorima među kojima su i razvojni planovi operatora sustava u regiji. Naime, planovima razvoja prijenosne mreže u regiji izvjesna je izgradnja 2x400 kV nadzemnog voda između Slovenije i Mađarske (Cirkovce – Heviz) čime se dugoročno gledajući 220 kV naponska razina u TS Cirkovce planira napustiti, što bi onda imponiralo i napuštanje 220 kV veze na relaciji Cirkovce – Žerjavinec. U smislu navedenog, opravdano se javlja potreba za spekulacijom i mogućim solucijama rekonfiguracije mreže između Cirkovaca i Žerjavinca u smislu korištenja trase i elemenata predmetnog voda pod drugom nazivnom naponskom razinom. Uobičajena je praksa da se takvi slučajevi razmatraju u svjetlu povećanja naponske razine, no kako za to u konkretnom slučaju ne postoji tehničko opravdanje, logično se nameće potreba razmatranja iskorištenja trase predmetnog dalekovoda za pogon pod 110 kV nazivnim naponskim nivoom. Spomenuta prenamjena postojećeg dalekovoda DV 220 kV Žerjavinec - Cirkovce će u ovom radu biti razmatrana kroz kompletnu zamjenu elektromontažne opreme, pri čemu će, uz zadržavanje postojećih stupova i primjenu novije tehnologije dostupne u obliku visokotemperaturnih vodiča i zaštitne užadi s ugrađenim svjetlovodnim nitima, biti potrebno postići smanjenje provjesa te povećanje prijenosne moći.

Monika Babačić, Ivana Roksa, Tamara Tarnik and Hrvoje Žura. Uvođenje integriranog sustava upravljanja okolišem i kvalitetom u HEP-Proizvodnju d.o.o.

Abstract: Tijekom godina 2006. do 2015. uvedeni su sustavi upravljanja okolišem i kvalitetom sukladno međunarodnim normama ISO 14001 i ISO 9001 u sva hidroenergetska i termoenergetska postrojenja HEP-Proizvodnje d.o.o. Međunarodne norme ISO 14001 i 9001 su danas najraširenije međunarodno prihvaćeni standardi za upravljanje okolišem i kvalitetom, koji je primjenjiv na svaku organizaciju koja želi uvesti, održavati i neprekidno poboljšavati vlastiti sustav upravljanja okolišem i kvalitetom. Upravljanje okolišem i kvalitetom te uloga i odgovornost gospodarstva u tom procesu sve je aktualnija tema u Hrvatskoj, posebice vezano uz prilagodbu postojećih standarda u zaštiti okoliša i prirode prema zahtjevima Europske Unije. Tijekom 2016.godine je uveden integrirani sustav upravljanja okolišem i kvalitetom na razini cijele HEP-Proizvodnje d.o.o. te je uspješno provedena tranzicija sa starih normi na nove ISO 14001:2015 i ISO 9001:2015. Isto tako, sustavi upravljanjem kvalitetom i okolišem po pojedinom pogonu su integrirati u zajednički sustav na nivou HEP-Proizvodnje d.o.o. što predstavlja važan iskorak u daljnjem razvoju sustava upravljanja okolišem i kvalitetom unutar HEP grupe. U okviru uvedenog sustava, osobita pažnja posvećena je upravljanju značajnih aspekata okoliša – zrak, otpad i otpadne vode.

Igor Čolović and Damir Sumina. PUŠTANJE U POGON NEIZRAVNOG FREKVENCIJSKOG PRETVARAČA ZA UPRAVLJANJE ASINKRONIM KAVEZNIM VJETROGENERATOROM

Abstract: U radu je prikazan postupak puštanja u pogon neizravnog frekvencijskog pretvarača niskoga napona za upravljanje asinkronim kaveznim vjetrogeneratorom. Neizravni izmjenični pretvarač se sastoji od mrežne i generatorske nezavisne pretvaračke učinske jedinice međusobno spojene sabirnicama istosmjernog međukruga. Za upravljanje pretvaračem koristi se digitalni sustav temeljen na procesoru za obradu signala ADSP-21992. U radu je prikazana razvijena metoda upravljanja temeljena na estimaciji amplitude i kuta magnetskog toka rotora u koordinatnom sustavu rotora, mjerenjem struja i brzine vrtnje osovine generatora. Struktura upravljanja implementirana je u digitalni sustav. Neizravni pretvarač upravlja asinkronim kaveznim vjetrogeneratorom nazivnog napona 690V i nazivne snage 2130 kVA. Nazivna snaga pretvarača je 1552 kVA, a pretvarač je projektiran i proizveden za upravljanje četveropolnog asinkronog kaveznog generatora nazivnih podataka 690 V, 50 Hz, 1350 kW, cosφ=0,87. Nadalje, bit će prikazano eksperimentalno djelovanje pretvarača u slučaju magnetizacije vjetrogeneratora pri brzini uključenja, te u slučaju opterećenja generatora, kao i problematika prilikom puštanja u pogon pretvarača, odnosno vjetroelektrane.

Antun Rendulić, Marin Uzelac, Davorin Buček, Zdenko Kramar, Zoran Kovač and Marko Greganić. Utjecaj uvođenja 240 MW KKE Slavonski Brod na okolnu mrežu

Abstract: Kombi kogeneracijska elektrana Slavonski Brod (KKE Slavonski Brod) je planirani elektroenergetski projekt, čiji je nositelj zahvata tvrtka Crodux, koji se izvodi u skladu sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09), Strategijom i programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i svim važećim prostornim planovima regionalne i lokalne samouprave. Planirana KKE Slavonski Brod će biti ponajprije regulacijska elektrana koja će svojim karakteristikama doprinositi sigurnosti opskrbe električnom energijom, povećanju rezervi i stabilnosti elektroenergetskog sustava (EES) te razvoju elektroenergetskog tržišta. KKE Slavonski Brod instalirane snage 240 MW planira se graditi unutar lučkog područja Luke Slavonski Brod. Služit će za proizvodnju električne energije, tehnološke pare i topline za grijanje naselja i staklenika, a kao pogonsko gorivo koristit će prirodni plin. Rashladni medij će biti rijeka Sava, koja se nalazi u neposrednoj blizini lokacije na kojoj se planira izgraditi KKE Slavonski Brod. KKE Slavonski Brod je koncipiran kao termoenergetsko postrojenje u kombiniranom ciklusu i izvedbi koja se sastoji od plinske turbine, parne turbine i generatora, te kotla utilizatora i pomoćnih sustava.Na lokaciji je rezerviran i prostor za buduće potrebe izdvajanja i rukovanja izdvojenim CO2. Ujedno tome KKE Slavonski Brod ima neposredan priključak na javne prometnice, lučku infrastrukturu Luke Slavonski Brod, plovni put, industrijski kolosijek Hrvatskih željeznica, sustav javne vodoopskrbe i odvodnje. Priključak na elektroenergetsku mrežu se planira preko 110 kV rasklopišta i dva 110 kV kabelska voda koja bi spajali rasklopište KKE Slavonski Brod i ostatak mreže u blizini, te bi se spajao na spojni plinovod koji vodi do mjerno redukcijske stanice (MRS) Slavonski Brod 2.U ovom članku opisat će se utjecaji uvođenja KKE Slavonski Brod od 240 MW na okolnu elektroenergetsku mrežu. Razmatra će se tri moguće varijante priključka KKE Slavonski Brod na mrežu. Uz to bit će dana usporedba između pojedine metode isto kao i općeniti utjecaj na mrežu s obzirom na instaliranu snagu, ako se planirani KKE Slavonski Brod spoji u toj točki prijenosne mreže EES-a.



Krunoslava Grgić Bolješić and Lana Andreis Nikolić. Pravni aspekti implementacije obnovljivih izvora energije u hrvatski elektroenergetski sustav

Abstract: U radu je prezentirana strategija poticanja proizvodnje i potrošnje električne energije proizvedene u proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljivih izvore energije s posebnim naglaskom na analizu ugovora o otkupu električne energije. Hrvatsko zakonodavstvo usmjereno je ka usklađenju s energetskom strategijom EU-a, dok je korištenje obnovljivih izvora energije interes zakonodavca, odnosno cjelokupnog hrvatskog gospodarstva, potencijalno dovedeno u pitanje. Niz zakona (lex specialis), provedbenih propisa i zaključenih ugovora, uređuje pitanje prava i obveza proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije. Uspostavljeni pravni okvir, odnosno priznata prava i preuzete obveze u određenom dijelu ograničavaju postupanja tijela izvršne vlasti, odnosno javnopravnih tijela u nastojanju da sustav poticaja prilagodi trenutačnim mogućnostima energetskog sustava i krajnjih korisnika. Ugovorni odnosi za posljedicu imaju ispunjenje obveza i ostvarenje prava ugovornih strana, uz mogućnost dodatnih gospodarskih i/ili financijskih implikacija na cjelokupni elektroenergetski sustav. Analiza pravnih rizika, s pogledom na relevantnu sudsku praksu, upućuje na moguće stavove o budućim aktivnostima, a u cilju poticanja proizvodnje i potrošnje električne energije u proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije.

Igor Lukačević. Određivanje mjesta kvara na energetskom transformatoru upotrebom jednostavne U-I metode

Abstract: U referatu je opisan primjer identifikacije i određivanja lokacije kvara na energetskom 220/110 kV transformatoru. Odabrana je metoda koja koristi vrlo jednostavne mjerne uređaje te primjenjuje osnovne elektrotehničke zakone kao što su Ohmov i Kirchhoffovi zakoni. Odabran je konkretan primjer kvara na transformatoru 220/110 kV, 150 MVA s tercijarnim stabilizacijskim namotom 10 kV. Naime, uslijed atmosferskog prenapona došlo je do ispada transformatora iz pogona proradom diferencijalne zaštite. Nakon ovog događaja provedena su standardna ispitivanja izolacije i namota transformatora. Na primarnom i sekundarnom namotu nisu utvrđene nepravilnosti, dok je na tercijarnom namotu utvrđen kratki spoj namota prema zemlji. Zbog navedenog kratkog spoja dodatna detaljnija ispitivanja nisu mogla biti provedena. Cilj ispitivanja opisanih u referatu bio je pokušati utvrditi o kakvom se kvaru radi te točno odrediti mjesto kvara. Ovisno o rezultatima ispitivanja razmotrila bi se mogućnost popravka transformatora na terenu čime bi se uštedjeli milijunski troškovi koji se prvenstveno odnose na transport transformatora do tvornice. Prvi korak bio je međusobno razdvajanje uzemljenja jezgre i jarma transformatora te odvajanje od kotla. Ovime je utvrđeno da postoji kratki spoj tercijara prema jezgri. Međusobno odvajanje faza tercijara da bi se utvrdilo u kojoj je fazi kvar, tehnički nije bilo izvodivo. Kao izvor mjernog signala korišten je strujni izvor jakosti struje 10 A. Uz različite mjerne konfiguracije izvršena su mjerenja napona i struje u fizički dostupnim čvorovima i granama. Analizom rezultata zaključeno je da se kratki spoj prema jezgri nalazi u trećoj fazi pri samom vrhu trećeg stupa jezgre. Izvršen je pregled pretpostavljenog mjesta kvara vizualno i korištenjem endoskopskog uređaja koliko je to bilo moguće bez većeg rastavljanja transformatora. Nažalost, mjesto kvara nije bilo dostupno bez da se transformator u potpunosti rastavi tako da je isti morao biti odvezen na remont u tvornicu. Nakon rastavljanja utvrđeno je da je pretpostavka o mjestu kvara donesena na osnovu predmetnih ispitivanja bila točna.

Lahorko Wagmann and Sandra Hutter. Uvjeti kvalitete opskrbe električnom energijom

Abstract: U regulaciji kvalitete opskrbe električnom energijom treba se usredotočiti na vidove kvalitete koje regulator može nadzirati, izmjeriti i provjeriti. Temelj za regulaciju kvalitete opskrbe električnom energijom je dostupnost i provjerljivost podataka na temelju kojih se računaju pokazatelji kvalitete opskrbe električnom energijom. Donošenjem Uvjeta kvalitete opskrbe električnom energijom (dalje: Uvjeti kvalitete) napravljen je prvi korak ka regulaciji kvalitete opskrbe električnom energijom u cilju postupnog smanjivanje broja i prekida napajanja, skraćivanja vremena izvršavanja usluga te smanjivanja udjela broja mjesta preuzimanja i/ili predaje električne energije na kojima značajke napona nisu u skladu s hrvatskom normom HRN EN 50160. Uvjeti kvalitete uređuju područja kvalitete usluga, pouzdanosti napajanja i kvalitete napona, s ciljem poticanja operatora prijenosnog sustava, operatora distribucijskog sustava te opskrbljivača na održavanje razine općih i pojedinačnih pokazatelja kvalitete opskrbe električnom energijom što bliže minimalnim standardima kvalitete. Minimalni standardi kvalitete opskrbe predstavljaju relativno jednostavan instrument kojim se osigurava nužna razina kvalitete svim korisnicima mreže, a definiraju se kao opći, zajamčeni ili zadani standardi kvalitete. Uvjetima kvalitete određuju se pojedinačni i opći pokazatelji za pojedine vidove kvalitete opskrbe električnom energijom te način mjerenja podataka i izračuna pokazatelja na temelju prikupljenih podataka o kvaliteti opskrbe električnom energijom. Za regulaciju kvalitete opskrbe električnom energijom u smislu Uvjeta kvalitete koristi se objava podataka o pokazateljima kvalitete opskrbe električnom energijom, žalbama i prigovorima kupaca na kvalitetu opskrbe električnom energijom te opći i zajamčeni standardi kvalitete opskrbe električnom energijom. Zajamčeni standard kvalitete opskrbe odnosi se na razinu kvalitete opskrbe koju je regulator propisao i koji mora biti ispunjen u svakom pojedinom slučaju, u suprotnom ukoliko ta razina nije postignuta, korisniku se mora pružiti određena novčana nadoknada. Uvjeti kvalitete postavljaju i temelje za uvođenje sustava poticanja i kažnjavanja u metodologiju za određivanje iznosa tarifnih stavki za distribuciju električne energije.

Irena Jakic and Luka Alujević. Nove tehnologije nuklearnih reaktora – nuklearni reaktori IV. generacije

Abstract: Nakon inicijative američke vlade (Department of Energy) za razvoj novih reaktora IV generacije, 2000. godine osnovan je Generation IV International Forum koji od 2016. godine broji 14 zemalja članica. Glavni ciljevi tehnološkog razvoja novih reaktora su održivost, ekonomičnost, sigurnost i pouzdanost te sprječavanje proliferacije i fizička zaštita protiv terorizma. S tim ciljevima na umu, stotinjak stručnjaka proučavalo je 130 reaktorskih koncepata te naposljetku izabralo šest reaktorskih tehnologija za daljnje istraživanje i razvoj: plinom hlađeni brzi reaktor (GFR), brzi reaktor hlađen olovom (LFR), reaktori s rastaljenim solima (MSR), natrijem hlađeni brzi reaktor (SFR), superkritični vodom hlađeni reaktor (SCWR) i vrlo visoko temperaturni plinom hlađeni reaktor (VHTR). Neki od tih projekata mogli bi biti realizirani kroz iduće desetljeće uz očekivani komercijalni pogon 2030. godine. Kina je počela izgradnju prototipa visoko temperaturnog reaktora (HTR-PM), prvi korak prema razvoju VHTR reaktora. I Francuska i Rusija razvijaju projekte naprednih natrijem hlađenih brzih reaktora, čija se demonstracija očekuje uskoro. Također se očekuje izgradnja prototipa brzog reaktora hlađenog olovom u Rusiji oko 2020. godine. Zbrinjavanje radioaktivnog otpada važan je aspekt nuklearne energetike, posebno sa stajališta stava javnosti nuklearne tehnologije. Dodatno, zatvaranje nuklearnog gorivnog ciklusa postiže se održivost i raspoloživost nuklearnog goriva. Bazira se na preradi i izdvajanju istrošenog nuklearnog goriva te uporabi fisibilnog materijala za proizvodnju novog goriva. Zajedno sa naprednim gorivnim ciklusima koje koriste brzi reaktori i opsežnim recikliranjem goriva, moguće je proizvoditi fisibilno gorivo iz oplodnog materijala te time proizvoditi jednaku količinu ili više fisibilnog materijala nego što ga reaktor troši. Time bi se znatno umanjuje važnost izgradnje dubokih geoloških odlagališta za istrošeno nuklearno gorivo i njihov utjecaj na okoliš. Plinom hlađeni brzi reaktor (GFR) je visokotemperaturni brzi reaktor hlađen helijem i koristi zatvoreni gorivni ciklus. Brzi reaktor hlađen olovom (LFR) koristi tekuće olovo ili leguru olovo-bizmut kao rashladno sredstvo. Reaktori s rastaljenim solima (MSR) imaju jezgru u kojoj su nuklearno gorivo, oplodni materijal i fisijski produkti pomiješani s rashladnim sredstvom i zajedno cirkuliraju kroz kanale grafitne jezgre te kasnije kroz primarni izmjenjivač topline. Natrijem hlađeni brzi reaktor (SFR) upotrebljava tekući natrij kao rashladno sredstvo, Superkritični vodom hlađeni reaktor (SCWR) je visokotemperaturni visokotlačni vodom hlađeni reaktor koji radi na temperaturama rashladnog sredstva iznad termodinamičke kritične točke vode (374 °C, 22,1 MPa). Vrlo visoko temperaturni plinom hlađeni reaktor (VHTR) je koncept termičkog reaktora koji se osim za proizvodnju električne energije može koristiti i za proizvodnju vodika te generiranje topline za potrebe različitih procesa.

U nastavku članka, pregledno će biti navedene i opisane reaktorske tehnologije koje se danas razvijaju, kao i njihove prednosti u odnosu na reaktore u komercijalnom pogonu. Isto tako, predstavljeni su i europski projekti razvoja te očekivani rezultati.

Hrvoje Miličić and Lahorko Wagmann. Hrvatske granice u CORE regiji za proračun kapaciteta

Abstract: Hrvatske granice s Mađarskom i Slovenijom su u studenome 2016. uključene u CORE regiju za proračun kapaciteta (CCR). U radu se opisuje proces nastanka CORE CCR-a, daje se osvrt na regionalne metodologija koje se trebaju donijeti i predstavljaju se ustanovljene radne grupe unutar CORE CCR-a. Ukazuju se na specifičnosti regionalnog izračuna dugoročnih i kratkoročnih kapaciteta. Posebna pozornost se posvetila opisu proračuna kapaciteta temeljenog na tokovima snaga te se daje općenita usporedba između trenutačno korištene metode u zapadnoj Europi i razvijene metode u središnjoj Europi u pogledu kapaciteta za tržišta dan unaprijed. Osim toga, predstavljen je dosadašnji napredak razvoja unutardnevnog proračuna kapaciteta te je konačno dan pregled daljnjih aktivnosti u CORE CCR.

Sinisa Piplica, Tomislav Plavšić, Ivan Ubrekić and Josip Dvorski. Tržišno povezivanje temeljeno na tokovima snaga u regiji Centralna zapadna Europa

Abstract: Model tržišnog povezivanje temeljenog na tokovima snaga u regiji za proračun kapaciteta „Centralna-zapadna Europa“ (CWE) jedini je operativan na području EU. Tržišnim povezivanjem se na implicitan način dodjeljuje prekozonski kapacitet optimizirajući ekonomski višak različito povezanih spot tržišta preko knjiga naloga, uvažavajući tehnička ograničenja prijenosne mreže, te se tako osigurava sigurnost opskrbe električnom energijom. U ovom članku opisan je razvoj cijelog projekta, dana usporedba s planiranim tržišnim povezivanjem hrvatskih granica kao i osvrt na razvoj metodologije temeljene na tokovima snaga u CORE regiji.

Aleksandar Šuša and Igor Provči. Novi trendovi u razvoju zamjenskih tvari za gašenje električnog luka u sklopnim aparatima



Abstract: Plin sumporov heksafluorid (SF6) najčešće je korišten plin za izolaciju i prekidanje električnog luka u visokonaponskim i srednje naponskim aparatima. Zbog svojih dobro poznatih izolacijskih karakteristika i odličnih svojstava pri gašenju električnog luka koristi se u sklopnoj opremi visokog i srednjeg napona već više desetljeća. Primjena plina SF6 počela je najprije na prekidačima srednjeg i visokog napona, a zatim se proširila na plinom izolirane sklopne aparature. No zbog svojeg izuzetno velikog potencijala globalnog zagrijavanja (GWP) koji je 23 900 puta veći u odnosu na CO2, plin SF6 s vremenom je postao ekološki nepoželjan i jedan je od plinova čija se emisija u atmosferu prati prema Kyotskom protokolu. Povećanjem opće ekološke svijesti i izdavanjem odgovarajućih međunarodnih propisa u Europskoj uniji, počevši od Uredbe (EZ) br. 842/2006 Europskog parlamenta i Vijeća iz 2006. godine pa do Uredbe (EZ) br. 517/2014 o određenim fluoriranim stakleničkim plinovima kojoj je glavni cilj smanjenje emisija stakleničkih plinova obuhvaćenih Kyotskim protokolom, dolazi do sve većeg pritiska i nastojanja da se plina SF6 zamijeni sa alternativnim plinovima ili tehnologijama. Potreba razvoja novih plinova i smjesa koja će imati jednaka ili bolja svojstva gašenja električnog luka i što manji potencijala globalnog zagrijavanja uvelike je u procesu razvoja. U radu će biti prikazani novi alternativni plinovi i tehnologije kojima bi u skorije vrijeme u potpunosti zamijenio plin SF6 kao medij za gašenje električnog luka u sklopnim aparatima. Pored toga rad opisuje i nove tendencije razvoja visokonaponskih SF6 prekidača i postrojenja, pri čemu se razvijaju prekidači s drugim vrstama plinova za gašenje električnog luka, odnosno vakuumski prekidači na višim naponima.

Igor Lukačević. Tehnički uvjeti za ispravan i kvalitetan termografski pregled dalekovoda

Abstract: Termografija je već duži niz godina važna metoda za dijagnostiku kvarova u električnim uređajima i postrojenjima, a posebno u visokonaponskim elektroenergetskim sustavima. Trafostanice prijenosnog elektroenergetskog sustava nazivnih napona 110/x kV i višeg redovno se pregledavaju termografskom kamerom jedanput godišnje. Ciljane točke pregleda su sva spojna mjesta u visokonaponskim poljima. Zbog razvoja tehnologije i sve pristupačnijih cijena termografskih uređaja, termografija se počinje primjenjivati pri pregledima sekundarnih sustava i ožičenja. Termografski pregledi prijenosnih dalekovoda nisu se obavljali kao redovni posao niti su bili propisani kao obvezni pregledi u internim pravilima elektroprivredne organizacije. Ovakvi pregledi obavljani su samo u iznimnim situacijama na osnovu različitih indikacija. Zbog sve većih zahtjeva za raspoloživosti dalekovoda, sve strožih uvijeta za isključenje pojedinih dionica dalekovoda i zahtjeva za smanjivanjem troškova održavanja, rokovi redovnog periodičnog održavanja (revizija dalekovoda) su produženi. Da bi se zadržala ili čak povećala pouzdanost pogona uvedeni su u praksu redoviti periodični pregledi dalekovoda termografskom kamerom. Predviđena učestalost pregleda je svakih pet godina. Preporučeno je termine pregleda uskladiti s planiranim revizijama ili najavljenim isključenjima tako da se uočeni nedostaci mogu lakše otkloniti. Pregledi se odnose samo na spojna mjesta na dalekovodu a to su prvenstveno strujni mostovi na zateznim stupovima. Termografski pregled dalekovoda ima nekoliko specifičnosti u odnosu na preglede trafostanica: objekt snimanja (spojnica) je relativno sitan i udaljen, na trenutno strujno opterećenje dalekovoda teško je utjecati, terenska priroda posla. Zbog ograničene rezolucije termografskog senzora, veličina objekta koji se snima utječe na točnost i pouzdanost rezultata. Da bi se ovaj problem izbjegao snimatelj se mora što više približiti objektu ili koristiti kameru veće rezolucije ili koristiti objektiv s užim kutom (teleobjektiv). Budući da se spojnici na stupu ne može približiti na udaljenosti manje od 20-30 metara ovisno o terenu i visini stupa, za pouzdano snimanje mora se koristiti kamera rezolucije minimalno 640x480 piksala i objektiv s kutom od 7 stupnjeva. Za povećanje mogućnosti uočavanja toplih mjesta opterećenje dalekovoda trebalo bi biti što veće na čega se, za razliku od polja u trafostanicama, na dalekovodima teško može utjecati. Također, razvojem suvremenih tehnologija u posljednje vrijeme vrše se pregledi dalekovoda iz zraka tzv. dronovima. Da bi se termografskim pregledom dobio pouzdan podatak o stanju dalekovoda u referatu su opisani tehnički uvjeti za opremu koja se koristi pri termografskom pregledu kao i način snimanja i interpretacije rezultata.

Tamara Tarnik, Monika Babačić and Ivana Roksa. Utjecaj izmjena direktive o trgovanju emisijskim jednicama stakleničkih plinova na HEP

Abstract: U tijeku je izmjena Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika (EU-ETS direktiva). Europska komisija pokrenula je izmjenu EU-ETS direktive zbog niske cijene emisijskih jednica koja onečišćivače ne potiče dovoljno na ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost te prijelaz na niskougljični industrijski i energetski sektor. Izmijenjena EU-ETS direktiva primjenjivat će se u IV. razdoblju trgovanja tj. od 2021. do 2030. godine. Glavne izmjene idu u smjeru smanjivanja broja emisijskih jedinica na tržištu, a to se namjerava postići povećanjem godišnjeg lineranog faktora (LRF), uvođenjem mehanizma tržišne rezerve (MSR) te poništavanjem dijela emisijskih jedinica u rezervi. Zbog gospodarskih i ekonomskih razlika među zemljama članicama Europske unije, uvodi se Fond za modernizaciju energetskog sektora i Fond za inovacije te se nastvalja s besplatnom dodjelom emisijskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije. U radu je analiziran utjecaj odredbi predloženih izmjena EU-ETS direktive na rad i razvoj Hrvatske elektroprivrede.

Branka Jakopović, Ivan Krivačić and Ivanka Radić. Procjena stanja transformatorskih prevlaka i utjecaji na njihovo propadanje

Abstract: Najrašireniji način zaštite od korozije ugljičnog čelika pa tako i transformatorskih dijelova je zaštita organskim prevlakama (premazima). Suvremeni antikorozivni sustavi moraju zadovoljiti visoke zahtjeve i biti postojani godinama nakon izlaganja okolišu te pokazivati malo znakova propadanja. Zaštitni premazi propadaju zbog niza razloga, a najčešći uzroci oštećenja su nedovoljna priprema površine kao i nedostatak debljine boje. Ipak, prijevremeno propadanje prevlaka događa se i kada je cijeli proces izveden u skladu s pravilima struke, uz presudan veliki utjecaj vanjskih čimbenika. Vanjski čimbenici uključuju toplinski i svjetlosni učinak, vlagu, otapala, prisutnost kemikalija u zraku, posolicu i sl. Važnu ulogu u kvaliteti antikorozivne zaštite i opsegu oštećenja premaza igra i utjecaj ljudskog faktora: razne greške pri konstrukcijskom odabiru, loši transportni uvjeti, nedovoljna kvaliteta pakiranja, loš odabir sustava zaštite, te podloga na koju se nanosi premaz, uz moguće učinke katodne zaštite. Tijekom vremena sve prevlake trpe određenu vrstu degradacije zavisno o vanjskim utjecajima kojima su izložene, a u skladu s time određuju se i kriteriji prihvatljivosti propadanja prevlake kroz godine. Pri propadanju prevlaka prenstveno se misli na pojavu korozije u manjem ili većem obimu, te o propadanju osnovnog konstrukcijskog materijala (čelika). Međutim propadanje prevlaka podrazumjeva i određene estetske promjene na zaštitnoj prevlaci. U atmosferskim uvjetima na premazu su moguće razne kozmetičke greške kao što je gubitak sjaja, promjena boje i kreda efekt. Ipak najopasnije greške su one koje uzrokuju propast premaza ili gubitak prijanjana. U radu će se opisati životni vijek prevlaka, označavanje količine i veličine grešaka i intenzivnosti jednoličnih promjena izgleda i ocjene prihvatljivosti propadanja prevlaka s vremenom. Raspraviti će se o mogućim pogreškama pri zaštiti od korozije na gotovom proizvodu, te pružiti tehnički pregled vezan uz propadanje premaza u skladu sa važećim standardima. Dati će se poseban osvrt na utjecaj ljudskog faktora kroz greške pri manipulaciji i transportu transformatora, pripremi transformatora za rad kao i održavanju transformatora tijekom rada i nakon višegodišnje eksploatacije. Uz to, na nekoliko primjera iz prakse dati će se pregled antikorozivne zaštite, te odrediti smjernice za sanaciju zaštitnih prevlaka.

Tamara Tarnik, Ivana Roksa, Marija Trkmić and Monika Babačić. Gospodarenje pepelom od biomase u HEP-ovim bioenerganama

Abstract: Hrvatska elektroprivreda izgradila je dvije bioenergane u Osijeku i Sisku koje kao pogonsko gorivo koriste netretiranu drvnu sječku. Izgradnjom bienergana HEP je povećao udio obnovljivih izvora energije u svom proizvodnom portfelju. U cilju gospodarenja pepelom koji nastaje izgaranjem biomase u skladu s redom prvenstva u gospodarenju otpadom te ciljevima kružne ekonomije, u radu je opisan proces gospodarenje pepelom u HEP-u, uzorkovanje i analiza drvne sječke i pepela u Centralnom-kemijskom laboratoriju te su ovi procesi uspoređeni s praksom gospodarenja pepelom u zemljama u EU i svijetu.

Toni Dropulic, Eduard Sinković, Božidar Filipović-Grčić and Josip Bošnjak. Analiza različitih načina uzemljivanja električnih zaštita visokonaponskih kabelskih vodova izvedenih iz jednožilnih kabela

Abstract: Analizira se mogućnost izvedbe različitih načina uzemljivanja električnih zaštita kabela kod podzemnih kabelskih vodova izvedenih iz jednožilnih kabela. Razmatraju se tri uobičajena načina uzemljivanja električnih zaštita kabela: izravno obostrano uzemljenje, jednostrano uzemljenje te izvedba s prepletima električnih zaštita.

Provjeravaju se za svaku od izvedbi: - iznos prijenosne moći, - gubici energije,- iznosi induciranih napona na električnim zaštitama u trajnom pogonu i kod kratkih spojeva, - sigurnost ljudi i osoblja u okolini kabelskog voda u trajnom pogonu i kod kratkih spojeva, - iznosi prenapona na faznim vodičima i električnim zaštitama s osvrtom na zahtjeve za prenaponsku zaštitu,- zahtjevi za održavanje,- potreba za polaganjem paralelnog kompenzacijskog užeta u trasi kabela,- ekonomska strana.

Dosadašnja praksa kod visokonaponskih kabelskih vodova u Republici Hrvatskoj je većinom podrazumijevala obostrano električne zaštite, s određenim iznimkama gdje postoje izvedbe s prepletima električnih zaštita te električnih zaštita uzemljenih samo na jednom kraju.

Izvedba obostrano uzemljenih električnih zaštita s aspekata induciranih napona na električnim zaštitama, redukcija struja kratkog spoja u postrojenjima, otpornosti kabela na atmosferske i sklopne prenapone te s gledišta održavanja predstavlja najsigurnije, najpouzdanije i najjednostavnije rješenje, te je razumljivo kako su te njezine prednosti u pogonu neprijeporne. S druge strane, ova izvedba rezultira kružnim



strujama u električnim zaštitama koje stvaraju gubitke koji ovisno o presjeku električne zaštite te načinu polaganja kabela mogu biti značajni, a kojih kod izvedbi s prepletima električnih zaštita te električnih zaštita uzemljenih samo na jednom kraju nema.

U svijetu je učestala praksa izvedbe kabelskih vodova s prepletom električne zaštite te s električnim zaštitama uzemljenima samo s jedne strane, što se izvodi u cilju smanjenja gubitaka te povećanja prijenosne moći kabelskog voda.

Gubici u pogonu podzemnih visokonaponskih kabelskih vodova se sastoje od gubitaka u vodičima, u električnim zaštitama, u armaturi ukoliko ona postoji te gubitaka u izolaciji.

Među navedenima, gubici u izolaciji su jedini naponski ovisni te praktički predstavljaju konstantu, dok drugi ovise o strujnom opterećenju kabelskog voda i ovise o više faktora. Glavni utjecajni faktori uz strujno opterećenje su način polaganja kabela (razmještaj) te način izvedbe uzemljenja električnih zaštita.

Daje se jedan kratak pregled različitih aspekata koje donose ovakve izvedbe uzemljenja električnih zaštita, s argumentima za i protiv takvih izvedbi. Ključni element izvedbe posebnih načina uzemljivanja i spajanja električne zaštite kabela je dodavanje novih elemenata u kabelske trase kao što su zdenci u kojima bi bile smještene kutije za spajanje i uzemljivanje električnih zaštita (engl. link-box) koje u sebi mogu imati ugrađene ograničivače prenapona na električnim zaštitama kabela - SVL (engl. Sheath Voltage Limiters) te nove procedure održavanja koje bi obuhvatile ove dodatne elemente u kabelskim vodovima.

Prikazana je orijentacijska tehno-ekonomska usporedba različitih rješenja uzemljivanja električnih zaštita u kojoj su obrađeni dodatni troškovi izvedbe posebnih načina spajanja i uzemljivanja električnih zaštita, dodatni troškovi održavanja te uštede na gubicima.

Ivan Pavić, Mateo Beus, Hrvoje Pandžić, Tomislav Capuder and Ivona Štritof. Tržište električne energije u Republici Hrvatskoj – položaj distribuiranih izvora fleksibilnosti

Abstract: Europska komisija prijedlogom paketa energetskih mjera „Čista energija za sve Europljane“ nastoji promijeniti model tržišta električne energije u zemljama članicama Europske unije mijenjajući položaj distribucijskog sustava te njegovih korisnika. Definiraju se novi pojmovi, poput distribuiranih izvora fleksibilnosti te agregatora. Distribuirani izvori fleksibilnosti su svi korisnici distribucijske mreže koji su u stanju mijenjati snagu koju isporučuju/preuzimaju iz mreže u skladu s tržišnim/mrežnim signalima. Budući da su korisnici distribucijske mreže manjih instaliranih snaga u odnosu na velike tržišne igrače (elektrane spojene na prijenosnu mrežu, trgovci i opskrbljivači električne energije) njihov nastup na tržištu električne energije predviđen je posredstvom novih sudionika koji bi okrupnjavanjem malih korisnika djelovali u njihovo ime. Tako se može definirati novi veleprodajni igrač, agregator distribuiranih izvora fleksibilnosti, kao subjekt na veleprodajnom tržištu električne energije kojemu je osnovni cilj sudjelovanja na tržištu agregacija distribuiranih izvora fleksibilnosti te natjecanje agregiranim nalozima s ciljem ostvarenja profita za sebe i članove svog agregatnog područja.Ovaj rad dati će pregled trenutnog stanja tržišta električne energije u Republici Hrvatskoj prema zakonu o tržištu električne energije te zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovite kogeneracije kroz nekoliko osnovnih segmenata te predložiti promjene modela kako bi se uvažili prijedlozi energetskih mjera Europske komisije te osigurao pristup distribuiranim izvorima fleksibilnosti te njima povezanim agregatorima.

Ivan Pavić, Mateo Beus, Hrvoje Pandžić, Tomislav Capuder and Ivona Štritof. Pristup distribuiranih izvora fleksibilnosti tržištima električne energije

Abstract: Uspostava tržišta električne energije u razvijenim zemljama nametnula se kao moguće rješenje za nekoliko energetskih problema kasnog dvadesetog stoljeća. Nesigurnost opskrbom fosilnim izvorima energije te planovi ostvarivanja dugoročne energetske neovisnosti zahtijevali su promjenu centraliziranog netržišnog modela elektroenergetskog sustava. Novi tržišni model omogućio je priljev privatnog kapitala u elektroenergetski sustav čime se otvorila mogućnost tranzicije u niskougljični sustav temeljen, prije svega, na obnovljivim izvorima energije. Značajnija integracija obnovljivih izvora energije unijela je veliku varijabilnost u konvencionalni rad sustava. Kao posljedica, uslijed novih proizvodnih postrojenja malog marginalnog troška pada granična cijena električne energije, no rastu troškovi fleksibilnosti i uravnoteženja sustava. Stoga se pojavila potreba za utvrđivanjem novog modela tržišta električne energije. Korištenje usluge fleksibilnosti korisnika distribucijske mreže svakako je potencijalno rješenje. Novi prijedlozi uredbi i direktiva Europske komisije fokusiraju se na potrošače električne energije te nove naprednije tehnologije na distribucijskoj razini u novom modelu tržišta električne energije. Temelj novog decentraliziranog tržišnog modela jest da se fleksibilnost sadržana u distribuiranim izvorima fleksibilnosti iskoristi kao protuteža varijabilnosti obnovljivih izvora energije te time omogući daljnja integracija obnovljivih izvora energije s minimalnim ulaganjem u dodatnu fleksibilnost sustava konvencionalnim putem. Sukladno navedenome, ovaj rad prikazat će pregled trenutnog stanja diljem svijeta s obzirom na mogućnosti pristupa distribuiranih izvora energije tržištu električne energije i tržištu usluga uravnoteženja (engl. „Balancing Market“). Razmatrat će se sljedeći segmenti: povezanost dan-unaprijed tržišta s unutardnevnim tržištem, povezanost energetskog tržišta s tržištem rezervi, likvidnost i način podnošenja ponuda na burzi električne energije, vrijeme zatvaranja tržišta, vrste proizvoda na burzi (po energiji i vremenu) i sl. Usporedbom različitih koncepata tržišta električne energije odredit će se prednosti i nedostaci tržišnih segmenata bitnih za razumjevanje pristupa distribuiranih izvora fleksibilnosti tržištu električne energije.

Boško Milešević, Viktor Milardić, Ivo Uglešić and Božidar Filipović-Grčić. Tipiziranje elektroenergetskih objekata i izrada studije značaja korištenih tipskih izvora elektromagnetskih polja

Abstract: Stalno promišljanje o unapređenju uvjeta života i stanovanja, a posebno zdravlju ljudi iznjedrili su potrebu za određivanjem ograničenja na vrijednosti električnog polja i magnetske indukcije električnih uređaja. Elektroenergetski elementi u prijenosnom i distribucijskom sustavu izvor su električnog polja i magnetske indukcije, a mogu se podijeliti na transformatorske stanice, nadzemne vodove i podzemne kabele. Prvi Pravilnik kojim su se ograničavale vrijednosti električnog polja i magnetske indukcije u Hrvatskoj stupio je na snagu 2003. godine. Od tada je nekoliko puta ispravljan, mijenjan i dopunjavan te je važeći Pravilnik na snazi od 2014. godine. Međutim, neke odredbe aktualnog Pravilnika stavljene su van snage Pravilnikom o zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati radnici koji obavljaju poslove s izvorima neionizirajućeg zračenja.

Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja predviđa da nepokretni izvor elektromagnetskog polja pri uporabi mora imati valjano izvješće o mjerenjima elektromagnetskog polja, izdano od ovlaštene pravne osobe, kojim se potvrđuje da razine elektromagnetskih polja u okolini izvora, pri njegovu radu, zadovoljavaju propisane uvjete osim nepokretnih zatečenih i novih tipskih niskofrekvencijskih izvora koji su studijom oslobođeni obveze obavljanja mjerenja i proračuna elektromagnetskih polja. Slijedom ovih odredaba, vlasnici nepokretnih izvora mogu birati žele li mjeriti elektromagnetska polja uz svaki izvor ili tipizirati izvore i svaki pojedini tip opisati u studiji značaja. U praksi se korisnici nepokretnih izvora odlučuj na tipizaciju i izradu studije značaja obzirom da ovaj pristup u mnogome štedi resurse i ubrzava proces pribavljanja potrebne dozvole za rad nepokretnog izvora polja.

U radu će se opisati proces i ključni parametri za tipizaciju prijenosnih i distribucijskih elektroenergetskih objekata u cilju izrade studije značaja korištenih tipskih izvora elektromagnetskog polja. Posebno će se obraditi nadzemni vodovi, podzemni kabeli i transformatorske stanice visokog i srednjeg napona. Na primjeru transformatorske stanice 110/35 kV prikazat će se način proračuna (i mjerenja) električnog polja i magnetske indukcije te njihove očekivane vrijednosti. Dobiveni rezultati usporedit će se s graničnim vrijednostima prema važećem Pravilniku o zaštiti od elektromagnetskih polja. Također, dat će se usporedni prikaz ograničenja koja su na snazi u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji te nekim drugim zemljama u kojima je ova problematika definirana. Predložit će se mjere kojima se može učinkovito utjecati na vrijednosti električnog polja i magnetske indukcije u okolini visokonaponskih objekata.

Ivan Pavić, Kristina Jurković and Željko Tomšić. Položaj mehanizama naknade kapaciteta unutar prijedlogu novih energetskih propisa „Zimskog paketa“

Abstract: Klimatska i energetska politika do 2030. godine u Europskoj uniji postavlja visoke ciljeve na smanjenje emisija stakleničkih plinova od 40% u odnosu na referentnu 1990. godinu, za minimalni udio obnovljivih izvora energije u potrošnji od 27% te najmanje 27% energetskih ušteda u odnosu na scenarij bez promjena. Potaknuti takvom politkom, nastavljaju se energetski trendovi smanjenja proizvodnje električne energije iz konvencionalnih izvora te povećanja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Porast proizvodnje iz obnovljivih izvora energije smanjuje graničnu cijenu električne energije na veleprodajnom tržištu, ali i donosi problem predviđanja takve proizvodnje i njezine promjenjivosti. Pad granične cijene na tržištu odvraća investitore u konvencionalne proizvodne pogone zbog većeg vremena povrata investicije. S druge strane, sustavu s velikim udjelom obnovljivih izvora energije za pouzdan rad neophodni su fleksibilni kapaciteti koji mogu neutralizirati nepredvidivost i promjenjivost obnovljivih izvora energije. Rad konvencionalnih elektrana u vršnom režimu, kao fleksibilnih jedinica koji prate proizvodnju iz obnovljivih izvora energije, ima manji broj radnih sati naspram baznog režima rada što ponovno nepovoljno utječe na vrijeme povrata investicije. Funkcionalno tržište električne energije mora odašiljati ispravne investicijske signale kako bi osiguralo pouzdan i neprekidan rad elektroenergetskog sustava kroz dugoročni horizont promatranja. Svako regulativno uplitanje unosi iskrivljenja tržišne cijene te smanjuje transparentnost i konkurentnost. Problem nedovoljnog fleksibilnog proizvodnog kapaciteta može se riješiti pomoću tzv. mehanizama naknade kapaciteta. Navedeni mehanizmi su vantržišno regulativno djelovanje koje nije u skladu s liberalizacijom energetskih tržišta te se moraju



implementirati jedino onda kada je to jedina opcija za očuvanje sigurnosti opskrbe. Prijedlozi uredbi Europskog parlamenta i vijeća o unutarnjem tržištu električne energije te o pripremljenosti za rizike u sektoru električne energije u sklopu „zimskog paketa energetskih mjera“ postavljaju zakonski okvir korištenja mehanizama naknade kapaciteta za zemlje članice Europske unije. Ovaj rad će dati pregled mogućnosti korištenja mehanizama naknade kapaciteta kroz nove prijedloge uredbi te kroz dugoročne procjene adekvatnosti europskih elektroenergetskih sustava od strane Europske mreže operatora prijenosnih sustava za električnu energiju. Također, trenutno stanje mehanizama kapaciteta u zemljama članicama će biti proanalizirano.

Ivan Pavić, Tomislav Capuder, Igor Kuzle and Hrvoje Pandžić. Analiza aspekata fleksibilnosti budućeg elektroenergetskog sustava s integriranim električnim vozilima

Abstract: Sve veći broj varijabilnih i obnovljivih izvora (OIE) teže predvidljive proizvodnje posljedično mijenja zahtjeve vođenja elektroenergetskog sustava. Povećani zahtjevi za fleksibilnošću, u vidu naglih promjena zahtjeva za energijom zbog varijabilnih karakteristika OIE, i rezervom, u vidu dodatnih kapaciteta rezerve usred nepredvidljivosti proizvodnje OIE, impliciraju korištenje novih izvora fleksibilnosti. U tom kontekstu često se spominju upravo električna vozila koja bi svojim karakteristikama ponašanja i spremnicima mogla pružiti traženu fleksibilnosti. U radu je razvijen i opisan matematički model planiranja pogona elektroenergetskog sustava temeljen na cjelobrojnom mješovitom programiranju. Matematički model električnih vozila (EV) temelji se na povijesnim obrascima ponašanja klasičnih vozila s unutarnjim izgaranjem s ciljem zadržavanja jednake razine ugodnosti za krajnjeg korisnika. Na primjeru različitih elektroenergetskih sustava, različitih karakteristika proizvodnog portfelja, prikazan je utjecaj OIE na zahtjeve za fleksibilnošću i rezervom. Analiziran je i kvantificiran utjecaj neupravljivog punjenja EV, kao i mogućnosti da upravljivo punjenje EV doprinese novim zahtjevima za fleksibilnosti. Doprinosi fleksibilnog upravljanja EV izraženi su kroz troškove pogona sustava, emisije CO2 te količinu neiskorištene energije OIE.

Marija Miletić. Model agregatora fleksibilne potrošnje na tržištu električne energije

Abstract: Prema posljednjim smjernicama Europske Komisije, potrošači u Europi postaju aktivni sudionici na tržištu električne energije. Budući da većina potrošača nema dovoljnu snagu za samostalno sudjelovanje na tržištu, sudjeluju posredstvom agregatora fleksibilne (upravljive) potrošnje. U ovom radu opisan je model agregatora koji prenosi cjenovne signale s veleprodajnog tržišta upravljivoj potrošnji - sustavu za grijanje u kućanstvima. Izrađen je dvorazinski model čiju gornju razinu čini optimizacija strategije agregatora za licitiranje na tržištu, dok se donja razina sastoji od modela čišćenja tržišta i modela odziva potrošača na cjenovne signale agregatora.

Zvonimir Popović, Josip Popović, Dejan Ćulibrk and Igor Bujan. Primjena naponskog mjernog transformatora za napajanje kućne potrošnje postrojenja

Abstract: Distributivne srednjenaponske transformatorske stanice najčešće se sastoje od višenaponskog i niženaponskog dijela (postrojenja) i energetskog transformatora. Vlastita potrošnja postrojenja namiruje se preko kućnog transformatora 10(20)/0,4 kV u postrojenjima x/10(20)kV ili direktno s transformatora 10(20)/0,4 kV koji ujedno napaja konzum transformatorske stanice. Pojavom velikih potrošača koji se priključuju na srednjem naponu (10, 20 ili 35 kV), kao i distribuiranih izvora energije snaga većih od 1 MW, javlja se potreba izgradnje susretnog postrojenja u kojem se predaje energija i određuje granica prema kupcu odnosno proizvođaču. Takva postrojenja su obično rasklopišta bez transformacije. Međutim, u takvim postrojenjima i dalje postoji potreba za napajanjem kućne potrošnje, a osim rasvjete i NN instalacije, obično se tu nalaze sustav daljinskog vođenja, ili, u većim rasklopištima x/10(20) kV, sustav izmjeničnog i istosmjernog napajanja, sustav daljinskog vođenja grijanje i klimatizacija. Potrebe za snagom nisu velike, svega nekoliko kilovata, pa se rješenje, koje podrazumijeva ugradnju kućnog transformatora x/0,4 kV koji je obično snage 50 kVA, ne čini optimalno što se tiče tehničkog i ekonomskog aspekta. Osim toga, u većim rasklopištima x/10(20)kV višenaponska strana kućnog transformatora je nazivnog napona, primjerice, 35 kV, što znači potrebe za osiguravanjem dovoljno prostora za smještaj, adekvatnom izolacijom, uljnom jamom i slično. Umjesto srednjenaponskog transformatorskog polja, niskonaponskog razvoda i samog transformatora, može se iskoristiti takozvano energetsko polje u kojem kao izvor napajanja NN razvoda služi naponski mjerni transformator adekvatne snage i prijenosnog omjera x/0,23 kV. Svojom snagom može pokriti potrebe vlastite postrošnje rasklopišta, a takvo rješenje smanjuje potrebe za gabaritima prostora, kao i investicijske troškove, a ujednom pojednostavljuje izvedbu. Ovakvo rješenje već je implementirano u jednom rasklopištu 10(20)kV na području Elektre Bjelovar, a u tijeku je izgradnja rasklopišta 35 kV u kojem će biti realizirano isto takvo rješenje na 35 kV naponskoj razini. Pošto je ovo novo rješenje, u radu će biti prikazani prednosti i mane ovakvog rješenja u usporedbi s klasičnim kućnim transformatorom, u smislu usporedbe troškova, usporedbe gubitaka, stabilnosti napajanja i općenite primjenjivosti.

Tomislav Tomiša, Mario Šincek, Bruno Pomper, Tomislav Havrlišan, Igor Meštrović and Karlo Jurec. Ispitivanje selektivnosti razvoda besprekidnog napajanja HE Varaždin

Abstract: Hidroelektrana Varaždin smještena je uzvodno od grada Varaždina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske na granici sa Slovenijom, a u pogonu je od 1979. godine. Sastoji se od sljedećih glavnih objekata: obodni nasipi, pokretni i nasuti dio brane, dovodni kanal s ulaznom građevinom, strojarnica i odvodni kanal. U strojarnici su ugrađene dvije proizvodne jedinice s Kaplan turbinama snage 2×45 MW, protokom od 2×225 m3/s i prosječnom godišnjom proizvodnjom od 476 GWh. Ispravljači i glavni razvodi istosmjernog napajanja 220 V DC, 48 V DC i izmjeničnog 220 V 50 Hz definirani su unutar cjelokupnog projekta izgradnje HE Varaždin. Projektom su obuhvaćeni svi tadašnji zahtjevi za potrebama istosmjernog i izmjeničnog stabilnog napajanja, te su izvedeni prema tada važećim pravilima i propisima struke. Kroz sve godine rada parcijalno se mijenjala oprema i elementi sustava besprekidnog napajanja. Prilikom zamjena nikada se nije ispitala selektivnost zaštitih elemenata u cijelom sustavu, između svih razina razvoda/podrazvoda. Neselektivne prorade zaštita u redovnom pogonu uzrokovale su ispade dijelova podrazvoda 220 V DC napajanja nužnih za rad agregata na mreži, zbog čega je ispadao cijeli agregat s mreže. Zbog važnosti sustava besprekidnog napajanja napravljeni su proračuni kratkog spoja, provjere selektivnosti zaštitnih uređaja i provjere ispravnosti odabira kabela svih strujnih krugova. Svi proračuni struja kratkih spojeva, selektivnosti i provjere odabira kabela napravljeni su pomoću programske aplikacije NEPLAN v5.5 prema relevantnim europskim normama IEC 60909 i IEC 61660-1 za proračun struja kratkih spojeva u AC i DC razvodima. Budući da selektivnost treba biti zadovoljena u cijelom rasponu struja, proračun je napravljen za minimalnu i maksimalnu struju kratkog spoja na svim zaštitnim uređajima sustava besprekidnog napajanja. Nakon proračuna provedeno je ispitivanje selektivnosti sustava na točkama koje su proračunom analizirane kao „kritične“. U ovom radu izneseni su rezultati proračuna i ispitivanja, opisana je mjerna oprema, mjerne metode, načini provođenja ispitivanja, prikazani su nedostaci otkriveni prilikom ispitivanja i dane zaključne preporuke za otklanjanje istih.

Milan Opačak and Denis Pelin. UBRZANA EMULACIJA FOTONAPONSKIH SUSTAVA POLIKRISTALNE I MONOKRISTALNE TEHNOLOGIJE IZRADE MODULA

Abstract: Pojavom naprednih mreža (eng. Smart grid) u elektroenergetskom sustavu dolazi do značajnih promjena. Dosadašnja proizvodnja energije bila je uvelike centralizirana na jednog strateškog proizvođača, dok sada dolazi do decentralizacije proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Sunce je neiscrpan izvor energije, koja se putem fotonaponskih sustava pretvara u električnu energiju. Sastavni dio fotonaponskih sustava su fotonaponski moduli. Pad cijena fotonaponskih modula uvelike je doprinio velikoj potražnji za kupovinu i instalaciju fotonaponskih sustava. Najveći broj instaliranih elektrana u svijetu upravo čine fotonaponske elektrane. Proizvođači konstantno pokušavaju pronaći učinkovitije ispitivanje fotonaponske opreme. Takva ispitivanja su izuzetno skupa i teško provediva iz činjenice da je moguće da sustavi budu velikih snaga, a samim time takvi sustavi s obzirom na broj modula zauzimaju veliku površinu. Također, značajan utjecaj na ispitivanje imaju i vremenski uvjeti, zbog nestalne prirode sunčeve ozračenosti. Iz toga je proizašao sustav koji ne ovisi o dnevnom sunčevom zračenju i velikoj površini za postavljanje fotonaponskih modula. Takav sustav naziva se fotonaponskim emulatorom (FN emulator), gdje su jedan od osnovnih podsustava istosmjerni programabilni izvori, koji oponašaju karakteristike modul/stringova. Na tržištu postoji nekoliko proizvođača programabilnih istosmjernih izvora koji generiraju u-i karakteristike pojedinih modula/stringova, na temelju prethodno unesenih karakterističnih vrijednosti struja i napona. Jedan takav FN emulator koji se sastoji od programabilnih izvora, izmjenjivača i sustav za praćenje maksimalne točke snage bit će opisan u ovom radu. Dodatno u radu će biti predložena brza emulacija jednog odabranog fotonaponskog sustava koji se sastoji od stringova dviju različitih tehnologija modula. Odabrane su polikristalna i monokristalna tehnologija, koje su u pravilu i najučinkovitije tehnologije izrade modula. Svaki string odabranog fotonaponskog sustava sadrži po 20 fotonaponskih modula jedne tehnologija (BISOL BMU-250 i BISOL BMO-250). Koristeći „Skripta način rada“, bit će pokazano kako se ubrzanom emulacijom višestruko skraćuje vrijeme emulacije. Usporedit će se dobivene vrijednosti električne energije emulacijom i izračunate proizvedene električne energija svakog stringa na dnevnoj bazi. Kao mjera za vjerodostojnost provedene emulacije koristit će se iznos postotne relativne pogreške, tj. odstupanje električnih energija. Na osnovu ubrzane emulacije dat će se smjernice koje će biti od koristi pri izboru najoptimalnijeg fotonaponskog sustava s obzirom na klimatske uvjete regije.

Goran Jurišić, Miro Vlajić and Juraj Havelka. Implikacija zasićenja strujnih mjernih transformatora na rad sustava relejne zaštite

Abstract: Sustavi relejne zaštite vitalni su elementi elektroenergetskog sustava koji postavljaju temelje za kontinuirani razvoj u sve kompleksnije prijenosne i distribucijske mreže. No, kako bi zaštitni relejni pouzdano, selektivno i brzo djelovali, neophodni su kvalitetni mjerni podaci dobiveni pomoću strujnih i naponskih mjernih transformatora. Tehnički zahtjevi o načinu dimenzioniranja strujnih mjernih transformatora jasno su definirani od strane proizvođača strujnih mjernih transformatora te u velikoj mjeri ovise o zaštitnim funkcijama koje se izvršavaju u sklopu sustava relejne zaštite. Kako bi se prikazao utjecaj neadekvatnog dimenzioniranja strujnih mjernih transformatora, u sklopu ovog članka izvršeni su primarni pokusi na strujnom mjernom transformatoru te su analizirani rezultirajući odzivi numeričkog zaštitnog



releja. Nadalje je su prikazani utjecaji ulaska strujnih mjernih transformatora u područje zasićenja na rad različitih numeričkih zaštitnih algoritama.

Goran Jurišić and Juraj Havelka. Primjena programskog okruženja LABView u sustavima temeljenim na komunikacijskom standardu IEC 61850

Abstract: Standard IEC 61850 temelj je jedinstvene komunikacijske strukture koja pokriva sve razine transformatorske stanice, omogućujući horizontalnu i vertikalnu komunikaciju. Definirajući stroga pravila za razmjenu podataka između funkcijskih čvorišta, omogućena je interoperabilnost i zamjenjivost u sustavu zaštite, nadzora, upravljanja te automatizacije transformatorskih stanica, neovisno o proizvođaču opreme. Kako bi se demonstrirao potencijal transparentne i unificirane komunikacije infrastrukture, analizirana je mogućnost izrade sustava za nadzor i upravljanje elektroenergetskih postrojenja u programskom okruženju LabVIEW.

Antonela Obad and Ivica Pavić. Primjena statičkih VAR kompenzatora u elektroenergetskom sustavu

Abstract: Statički VAR kompenzatori (SVC) pripadaju skupini kompenzacijskih uređaja koji se koriste za regulaciju napona i kompenzaciju jalove snage, korištenjem različitih izvedbi i kombinacija poprečnih prigušnica i/ili kondenzatorskih baterija (KB). Za upravljanje i regulaciju jalove snage SVC-a koriste se tiristorski uklopive ili upravljive prigušnice i KB. Upravo zbog spomenutog načina upavljanja, korištenjem tiristora, SVC uređaji mogu fino regulirati napon i jalovu snagu, a zbog načina upravljanja pripadaju skupini kompenzacijskih uređaja sa vrlo brzim odzivom.Cilj ovoga rada jeste kratki pregled najznačajnijih tipova SVC uređaja te objašnjenje njihovog principa rada i tehničkih mogućnosti s obzirom na regulacijske karakteristike uređaja. Uz teoretski pregled, na primjeru jedne test mreže će biti analiziran rad SVC uređaja korištenjem nekog od programskih paketa (Matlab, PSS/E, ETAP) te ispitane njegove statičke regulacijske mogućnosti i brzina odziva.

Hrvoje Opačak and Dino Jakovčić. Trendovi u izvedbi regulacijskih preklopki distributivnih transformatora u naprednim mrežama

Abstract: Regulacija napona u distributivnim mrežama sve je aktualnija tema. Promjena u EES-u koji se do sada temeljio isključivo na koncepciji prijenosa električne energije od VN do NN mreže stavlja veliki izazov na automatizaciju distribucijskog sustava. Ustaljeni model hijerarhijskog sustava automatske regulacije napona i jalove snage odnosi se na automatsku regulaciju u VN mreži, dok je ona u SN i NN mreži samo iznimka. Elektroenergetski sustav se na SN i NN razini užurbano mijenja što dovodi do potrebe za stalnim monitoringom i automatskom regulacijom napona. Energetski plan za korištenjem „čiste“ energije povećava kvantitet instaliranih elektrana na obnovljive izvore energije u distribucijskoj mreži. Većina tih elektrana imaju oscilativnu generaciju električne energije koju je teško predvidjeti. Prvenstveno se to odnosi na fotonaponske i vjetroelektrane. Glavni izazov automatske regulacije napona na distributivnim transformatorima je izvedba regulacijske preklopke. Elektromehanička regulacijska preklopka bazirana na primjeni ili otpornika ili autotransformatora za neprekidni tok struje, te ograničavanje komutacijske struje kratkog spoja uslijed prijelaza preklopke s jednog na drugi izvod regulacijskog namota je jedina komercijalna izvedba u ovom trenutku. Sklopke koje otvaraju i zatvaraju kontakte pomičnih grana za prijelaz s jednog položaja preklopke na drugi dimenzionirane su za uklapanje i isklapanje nazivne struje transformatora. Izolacijski medij je u većini slučajeva ulje ili vakuum, a sklopke u posljednje vrijeme ne zahtjevaju održavanje i mogu izvesti i do 600.000 promjena položaja. Primjena je moguća i na postojećim transformatorima s DETC (deenergized-tap-changer) preklopkom tj. premještačem za podešavanje u beznaponskom stanju. Iako novo u primjeni u distribucijskoj mreži na transformatorima SN/NN i premda izazovno zbog ograničenih dimenzija i prilagodbe postojećim transformatorima ovaj princip počiva na automatskoj regulaciji napona koja se koristi na VN/VN i VN/SN transformatorima. Sve češće se ispituje mogućnost primjene poluvodičke tehnologije gdje su uređaji energetske elektronike poput TRIAC-a i IGBT-a iskorišteni umjesto mehaničke preklopke. Poznato je da konvencijalna regulacija zasnovana na mehaničkoj promjeni preklopke ima ograničavajući faktor brzine promjene preklopke i to samo na susjedni položaj (eng. to-adjacent-tap). Tu je zapravo i najveća prednost potpuno elektroničke OLTC (eng. solid-state-on-load-tap-changer) regulacijske preklopke. Obzirom na osjetljivost, ali i komutaciju koja se događa između elektroničkih preklopki posebna pažnja se mora posvetiti dimenzioniranju preklopki, kao i njihovoj dodatnoj prenaponskoj i prekostrujnoj zaštiti. Prema izračunatim stacionarnim i tranzijentnim karakterističnim veličinama struja i napona određuju se potrebne dimenzije elektroničke preklopke i pripadajućeg zaštitnog sustava. Svrha rada je usporediti i valorizirati prednosti i nedostatke navedenih izvedbi OLTC regulacijskih preklopki, te dati kritički osvrt na upotrebu regulacijskih distributivnih transformatora u budućnosti.

Blaženka Brkljač, Marko Kralj, Davor Vuković, Igor Bartulović, Branko Božić, Peter Jan and Rajko Petan. Novi sustav uzbude sinkronog generatora glavnog agregata u NE Krško

Abstract: Članak opisuje novi sustav uzbude sinkronog generatora glavnog agregata u NE Krško snage 880 MVA te neke specifičnosti prilikom puštanja u pogon. Sinkroni generator glavnog agregata u NE Krško opremljen je beskontaktnim sustavom regulacije uzbude s izmjeničnim uzbudnikom i rotirajućim diodnim ispravljačem. Planirana zamjena starog sustava regulacije uzbude zbog starosti opreme provodi se u dvije faze: u prvoj fazi (remont 2016.g) je zamijenjen stari analogni regulator tipa WTA novim digitalnim regulatorom, a zadržan je postojeći izmjenični uzbudnik, dok će se u drugoj fazi (remont 2018.g) zamijeniti izmjenični uzbudnik s rotirajućim diodnim ispravljačem i pomoćni generator s permanentnim magnetima (PMG) za napajanje uzbude uzbudnika.

Novi sustav uzbude je sustav nezavisne uzbude izveden s digitalnim regulatorom i tiristorskim usmjerivačem. Tiristorski usmjerivači su prirodno hlađeni, u trofaznom punoupravljivom mosnom spoju, u konfiguraciji 1+1, gdje je jedan aktivan, a drugi hladna rezerva. Regulator napona je tipa „DRN“ u dvokanalnoj konfiguraciji, od kojih je jedan kanal aktivan, a drugi je rezervni. U sklopu regulatora realizirane su standardne funkcije regulacije po naponu generatora, po struji uzbude uzbudnika, ograničavači u induktivnom i kapacitivnom području rada generatora te sve potrebne funkcije upravljanja sekvencama, zaštite sustava uzbude, signalizacije i komunikacije s postojećim nadređenim sustavom daljinskog upravljanja. Implementiran je i stabilizator elektroenergetskog sustava tipa PSS2B (prema IEEE Std 421.5). Pojedine standardne sekvence sustava uzbude dodatno su se mijenjale kako bi se prilagodile postojećim sekvencama sustava upravljanja agregatom. Također se je mijenjao i dio sustava upravljanja turbinom u dijelu vezanom uz regulator napona. Sustav uzbude je u potpunosti prilagođen za lokalno i daljinsko upravljanje, za ručno i automatsko pokretanje i zaustavljanje i to pomoću malog broja upravljačkih signala.

U članku su prikazane karakteristične snimke prilikom puštanja sustava uzbude u pogon kao što su odzivi na skokovitu promjenu u referenci u različitim pogonskim stanjima. Na snimkama su prikazane i opisane ogovarajuće veličine sustava uzbude i agregata.

Srđan Žutobradić, Lahorko Wagmann, Sandra Hutter and Mladen Žunec. Značajke nove metodologije za utvrđivanje naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu novih i za povećanje priključne snage postojećih korisnika mreže

Abstract: Temeljem odredbi Zakona o energiji, Hrvatska energetska regulatorna agencija izradila je prijedlog nove Metodologije za utvrđivanje naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu novih i za povećanje priključne snage postojećih korisnika mreže. U referatu će se predstaviti osnovne značajke nove Metodologije. Prikazat će se sastavnice naknade za priključenje i način izračunavanja stvarnih troškova priključenja. Izložit će se elementi koji čine priključak te će se opisati način stvaranja tehničkih uvjeta u mreži različite naponske razine. Posebno će se opisati određivanje naknade za priključenje građevine kupca i naknade za priključenje građevine proizvođača na elektroenergetsku mrežu. Izložit će se svi slučajevi koji se mogu javiti kod određivanje naknade za priključenje kupca na elektroenergetsku mrežu – ovisno o naponskoj razini priključenja, načinu stvaranja tehničkih uvjeta i sl. Također će se prikazati određivanje naknade za priključenje građevine proizvođača električne energije na elektroenergetsku mrežu te razlike u odnosu na naknadu kupca. Opisat će se određivanje naknade za priključenje građevine locirane u posebnoj zoni (radi se o određenom zemljopisnom području u kojem postoji interes više subjekata za priključenje na mrežu te za koju postoji organizator zone).

Drago Ban, Zlatko Maljković, Damir Žarko, Dragan Kavre and Čelio Klapčić. Tehnički aspekti prenamjene turbogeneratora za kompenzacijski pogon, nakon gašenja termoelektrane

Abstract: Razmatraju se osnovna tehnička pitanja prenamjene sinkronih turbogeneratora koji bi se mogli i dalje koristiti nakon trajnog gašenja odnosno likvidacije dotrajalih klasičnih ili nuklearnih elektrana. U svijetu postoje dvije oprečne logike u slučaju da se ne želi trajno likvidirati postrojenje termoagregata, jedna da se samo konzervira i po potrebi ponovo aktivira u slučaju bitnije promjene cijena energenata na tržištu, te druga gdje se trajno turbogenerator adaptira u sinkroni kompenzator uz eventualnu mogućnost povratka u generatorski rad. Na temelju aktualne svjetske literature i studije izrađene za potrebe jedne domaće termoelektrane, razmatra se procjena veličine jalove snage sinkronog generatora, načini pokretanja i sinkronizacija s mrežom, te potrebna elektromehanička adaptacija agregata. Posebno se analizira najveći turbogenerator u Hrvatskoj snage 247 MVA i mogućnosti njegove upotrebljivosti u uvjetima kompenzacijskog rada. Na temelju mjerenja i proračuna aksijalnog polja i zagrijavanja dijelova u čeonom prostoru sličnog turbogeneratora snage 250 MVA zaključuje se o ograničenjima kompenzacijskog rada u poduzbudi, dakle području u kojem bi promatrani kompenzator najčešće radio u svrhu smanjenja mrežnog napona koji je u našoj elektroenergetskoj mreži gotovo trajno povišen. Naime, poznato je da se u poduzbudnom radu generatora raste aksijalno polje u čeonom prostoru i krajnjim limovima, a s time i dolazi do dodatnog zagrijavanja što može oštetiti izolaciju namota i izolaciju između limova. To je posebno izraženo kod turbogeneratora hlađenih vodikom kod kojih su veća specifična strujna opterećenja. Dakle, u hrvatskom elektroenergetskom sustavu postoji vrlo izražena potreba za uređajima za regulaciju napona u visokonaponskoj prijenosnoj mreži, a sinkroni kompenzatori imaju upravo tu ulogu. Analiziraju se varijante pokretanja primjenom statičkog tiristorskog pretvarača, te pomoću pony motora, te potrebne preinake za obje



varijante pokretanja. U sklopu promišljanja o budućnosti termoelektrane, razmatra se i prenamjena u kompenzacijsko postrojenje pri čemu je potrebno maksimalno iskoristiti postojeću opremu i podsustave, a također uz očuvanje mogućnosti povratka na polazno projektirano stanje.

Marko Krneta, Miljenko Brezovec, Krešimir Vrdoljak and Željko Štefan. REŽIMI RADA PROIZVODNIH JEDINICA U REGULACIJI NAPONA I JALOVE SNAGE S ASPEKTA CENTRA PROIZVODNJE SJEVER

Abstract: U Centru proizvodnje Sjever (CPS) čija je cjelovita revitalizacija dovršena 2015. godine, jedna od integralnih funkcija nadograđenog SCADA sustava je upravljanje jalovom snagom (Q) i naponom (U) koje se na razini PP HE Sjever izvodi u stvarnom vremenu. Funkcija regulacije koja se putem daljinskog upravljanja i pripadne razmjene signala izvodi na samim hidroelektranama, pridonosi održavanju sigurnosti pogona ne samo PP HE Sjever, već i EE sustava sjeverozapadne Hrvatske, a u širem kontekstu predstavlja jednu od osnovnih pomoćnih usluga sustavu koje su propisane Mrežnim pravilima EE sustava. Implementirana funkcija obuhvaća svih šest velikih agregata na PP HE Sjever, uz moguće izvođenje: •centralno/lokalno na HE pojedinačno za svaki generator, •daljinski iz CPS: •sa zahtjevom, zadavanjem pojedinačne jalove snage generatora ili ukupne jalove snage hidroelektrane uz raspodjelu tog zahtjeva u HE na generatore, •bez zahtjeva. U slučaju rada bez zahtjeva održavaju se jalove snage na visokonaponskim stranama blok transformatora na 0 MVAr. Pri tome se vodi računa i o naponskim granicama generatora te ukoliko dođe do prekoračenja limita, u grupnom regulatoru se prelazi na čistu regulaciju napona do povratka unutar zahtijevanih granica. Akcije potrebne za provođenje daljinskih načina regulacije napona i jalove snage se obavljaju u CPS kroz SCADA sustav PROZA NET korištenjem zasebnih ekranskih prikaza namijenjenih U/Q regulaciji. Kroz iste se ekranske prikaze obavlja i nadzor provođenja U/Q regulacije. Dispečeri CPS ručnim unosima odabiru način rada i zadaju potrebne postavne vrijednosti. U radu će biti prikazane specifičnosti pojedinih modova rada i karakteristični tehnički detalji izvedbe, uz osvrt na doprinos koordiniranog upravljanja jalovim snagama pojedinih generatora sa željom postizanja ovisnosti između napona i jalove snage elektrane kao jedinstvene cjeline (U-Q karakteristika). Dodatno, u radu će se na karakterističnim primjerima dijagrama napona i jalove snage analizirati iskustva u primjeni različitih režima rada s aspekta planiranja i vođenja pogona proizvodnih jedinica, a s obzirom na još uvijek nejasno definirane procedure koordinirane sistemske regulacije napona, uzimajući u obzir zahtjeve EE sustava te tehničke mogućnosti proizvodnih jedinica. U zaključnom dijelu rad će se osvrnuti na mogućnosti nadređenog upravljanja naponom i jalovom snagom s više razine uzimajući u obzir tehničke zahtjeve nužne za ostvarenje takvog načina rada.

Josip Popović, Zvonimir Popović, Dejan Ćulibrk and Mirjana Padovan. JEDAN PRAKTIČNI PRISTUP POVEĆANJU RASPOLOŽIVOSTI VANJSKE SREDNJENAPONSKE NADZEMNE MREŽE

Abstract: U radu je prikazan jedan tehnički opravdan i jednostavan pristup povećanju raspoloživosti srednjenaponske nadzemne elektroenergetske mreže koji se svodi na izgradnju novih srednjenaponskih veza između, uvjetno rečeno, bliskih točaka susjednih dalekovoda kad to konfiguracijom mreže i terena omogućeno. Takvim se postupkom najčešće povezuju dva dalekovoda iz iste ili različite transformatorske stanice radi omogućavanja fleksibilnijeg upravljanja tokovima snage i energije, kod planiranih i neplaniranih radova i bržeg lokaliziranja kvarova. Iskustva s već izgrađenim spojnim vodovima su zadovoljavajuća jer se povećavaju mogućnosti daljinskog upravljanja srednjenaponskom mrežom i to u većini slučajeva bez nepotrebne beznaponske pauze, a kod radova se isključuje samo neophodni dio. Uz to se dobiva i jedan oblik rezerve u dijelu srednjenaponskog elektroenergetskog sustava. Srednjenaponski dalekovodi prestaju biti isključivo radijalni. Nadzemni dalekovodi postaju kraći, s manjim brojem razgranatih odcjepa i manjim brojem distribucijskih transformatorskih stanica, ali se bitno poveća raspoloživost, pouzdanost i sigurnost opskrbe kupaca električne energije. Priključenja sve više novih distribuiranih izvora električne energije na srednjenaponsku mrežu utječe na česte promjene tokova energije i snage koje treba optimalno preusmjeravati i koristiti. Srednjenaponska mreža postaje aktivna. To znači da se mora povećati njena funkcionalnost i fleksibilnost u upravljanju i održavanju pa su u većini slučajeva potrebna ulaganja i u razvoj srednjenaponske mreže. Predložena mjesta izgradnje spojnih vodova, nadzemnih dalekovoda ili podzemnih srednjenaponskih kabela, su odabrana tako da je njihova izgradnja moguća i građevinski jednostavno izvediva, dobro se uklapa u rasplet vanjske srednjenaponske nadzemne elektroenergetske mreže i može se još i koristiti kao podloga za planiranje daljnjeg razvoja. Nastavkom izgradnje predloženih spojnih vodova stvaraju se preduvjeti za nova pogonska stanja koja povećavaju će operativnu fleksibilnost srednjenaponske mreže i omogućuju visoku razinu nadzora nad njom kao i upravljanja po dubini srednjenaponske mreže. Daljnja ugradnja moderne nadzorne i daljinski upravljive opreme u srednjenaponsku mrežu stvara preduvjete za optimalno kolanje tokova snage i energije, ali i njihovo preusmjeravanje kod planiranih ili neplaniranih pogonskih događaja. Izgradnjom spojnih vodova dobiva se veća mogućnost upravljanja po dubini srednjenaponske 10 kV mreže koja planski prelazi na 20 kV naponski nivo i postepeno stvaraju uvjeti za njeno pogonsko funkcioniranje kao zatvorene petlje s dvostranim napajanjem.

Josip Popović, Zvonimir Popović, Dejan Ćulibrk and Mirjana Padovan. DUGOGODIŠNJE POGONSKO ISKUSTVO U NISKONAPONSKOJ KABELSKOJ MREŽI

Abstract: U radu su prikazani rezultati dugogodišnjeg praktičnog pogonskog iskustva na održavanju niskonaponske kabelske mreže. Polaganje i ugradnja niskonaponskih podzemnih kabela ima dugačku tradiciju u gradskoj mreži i počelo je polaganjem uljnih kabela različitih presjeka bakrenih vodiča, a nastavljeno je polaganjem kabela s izolacijom od plastike i aluminijskih vodiča sve do izolacije od umreženog polietilena. Niskonaponske kabelske mreže su raznolike po svojoj konfiguraciji, razgranate su i sastavljene od više pojedinačnih kabelskih dionica, Kabele se načelno može razvrstati u mrežne, priključne i kabele javne rasvjete iako granična crta nije jasno zadana Održavanje kabelskih mreža je jednostavno i ne zahtijeva veliki angažman radnika i mehanizacije. Uglavnom se svodi na redovite preglede ormarića i stanja u njima u nekim zadanim periodičkim rokovima. U proces održavanja ubraja se i otklanjanje uočenih nedostataka u unutrašnjosti i na vanjskom dijelu ormarića i poneki zahvati na kabelskoj trasi. Zahtjevi za pogonske intervencije u niskonaponsko kabelskoj mreži su stalni. Osim stvaranja uvjeta za omogućavanje spajanja novih priključaka ima zahtjeva i za prelaganje kabela u novu trasu ili ugradnje novih kabelskih priključnih ormarića. Drugi oblik održavanja kabelskih mreža je interventno otklanjanje kvarova koji prekidaju redovitu opskrbu kupaca električnom energijom i nekih drugih, uglavnom dojavljenih nedostataka, poput otvorenih ili oštećenih vrata ormarića, dim ili požar u ormariću i veće oštećenje ormarića. Kvarovi na kabelima neizbježni su dio eksploatacije kabelskih mreža koji u većini slučajeva uzrokuju poremećaj ili potpuni prekid u opskrbi kupaca električnom energijom zato što su kabelske mreže, od preopterećenja i kratkih spojeva, štićene osiguračima pojedinačno za svaki fazni vodič. Kvarovi na kabelima posljedica su oštećenja, potom i proboja izolacije, te pregaranjem osigurača i prestankom djelomične ili potpune opskrbe kupaca električnom energijom. Prema uzrocima kvarova najviše ih je od posljedica građevinskih radova u blizini kabela odnosno mehanički uzrokovani kvarovi. Jedan dio kvarova vezan je i uz prelaganje kabela ili pak njegovo nastavljanje drugom vrstom kabela gdje je spoj različitih vrsta materijala potencijalni uzrok kvara na kabelu. U uzroke kvarova se može dodati i oštećenje kabela prije polaganja. Nekvalitetno polaganje kabela i nepažnja kod zatrpavanja kabelskog rova isto su preduvjet za pojavu kvara na kabelu. Tom se može kao uzrok kvara dodati i nekvalitetna montaža i pogotovo izbor nekvalitetnog ili pogrešnog spojnog materijala i pribora. Dotrajalost kabela povezana je uglavnom i s njegovim strujnim preopterećenje pa je to vjerojatan preduvjet za kvar na kabelu. Ima kvarova na kabelima za koje se na može točno utvrditi uzrok kvara, što je zapravo i manje važno i nebitno kod takvih pojava. Važno je brzo kvalitetno popraviti kvar na kabelu i uspostaviti normalno pogonsko stanje. Niskonaponske kabelske mreže su radijalne i uglavnom nemaju rezervu. Nakon pojave kvara na kabelu kupcima se mora osigurati mogućnost korištenja električne sve do popravka kvara na kabelu pa se pribjegava različitim privremenim rješenjima pa čak i provizornim spojevima u mreži. Kvarovi se otklanjaju ugradnjom kabelskih spojnica na mjestu kvara. Kabelske spojnice i završetci su u pravilu mjesta gdje je kabel oslabljen pa su i one potencijali uzrok kvarova na kabelima. Pri određivanju točnog mjesta kvara potrebno je locirati dionicu kabela u kvaru i nakon njenog potpunog odspajanja od ostalog dijela mreže utvrditi vrstu kvara i način njegove makrolokacije koja se provodi se metodama vezanim uz lokator grešaka na kabelima. Pri tom postupku iskustvo i uvježbanost operativnog osoblja neprocjenjiva su pomoć, a dobre snimke i brojčani pokazatelji o udaljenosti mjesta kvara od mjesta priključenja uređaja za ispitivanje omogućavaju mikrolokaciju i točno mjesto kvara na kabelu.

Filip Bonačić, Dario Kraljević, Ante Poleš and Davorin Mihalić. Ispitivanje koeficijenta trenja statorskih limova i limova lančanog rotora

Abstract: Vrijednost koeficijenta trenja između statorskih limova i limova lameliranog rotora je bitan podatak koji se koristi pri mehaničkim proračunima. Podaci za koeficijente trenja limova koji se koriste na hidrogeneratorima su teško ili nikako dostupni u literaturi i u pravilu se radi o poopćenim vrijednostima, također često nije navedeno stanje površine odnosno specifični pritisak i temperatura kod kojih je ispitivanje provedeno, te je stoga pokrenuto ispitivanje koeficijenta trenja kako bi imali podatke za limove koje koristimo. Statorski paket hidrogeneratora sastavljen je od redova segmentnih limova koji su s određenim preklopom naslagani u stog. Sustav za



tlačenje statorskog paketa sastavljen od svornih vijaka, tlačnih ploča i tlačnih prstiju osigurava tlak statorskog paketa u radu. Kombinacija tlaka u statorskom paketu i trenja važna je u procesu termičke ekspanzije statorskog paketa, koji podrazumijeva porast unutrašnjih naprezanja dok se ne nadvlada sila trenja između limova.

Lančani rotor hidrogeneratora je njegov visokoopterećen dio, a izrađen je od naslaganih neizoliranih limova izrađenih od čelika visoke čvrstoće. Svaki red (prsten) limova sastavljen je iz segmenata koji su u određenom preklopu sa slojem ispod i iznad. Paket limova stegnut je svornim vijcima preko tlačnih ploča na oba kraja paketa. Koeficijent trenja između limova lančanog rotora je važan podatak pri proračunu čvrstoće koji govori o opterećenosti svornih vijaka. Uslijed stanja kontaktnih površina limova, utjecaja valovitosti i sile tlačenja, stvarni koeficijent trenja je nepoznanica.Osim trenja između samih limova, važno je znati i trenje između tlačnih ploča lančanog rotora i limova, a koje također predstavlja značajan podatak za mehanički proračun, jer se uz pomoć trenja mora osigurati da tlačne ploče sa svom dodatnom masom na sebi ne prokližu u odnosu na limove lančanog rotora.

Kako bi se trenje između limova čim točnije odredilo, a spomenuto je da ovisi o mnogo specifičnih faktora, napravljeno je eksperimentalno određivanje pomoću naprave kojom se na ispitnom segmentu paketa simuliraju stvarni uvjeti u radu hidrogeneratora.

U radu je prikazana konstrukcija naprave za ispitivanje trenja između limova, opisan je postupak ispitivanja proveden za različite tlakove i temperature paketa, te su prikazani rezultati ispitivanja. Područje radnih tlakova i temperatura ovisi radi li se o paketu statorskih ili lančanih limova. Obzirom na geometriju naprave i limova, dosad napravljena ispitivanja pokrivaju samo dio očekivanih radnih uvjeta hidrogeneratora. Da bi se uzeli u obzir svi očekivani radni tlakovi i temperature potrebno je doraditi napravu i ispitne limove, što je predmet budućih ispitivanja.

Alen Pavlinić and Branko Posedel. Analiza standardnih metodlogija proračuna dopuštenih strujnih termičkih opterećenja nadzemnih vodova

Abstract: Većina zemalja bilježi porast potrebe za električnom energijom koja se većim dijelom prenosi putem nadzemnih vodova elektroenergetskim sustavom. Da bi se te potrebe zadovoljile, jedan od uvjeta je izgradnja novih distribucijskih i prijenosnih nadzemnih vodova. No, to rješenje u ekonomskom ili ekološkom smislu može biti neprihvatljivo pa se zapravo teži, ako je to moguće, povećanju prijenosne snaga postojećih vodova. Na prijenosnu snagu nadzemnih vodova utječu razni faktori povezani sa stabilnošću elektroenergetskog sustava, načinom njegove regulacije te troškovima koje uzrokuju gubici električne energije na samim vodovima. No, dominantni ograničavajući faktor prijenosne moći, posebice kod kraćih vodova, čini zapravo dopušteno termičko strujno opterećenje. Trajno dopušteno termičko strujno opterećenje se prema postojećim metodologijama proračuna u Hrvatskoj praksi definira pri temperaturi vodiča od 80 ˚C uz veoma konzervativne vrijednosti klimatskih uvjeta. Međutim, samo dopušteno opterećenje vodiča nadzemnog voda u određenom vremenskom trenutku uvelike ovisi o prisutnim klimatskim uvjetima. Stoga, razmatranje metodologija proračuna dopuštenog opterećenja u ovisnosti o promjenjivim klimatskim uvjetima čini ključ razvoja raznih sustava koji određivanjem dopuštenog opterećenja u realnom vremenu omogućuju maksimizaciju prijenosne snage. Kroz rad se prvo definira sam pojam dopuštenog termičkog strujnog opterećenja. Potom se sustavno prikazuju metodologije proračuna putem standardnih metodologija prisutnih u svjetskoj praksi. Konkretno obrađuju se metodologije proračuna prema IEEE 738-2012 standardu i Cigre Tehničoj brošuri br. 601. Dodatno, u metodologiji definiranoj prema Cigre-u se vrši i proračun koji pojednostavljeno uzima u obzir utjecaj radijalne distribucije temperature vodiča. U tom proračunu se temperatura u jezgri alučeličnih vodiča smatra zagrijanom na iznos maksimalno dopuštene temperature. Same prikazane metodologije proračuna primjenjuju se na nekoliko alučeličnih vodiča prisutnih u mreži Hrvatskog operatera prijenosnog sustava. U samoj završnoj analizi se prvenstveno sagledava utjecaj pojedenih klimatskih uvjeta na sam iznos dopuštenih opterećenja te se sagledavaju razlike u vrijednostima određenim pojedinim metodologijama. Dodatno, opravdanost zanemarivanja radijalne distribucije temperature vodiča s aspekta proračuna je posebno razmotrena.

Boženko Skaramuca, Mario Čović, Zvonimir Popović and Igor Bujan. Energetski transformatori s automatskom regulacijom napona – rješenje nepoželjnih utjecaja distribuiranih izvora u mrežama srednjeg napona

Abstract: Distribuirani izvori električne energije sve češće mijenjaju topologiju elektroenergetskih mreža srednjeg napona. Njihova integracija u elektroenergetske mreže uzrokuje promjenu tokova snaga, koji utječu na naponske prilike i termička opterećenja u mreži. Mrežnim pravilima elektroenergetskog sustava definirani su tehnički i pogonski uvjeti za priključenje novih proizvodnih jedinica na distribucijsku mrežu kako bi se osigurao normalan pogon distribucijske mreže i spriječilo nedopušteno povratno djelovanje na mrežu i postojeće korisnike. Prilikom prekoračenja dozvoljenih odstupanja napona potrebno je poduzeti korektivne radnje i zamijeniti elemente u navedenoj elektroenergetskoj mreže srednjeg napona. Tijekom 2017. godine na području 35 kV mreže Elektre Bjelovar bit će instalirano nekoliko distribuiranih izvora električne energije od kojih je najznačajnija geotermalna elektrana Marija 1 Velika Ciglena priključne snage 10 MW, prva geotermalna elektrana na području Republike Hrvatske. Analizom promjena strujno-naponskih prilika u budućoj distribucijskoj mreži u okviru optimalnog tehničkog rješenja potrebna je zamjena postojećih energetskih transformatora 35/10 kV s regulacijom u beznaponskom stanju opsega ±2x2,5% snage 4 MVA u transformatorskim stanicama Bulinac, Mišulinovac i Veliki Grđevac novim transformatorima 35/21(10,5) kV iste nazivne snage s mogućnošću automatske regulacije napona pod teretom. Ovi transformatori omogućit će održavanje iznosa napona unutar granica propisanih Mrežnim pravilima elektroenergetskog sustava u svim čvorištima distribucijske mreže Elektre Bjelovar. U radu je opisana tehnička izvedba novih transformatora s automatskom regulacijom u opsegu ±10x1,5% i preklapanjem 21(10,5) kV na sekundarnoj strani te usporedba s postojećim transformatorima.

Danijel Habijan, Goran Pakasin, Tomislav Sinjeri and Zdravko Matišić. Prelazak Elektre Koprivnica, Pogona Ludbreg na 20 kV

Abstract: Prijelaz pogonskog napona s 10 kV na 20 kV Elektre Koprivnica predstavlja jednu od glavnih strateških odrednica distribucijske mreže. Kao prvo područje koje će prijeći na 20 kV odabran je Pogon Ludbreg zbog većih industrijskih potrošača spojenih na rubnim dijelovima 10(20) kV nadzemnih i podzemnih dalekovoda, tendencije rasta potrošnje, kao i zbog sustavne ugradnje opreme spremne za 20 kV koja se ugrađivala posljednjih trideset godina.

Referat će dati uvid u pripremne radove, zamjenu opreme kao i iskustva nakon prelaska na 20 kV. Dodatno će u referatu biti predstavljeni problemi na koje smo naišli prilikom pripremnih radova, način na koji su isti riješeni, kao i princip prikupljanja podataka o spremnosti pojedinih objekata za 20 kV korištenjem informatičkih inovacija.

Hrvoje Rubčić, Srećko Smrečki, Željko Radić and Josip Barišić. REKONSTRUKCIJA POSTROJENJA 400 kV U TS 400/110 kV ERNESTINOVO - ISKUSTVA U IZRADI PROJEKTNE DOKUMENTACIJE KORIŠTENJEM BIM SOFTWARE-a ZA 3D MODELIRANJE

Abstract: Rasklopno postrojenje 400 kV u TS 400/110 kV Ernestinovo realizirano je kao vanjsko, zrakom izolirano postrojenje u poluvisokoj izvedbi, sastavljeno od dvostrukog sustava glavnih sabirnica, pomoćnog sustava sabirnica te od aktivnih pet dalekovodnih polja, dva transformatorska polja, mjernog polja, spojnog polja glavnih sabirnica, spojnog polja glavnih i pomoćnih sabirnica i tri pričuvna polja 400 kV.

Za potrebe priključka novo predviđene elektrane KKE Osijek 500 na 400 kV prijenosnu mrežu, planira se izgraditi DV 2x400 kV KKE Osijek – Ernestinovo. Obzirom na postojeće stanje izgrađenosti rasklopnog postrojenja 400 kV, za uvod predmetnog dalekovoda u TS Ernestinovo na mjesto vodnih polja =C0 i =C2, potrebno je modificirati postojeće spojno polje glavnih sabirnica =C0/=C1 te produljiti postojeći sustav pomoćnih sabirnica 400 kV.

Budući da je u prostoru raspona polja =C1 postrojenja 400 kV, predviđen smještaj primarne opreme kompletnog vodnog polja i dijela primarne opreme spojnog polja, potrebno je obratiti pozornost na raspored sklopnih aparata u predmetnom polju. To se prvenstveno odnosi na smještaj sabirničkih rastavljača vodnog polja i sabirničkih rastavljača spojnog polja poštujući uvjete traženih izolacijskih razmaka između pojedinih aparata kao i graničnih razmaka od dijelova pod naponom.

Izrada projektne dokumentacije primarnog dijela 400 kV postrojenja ostvarena je korištenjem BIM software-a za 3D modeliranje "Primtech 3D". Izrada projektne dokumentacije za slučaj rekonstrukcije postojećih postrojenja je zahtjevan zadatak budući da se radovi, u pravilu, izvode u blizini dijelova postrojenja pod naponom. U radu je prikazana korist primjene software-a za 3D modeliranje vanjskih postrojenja prvenstveno u slučaju rekonstrukcija. Programski paket omogućuje vizualni prikaz željenog rasporeda opreme uz provjeru izolacijskih razmaka i graničnih razmaka. Osim toga, software omogućava generiranje popisa opreme, provjeru rasporeda faza, izračun sila između vodiča i proračun sustava zaštite od munje što znatno skraćuje vrijeme za izradu projektne dokumentacije.

Ivan Pavičić, Ivica Pavić, Davor Grgić and Alan Župan. RAZMATRANJA PRIMJENE NUMERIČKIH METODA PRILIKOM KONSTRIURANJA/PROJEKTIRANJA NADZEMNIH VODOVA VISOKOG NAPONA

Abstract: Prilikom projektiranja nadzemnih vodova zadržan je tradicionalan i konzervativan pristup kojim se kroz postepeni razvoj postojećih rješenja i pogonskih iskustva dolazi do zadovoljavajućih rješenja. Složenost proračun za pojedina područja rezultirala je razvojem jednostavnih i brzih analitičkih pristupa s velikom točnošću, koji su i danas u primjeni prilikom projektiranja nadzemnih dalekovoda. Razvojem računalnih komponenti i odgovarajućih programa omogućuje primjenu novih numeričkih metoda za složene proračune. Spomenute metode se sve češće primjenjuju prilikom analiziranja pojedinih tehničkih cjelina prilikom konstruiranja nadzemnih vodova.Složenost geometrije u 2D i 3D zahtijevaju drukčiji pristup koji omogućava detaljnije analize pojedinih komponenti, provođenja analize



osjetljivosti i mogućnost optimiranja pojedinih tehničkih cjelina nadzemnih vodova. U radu će se predstaviti rješenja i razmatranja koja su rađena metodom konačnih elemenata (FEM) u različitim programskim paketima. Metoda konačnih elemenata je numerička metoda koja se sve više primjenjuje u praksi. U mogućnosti je rješavati složene i kompleksne probleme za većinu elektromagnetskih analiza, te je pokaza robusnost i pouzdanost prilikom proračuna.Predstavit će se provedena promatranja raspodjele potencijala i električnog polja u glavi stupa, izolatora i ovjesne opreme s obzirom na geometrijsku konfiguraciju glave stupa, izbora vrste izolatora i njegove izvedbe. Pokazat će se ovisnost gradijent polja na vodiču o izboru tipa užeta, broju vodiča u snopu, konfiguraciji vodiča i smještaju u glavi stupa. Određivanje iznosa korone metodom konačnih elementa s obzirom na različite geometrijske konfiguracije vodiča i položaja u glavi stupa. Također će se predstaviti razmatranja 2D/3D za električno i magnetsko polje na površini zemlje za jednostavne i složene trodimenzionalne modele upotrebom numeričkih programa. Navedena područja zahtijevaju temeljne i detaljne pripreme prilikom realizacije novih tehničkih rješenja. Usporedbom provedenih razmatranja i optimiranja pojedinih elemenata dalekovoda u glavi stupa metodom konačnih elemenata dolazi do poboljšanja električnih karakteristika koje zadovoljavaju pogonske zahtjeve. Svjetska iskustva za navedenu problematiku su dosta ograničena po pojedinim područjima, stoga će biti predstavljena trenutno provedena istraživanja za navedena područja.

Ljupko Teklić, Igor Šumonja, Krešimir Šimleša and Goran Levačić. Implementacija Europskih mrežnih pravila za priključenje u mrežna pravila operatora prijenosnog sustava

Abstract: Tijekom 2016. Godine na snagu su stupile tri Uredbe Europske Komisije kojima se regulira priključenje korisnika na mrežu: Mrežna pravila za zahtjeve za priključivanje proizvođača električne energije na mrežu (Network Code Request for Generators, skraćeno NC RfG) - UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/631 оd 14. travnja 2016. NC RfG donose tehničke zahtjeve glede priključenja proizvodnih postrojenja na prijenosnu mrežu, tj. sinkronih proizvodnih modula, pučinskih modula elektroenergetskog parka i modula elektroenergetskog parka. Također donose opis postupka za ishođenje suglasnosti za priključenje na prijenosnu mrežu. Mrežna pravila za zahtjeve za priključivanje na mrežu sustava za prijenos istosmjernom strujom visokog napona i istosmjerno priključenih modula elektroenergetskog parka (Network Code High Voltage Direct Current, skraćeno NC HVDC) - UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/1447 оd 26. kolovoza 2016., NC HVDC donose tehničke zahtjeve za istosmjerne visokonaponske veze, neovisno u čijem su vlasništvu, kao i za proizvodna postrojenja priključena putem istosmjernih veza (dominantno pučinske vjetroelektrane). ENTSO-E je u desetogodišnjem planu razvoja TYNDP 2014 pokazao da oko 40 % interkonekcija od pan-europskog značaja do 2030. godine čine upravo istosmjerne veze. Mrežna pravila za priključak kupca (Network Code Demand Connection, skraćeno NC DCC), UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/1388 оd 17. kolovoza 2016. NC DCC donose tehničke zahtjeve za sve kupce priključene na prijenosnu mrežu (najčešće industrija), tehničke zahtjeve glede sučelja s distribucijskom mrežom i vezano za opremu koja ima mogućnost upravljanja potrošnjom. Hrvatski operator prijenosnog sustava ima propisan zakonski rok od dvije godine da dopuni nacionalnu zakonsku regulativu za primjenu navedenih Uredbi. U ovom radu definirao bi se način usklađivanja regulative, potrebni koraci koje je potrebno odraditi da bi se provelo usklađenje, te način definiranja tehničkih parametra za koje je nadležan HOPS.

Marijan Borić, Marin Uzelac and Antun Rendulić. Utjecaj integracije vjetroelektrana na kriterije sigurnosti u mreži HOPS-a ostvarivanjem planiranih budućih projekata

Abstract: Prve vjetroelektrane na području Republike Hrvatske su izgrađene 2004 na otoku Pagu. To su VE Ravne 1, instalirane snage 6 MW (7 x 0,85), nakon toga slijede VE Trtar-Krtolin, instalirane snage 11,2 MW (14 x 0,8 MW)., te 2009. VE Orlice, instalirane snage 9,6 MW (3 x 0,8 MW i 8 x 0,9 MW). Od 2011. pa do danas ostvaren je veći broj projekata u ukupnom iznosu instalirane snage 482 MW. U Europi je vidljiv trend obnovljivih izvora energije. Prema 2020. energetskom paketu cilj je smanjenje 20 % emisija stakleničkih plinova (u odnosu na 1990.god.), 20 % više proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i za 20 % poboljšanje energetske učkinkovitosti. Trenutno je u hrvatskom elektroenergetskom sustavu u testnom i trajnom pogonu na mrežu priključeno 482 MW. Do kraja 2017. godine planira se priključiti dodatnih 112 MW. Ukupna suma vjetroelektrana koje imaju potpisan ugovor o otkupu sa HROTE je 756 MW, te je za očekivati da će iste biti i izgrađene u bližoj budućnosti. Najveći broj vjetrolektrana nalazi se na području Dalmatinske zagore, Gorskog Kotara i Like. Kako je ovo područje uglavnom bilo ratom uništeno, uslijed iseljavanja stanovništva i zatvaranja tvornica 110 kV dalekovodi na ovom području su uglavnom podopterećeni. U scenarijima visoke proizvodnje hidrolektrana, dalekovodi su nešto jače opterećeni, posebice 400 kV potez od Mostara, preko Konjskog, RHE Velebita, u Melinu te dalje u Sloveniju i Italiju, te 220 kV potez HE Zakučac – Konjsko – Brinje . Ispad 400 kV ili 220 kV dalekovoda ima za posljedicu opterećenje paralelne 110 kV mreže na potezu od Splita do Rijeke. U referatu će se izraditi analiza tokova snaga i N-1 kriterija sigurnosti za postojeće stanje, za stanje koje se može očekivati krajem 2017. godine, te za stanje nakon priključenja svih vjetroelektrana koje imaju potpisan ugovor o otkupu sa HROTE. Analizirati će se mogućnosti dodatnog priključka ukupne proizvodnje iz vjetroelektrana u iznosu do 1000 ,1200 MW. Napraviti će se usporedba rezultata, te predložiti rješenja otklanjanja zagušenja u mreži, ukoliko ista postoje, te definirati kritične točke. Razmotriti će se mogućnosti sekcioniranja u mreži, isključivanje dalekovoda, redispečinga postojećih elektrana i vjetroelektana.

Zoran Zbunjak, Dalibor Brnobić, Kristijan Frlan and Vedran Grudenić. Mjerenje vremena prorade napredne zaštitne sheme podržane sinkroniziranim mjerenjima fazora u laboratorijskim i stvarnim uvjetima

Abstract: Tijekom 2015. i 2016. godine je u suradnji tvrtke Studio elektronike Rijeka i Hrvatskog operatora prijenosnog sustava razvijena napredna sinkrofazorska mjerna jedinica (eng. Phasor Measurement Unit – PMU) model SterPMU-R1 proširena s modulom za povratno djelovanje na EES. Modul povratnog djelovanja je upravljan komandama koje se iniciraju zaštitnim algoritmom nadređenog sloja aplikacije koncentratora sinkrofazorskih podataka (eng. Phasor dana concentrator – PDC). Time su se stekli uvjeti za postepeni prijelaz sa sustava za nadzor šireg područja (eng. Wide Area Montioring System– WAMS) koji je već nekoliko godina aktivan u nacionalnom dispečerskom centru (NDC) na sustav za nadzor, zaštitu i upravljanje šireg područja (eng. Wide Area Monitorng Protection and Control -WAMPAC). Paralelno s aktivnostima na razvoju algoritama zaštite dalekovoda za NDC, neovisnim ispitnim postupkom provjerena su vremena prorade elemenata napredne zaštitne sheme. Na vrijeme prorade zaštitnog algoritma potpomognutim sinkrofazorskim mjerenjima utječe kašnjenje generirano u mjernim algoritmima PMU jedinica, kašnjenje u elementima komunikacijskog lanca, kašnjenje uzrokovano vremenskim usklađivanjem i obradom prikupljenih podataka u PDC algoritmu te kašnjenje u realizaciji komandi iniciranih zaštitnim algoritmom. U radu su podrobnije opisana osnovna svojstva i uzroci kašnjenja za svaki od prethodno navedenih dijelova zaštitne sheme s naglaskom na ograničenja koja su utvrđena višegodišnjim radom na razvoju PMU i PDC algoritama te je postavljena procjena kašnjenja koja se mogu očekivati u svakom elementu zaštitne topologije na temelju poznavanja teorije rada i uvida u detalje konkretne implementacije. Procjene kašnjenja cjelovitog zaštitnog kruga potvrđene su eksperimentom u laboratorijskim uvjetima. Ispitni WAMPAC postav sastavljen je od pojednostavljene PDC aplikacije koja je nastala reduciranjem pune verzija PDC sustava WAMSTER i dvije SterPMU-R1 jedinice. Svi elementi su povezani u lokalnu mrežu mrežnim preklopnikom. Ispitni uređaj Omicron 256plus korišten je za generiranje mjernih veličina i mjerenje vremena odziva zaštitne sheme pomoću prihvata povratnih binarnih signala zaštitnog sustava. Nakon što je preliminarnim ispitivanjem potvrđena ispravnost rada sustava, obavljena je evaluacija rada zaštitne sheme u stvarnom okruženju. Ispitni sustav sačinjavale su dvije sinkrofazorske jedinice trajno ugrađene u TS Plomin na vodnim poljima 220 kV Pehlin i 220 kV Melina te jedna sinkrofazorska jedinica privremeno povezana na servisnu komunikacijsku sabirnicu i WAMSTER PDC server privremeno postavljen u prostorijama HOPS PrP Rijeka. Svi elementi povezani su pomoću servisne komunikacijske sabirnice prijenosnog područja. Mjerenje vremena odziva sustava provedeno je pomoću simuliranih signala u prostorijama HOPS PrP Rijeka. U probnom radu su kroz dulji vremenski period statistički bilježeni podaci o kašnjenju zadnjeg koraka zaštitnog algoritma za stvarnim vremenom kako bi se utvrdili postoje li skrivena ograničenja mjerne ili IT opreme korištene u zaštitnoj shemi. Ovaj se postupak provodio na PMU jedinicama koje su istovremeno priključene na primarni PDC sustav pomoću brzog Ethernet linka i na sekundarni PDC sustav pomoću 2G mreže mobilne telefonije. Ispitivanjima je utvrđeno kako se primjenom tehnologije sinkroniziranih mjerenja može u zadovoljavajućem vremenu djelovati na elektroenergetski sustav korištenjem naprednih zaštitnih shema ukoliko se koristi pouzdani komunikacijski linkovi. Mreže mobilne telefonije mogu se efikasno koristiti na lokacijama bez adekvatne komunikacijske infrastrukture, ali samo za ispunjavanje zadaća nadzora. Uzrok tome je nepouzdani rad mreže u kojem dolazi do prekida toka podataka kada se zaštitne komande ne mogu poslati prema PMU jedinici te kašnjenja koje u ekstremima može dosegnuti nekoliko desetaka sekundi što onemogućava pravovremeno izvođenje proračuna.

Marijan Borić, Ivana Krtalić and Marin Uzelac. Koordinirano planiranje isključenja elemenata mreže

Abstract: U 2012. godini je unutar TSC-a (Transmission Security Coordination) organizirana grupa Medium- Long-Term Planning (MLTOP). Grupa se sastojala od po jednog predstavnika iz svakog operatora prijenosnog sustava (u daljnjem tekstu: OPS-a) u TSC-u. Kroz šest radionica u 2012. godini definirani su podaci koji će se razmjenjivati između OPS-ova i napravljen projektni zadatak za zajedničku aplikaciju koju će koristiti sve članice TSC-a. Aplikacija je zamišljena kao oblik platforme gdje svaki OPS može dostavljati svoje planove, i preuzimati planove drugih OPS-ova s platforme. U aplikaciji će biti obuhvaćena sva isključenja 400, 220 kV elemenata mreže, kao i remonta agregata i potrošačkih jedinica. Cilj razvoja aplikacije je osigurati sigurnost, koordinaciju i bolju suradnju između OPS-ova te otkloniti zagušenja u mreži. U konačnici će se aplikacija spojiti sa Advanced Multisite Integral Congestion Assessment module (AMICA) alatom što će olakšati DACF, D-2CF analize te otklanjanje intraday zagušenja i zagušenja za dan unaprijed, proračune godišnjih, mjesečnih, D-2 i D-1 prekograničnih kapaciteta. Tijekom 2013. i 2014. unutar MLTOP grupe razvijen je format za razmjenu podataka između OPS-ova. U prvoj fazi podaci su se razmjenjivali u čitljivom – user friendly excel formatu, te je zatim razvijen konvertor u CIM/XML od strane TSC-a. U konačnici će se podaci razmjenjivati u



CGMES formatu, te je svaki OPS dužan razviti export u CGMES format u vlastitom alatu koji koristi za planiranje isključenja elemenata. Kroz 2015. i 2016. započelo se sa slanjem tjednih planova isključenja, zatim mjesečnih i godišnjih planova isključenja elemenata mreže. TSC je preuzeo obvezu spajanja spomenutih planova. U 2017. projekt je prerastao zemlje članice TSC-a, te je postao projekt unutar ENTSO-E, ENTSO –E PG OPC (''Project Group Outage Planning Coordination”). U projekt su se uključili i drugi regionalni koordinacijski centri, (CORESO, SCC,.. ) te je projekt postao obvezujući za područje cijele Europe. Projekt će se implementirati kroz tri eksperimentalne faze. U prvoj eksperimentalnoj fazi se započinje sa slanjem tjednih planova isključenja. U drugoj eksperimentalnoj fazi će se implementirati validacija spojenog tjednog plana isključenja. Trećom eksperimentalnom fazom se započinje s analizom izvodivost plana isključenja s obzirom na zadovoljenje n-1 kriterija sigurnosti. U referatu će se dati osvrt na postojeće stanje projekta, kao i obveze koje OPS-ovi moraju ispuniti u bližoj budućnosti glede Smjernica za pogon elektroenergetskog prijenosnog sustava (System Operation Guideline - SO GL). Pored spomenutih obveza, OPS-ovi će se trebati pridržavati i novih rokova glede tjednog, mjesečnog i godišnjeg planiranja isključenja.

Alan Župan, Josipa Landeka, Saša Cazin and Ivan Pavičić. INTEGRACIJA OBNOVLJIVIH IZVORA U ZEMALJAMA ČLANICA ENTSO-E PROTEKLIH 15 GODINA

Abstract: Proteklih petnaest godina svjedoci smo sve veće integracije obnovljivih izvora električne energije (OIE), prvenstveno iz vjetroelektrana i solarnih elektrana, u elektroenergetske sustave zemalja članica Europske mreže operatora prijenosnih sustava (eng. European Network of Transmission System Operators for Electricity - ENTSO-E). Cilj takvog povećanja integracije obnovljivih izvora električne energije je ostvarenje zacrtanih ciljeva Europske unije (EU) da se do 2030. godine smanji emisija stakleničkih plinova za 40 % u odnosu na referentnu 1990., te da se poveća udio obnovljive energije od najmanje 27% u ukupnoj energetskoj potrošnji. Integracija obnovljivih izvora električne energije zahtijeva što točnije predviđanje kretanja proizvodnje, povećanje raspoloživosti elemenata visokonaponske prijenosne mreže i smanjenje zagušenja koje je dužan provoditi operator prijenosnog sustava kako bi se očuvala sigurnost i stabilnost pogona elektroenergetskog sustava (EES) i sigurnost opskrbe potrošača električnom energijom. U samim počecima integracije obnovljivih izvora, u svrhu uravnoteženja EES-a, za regulaciju djelatne snage i frekvencije korištene su plinske termoelektrane i akumulacijske hidroelektrane, da bi se u posljednje vrijeme u nekim članicama ENTSOE-a ovisno o potrebi u regulaciju osim termoelektrana i hidroelektrana (ugovorno) uključili i kupci električne energije. S obzirom da je u posljednjih petnaest godina trend zemalja članica EU i ENTSOE-a povećanje instalirane snage iz obnovljivih izvora, a može se očekivati nastavak tog trenda i u budućnosti (na što ukazuju razvojni planovi), u radu je analizirana integracija obnovljivih izvora u zemljama članica ENTSOE proteklih 15 godina. Rad je podijeljen u tri dijela, prvi dio se odnosi na opis ENTSOE-a i njegovih članica, drugi dio se odnosi na analizu instalirane snage po tipu goriva za svaku pojedinu članicu, i trećeg dijela koji se odnosi na analizu odstupanja frekvencija zemalja članica ENTSOE-a izvan granica vrijednosti 49.9 Hz i 50.1 Hz u proteklih 20 godina. Osim analize odstupanja frekvencije proteklih 20 godina u trećem dijelu rada analiziran je i trend porasta instaliranih kapaciteta iz obnovljivih izvora i trend pada instalirane snage iz termoelektrana zemlja članica ENTSOE-a.

Damir Žarko, Stjepan Stipetić, Damir Sumina and Tin Bariša. Generatori sa stalnim magnetima za vjetroelektrane

Abstract: U suvremenim vjetroagregatima primjenjuje se nekoliko tehnologija generatora: asinkroni kavezni, sinkroni s klasičnom uzbudom, sinkroni sa stalnim magnetima i dvostrano napajani asinkroni generator. Odabir određene vrste generatora ovisi o iskustvu i tradiciji proizvođača, instaliranoj snazi i brzini vrtnje (izravni pogon ili s multiplikatorom).Sinkroni generatori sa stalnim magnetima (SGSM) i generatori s klasičnom uzbudom su najčešći izbor u vjetroagregatima s izravnim pogonom bez multiplikatora. Prednost izravnog pogona je veća pouzdanost i manja cijena održavanja zbog izostanka multiplikatora, no nedostatak su povećana masa i dimenzije generatora. Generatori sa stalnim magnetima tu imaju prednost zbog svoje inherentno velike gustoće momenta po jediničnom volumenu. Asinkroni generatori su neprikladni za izravni pogon jer se s povećanjem broja polova smanjuje glavni induktivitet asinkronog generatora i povećava udio rasipnih induktiviteta. Rezultat toga je smanjeni faktor snage i smanjena izlazna snaga u ovisnosti o klizanju, te povećani troškovi za ugradnju kondenzatora i učinskog pretvarača za kompenzaciju jalove energije. Osim izravnog pogona (DD – eng. direct drive, npr. Siemens SWT-7.0-154, 7 MW), generatori sa stalnim magnetima koriste se i u agregatima s multiplikatorima za malu brzinu (LSG – eng. low speed gearbox, npr. Adwen 5-135, 5 MW) i srednju brzinu (MSG – eng. medium speed gearbox, npr. Hitachi HTW5.2-136, 5,2 MW). Multiplikatori za veliku brzinu vrtnje (HSG – eng. high speed gearbox) se najčešće koriste za oba tipa asinkronih generatora i za SGSM.Klasični koncept SGSM-a baziran je na magnetima smještenima na površini rotora i statorskom namotu s distribuiranim ili koncentriranim svicima. Razmatraju se i novi koncepti kao što su magnetski prijenosnici (eng. magnetic gears) i pseudoizravni pogon (eng. pseudo-direct drive) tvrtke Magnomatics te generatori s visokotemperatunim supravodičima (HTS – eng. high temperature superconductors).Budući razvoj i primjena generatora sa stalnim magnetima je neizvjesna zbog varijabilnosti cijene minerala na bazi rijetkih zemalja (prvenstveno neodimij i disprozij). Navedeni minerali se većinom vade iz zemlje i prerađuju u Kini koja je odlučila kontrolirati proces njihove eksploatacije uzimajući u obzir potrebe na svjetskom tržištu i procjenu svojih preostalih zaliha. Na taj način utječe na njihovu cijenu koja značajno narasla u zadnjih 6-8 godina. Cijena stalnih magneta u budućnosti će ovisiti o razvoju rudnika u drugim dijelovima svijeta čime će se ublažiti kineski monopol.Ovisno o tehnologiji generatora razlikuju se topologije pretvarača i strukture upravljanja za pojedine tipove generatora. Zbog povećanja pouzdanosti i raspoloživosti vjetroagregata razvijaju se strukture upravljanja bez mjernog člana položaja rotora, odnosno brzine vrtnje. U odnosu na klasične strukture upravljanja najčešći je zahtjev leteći start generatora, odnosno uključenje pretvarača na generator u vrtnji, što bez mjernog člana brzine vrtnje predstavlja istraživački izazov. U ovom radu bit će prikazana najnovija dostignuća u projektiranju, konstrukciji i upravljanju sinkronim generatorima sa stalnim magnetima. Rad će se također baviti i ekonomskim aspektima gradnje ove vrste strojeva s obzirom na kretanje cijena magneta na bazi rijetkih zemalja na svjetskom tržištu i dostupnost tih materijala u različitim dijelovima svijeta.

Ivana Damjanović and Ivica Pavić. Modeliranje visokonaponskih regulacijskih poprečnih prigušnica

Abstract: Podopterećena mreža, odnosno relativno dugi, slabo opterećeni vodovi i vodovi u praznom hodu generiraju jalovu snagu koja uzrokuje porast napona u mreži. Jedan od kompenzacijskih uređaja je visokonaponska poprečna prigušnica koja se koristi za održavanje napona i kompenzaciju jalove snage. Sklapanje prigušnica provodi se ovisno o stanju mreže, a regulacijske prigušnice su u prednosti u odnos na fiksne poprečne prigušnice zbog stalnih promjena uklopnih i pogonskih stanja. Uz osnovni namot, takve izvedbe prigušnica zahtijevaju i regulacijski namot kojem se broj zavoja mijenja u pogonu.U radu će se obraditi najvažniji načini regulacije poprečnih prigušnica. Primjenit će se model prigušnice na unaprijed određenoj lokaciji jedne testne mreže te će se utvrditi opseg i tip regulacije prigušnice.

Jadran Franotović, Mirko Bižaca and Dejan Fabris. INTEGRACIJA SUVREMENIH MREŽNIH RJEŠENJA U KOMUNIKACIJSKI SUSTAV HŽ INFRASTRUKTURE

Abstract: Na pojedinim kolodvorskim područjima na dionici pruge Zagreb – Moravice u tijeku je realizacija projekta ugradnje sustava za grijanje skretnica (GS) u kolodvorima. U sklopu tog projekta treba realizirati daljinsko i mjesno upravljanje (DU/MU) rastavljačima TS za grijanje skretnica. U 14 od 18 kolodvora upravljanje će se realizirati integracijom u postojeći sustav mjesnog i daljinskog upravljanja rastavljačima kontaktne mreže (KM). U 4 kolodvora postojeći sustav nema mogućnost proširenja pa gradi novi sustav mjesnog i daljinskog upravljanja rastavljačima KM i GS. Za telekomunikacijsko povezivanje centara daljinskog upravljanja Zagreb i Rijeka koristila se SDH mreža i svjetlovodna infrastruktura. Izgradnja novog sustava DU/MU mora uključiti i novu tehnologiju prijenosa informacija tj. novo mrežno rješenje s obzirom da, do sada ugrađivani sinkroni multipleksori SDH mreže izlaze iz proizvodnog procesa. U tu svrhu na četiri kolodvora (Generalski Stol, Hrvatski Leskovac, Draganići, Ogulinski Hreljin) i dva čvorišta (kol. Ogulin, postavnica Zagreb) primijenit će se MPLS-TP, eng. Multiprotocol Label Switching - Transport Profile, rješenje za prijenos i to korištenjem hibridnih uređaja koji podržavaju prijenos i SDH kao i MPLS protokolom što će osigurati postupnu modernizaciju cijele komunikacijske mreže, a bez potrebe za velikim investicijama. U članku će biti opisana telekomunikacijska SDH mreža HŽ Infrastrukture i mogućnosti njenog razvoja i proširenja. Bit će opisani uređaji i struktura telekomunikacijske mreže bazirane na MPLS-TP tehnologiji te kako se ova mreža povezuje sa SDH mrežom u jedinstveni telekomunikacijski sustav. Dat će o osvrt kako sustav daljinskog upravljanja koristi telekomunikacijski sustav za ostvarenje svojih funkcija.

Silvio Brkić, Ante Mikulić, Ivica Toljan and Ivana Jurčević. Uspostava organiziranog unutardnevnog tržišta električne energije u Republici Hrvatskoj

Abstract: Kao posljedica integracije većih količina obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustavima, unutardnevna tržišta u Europi bilježe kontinuirani porast volumena trgovanja.Uspostavom dan unaprijed tržišta električne energije HRVATSKA BURZA ELEKTRIČNE ENERGIJE d.o.o. (CROPEX) je početkom 2017. godine pokrenula prvo organizirano unutardnevno tržište električne energije u Republici Hrvatskoj. Unutardnevno tržište je organizirano po principu kontinuirane trgovine s početkom trgovine u 15:45 sati dan prije isporuke, pa sve do 30 minuta prije sata isporuke električne energije. Članovi burze od početka trgovanja proizvodima unose naloge za kupoprodaju električne energije u parovima cijena i količina ili se odlučuju za kupoprodaju već postojećih naloga unutar trgovačke platforme. Za razliku od dan unaprijed tržišta gdje se sva trgovina za jedan sat realizira po jedinstvenoj cijeni, karakteristika kontinuiranog tržišta je da svaka transakcija ima jedinstvenu cijenu i volumen energije te je moguće sve do isteka vremena za trgovinu obavljati transakcije. Uz satne proizvode na unutardnevnom tržištu moguće je trgovati i blok proizvodima (bazna energija, vršna energija, blok definiran od strane člana burze), a sve u



cilju bolje optimizacije portfelja članova burze. Članovima je na raspolaganju i izbor vrste naloga koji može biti: „Sve ili ništa“ (eng. „All or Nothing“), „Ostvari ili poništi“ (eng. „Immidiate or Cancel“), „Ispuni ili poništi“ (eng. „Fill or Kill“) ili „Nalog ledene sante“ (eng. „Iceberg order“). Uspostavom organiziranog untardnevnog mjesta za trgovinu, CROPEX prvi puta omogućuje optimiziranje portfelja obnovljivih izvora energije u RH, s obzirom najavu pokretanja tržišne prodaje električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u sustavu poticaja preko EKO bilančne grupe, kako na bilateralnom tržištu, tako i na organiziranom dan unaprijed i unutardnevnom tržištu električne energije. Unutardnevno tržište je uklopljeno u već postojeće poslovne procese CROPEX-a te također, CROPEX preuzima ulogu središnje ugovorne strane za sve zaključene transakcije. Kliring i namira trgovine odvija se dan nakon završetka trgovine prema srednjem tečaju Hrvatske Narodne Banke na dan izdavanja računa. Trgovačka platforma je rezultat zajedničke suradnje s Nord Pool AS te se oslanja i na buduću kompatibilnost s XBID projektom unutardnevnog povezivanja tržišta (eng. Cross Border Intraday, XBID) koji je prepoznat kao jedinstveni projekt za neizravnu dodjelu unutardnevnih prijenosnih prekograničnih kapaciteta, te omogućava sudjelovanje Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.o.o. i CROPEX-a u XBID lokalnim implementacijskim projektima.

Domagoj Ožanić, Ivan Krapić, Boris Brestovec, Ivan Bratić, Tomislav Šiptar and Dejan Balkić. TEHNOLOGIJA MIGRACIJA NA PROZA NET SCADA SUSTAV

Abstract: Sažetak:U sklopu povećanih zahtjeva za daljnju iskoristivost postojeće opreme u objektima trafo stanica i zamjene SCADA sustava u centrima Končar je razvio tehnološku podlogu i projektnu strategiju migracija na PROZA NET SCADA sustav.U procesu definiranja strategije migracija postavljeni su ciljevi dugoročnosti izabranog rješenja koje mora podržati sve funkcionalnosti starog i ponuditi poboljšanja koja se očekuju od novog modernog SCADA sustava. Same migracije se dodatno dijele na trafo stanice, industrijska postrojenja i centre upravljanja. U više godina softverskog razvoja PROZA NET sustava ciljano su razvijane i testirane funkcionalnosti i alati za migraciju baze i komunikacijskih parametara kako bi se moglo uspješno pristupiti konkretnim projektima. Cijeli proces je uključio angažman niza SCADA stručnjaka različitih generacija kako bi se mogli podržati stariji i najnoviji komunikacijski protokoli potrebni kako bi objekti sa različitom opremom u rasponu od čak 30 godina mogli zajedno raditi na jednom SCADA sustavu.Najznačajniji razvoj je napravljen za trafo stanice koje se temelje na ABB zaštitnim i upravljačkim terminalima polja koji komuniciraju po LON i SPA protokolu. Ova skupina terminala polja najbrojnija je u Hrvatskoj pa samim time su zahtjevi za migracijom tih postrojenja najbrojniji. Druga skupina su SIEMENS i Alstom IEC 60870-103 terminali polja i posebne verzije istog protokola za KITZ-204. Treća grupacija su stari terminali polja koji podržavaju samo Courier komunikacijski protokol.Posebnu važnost ovih migracija je prilagodba i posebne funkcije koje su implementirane u PROZA NET SCADA sustav kako bi se podržale funkcionalnosti stare opreme i obrade procesnih podataka koji su onda standardizirane u PROZA NET modernu procesnu bazu koja se temelji na Microsoft SQL Serveru. Posebne funkcije ne uključuju samo obrade i komunikacijske protokole nego i implementaciju posebnih biblioteka koje imaju MicroSCADA, SICAM PAS i PROZA R/F SCADA sustavi sa kojih se migrira na PROZA NET sustav.Osim objašnjenja hardverskih i softverskih migracijskih tehnologija opisani su i konkretni objekti na kojima su iste primijenjene. Među najznačajnijim spomenutim objektima su MicroSCADA i PROZA R/F migracije na TS Vinčent, TS D. Miholjac, TS Đakovo 220 kV, INA RNR, SS Zemblak 400 kV i centri upravljanja u distribuciji.U radu će se također dati osvrt na sinergiju starih i novih tehnologija koje onda drastično povećavaju funkcionalnost jer uključuju uvođenje novih IEC 61850 upravljačkih jedinica, SNMP nadzora mrežnih komponenti, uvođenje distribuiranih dualnih komponenti, modernim prikazom mreže u centrima i modernog hardvera koji doprinosi općenitoj većoj vrijednosti samih objekata nego što su to bili prije.

Viktor Milardić. Nesimetrična izolacija na dvosistemskom 220 kV dalekovodu

Abstract: Udari munje u zaštitno uže ili vrh stupa mogu izazvati preskok na jedan ili više faznih vodiča. Da li će doći do preskoka ovisi o amplitudi i strmini struje munje, otporu rasprostiranja uzemljivača pogođenog stupa ili susjednih stupova (pri udaru munje u zaštitno uže u rasponu) broju zaštitnih užadi, trenutnim faznim naponima u trenutku udara munje, polaritetu munje itd. Iz navedenog, jasne su zaštitne mjere u cilju smanjenja broja povratnih preskoka: 1. Povećanje broja zaštitnih užeta i uzemljenih vodiča - mjera koju je gotovo nemoguće provesti na izgrađenim dalekovodima; 2. Povećanje izolacije dalekovoda - mjera koja se može provesti ali treba zadovoljiti prostorna ograničenja, sigurnosne visine i udaljenosti itd; 3. Smanjenje otpora rasprostiranja uzemljivača stupova - mjera je opravdana ako se može provesti, što ovisi o lokalnim karakteristikama tla. Npr. ako je neki stup na "živoj" stijeni tada je vrlo teško smanjiti njegov otpor rasprostiranja uzemljivača; 4. Ugradnja odvodnika prenapona na vod (eng. Line Surge Arrester - LSA) - mjera je sve popularnija u svijetu zbog razvoje tehnologije MO odvodnika prenapona s polimernim kućištem, koji ne izazivaju značajnija dodatna mehanička naprezanja konstrukcije dalekovodnih stupova a i cijena im je sve pristupačnija. Kao što je kazano, kako bi se smanjio broj ispada dalekovoda jedna od mogućih mjera je i povećanje izolacije dalekovoda. Naravno, mora se voditi računa o prostornim ograničenjima i sigurnosnim visinama i udaljenostima. U radu će biti prikazana simulacija udar munje u dvosistemski 220 kV dalekovod s nesimetričnom izolacijom, kada bi takva mjera bila djelotvorna u smanjenju povratnih preskoka na sustavu s povećanom izolacijom a u kojim slučajevima ta mjera ne bi pomogla.

Vlatka Matun, Ivanka Radić, Hrvoje Koprek and Viktor Ucović. Svojstva i upotreba brtvenih materijala u transformatorima

Abstract: Brtveni materijali, između ostalog, pronalaze primjenu i u proizvodnji transformatora, a u ovom radu biti će prikazani najčešće korišteni brtveni materijali u proizvodnji u Končar D&ST-u te njihova uloga u transformatorima. Brtve u transformatoru imaju ulogu barijere između dva medija, izolacijskog ulja i zraka. Na taj način u transformatoru u području tlakova viših od atmosferskih sprječavaju istjecanje ulja iz transformatora, dok u području tlakova nižih od atmosferskih sprječavaju ulazak zraka i vlage u transformator. Prisustvom kisika i vlage iz zraka zajedno s temperaturom ubrzava se oksidacija (starenje) transformatorskog ulja, a neposredno i krute izolacije te se time skraćuje životni vijek izolacije transformatora. Brtveni materijali mogu se klasificirati prema vrsti materijala, te funkciji ili primjeni. Često korišteni brtveni materijali su NBR, HNBR, FVMQ, FKM, te gumirano pluto i klingerit, od kojih je najčešće korišteni materijal NBR (nitril butadein kaučuk). Oblici u kojima se koriste brtveni materijali su O prsteni i plosne brtve, te različiti profili dobiveni ekstruzijom. Odabir vrste materijala ovisi prvenstveno o zahtjevima krajnjeg korisnika, te o uvjetima u kojima će transformator biti u pogonu. Različiti radni uvjeti transformatora podrazumijevaju različite temperature (radna i okoline) i različite vrste izolacijskih tekućina (mineralno ulje, sintetski i prirodni esteri, silikonsko ulje). Brtve prema tome trebaju zadovoljiti otpornost na starenje (u ulju i na zraku), različite mehaničke karakteristike (tvrdoća, prekidna čvrstoća i prekidno istezanje, te gustoća, trajna deformacija, otpornost na ozonsko starenje itd.). Uslijed utjecaja temperature i atmosferilija za vrijeme rada transformatora dolazi do starenja brtvi te se one zamjenjuju, ovisno o potrebi i stanju. U skladu s time, prilikom planiranja odabira materijala za specifičnu primjenu, izbor materijala (pa tako i brtvi) i njihovi međusobni odnosi moraju biti provedeni i postavljeni tako da se planski osigura vijek trajanja transformatora od minimalno 30 godina. Svi materijali koji se ugrađuju u uljne transformatore, uključujući i brtve, moraju zadovoljiti zahtjeve odgovarajućih normi, kao i dodatne tehničke zahtjeve kao što su kompatibilnost materijala s transformatorskim uljem (otpornost materijala i utjecaj na transformatorsko ulje). Prilikom odabira novog materijala ili novog dobavljača brtvi potrebno je provesti kvalifikacijsko ispitivanje brtvi koje uključuje ispitivanje mehaničkih svojstava kao i ispitivanje kompatibilnosti s izolacijskim uljem. U radu će biti prikazana fizikalno – kemijska i mehanička ispitivanja različitih brtvenih materijala korištenih u Končar D&ST-u, te ispitivanje kompatibilnosti s izolacijskim uljem i ubrzanog starenja u slanoj i vlažnoj komori.

Frlan Kristijan, Pavić Ivica, Zbunjak Zoran, Tomašević Frano and Sokolić Leomir. Analiza pogona mrežnog transformatora 220/110 kV u HE Senj s uzdužnom i kosom regulacijom

Abstract: Transformatorska stanica Senj 220/110/35 kV, zbog svog geografskog položaja i instalirane snage (3 generatora po 80 MVA), važno je energetsko čvorište kako u PrP Rijeka, tako i za veći dio nacionalne prijenosne mreže. Svi instalirani generatori sudjeluju u sekundarnoj regulaciji kojom se upravlja iz Nacionalnog dispečerskog centra (NDC). Većina proizvedene energije evakuira se vodovima 110 kV Senj-Vrataruša i 220 kV Senj-Melina, a manji dio 110 kV vodom Senj-Otočac i 220 kV vodom Senj-Brinje. Takva raspodjela tokova snaga uzrok je velikom opterećenju vodova u smjeru od TS Senj prema TS Melina. U slučaju visoke razine proizvodnje u HE Senj i VE Vrataruša može doći do vrlo velikog opterećenja navedenih vodova. Takvo pogonsko stanje, a nakon provedene (n-1) analize ukazuje na mogućnost narušavanja stabilnosti dijela EES-a na području PrP Rijeka. Jedna od mjera za moguću pojavu nestabilnosti EES-a na području PrP Rijeka je korištenje autotransformatora, koji ima mogućnost uzdužne i kose regulacije (eng. phase shifter). Stoga je u TS Senj tijekom 2016. godine ugrađen autotransformator 220/110 kV s mogućnošću uzdužne i tzv. kose regulacije. Transformator je konstruiran na način da svaka faza ima osnovni i regulacijski namot, te premještač pomoću kojeg se osnovnom namotu mogu dodavati ili oduzimati zavoji iste faze (uzdužna regulacija) ili jedne od preostale dvije faze (kosa regulacija). Mijenjanjem položaja premještača regulacijske sklopke mijenja se impedancija samog transformatora, što uzrokuje promjenu toka snage kroz transformator, te omogućava upravljanje tokovima snaga u okolnoj prijenosnoj mreži. Kako bi se dobila saznanja o ponašanju sustava u okolini HE Senj nakon stavljanja u pogon novog autotransformatora, provedeno je primarno ispitivanje funkcionalnosti mrežnog regulacijskog transformatora 220/110 kV u TS Senj uključujući uzdužnu i kosu regulaciju u realnom pogonskim uvjetima. Relevantna mjerenja dobivena su iz više izvora: SCADA sustav, numerički uređaji, PMU uređaji (ugrađeni za potrebe provedbe analize), te su uspoređivana s podacima dobivenim iz prethodno provedenih analiza tokova snaga u programu NetVision DAM.



Igor Ivanković, Ksenija Žubrinić-Kostović, Ana Kekelj and Domagoj Peharda. Korištenje klasifikacije podataka SCADA sustava u naprednim mrežama u svrhu upravljanja održavanjem

Abstract: Upravljanje održavanjem imovine postala je popularna tema u posljednjih nekoliko godina i većina poduzeća prikupljaju sve više i više podataka o procesu kako bi se mogle donositi ispravne odluke. U današnje vrijeme SCADA sustavi omogućuju osim kvalitetnog nadzora i upravljanja EES-om također i korištenje povijesnih podataka za potrebe analize rada sustava te učinkovitije upravljanje imovinom. Uniformirani i klasificirani podaci unutar SCADA sustava omogućavaju kreiranje inteligentnih informacija koje mogu pomoći u odlukama kreiranja aktivnosti za poboljšanje učinkovitosti održavanja imovinom kako bi se smanjile neplanirane nezgode i zastoji, produžio vijek trajanja imovine te poboljšala produktivnost poduzeća. Postojeća baza podataka SCADA sustava sadrži uniformirani standard podataka SCADA sustava, a povijesna baza podatka UDW omogućuje široki spektar analize stanja pojedinog dijela sustava. Uniformirani nazivi signala omogućuju pretraživanje pojedinih informacija i kreiranje korisnih informacija za poboljšanje učinkovitosti održavanja tog istog sustava. U radu će se opisati uniformirani standard podataka SCADA sustava prijenosnog poduzeća, veze tog sustava sa aplikacijom za inteligentnu obradu alarma. Dat će se opis klasifikacije signala i mjerenja korištenih za potrebe SCADA sustava u objektu kao i u centru upravljanja. Opisat će se i kontrola usklađenosti klasifikacije sa stvarnim stanjem SCADA sustava u centru. Obuhvaćeni elementi su prekidač, transformator, relejna zaštita, procesna informatika, razvod napajanja i ostali sustavi. Dat će se i pregled postojećih analiza povijesnih podataka kao što analiza događaja elektroenergetskog sustava ( indikacije, mjerenja, broj događaja, broj alarma, kvarovi signalizacije itd) Navest će se funkcije održavanja opreme (održavanje transformatora, prekidača, rastavljača, ocjena rada zaštite, održavanje upravljačkog sustava) koje se mogu koristiti temeljem povijesne baze podataka. U budućnosti bi trebalo omogućiti korištenje podataka SCADA sustava osim za upravljanje EES-om i osobama koje upravljaju održavanjem i omogućiti im u realnom vremenu pristup informacija SCADA sustava. Kako bi se to omogućilo potrebno je definirati obrasce podatka za svakog pojedinog korisnika kao i operacije koje slijede iz tih podataka. Prethodno navedeno povećava učinkovitost upravljanja imovinom i postaje sve više neizbježno u današnjem vremenu slobodnog tržišta.

Mladen Tomljanović, Darko Merunka, Karlo Bingula and Ivan Pejanović. Razvoj i tipsko ispitivanje rastavljača CBee 420-I-25

Abstract: U referatu je opisano tipsko ispitivanje rastavljača CBee 420-I-25. Noviji tip rastavljača koji je zadovoljio sva tražena tipska ispitivanja nije bilo moguće ugraditi zbog već postojećih instalacija na mjestu ugradnje. Kako su uvjet za isporuku robe bili atesti ne stariji od 5 godina, bilo je potrebno provesti ispitivanja u jednom od akreditiranih ispitnih laboratorija kako bi se krajnjem korisniku isporučio kvalitetan proizvod, sukladan najnovijim standardima. Ispitivanja su provedena u ispitnom laboratoriju ICMET, Craiova, akreditiranom za tipska ispitivanja rastavljača prema ISO/IEC 17025. Provedena su ispitivanja provjere granica zagrijavanja glavnog strujnog puta i provjera pada napona, ispitivanja kratkotrajne podnosive i vršne podnosive struje kratkog spoja glavnog strujnog puta i noža za uzemljenje, dielektrična ispitivanja i ispitivanje radiofrekvencijskih smetnji. Prema točki 6.9.1.1 norme IEC 62271-1 ispitivanje radiofrekvencijskih smetnji odnosi se samo na visokonaponske sklopne aparate naponske razine jednake ili veće 123kV. Kako bi rezultat ispitivanja bio što točniji, nužno je osigurati da razina radiofrekvencijskih smetnji uzrokovana vanjskim poljem bude najmanje za 6dB, a po mogućnosti za 10dB ispod razine mjerenja na ispitivanom objektu. Navedeni zahtjev, uz izrazito skupu opremu potrebnu za mjerenja jedan je od razloga zbog kojih nije bilo moguće provesti razvojna ispitivanja unutar ispitne stanice KONČAR EVA-e. Otežavajuća okolnost ovih ispitivanja bila je ta što ovaj modificirani tip rastavljača do sada nije bio na ispitivanjima radiofrekvencijskih smetnji zbog čega je bilo teško pretpostaviti kakav će biti rezultat. Zahtjevi na visokonaponske sklopne aparate koji proizlaze iz ovog tipa ispitivanja pokazali su se kao izazov za rastavljač CBee 420-I-25, što je i rezultiralo promjenom na konstrukciji jednog od zaslona na glavnom strujnom putu rastavljača. U odnosu na stariji tip rastavljača čiji su atesti stariji od 5 godina, za potrebe novog ugovora rastavljač je modificiran stavljanjem novog glavnom strujnog puta sa rastavljača tipa CBe-N te pojačanim čeličnim nožem uzemljenja sa 70x3mm na 70x5mm.

Dalibor Gorenc, Mahir Muratović and Mirsad Kapetanović. Razvoj i ispitivanje VN SF6 prekidača 123 kV za temperaturu okoline do -40 ̊C

Abstract: Da bi se spriječilo ukapljivanje SF6 plina kod prekidača namijenjenih za rad pri vrlo niskim temperaturama, tlak punjenja mora biti dovoljno nizak. Kod određene temperature, koja ovisi o tlaku punjenja, dolazi do ukapljivanja plina SF6 kada naglo počinje opadati i tlak i gustoća. Tada se naglo gube i izolacijske karakteristike i prekidna moć prekidača. Da ne bi došlo do ukapljivanja SF6 plina sve do temperature -40 oC, tlak punjenja na 20 oC ne smije biti viši od 0.45 MPa. Zbog toga je bilo potrebno i pri tom tlaku izvršiti provjeru prekidne moći prekidača za vanjsku montažu 123 kV, 40 kA, proizvodnje Končar, čiji sklopni element ima dokazanu prekidnu moć u metalom oklopljenoj izvedbi pri tlaku od 0.65 MPa. Niži tlak punjenja rezultirat će manjim porastom tlaka SF6 plina u ekspanzijskom volumenu komore za gašenje luka. Pošto se smanjenje tlaka negativno odražava na prekidanja struje u uvjetima bliskog kratkog spoja, fokus istraživanja je postavljen na ispitni ciklus L90 prema IEC 62271-100, koji se smatra posebno zahtjevnim za suvremene SF6 prekidače. Korištenjem računarskog programa HV CB Simulation izvršena je simulacija rada prekidača sa polaznom varijantom sklopnog elementa koja je pokazala da su, za tlak punjenja od 0.45 MPa, potrebne određene izmjene u cilju postizanja ranije uspostavljenih kritičnih vrijednosti tlaka SF6 plina u ekspanzijskom volumenu i razmaka između lučnih kontakata u strujnoj nuli. Predložene izmjene su provjerene kroz analizu prekidne moći koristeći proračunate parametre black box modela luka u Matlab modelu ispitnog kruga. Prekidač sa poboljšanim sklopnim elementom za temperaturu okoline do -40 oC, uspješno je prošao isitni ciklus L90 u laboratoriju za velike snage KEMA. Tijekom ispitivanja vršena su i specijalna mjerenja u okolini strujne nule. Rezultati tih mjerenja su korišteni za dodatnu verifikaciju procjene prekidne moći koja je izrađena na bazi proračunatih parametara black box modela električnog luka.

Martin Bolfek, Mirna Gržanić, Zdravko Matišić and Tomislav Capuder. Optimizacija uklopnog stanja i naponskih prilika u 35 kV mreži Elektre Koprivnica

Abstract: Stalno povećanje udjela distribuiranih izvora energije u distribucijskoj mreži, istančanija osjetljivost kupaca na kvalitetu električne energije, a s druge strane mogućnosti koje pruža razvoj tehnologije, dovode do povećanja kompleksnosti u svakodnevnom vođenju distribucijske mreže. Postupnim uvođenjem elektroenergetskih objekata u sustav daljinskog vođenja i nadzora, kao i napredtkom u tehnologiji izrade sklopne opreme, otvaraju se vrata primjeni naprednih tehnologija i u distribucijskoj mreži. Aktivno vođenje distribucijskih mreža pomoću naprednih tehnologija zahtjeva precizne optimizacijske modele. Kvaliteta tih optimizacijskih modela definira se kroz računsku traktabilnost, sposobnost pronalaženja globalnog optimuma te kao vrijeme izvođenja algoritma. U radu je definiran matematički optimizacijski model vođenja distribucijske mreže temeljen na direktnim metodama cjelobrojnog mješovitog programiranja čime je osigurana traktabilnost. Inicijalni nelinearni i nekonveksni problem nadalje je kroz relaksacije pretvoren u konveksni problem optimalnih tokova snaga čime je osigurano brže izvođenje i globalni optimum rješenja. Na primjeru 35 kV mreže Elektre Koprivnice analizirane su mogućnosti poboljšanja naponskih prilika i smanjenja gubitaka, promjenom topologije mreže te simultanim upravljanjem rada transfomatora i automatskom regulacijom napona. Usporedbom rješenja različitih optimizacijskih metoda, njihove preciznosti i vremena izvođenja, jasno su definirane prednosti i primjenjivost pojedinih metoda.

Dalibor Gorenc, Ivana Lončar, Dejan Bešlija and Mirsad Kapetanović. Proračun i razvojno ispitivanje GIS-a 145 kV na unutarnji luk

Abstract: Ispitivanje otpornosti kućišta metalom oklopljenog, plinom SF6 izoliranog sklopnog postrojenja 145 kV na unutarnji luk definirano je u normi IEC 62271-203 „Visokonaponska sklopna aparatura – Dio 203: Plinom izolirana, metalom oklopljena postrojenja za nazivne napone iznad 52 kV“ i spada u grupu neobaveznih tipskih ispitivanja. Prema navedenoj normi, za nazivnu struju kratkog spoja od 40 kA efektivno, preporučeno trajanje struje je 0.1 s za prvi stupanj zaštite, a manje ili jednako 0.3 s za drugi stupanj zaštite. Kriteriji za prolaz ispitivanja su da u prvih 0.1 s trajanja struje nema vanjskih efekata na ispitnom kućištu osim prorade membrane za rasterećenje od pretlaka, a nakon 0.3 s da nema rasprskavanja tj. fragmentacije kućišta, ali je dopušteno progaranje kućišta. Za GIS u tropolnoj izvedbi, iniciranje luka provodi se kratkim spajanjem sva tri fazna vodiča pomoću tanke žice obično najdalje od izvora. Time je osigurano da dva luka naizmjence gore samo između tri fazna vodiča pa je mogućnost progaranja kućišta svedena na minimum. Da bi se ispunili ostali navedeni kriteriji, tlak na stijenke ispitnog kućišta tijekom unutanjeg luka treba biti manji od tlaka loma kućišta. Budući da tijekom i nakon ispitivanja nije dopušteno ispuštanje SF6 plina u atmosferu, praktički svi ispitni laboratoriji zahtijevaju da se ispitno kućište smjesti u zrakonepropusno zaštitno kućište. U zaštitnom kućištu može biti zrak ili češće plin SF6 pod tlakom od 0.1 MPa. Kako bi se mogla procijeniti vjerojatnost prolaska na tipskom ispitivanju, napravljen je program za proračun tlaka i temperature u ispitnom i zaštitnom kućištu uslijed unutarnjeg luka. Matematički model je baziran na referatu radne grupe A3.24 CIGRE koji je objavljen krajem 2014 g. Osnovni model prikazan u referatu je dopunjen realnim svojstvima SF6 plina/plazme, evaporacijom materijala elektroda, ablacijom izolatora i kemijskim reakcijama između SF6 plina i materijala elektroda. Matematički model će biti verificiran na osnovu razvojnog ispitivanja unutarnjeg luka na ispitnom modelu koje će se provesti u laboratoriju za velike snage Končar – Instituta za elektrotehniku.

Stipe Pandža. PRIPREMA IZGRADNJE NADZEMNIH VODOVA U SVJETLU IZMJENJENE I DOPUNJENE ZAKONSKE REGULATIVE

Abstract: Priprema izgradnje nadzemnih vodova izuzetno je složen i dugotrajan slijed aktivnosti koje i investitor i projektant moraju poduzeti na neizvjesnom putu od utvrđivanja potrebe za izgradnju nadzemnog voda do ishođenja građevinske dozvole za isti. U proteklih 20-ak godina svjedoci smo nebrojenih izmjena i dopuna zakonske regulative od značaja za pripremu izgradnje, ali i nekoliko donošenja potpuno novih zakona. U svim ovim intervencijama države u zakonsku regulativu osnovni cilj i ideja vodilja bili su pojednostavljenje postupaka i uvođenje reda u segment prostornog uređenja i gradnje. Međutim, kako smo i sami mogli biti svjedoci, uspjeh je bio samo djelomičan. U praksi,



postupci ishođenja lokacijskih i građevinskih dozvola bili su sve dulji i kompleksniji. Nerijetko bi od utvrđivanja potrebe za izgradnju nadzemnog voda do uspješnog ishođenja građevinske dozvole za njegovu izgradnju proteklo pet i više godina, od čega bi najmanji dio vremena bio utrošen na izradu projektne dokumentacije. Analizirajući cijeli proces pripreme izgradnje nadzemnih vodova, kao kritične međukorake koji značajnije usporavaju postupke pribavljanja potrebnih dozvola mogli su se u posljednjim godinama identificirati problemi utjecaja planiranog nadzemnog voda na okoliš, ekološku mrežu i prirodu, problemi pribavljanja posebnih uvjeta gradnje javnopravnih tijela, problemi ishođenja potvrda glavnog projekta od javnopravnih tijela koja su dala svoje posebne uvjete gradnje te problem dokazivanja pravnog interesa. Posljednjim setom izmjena i dopuna zakonske regulative od značaja za pripremu izgradnje zakonodavac je ponovno pokušao ubrzati proces, skratiti vrijeme trajanja postupaka te otvoriti vrata investicijama, posebice investicijama od interesa za Republiku Hrvatsku. U duhu ovih namjera, u Republici Hrvatskoj su trenutno aktualne izmjene i/ili dopune Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji te Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade. Autori će u referatu iznijeti elemente izmjena i dopuna gore navedenih propisa koji imaju doticaja sa pripremom izgradnje nadzemnih vodova, prikazati usporedbu u odnosu na dosadašnju zakonsku regulativu i praksu te izvijestiti o očekivanim posljedicama primjene nove zakonske regulative u praksi.

Krešimir Vrdoljak, Branko Horvat, Vedran Mustapić, Mate Dabro, Marko Kačić, Goran Gašparović and Antonio Prpić. Pregled aplikacija i funkcija u Centru proizvodnje Zapad

Abstract: Proizvodno područje (PP) HE Zapad je dio EE sustava HEP-Proizvodnje. Sastoji se od proizvodnih objekata na slivovima Like i Gacke; Lokvarke i Ličanke; Zagorske Mrežnice, Dobre i Kupe te Rječine. U tijeku je uspostava Centra proizvodnje Zapad (CPZ) iz kojeg će se provoditi daljinski nadzor i upravljanje svim postrojenjima u PP HE Zapad te optimizacija njihovog rada. CPZ će biti smješten u HE Senj. Paralelno se obavlja i prilagodba procesnih komunikacijskih čvorova u HE te uvođenje meteoroloških, hidroloških i piezometarskih postaja u zasebni SCADA sustav u CPZ. CPZ će sadržavati sljedeće podsustave: - SCADA - kratkoročno hidrološko prognoziranje - operativna simulacija tečenja u vodotocima - izrada voznog reda i kratkoročna optimizacija - automatizirana regulacija proizvodnje - upravljanje jalovom snagom i naponom - obračunska mjerenja električne energije - skladište podataka - sustav baza podataka - web portal. Iz SCADA sustava se obavlja upravljanje i nadzor svih proizvodnih objekata u PP. SCADA sustav je centralna aplikacija CPZ i na nju se vežu ostale aplikacije. Glavne funkcionalnosti SCADA sustava (SCADA, komunikacije, baza) su raspoređene na više poslužitelja i izvedene u redundantnoj konfiguraciji. Za komunikaciju s proizvodnim objektima se koristi IEC 60870-5-104 protokol, a za komunikaciju s vanjskim sustavima ICCP protokol. Za kvalitetno i ekonomično gospodarenje vodom, proizvodnim objektima i postrojenjima, uz dobro poznavanje objekata i postrojenja, nužno je i dobro poznavanje ponašanja voda sliva u različitim vodnim režimima. Na temelju toga te iz kvalitetne prognoze dotoka, koja se izračunava u aplikaciji kratkoročnog hidrološkog prognoziranja, moguće je izraditi optimalan plan proizvodnje. Plan se izrađuje za sve agregate i HE za do nekoliko dana unaprijed, uz mogućnost unutardnevnog replaniranja. Optimizacija plana se provodi s ciljem maksimalnog iskorištenja raspoložive vode uz proizvodnju što je moguće više električne energije, poštujući zadana fizikalna i tehnička ograničenja. Nakon izrade plana se simulira tečenje u vodotocima, kako bi se ispitala provedivost plana s obzirom na ograničenja protoka i razina u pojedinim dionicama vodotoka te kako bi se provjerilo poklapaju li se na kraju simuliranog razdoblja predviđene i simulirane razine. Automatizirana regulacije proizvodnje obavlja zadaće provedbe voznog reda i sekundarne regulacije frekvencije i snage razmjene, koja pak raspodjeljuje ukupni zahtjev za promjenom snage sekundarne regulacije cjelokupnog PP na regulacijske HE unutar PP. Funkcija U/Q upravljanja je izvedena unutar SCADA sustava, a služi za održanje pogona i pruža sigurnost ne samo HE na PP HE Zapad nego i cjelokupnom EES. Za implementaciju sustava obračunskih mjerenja primjenjuje se aplikacija MARS unutar koje se spremaju, obrađuju i prezentiraju podaci prikupljeni s obračunskih mjerenih mjesta na PP. Podaci se prikupljaju direktno s brojila ili posredno preko koncentratora. Svrha skladišta podataka je prikupljanje i obrada velikih količina podataka iz kojih se produciraju manji skupovi kvalitetnih informacija u svrhu poslovne analize. Baze podataka u CPZ se dijele na: bazu podataka SCADA sustava u stvarnom vremenu, aplikacijske baze podataka, arhivsku bazu podataka i eksternu bazu podataka. Arhivska baza je centralno mjesto pohrane podataka svih aplikacija centra, dok eksterna baza sadrži podatke potrebne za izvještavanja na Web portalu. Web portal je web aplikacija koja također prikazuje trenutno stanje sustava i njegovih objekata, ali u obliku prikladnom za distribuciju intranetom. S obzirom da se sustavi upravljanja pojedinih postrojenja uvelike razlikuju međusobno, potrebno je da se u svaki čvor, ugradi ili nadogradi nadređena procesna stanica (NPS) koja prikuplja i distribuira informacije između postrojenja i CPZ. NPS je s jedne strane spojena na procesnu sabirnicu HE, na koju su spojene i ostale procesne stanice u HE, dok je s druge strane spojena na CPZ.

Nikola Jaman and Ivica Šulc. Procjena ukupnog troška u životnom vijeku transformatora u ovisnosti o gubicima

Abstract: Procjena ukupnog troška u životnom vijeku transformatora (engl. Life Time Cost-LTC)izuzetno je važan za korisnika odnosno vlasnika transformatora. On u najvećoj mjeri određuje kako ekonomično upravljati transformatorom kao imovinom (engl. asset Management). U referatu će se procijeniti koliki je ukupni trošak jedne uobičajene jedinice 110/35 kV, 40 MVA. Ukupni trošak se sastoji od nabavne cijene, troška komisije i dekomisije, troška propisanog preventivnog i potrebnog korektivnog održavanja, troška rezervnih dijelova, trošak gubitaka u željezu i bakru...Procjena će pokazati da je ukupni trošak na kraju životnog vijeka od 40 godina višestruko veći od nabavne cijene transformatora. U troškovima najveću stavku ne čini nabavna cijena transformatora, nego gubici, i to prema pogonskim uvjetima u HOPS-u, gubici praznog hoda, koji su oko 75 do 80 % od ukupnih gubitaka u transformatoru. Budući da su ostali troškovi uglavnom fiksni, u referatu će se prikazati ovisnost ukupnog troška u životnom vijeku transformatora o zatraženim gubicima, koji određuju i nabavnu cijenu nove jedinice.

Ivana Krtalić, Ivica Petrović and Niko Mandić. REKONFIGURACIJA I ANALIZA N-1 KRITERIJA SIGURNOSTI SUSTAVA U MREŽI PRP OSIJEK TIJEKOM NERASPOLOŽIVOSTI JEDNOG TR 220/110 KV U TS ĐAKOVO

Abstract: Analizirano je stanje sigurnosti prijenosnog područja PrP Osijek za vrijeme neraspoloživosti jednog TR 220/110 kV u TS Đakovo. Napravljena je analiza tokova snage i n-1 kriterija sigurnosti tijekom neraspoloživosti predmetnog transformatora uzimajući u obzir opterećenje u sustavu, uvoz iz BiH, proizvodnju i moguća uklopna stanja. Analiziran je scenarij povećanog uvoza iz BiH pri čemu za uobičajno uklopno stanje mreže PrP Osjeka postoji mogućnost preopterećnja raspoloživog TR 220/110 kV u TS Đakovo. Isto tako postoji mogućnost ugroze n-1 kriterij sigurnosti radi povećanih opterećenja transformatora u TS Đakovo i TS Ernestinovo koji napajaju PrP Osijek. Ispad raspoloživog transformatora u TS Đakovo radi preopterećenja može rezultirati ugrozom n-1 kriterija sigurnosti. U takvim uvjetima bi moglo doći do kaskadnih ispada te raspada tog dijela EES-a što će se detaljno opisati u referatu. Kako bi se otklonile ugroze n-1 kriterija sigurnosti te osiguralo sigurno napajanje PrP Osijeka napravljena je analiza s obzirom na osiguranje zadovoljenog n-1 kriterija sigurnosti. Pri tome je ocijenjeno zadovoljenje n-1 kriterija sigurnosti s obzirom na dopuštene iznose napona u čvorištima mreže i termička opterećenja jedinica sustava. Za analizu je pretpostavljena raspoloživost cjelokupne mreže koja ima utjecaj na sigurnost napajanje PrP Osijeka. Iz rezultata analize ponuđena su prihvatljiva operativna rješenja odabira konfiguracije mreže s obzirom na povećenje i održavanje razine sigurnosti prijenosne mreže ovog dijela EES-a tijekom neraspoloživosti TR2 220/110 kV u TS Đakovo. Tijekom povećanog uvoza iz BiH te povećanog opterećenje i preopterećenja jednog raspoloživog transformatora u TS Đakovo predloženo je rekonfiguracija mreže PrP Osijeka kao način smanjenja (pre)opterećenja raspoloživog transformatora u TS Đakovo i zadovoljenja n-1 kriterija sigurnosti na području PrP Osijeka. Isto tako je rekonfiguracijom mreže potrebno osiguati da jednostruki ispad jedinice mreže (npr. transformatora ili voda) ne dovede do prekoračenja vrijednosti struje/napona kako na području PrP Osijeka tako i u okolnoj mreži. Predložena rekonfuguracija mreže se odnosi na sekcionranje sabirnica u TS Đakovo. Predmetnim sekcioniranjem sabirnica u TS Đakovo se osigurava normalan pogon pri čemu su sve granične vrijednosti napona/struje održane i n-1 kriterij zadovojen. Predmetnim sekcioniranjem sabirnica se smanjuje (pre)opterećenje raspoloživog transformatora u TS Đakovo u iznosu od 20 do 50 MW. Na taj način povećava se sigurnost pogona ovog dijela mreže i EES-a.

Ivan Petrić, Tomislav Ivanko and Petar Končar. Pogonski događaj u TS Čakovec - grmljavinsko nevrijeme i posljedice na opremu

Abstract: U ovom radu opisao bi se događaj u TS Čakovec prilikom kojeg se pri udaru groma u dalekovodni stup, val groma proširio i na obližnje rasklopno postrojenje. Nakon islopa prekidača u vodnom polju, u jednom polu prekidača luk je nastavio gorjeti. Nakon odrade drugog stupnja distantne zaštite luk je prekinut isključenjem prekidača na drugom kraju voda i na kraju drugog voda koje ulazi u trafostanicu. Obradile bi se posljedice koje su nastale na opremi u polju defektažom obradom plina u prekidaču i ulja u mjernim transformatorima. Autori će pokušati izvesti neki zaključak i da li je moguće spriječiti takve događaje.



Hrvoje Keserica, Tomsilav Capuder and Stjepan Sučić. Automatizacija fleksibilnih više-energijskih sustava primjenom posredničke platforme

Abstract: Integriranjem različitih energetskih infrastruktura, kao što su električna energija, grijanje, rashladna energije itd., te optimalnim upravljanje novonastalim potencijalnima fleksibilnosti stvaraju se preduvjeti za učinkovito upravljanje održivim energetskim sustavima. Kako bi bilo moguće ostvariti takve koncepte, nužan je razvoj domenski prilagođene automatizacijske platforme usklađene sa zahtjevima postojećih informacijsko-komunikacijskih standarda. Takva platforma bi omogućila razvoj ovakvih naprednih energetskih sustava. U radu je predložena i razrađena integracija i adaptacija XMPP platforme, prepoznatljiv i široko implementiran skup standarda u industrijskoj automatizaciji, u upravljanje fleksibilnim više-energijskim sustavima (VES). Razvijeni i simulirani VES integrirani su u prototip razvijene posredničke platforme te su analizirani rezultati koordiniranog rada takvih sustava kroz ekonomske i okolišne analize.

Milan Opačak and Denis Pelin. UBRZANA EMULACIJA FOTONAPONSKIH SUSTAVA POLIKRISTALNE I MONOKRISTALNE TEHNOLOGIJE IZRADE MODULA

Abstract: Pojavom naprednih mreža (eng. Smart grid) u elektroenergetskom sustavu dolazi do značajnih promjena. Dosadašnja proizvodnja energije bila je uvelike centralizirana na jednog strateškog proizvođača, dok sada dolazi do decentralizacije proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Sunce je neiscrpan izvor energije, koja se putem fotonaponskih sustava pretvara u električnu energiju. Sastavni dio fotonaponskih sustava su fotonaponski moduli. Pad cijena fotonaponskih modula uvelike je doprinio velikoj potražnji za kupovinu i instalaciju fotonaponskih sustava. Najveći broj instaliranih elektrana u svijetu upravo čine fotonaponske elektrane. Proizvođači konstantno pokušavaju pronaći učinkovitije ispitivanje fotonaponske opreme. Takva ispitivanja su izuzetno skupa i teško provediva iz činjenice da je moguće da sustavi budu velikih snaga, a samim time takvi sustavi s obzirom na broj modula zauzimaju veliku površinu. Također, značajan utjecaj na ispitivanje imaju i vremenski uvjeti, zbog nestalne prirode sunčeve ozračenosti. Iz toga je proizašao sustav koji ne ovisi o dnevnom sunčevom zračenju i velikoj površini za postavljanje fotonaponskih modula. Takav sustav naziva se fotonaponskim emulatorom (FN emulator), gdje su jedan od osnovnih podsustava istosmjerni programabilni izvori, koji oponašaju karakteristike modul/stringova. Na tržištu postoji nekoliko proizvođača programabilnih istosmjernih izvora koji generiraju u-i karakteristike pojedinih modula/stringova, na temelju prethodno unesenih karakterističnih vrijednosti struja i napona. Jedan takav FN emulator koji se sastoji od programabilnih izvora, izmjenjivača i sustav za praćenje maksimalne točke snage bit će opisan u ovom radu. Dodatno u radu će biti predložena brza emulacija jednog odabranog fotonaponskog sustava koji se sastoji od stringova dviju različitih tehnologija modula. Odabrane su polikristalna i monokristalna tehnologija, koje su u pravilu i najučinkovitije tehnologije izrade modula. Svaki string odabranog fotonaponskog sustava sadrži po 20 fotonaponskih modula jedne tehnologija (BISOL BMU-250 i BISOL BMO-250). Koristeći „Skripta način rada“, bit će pokazano kako se ubrzanom emulacijom višestruko skraćuje vrijeme emulacije. Usporedit će se dobivene vrijednosti električne energije emulacijom i izračunate proizvedene električne energija svakog stringa na dnevnoj bazi. Kao mjera za vjerodostojnost provedene emulacije koristit će se iznos postotne relativne pogreške, tj. odstupanje električnih energija. Na osnovu ubrzane emulacije dat će se smjernice koje će biti od koristi pri izboru najoptimalnijeg fotonaponskog sustava s obzirom na klimatske uvjete regije.

Leonardo Štrac. Energetski transformatori za HVDC sustave

Abstract: HVDC sustavi prijenosa temeljeni na energetskoj elektronici u svijetu postoje od prve polovice 20. stoljeća. Razvojem tehnologije i gradnjom elektrana na sve udaljenim mjestima raste broj HVDC sustava. Iako su HVDC sustavi skuplji od standardnih izmjeničnih sustava, zbog manjih gubitaka postaju isplativi za velike duljine dalekovoda. HVDC sustavi posebno dolaze do izražaja kod povezivanja kabelom, što je nužno kod prijenosa električne energije ispod mora ili kroz gusto naseljena urbana središta. Pored toga HVDC se koristi za back-to-back povezivanje nesinkroniziranih mreža ili mreža različitih frekvencija. HVDC pretvarači mogu imati mercury-arc ventile koji se koriste u starijim sustavima, tiristore ili naponski upravljane ventile. Tiristorski ventili koriste se za najveće struje, a naponski upravljani ventili pružaju mogućnost pulsno-širinske regulacije i zahtijevaju znatno manje filtre. Tiristorski HVDC pretvarači mogu biti 6 pulsni ili češće 12 pulsni. HVDC pretvarač s naponskim ventilima može butu građen za višerazinsko upravljanje što omogućava vrlo nizak udio viših harmonika. Osnovni tipovi HVDC sustava su monopolarni i bipolarni, sa i bez zemnog spoja. Bipolarni sustavi sa zemnim spojem osiguravaju veću raspoloživost sustava jer u slučaju kvara jednog voda, prijenos energije može preuzeti drugi vod i zemni spoj. Energetski transformatori za HVDC sustave prijenosa moraju udovoljavati posebnim zahtjevima. Pretvarači su najčešće 12-pulsni što zahtijeva dva trofazna sustava fazno pomaknuta za 30°. Fazni pomak postiže se s dva trofazna transformatora od kojih je jedan spojen u zvijezdu, a drugi u trokut ili pak tri jednofazna transformatora s dva sekundarna namota od kojih se jedan spaja u zvijezdu, a drugi u trokut. Izolacija transformatora mora podnijeti izmjenični i istosmjerni napon na strani pretvarača. HVDC transformatori imaju znatno veći udio papirne izolacije kako bi podnijeli DC napon. Povećani udio viših harmonika utječe na dodatne gubitke u konstrukcijskim dijelovima transformatora. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti jezgri HVDC transformatora zbog DC magnetiziranja koje se pojavljuje uslijed asimetrija u radu. HVDC transformatori posebnog su oblika jer provodnici koji se spajaju na pretvarač moraju biti unutar hale s pretvaračem, dok je sam transformator smješten izvan hale. Prilikom ispitivanja HVDC transformator mora zadovoljiti dodatna ispitivanja istosmjernim naponom i polarity reversal test.

Ivanka Radić, Veronika Haramija, Vedran Maljković and Marko Krainz. Usporedba degradacijskih procesa u transformatorima u pogonu i mirovanju

Abstract: Transformatorsko izolacijsko ulje kod transformatora u radu postepeno stari zajedno s ostalom izolacijom. Predviđeni životni vijek ulja ovisi o puno uvjeta: vrsti ulja, tipu transformatora, nazivnom naponu i snazi te uvjetima koji vladaju u pogonu. Starenjem ulje se kemijski postepeno degradira pod utjecajem kisika, vlage te temperature stvarajući produkte oksidacije (kiseline, talog) i uz potrošnju inhibitora oksidacije. Za siguran rad transformatora neophodno je pratiti stanje izolacijskog sustava redovitim periodičkim ispitivanjima ulja, koja mogu biti rutinska te po potrebi i proširena u skladu s IEC 60422, kao i kromatografska ispitivanja otopljenih plinova. Osim ispitivanja ulja također kod transformatora u radu je potrebno periodički provesti električka ispitivanja transformatora: mjerenje otpora izolacije, prijenosni otpor, mjerenje struje magnetizacije, ispitivanje signalizacije, tan delta i drugo.

Što se događa kad transformator stoji niz godina bez opterećenja? U ovom radu će biti opisan primjer transformatora proizvedenog 1957 g. koji je prvi put stavljen u pogon nakon 60 godina te usporedba s transformatorom koji je bio u redovitom pogonu. Bez obzira što transformator nije bio u pogonu ulje je u kontaktu s papirom i ostalim ugrađenim materijalima, izloženo temperaturnim promjenama (širi se i skuplja ovisno o temperaturi i vremenskim uvjetima tj. lokaciji transformatora). Kemijski procesi su trajno prisutni te će se ponašanje takvog izolacijskog medija opisati u ovom radu. Prikazat će se neophodna ispitivanja kako fizikalno kemijska transformatorskog ulja tako i električka ispitivanja samog transformatora koja treba provesti da bi se utvrdilo stanje izolacijskog medija te pouzdanost stavljanja u pogon takvog transformatora. Osvrt je dan na električna ispitivanja transformatora koja indirektno mogu ukazati na stanje izolacijskog sustava a to je prije svega ispitivanje otpora izolacije. Zbog starosti transformatora prije bilo kakvih ispitivanja potrebno je eliminirati prisustvo PCB-a u ulju. Nakon rutinskih ispitivanja transformatorskog ulja, u Končar Institutu pristupilo se neophodnim proširenim ispitivanjima da se predvidi ponašanje takvog izolacijskog medija te preostali životni vijek.

Goran Plišić and Kosjenka Capuder Bikić. Važnost odabira prikladnog modela transformatora za tranzijentne proračune u mreži

Abstract: Zadnjih godina nekoliko Cigre radnih skupina je produciralo dokumente koji su modele transformatora korištene kod proračuna mreža ponovo stavili u fokus kupaca, proizvođača, ali i znanstvene zajednice. Prvenstveno su to dokumenti proizašli iz rada A2/C4.39 - Electrical Transient Interaction Between Transformers and the Power System, ali i A2.37 - Questionnaire "Transformer Reliability Survey“. Upravo zato i dalje je aktivna grupa A2/C4.52 koja bi trebala donijeti konkretne zaključke i smjernice za korištenje modela transformatora, prvenstveno u području visokih frekvencija i nestandardnih valnih oblika. U ovom radu prikazano je trenutno stanje na području modeliranja transformatora iz perspektive proizvođača, ali uzimajući u obzir i sve češće zahtjeve kupaca. Opisani su često spominjani modeli „white box“, „black box“ te „gray box” i odgovarajući spektar frekvencija koji su u mogućnosti pokriti. Dodatno, osvrnulo se na često korištene modele u alatima EMTP tipa (ElectroMagnetic Transients Program), bilo da se radi o EMTP ATP verziji koja je dostupna široj zajednici ili EMTP RV kao komercijalnoj verziji. Prvenstveno se misli na modele pod imenom BCTRAN te u novije vrijeme XFMR (advanced Hybrid Transformer component), koji u osnovnom obliku pokrivaju frekvencije do par kHz, ali im se to područje može malo proširiti dodatnim, izvana spojenim, elementima. U radu je na jednom primjeru prikazan praktičan pristup koji bi se u konačnici mogao pokazati kao najbolji kompromis za proizvođača i kupca. Naime, za proračune tranzijenata unutar transformatora, proizvođači prvenstveno koriste vlastite „white box“ modele jer im oni omogućavaju detaljan uvid u pojave unutar strukture namota još u fazi projektiranja transformatora. U slučaju zahtjeva kupca za modelom transformatora koji može uključiti u svoje proračune, najlakši bi način bio taj isti model predati u formatu koji bi bio njemu „čitljiv“. Međutim, tu se dolazi do osnovnih ograničenja: taj model u većini slučajeva za kupca sadrži previše detalja pa je samim time prevelik za uključivanje u postojeće proračune, a isto tako dobrim dijelom može otkriti i neka znanja o unutarnjoj konstrukciji transformatora koja se tretiraju kao poslovna tajna. Rješenje se nameće u formi „black box“ modela koji se generira direktno iz „white box“ modela proizvođača, što je drukčije od inače uobičajene prakse da se dobije mjerenjima na gotovom transformatoru. Ovaj pristup, osim što bi trebao biti izvediv za proizvođača i prihvatljiv za kupca, ujedno podrazumijeva i potrebu za bližom suradnjom još u fazi projekta transformatora.

Hrvoje Žura, Ivana Roksa, Tamara Tarnik and Ivana Laković. Sustav gospodarenja otpadom u HEP-Proizvodnji d.o.o.

Abstract: HEP Proizvodnja d.o.o. je društvo s ograničenom odgovornošću, s ishođenim dozvolama za obavljanje dviju energetskih djelatnosti: proizvodnju električne energije i proizvodnju toplinske energije za centralne toplinske sustave grada Zagreba, Osijeka i Siska.



HEP Proizvodnja d.o.o. ima uveden integriran sustav upravljanja kvalitetom i okolišem sukladno normama ISO 9001:2015 i ISO 14001:2015. Sva termoenergetska postrojenja imaju ishođena Rješenja o objedinim uvjetima zaštite okoliša (okolišne dozvole). Sustav gospodarenja otpadom u HEP Proizvodnji d.o.o. propisan je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), podzakonskim propisima koji iz njega proizlaze kao i internim aktima i procedurama. HEP proizvodnja d.o.o. kao proizvođač proizvodnog i komunalnog otpada ima uspostavljen sustav gospodarenja otpadom koji se sastoji od: određivanja statusa otpada, kategorizacije otpada, odvojenog prikupljanja i skladištenja otpada na lokacijama proizvodnih pogona, predaje otpada tvrtkama ovlaštenim za gospodarenje otpadom, vođenje zakonom propisane evidencije o otpadu. Sve lokacije proizvodnih pogona HEP Proizvodnje d.o.o. su upisane u Očevidnik osoba koje skladište vlastiti proizvodni otpad, a tvrtka je upisana i u Očevidnik prijevoznika otpada (neopasnog). Očevidnike prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) vodi Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Na lokaciji termoelektrane Plomin nalazi se interno odlagalište neopasnog otpada (podkategorija 3 – odlagalište anorganskog neopasnog otpada s niskim sadržajem organske /biorazgradive tvari) za koje je tvrtka HEP Proizvodnja d.o.o. od nadležnog tijela ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom. U radu su prikazani svi postupci gospodarenja otpadom koje provodi tvrtka HEP Proizvodnja d.o.o. koji se odnose na sve lokacije proizvodnih pogona koje proizvode otpad, a koji proizlaze iz odredaba Zakona održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) i propisa koji iz njega proizlaze. Također je opisan i način postupanja sa rashodovanom opremom kojom se gospodari kao s otpadom koji ima vrijedna svojstva, a sve nakon provedenih procedura i postupaka propisanim računovodstvenim politikama Republike Hrvatske i internim aktima HEP grupe.

Velimir RavliĆ and Sonja RavliĆ BegiĆ. Utjecaj porasta nazivnih struja i struja kratkog spoja na izvedbu 420 kV postrojenja vanjske izvedbe u Njemačkoj

Abstract: Sve do 1995. godine u Njemačkoj se nije očekivala viša naponska razina od 420 kV. Međutim, pogonske (i nazivne) struje polja u visokonaponskim postrojenjima su porasle na 3150 A i 4000 A, a nazivne struje sabirnica i do 8000 A. U oko 40 % postrojenja maksimalne struje kratkog spoja su bile 50 kA. Zbog svega navedenog oprema treba biti adekvatno dimenzionirana kako bi zadovoljila zahtjeve u svezi termičkih i mehaničkih opterećenja, kao i zadovoljila zahtjeve u svezi jakosti magnetskog i električnog polja, korone i radio smetnji. Pri tome treba voditi računa da su oprema i tehnička rješenja maksimalno standardizirana. Termički utjecaji struja kratkih spojeva imaju direktan utjecaj na izvedbu opreme za uzemljenje, a posebno zemljospojnika. Zbog kompleksnosti mehaničkih utjecaja prilikom protjecanja struja kratkih spojeva bilo je potrebno izvršiti vrlo detaljne analize i brojna ispitivanja. U ovom radu se razmatra utjecaj početka i trajanja kratkih spojeva kao i brzog automatskog ponovnog uklopa. Dodatno su opisana osnovna tehnička rješenja karakterističnih 420 kV postrojenja u Njemačkoj, pri čemu su posebno opisana rješenja sa užetima i cijevnim vodičima te smjernice u svezi utjecaja struja kratkog spoja kao i neke mogućnosti smanjenja potrebnog prostora za izgradnju 420 kV postrojenje.

Srećko Bojić, Zoran Subotičanec and Boris Babić. ZNAČAJ LABORATORIJSKIH ISPITIVANJA KAO ELEMENT KONTROLE KVALITETE PRI IZBORU I OPREMANJU VN DALEKOVODA NOVOM IZOLACIJSKOM OPREMOM

Abstract: Općenito je poznato da stupanj pouzdanosti i električne sigurnosti svakog visokonaponskog nadzemnog voda izravno i u najvećoj mjeri ovisi o izboru izolacijske konstrukcije, a koju čine izolatori i zaštitne armature. Izbor električnih svojstava izolacije, osim mehaničkih zahtjeva, u pravilu se temelji na parametrima okoline, specifičnim zahtjevima mikrolokacije te zahtjevima koordinacije izolacije u promatranom dijelu prijenosne mreže, i definiran je projektom dalekovoda. Pri projektnom izboru izolacije danas postoji šira lepeza svjetskih proizvođača različite vrste i tipova izolatora, više ili manje kvalitetom prepoznatljivih i ekonomski pozicioniranih na tržištu. Stoga u praksi nije rijedak slučaj da se pri djelomičnoj rekonstrukciji, dogradnji ili interpolaciji dalekovoda uvodi novi tip ili izvedba izolatora nekog drugog ili novog proizvođača. S tim u svezi, dielektrična svojstava novog tipa izolatora mogu biti od značajnijeg utjecaja na cjelokupna dielektrična svojstva izolacijske konstrukcije koja se ugrađuje na konkretni dalekovod. U takvim slučajevima, od posebnog je interesa za korisnika prijenosne mreže striktna provedba opsežnih mjera osiguranja i kontrole kvalitete u svim fazama projekta, od izbora izolatora s dokazanim svojstvima kroz provedbu tipskih ispitivanja, pa sve do tvorničkih rutinskih i preuzimnih laboratorijskih ispitivanja. Provedbom završnih laboratorijskih dielektričnih ispitivanja na kompletnoj izolacijskoj konstrukciji, dokazuju se projektom definirana i postignuta svojstva cijelog proizvoda sukladno zahtjevima koordinacije izolacije. U ovom radu daje se prikaz provedenih opsežnih aktivnosti osiguranja i kontrole kvalitete pri izboru stakleni kapastih izolatori tipa U120B, jednog od svjetskih proizvođača izolatora za nadzemne vodove, a koji se ugrađuju u izolatorske lance 220 kV namijenjenih za opremanje novog dijela dalekovoda DV 2x220 kV, za priključak TE Sisak na postojeći DV 220 kV „Mraclin – Prijedor“. Provedene aktivnosti obuhvaćaju nadzor primjenjenih mjera osiguranja i kontrole kvalitete, od izbora izolatora, tvorničkih ispitivanja u ispitnom laboratoriju proizvođača, pa sve do VN dielektričnih ispitivanja kompletnih izolacijskih konstrukcija 220 kV, provedenih u jednom od akreditiranih ispitnih laboratorija. Odluka o provedbi navedenih aktivnosti proizašla je iz činjenice da se stakleni kapasti izolatori izabranog proizvođača prvi put ugrađuju na dalekovode Prijenosnog područja Zagreb. Završna laboratorijska dielektrična ispitivanja izolacijskih konstrukcija provedena su na jednostrukom i dvostrukom izolatorskom lancu s minimalnim brojem izolacijskih članaka u cilju dokazivanja minimalno potrebnih podnosivih napona sukladno zahtjevima projekta. Na kraju rada, usporedbom vrijednosti podnosivih vrijednosti napona utvrđenih ispitivanjem s vrijednostima istih deklariranih projektom, zaključuje se postignutom dielektričnim svojstvima i stupnju koordinacije izolacije na primjenjenim izolacijskim konstrukcijama.

Javor Škare, Velimir RavliĆ and Sonja RavliĆ BegiĆ. Usporedba metoda uzemljenja za generatore spojene na distribucijske mreže, UPS sustave i mikromreže

Abstract: Ovaj članak opisuje metode uzemljenja koji se koriste u distribucijskim mrežama. Opisane su osnovne postavke i problemi u svezi uzemljenja generatora koji su spojeni na distribucijske mreže. Detaljnije su opisane dvije primjene spoja generatora i to na UPS sustave i na mikromreže. Prisustvo neutralnog vodiča u takvim sustavima i sposobnost rada generatora u dva različita načina uzemljenja mreže (spojen na mrežu i otočni pogon) kompliciraju projektiranje sustava uzemljenja. Zahtjevi na sustav uzemljenja trebaju omogućiti ispravan rad u oba spomenuta režima rada.

Antun Andrić, Snježana Čujić-Ćoko, Ivan Vjeko Tomić, Leo Klarić and Marin Plečko. Provjera sposobnosti crnog starta i otočnog pogona HE Peruća

Abstract: Sukladno važećoj zakonskoj regulativi Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) ugovara sa elektranama mogućnost korištenja pomoćnih usluga, među kojima su usluge crnog starta i otočnog rada. Plan obrane od velikih poremećaja određuje elektrane koje moraju biti osposobljene za pružanje spomenutih pomoćnih usluga crnog starta i otočnog rada. Za elektroenergetski sustav RH (EES RH) jedna od elektrana čija je važnost prepoznata u Planu obrane od velikih poremećaja i s kojom su ugovorene usluge crnog starta i otočnog rada je HE Peruća (HEP Proizvodnja). Dugotrajni radovi u 110 kV mreži HOPS-a na vezi Dugopolje – Sinj – HE Peruća tijekom ljetnih mjeseci 2016. godine, koji su odstupanjem od kriterija N-1 ugrozili sigurnost opskrbe kupaca vezanih na trafostanice TS Sinj, HE Peruća i TS Dugopolje te mogućnost evakuacije energije proizvedene u HE Peruća, bili su direktan povod organiziranju ispitivanja, odnosno provjere sposobnosti crnog starta i pogona u otočnom radu proizvodnih jedinica/agregata u HE Peruća. Rezultate ispitivanja kao i prikupljena saznanja, HOPS i HEP Proizvodnja planiraju iskoristiti s ciljem učinkovitijeg korištenja ugovorenih pomoćnih usluga. Obavljene pripremne radnje bila su opsežne, a uključivale su utvrđivanje mogućnosti i parametara opreme HE Peruća, predviđanje očekivanih zahtjeva lokalnog konzumnog područja uz uvažavanje zakonskih obveza na području kvalitete električne energije isporučene krajnjem korisniku, kao i provjeru postavki zaštite mreže HOPS-a. U koordinaciji HOPS-a i HEP Proizvodnje te uz suradnju HEP Operatora distribucijskog sustava (HEP ODS) dogovoren je postupak ispitivanja, sa naglaskom na minimiziranje rizika za HEP ODS i HEP Proizvodnju. Ispitivanje je pokazalo da su ispunjeni kriteriji postavljeni kao uvjet za potvrđivanje sposobnosti proizvodnih jedinica/agregata u HE Peruća za pružanje ugovorenih usluga crnog starta i otočnog rada. Iskustva iz ovog ispitivanja koristiti će svim stranama u poboljšanju kvalitete reakcija opreme i osoblja u neželjenim situacijama značajnih poremećaja u EES RH i susjedstvu te HOPS-u kao podloga za izradu pravilnika kojim se propisuje postupak ispitivanja sposobnosti agregata za crni start i otočni rad. U radu će se prikazati rezultati ispitivanja, prijedlozi poboljšanja procesa te plan daljnjih aktivnosti.

Zdravko Vukušić. ISKORIŠTAVANJE ČISTOG KONDEZATA U EL-TO ZAGREB

Abstract: Postojeće stanje U pogonskoj zgradi strojarnice, na najnižoj koti -5,80 m, na kojoj je smještena oprema toplinske stanice nalazi se ukopani betonski spremnik (muljna jama) u kojem se prikuplja atmosferski kondenzat iz sustava para-voda i voda koja se drenira iz ostalih cjevovoda, kao i odvodnja energetskih kanala i voda koja se tijekom rada pojavljuje uslijed eventualnog propuštanja cjevovoda te pranja i čišćenja poda. Sadašnje rješenje je takvo da se prikupljena voda ispumpava u odvodni kanal. Sustav muljne jame sastoji se od: • Muljne jame (ukopani betonski spremnik) • Dvije vertikalne pumpe Q= 20 m3/h (elektromotorna i pneumatska) automatski upravljane po nivou. Dio odvodnika kondenzata putem kojih se vrši odvodnja kondenzata iz parovoda nije uključen u zatvoreni tok prikupljanja kondenzata u VT i NT ekspander toplinske stanice, već se vodi u betonsku sabirnu jamu. Osim toga u sabirnu jamu se odvodi i cjelokupni kondenzat koji se drenira prije puštanja zagrijača vode u pogon, a po potrebi i tijekom pogona zagrijača. Pritom dolazi do otparivanja vode i povećanja vlažnosti zraka u prostoru što ima štetan utjecaj na ugrađenu elektro i mjerno regulacijsku opremu.



Čisti kondenzat prikupljen u sabirnoj jami predstavlja potencijal za ostvarenje uštede vraćanjem u vrelovodni sustav.

Opis rekonstrukcije Izrađuje se tehničko rješenje prikupljanja otpadnih voda na koti -5,80 u toplinskoj stanici ugradnjom novog ukopanog sabirnog spremnika. Novi sabirni spremnik se ugrađuje na koti ispod -5,80 m u toplinskoj stanici na raspoloživom prostoru u neposrednoj blizini pumpi rashladne vode. Prilikom toga potrebno je voditi računa da se spriječi prodor podzemnih voda u novi spremnik.

Usvojeno je da se novi spremnik ugradi u izvedbi iz nehrđajućeg čelika te sidri na adekvatan način. Ovakva konstrukcija ima prednosti zbog većeg raspoloživog volumena, otpornosti na nagrizanje (otapanje karbonata) i vodonepropusnost. Nova muljna jama – čelični spremnik se sastoji iz dvije komore. Od kojih je jedna otvorena i u nju se prikuplja tekućina s dna energetskih kanala i od pranja poda. U drugu zatvorenu vodonepropusnu komoru prikuplja se čisti kondezat koji se može vratiti u sustav. Zatvorena komora ima slijedeće ulaze: • Kondenzat i ispusti turbinskih agregata TA30 i TA12 te dio drenaža cjevovoda uz sjeverni zid strojarnice • drenaže zagrijača vode, cjevovoda kondenzata, pumpi i opreme u zapadnom dijelu strojarnice. Zatvorena komora ima ugrađen preljev u otvorenu komoru te se za slučaj kvara crpke ili kondenzata nedovoljne kvalitete kapljevina automatski preljeva u utvorenu komoru i transportira u kanalizacijski sustav. Prikupljena voda se evakuira pomoću pumpi i to iz onečišćene drenaže iz otvorene komore u kanalizacijski sustav, a iz zatvorene komore na u kolektor ekspandera EX-3.

Mislav Ilijašević, Nina Meško, Branimir Ćućić and Mate Biloš. Problematika buke namota srednjih energetskih transformatora

Abstract: U zadnje vrijeme porasli su zahtjevi kupaca oko mjerenja buke srednjih energetskih transformatora. Osim mjerenja buke u praznom hodu, sve više kupaca zahtjeva i mjerenje buke u pokusu kratkog spoja. Za razliku od buke u pokusu praznog hoda koju stvara jezgra, glavni izvor buke u pokusu kratkog spoja su namoti pa govorimo o buci namota. U frekvencijskom spektru mjerenja najizraženiji je prvi harmonik (100 Hz), u usporedbi s bukom praznog hoda gdje je to najčešće 300 Hz. Nadalje, iskustvo Končar DIST-a pokazuje da je rasipanje rezultata mjerenja nešto veće nego u praznom hodu. Mjerenje buke namota definirano je standardom IEC 60076-10:2016. U standardu je dan izraz za procjenu buke namota prema kojemu ona ovisi o nazivnoj snazi transformatora. Zbog toga buka namota u ukupnoj buci transformatora postaje dominantna na većim snagama. Navedena procjena prema IEC-u prema kojem buka namota ovisi samo o snazi transformatora je gruba i nije fizikalna pa su istraživani ostali utjecajni faktori. Naime, standard IEC 60076-10:2016 navodi da se može očekivati do 6 dB viša ili niža buka od te procjene, dok standard IEEE C57.12.00-2015 navodi raspon od +12 do -6 dB u odnosu na procjenu prema IEC-u.

Siniša Gazivoda, Veronika Haramija, Igor Nujić and Dražen Balenović. Lociranje i sanacija kvara VN namota na transformatoru snage 30 MVA

Abstract: Energetski transformatori su tijekom pogona izloženi raznim utjecajima koji mogu izazvati kvar transformatora i smanjiti njegovu pogonsku raspoloživost. Lociranje mjesta kvara nužan je preduvjet za njegovu sanaciju na terenu. Zbog toga je primjena dijagnostičkih metoda izuzetno važna kod transformatora koji su proradom zaštite isključeni iz pogona, tj. kod transformatora kod kojih se sumnja na nastanak kvara. Dvonamotni energetski transformator snage 30 MVA, napona 115±2x2,875/10,5 kV i grupe spoja YNd5 star je 22 godine i koristi se kao blok transformator u elektrani. Tijekom pogona došlo je do prorade alarma Buchholz releja, uzeti su uzorci transformatorskog ulja i izdvojenog plina te poslani na analizu u laboratorij za fizikalno kemijska ispitivanja transformatorskog ulja i papira. Dobiveni rezultati kromatografske analize pokazali su povećane koncentracije plinova u odnosu na prethodnu redovnu analizu ulja, obavljenu tri mjeseca prije prorade alarma Buchholza. Interpretacijom dobivenih rezultata kromatografske analize konstatirana je termička degradacija ulja karakteristična za termički kvar visokotemperaturnog područja. Na osnovu kromatografske analize nije bilo moguće točno locirati mjesto kvara, pa je vlasniku transformatora preporučeno da se na transformatoru obave električka dijagnostička mjerenja i pokuša naći mjesto kvara. U roku nekoliko dana na transformatoru su obavljena dijagnostička mjerenja u standardnom opsegu: mjerenje otpora izolacije namota, kapaciteta i faktora dielektričkih gubitaka namota i VN provodnika, struja magnetiziranja, prijenosnih omjera, rasipnih induktiviteta parova namota, djelatnih otpora VN i NN namota te frekvencijskog odziva transformatora. Jedino mjerenje koje je pokazivalo značajna odstupanja u odnosu na prethodno izmjerene vrijednosti je bilo mjerenje otpora VN namota. Odstupanje, odnosno asimetrija među dobivenim otporima namota, je bilo znatno izraženo kod faznog mjerenja, te očekivano dvostruko manje kod linijskih mjerenja otpora namota. Tumačenjem dobivenih rezultata mjerenja otpora VN namota locirano je potencijalno mjesto kvara. Nakon otvaranja transformatora na terenu i vađenja aktivnog dijela iz kotla, uočeno je mjesto kvara te je kvar je saniran. Nakon toga su ponovljena električka mjerenja i ispitivanja transformatorskog ulja koja služe kao referentna mjerenja za buduća praćenja stanja transformatora.

Krešimir Vrdoljak, Marko Zrno, Ivan Krajnović and Anida Paci. Rezervni dispečerski centar operatora prijenosnog sustava u Albaniji

Abstract: Kako bi udovoljio uvjetima primanja u Europsku mrežu operatera prijenosnih sustava za električnu energiju (ENTSO-E), operator prijenosnog sustava u Albaniji, Operatori i Sistemit të Transmetimit (OST Sh.a.), ima obavezu uspostave rezervnog dispečerskog centra. Trenutno OST ima samo jedan dispečerski centar, Nacionalni dispečerski centar (NDC) u Tirani. Uspostava Rezervnog dispečerskog centra (RDC) centra je započela u drugoj polovici 2016. godine. Iz RDC-a će se obavljati funkcije daljinskog nadzora i upravljanja s 26 prijenosnih transformatorskih stanica u Albaniji, od kojih je većina u vlasništvu OST-a, ali neke su i u privatnom vlasništvu. Iz njega će se moći upravljati i određenim hidroelektranama u svrhu provođenja sekundarne regulacije frekvencije i djelatne snage razmjene. Za nadzor i upravljanje trafostanicama će se koristiti SCADA sustav PROZA NET. Komunikacija RDC-a s trafostanicama i hidroelektranama će se obavljati korištenjem IEC 60870-5-104 komunikacijskog protokola, dok će se za komunikaciju između NDC-a i RDC-a koristiti ICCP komunikacijski protokol. Osim SCADA funkcionalnosti, RDC će imati i funkcionalnost automatizirane regulacije proizvodnje (eng. Automatic Generation Control; AGC) na tehnički i ekonomski optimalan način. PROZA AGC aplikacija obavlja automatiziranu provedbu plana proizvodnje (voznog reda) te funkciju automatizirane sekundarne regulacije frekvencije i djelatne snage razmjene (eng. Load Frequency Control; LFC). Regulacijske proizvodne jedinice kojima će RDC moći upravljati su agregati u HE Fierza, HE Koman i HE Vau dejes. Planove za provedbu voznog reda i provođenje regulacije će AGC aplikacija dobivati iz sustava za upravljanje tržišnim funkcijama (eng. Market Management System; MMS). U transformatorskim stanicama i hidroelektranama su lokalni sustavi upravljanja i nadzora raznih proizvođača, generacija i verzija. RDC će komunicirati sa slijedećim tipovima sustava: - PROZA NET, - SICAM PAS, - MicroSCADA, - RTU 560. Komunikacija udaljenih trafostanica i hidroelektrana s RDC-om odvijat će se zasebnim komunikacijskim i mrežnim putevima po IEC104, bez da se ulazi u postojeću vezu stanica i elektrana s NDC-om koja mora ostati netaknuta. Dodatno, komande iz RDC moraju biti blokirane ako RDC nema nadležnost za upravljanjem. Zbog toga će biti potrebno sklopovski i programski nadograditi lokalne sustave upravljanja i u svaku nadziranu i upravljanu stanicu i elektranu instalirati Linux komunikacijski kontrolni uređaj (LKKU).

Neven Vujičić, Stipe Pandža, Viktor Lovrenčič, Zaviša Klobas, Marko Nevistić and Mladen Penava. PRVA ISKUSTVA S PRIMJENOM HAVARIJSKIH MODULARNIH STUPOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ I REPUBLICI SLOVENIJI

Abstract: Svrha postojanja elektroenergetskog sustava je pouzdan prijenos i opskrba potrošača električnom energijom. Pri tome su razvojem tehnologije i modernizacijom upravljanja ispadi pojedinih elektroenergetskih veza, odnosno pojedinih dalekovoda svedeni na minimum. Međutim, s obzirom na to da je životni vijek pojedinog dalekovoda uglavnom i preko 60 godina, za očekivati je da će na nekima od njih za vrijeme dugogodišnjeg pogona doći do prekida u pogonu uslijed namjernih (održavanje, rekonstrukcije) i nenamjernih utjecaja (havarije).

Tijekom zimskog perioda se posljednjih godina u nekoliko navrata dogodilo ispadanje dalekovoda iz pogona i otežana opskrba stanovništva i industrije električnom energijom. Najčešći uzrok je nakupljanje leda na vodičima dalekovoda, kada uz dodatnu pojavu značajnijeg vjetra neminovno dolazi do težih oštećenja konstrukcije pa i rušenja stupova. Vremenski okvir za popravak štete, što najčešće podrazumijeva zamjenu oštećenog stupa novim, se računa u tjednima. Svjedoci smo jedne takve havarije većih razmjera koja se dogodila na području Gorskog kotara početkom 2014. godine. Sanacija ovih šteta u prijenosnoj mreži je zahtijevala dulji period beznaponskog stanja oštećenih dalekovoda, te je potaknula stručnjake iz Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.o.o. (dalje u tekstu HOPS) na traženje rješenja na koji način aktivirati oštećeni dalekovod u što kraćem vremenu.

Rješenje je pronađeno u vidu nabavke i primjene havarijskih modularnih stupova. Navedeni stupovi omogućuju privremeno postavljanje novog havarijskog modularnog stupa pokraj oštećenog te izvedbu privremenog obilaska (by-pass) prebacivanjem vodiča na havarijski stup. Spomenuti se postupak montaže privremenog stupa i prebacivanja vodiča uz prethodno planiranje i pripremu može uglavnom izvesti u jednom danu.



U ovom radu će pobliže biti opisana izvedba i potencijalne primjene havarijskih modularnih stupova nabavljenih od strane HOPS-a. Također će na praktičnom primjeru biti opisana primjena jednog havarijskog modularnog stupa prilikom zamjene nosivog stupa broj 12 dalekovoda DV 110 kV Međurić – Daruvar radi oštećenja konstrukcije. Također u radu će biti prezentirane i dosadašnje primjene ovakvih stupova na području Republike Slovenije.

Dalibor Škarica, Srećko Bojić, Branko Ćosić, Goran Čubra and Milivoj Šutej. POGONSKA ISKUSTVA S POSOLICOM NA OTOKU PAGU S OSVRTOM NA STANJE IZOLACIJE

Abstract: Visokonaponska izolacija ključni je element pouzdanosti VN prijenosnog voda i priključnih postrojenja. Kad je riječ o vanjskoj izolaciji, izolacijska svojstva iste u direktnoj su vezi s atmosferilijama i površinskim stanjem izolatora. Posolica, kao prirodni fenomen u našem primorskom području, glavni je uzrok intezivne degradacije izolacijskih svojstava vanjske izolacije u pogonskim uvjetima što posljedično dovodi do čestih spontanih ispada i neraspoloživosti istih u sustavu opskrbe potrošača elektičnom energijom. Prva značajnija iskustva s problemima posolice u prijenosnoj mreži sticana su na Prijenosnom području Split, i to na dalekovodu 110 kV Nerežišća – Stari Grad. Izgradnjom i puštanjem u pogon dalekovoda i postrojenja 110 kV tzv. „otočne veze“ 1994.g., duž otoka Paga i Raba, znatno je porastao broj ispada istih iz redovnog pogona, pri čemu je kao najčešći i osnovni uzrok površinsko onečišćenje izolacije posolicom. Ranijih godina, na Prijenosnom području Split, aktivirano je nekoliko ispitnih poligona s ciljem sticanja potrebnih iskustava u praćenju ponašanja različite vrste izolacije u stvarnim uvjetima onečišćenja posolicom. Kao najznačajnije ispitne poligone treba istaći: - DV 110 kV Lički Osik – Karlobag – Novalja; mikrolokacija KS Toreta na otoku Pagu, - DV 110 kV Nerežišća – Starigrad; mikrolokacija KS Travna na otoku Hvaru, - DV 110 kV Opuzen – Ploče – Makarska; mikrolokacija Drašnice. Tijekom godina, stečena iskustva s poligona primjenjivana su u pogonu na nekim od dalekovoda ugroženih većim onečišćenjem, i to kroz različite vrste materijala i oblike izolatorskih članaka, primjenom različitih duljina kliznih staza ili pak kroz razne vrste površinskih premaza i masti, s više ili manje uspjeha. Obzirom na današnju topologiju i stanje prijenosnone mreže obalnog i otočkog područja, problem posolice, generalno rečeno, naročito je izražen na otoku Pagu, s posljedicom bržeg starenja ugrađene izolacijske opreme, što je vidljivo iz površinskih i dubinskih oštećenja kompozitne izolacije vodova, provodnih izolatora na kabelskim kućicama kao i kroz intenzivnu koroziju čeličnih dijelova izolacijskih konstrukcija. U ovom radu daje se prikaz najznačajnih rezultata višegodišnjeg praćenja problematike pogona prijenosnih dalekovoda priobanog i otočkog područja uvjetima onečišćenja posolicom, s naglaskom na područje otoka Paga, a vezano uz pogonske ispade, površinsko stanje i zabilježena karakteristična oštećenja izolacije uslijed dugotrajne izloženosti djelovanju površinskih struja. Temeljem zabilježenih pogonskih događaja i stečenih višegodišnjih iskustava u dosadašnjoj primjeni izolacije u takvim uvjetima prirodnog onečišćenja, zaključuje se o nužnosti proširenja potrebnih mjera pri izboru nove ili obnovi postojeće vanjske izolacije vodova i postrojenja na promatranom lokalitetu.

Željko Tašner, Branimir Ćućić and Dalibor Valešić. Trendovi na području hlađenja srednjih energetskih transformatora

Abstract: U referatu je dan pregled i zastupljenost pojedinih načina hlađenja te trendovi u modeliranju sustava hlađenja srednjih energetskih transformatora. Glavni sustavi hlađenja prema vrsti strujanja medija su: ONAN, ONAF, OFAF, OFWF, ODAF i ODWF. U ONAN sustavu aktivni dio je uronjen u izolacijsku tekućinu koja cirkulira djelovanjem termosifonskog efekta, a zrak cirkulira po istom principu preko rashladnih rebara. U ONAF-u imamo prirodno termosifonsko strujanje ulja kroz namot i hladila, te prisilno strujanje zraka oko hladila. U OFAF sustavu hlađenja ulje prisilno cirkulira kroz kotao i hladila, dok u namotima imamo termosifonsko strujanje ulja, a zrak prisilno struji oko hladila. Za OFWF vrijedi isto kao i za OFAF, no umjesto zraka na sekundarnoj strani se koristi voda. U ODAF-u i ODWF-u ulje prisilno cirkulira kroz glavne kanale namota i hladila te se na taj način poboljšava cirkulacija i izmjena topline te smanjenju dimenzije transformatora. U segmentu srednjih enegetskih transformatora najzastupljeniji su ONAN transformatori. Za dug i ekonomičan radni vijek bitno je dobro dimenzionirati sustav hlađenja transformatora. Za toplinsko modeliranje transformatora u primjeni je više metoda, a najčešće korištena je polu-empirijska jer je brza i daje dovoljno točne rezultate uz primjenu ograničenih ljudskih i računalnih resursa. Termohidraulička mreža je točnija i detaljnija metoda, ali vremenski zahtjevnija. Hidraulička mreža se sastoji od mreže hidrauličkih otpora uljotoka. Struktura vodiča i izolatora daje termičku mrežu. Veza su toplinski tokovi i površinske temperature. Treća metoda je računalna dinamika fluida (CFD) koja daje najdetaljnije i najtočnije rezultate ako je ispravno primijenjena. Zahtjeva dodatne ljudske i računalne resurse, uz znatno produženo vrijeme pripreme i simulacije u odnosu na ostale dvije metode. Nekada se kombinacijom gornjih metoda dolazi do konačnih rezultata. Za transformatore s prisilnim strujanjem medija toplinska energija gubitaka može se iskoristiti za grijanje prostora kao i razne proizvodne procese.

Željko Ćosić, Velimir Ravlić and Ante Ravlić. Utjecaj mehaničke frekvencije sabirničkih sustava na naprezanja uslijed sila kratkih spojeva

Abstract: Dinamičko naprezanje konstrukcija je funkcija prostora i vremena, i uzrokovano je stvarnom silom koja se vremenski mijenja. Naprezanja u vodičima i u izolatorima te nosivoj konstrukciji ovise o odnosu vlastite frekvencije mehaničkog sustava i frekvencije elektromagnetske sile. U slučaju rezonancije ili blizu rezonancije mogu se pojačati sile i naprezanja. Ovisno o izvedbi postrojenja bit će i naprezanja u vodičima i izolatorima različita kod istih struja kratkog spoja. Zbog toga treba uzeti u obzir elastičnost dijelova kompletnog mehaničkog sustava. Za analizu navedene problematike potrebno je što točnije definirati osnovnu vlastitu frekvenciju razmatranog sustava i njegovih dijelova. Kroz rad se daje analiza navedene problematike sa osvrtom na očekivane realne probleme u transformatorskim stanicama i rasklopištima visokog napona.

Ivana Laković, Mihajlo Mirković and Hrvoje Žura. Primjena kružne ekonomije u TE Plomin

Abstract: U današnje vrijeme kada se rezerve ključnih resursa smanjuju, a troškovi eksploatacije rastu, kružna ekonomija se promatra kao praktično rješenje za izlazak iz dosadašnjeg linearnog model gospodarstva koji rezultira sve većim količinama otpada. Koncept linearnog gospodarstva temelji se na principu ''uzmi, napravi, upotrijebi, baci'' dok kružno gospodarstvo polazi od činjenice da se proizvodu može produljiti vijek trajanja kroz stvaranje novih poslovnih modela, radnih mjesta i profita, a da se pritom naravno sačuva okoliš. TE Plomin jedina je termoelektrana u Hrvatskoj koja kao energent koristi ugljen. Na lokaciji se produkti izgaranja goriva tretiraju kao otpad i u skladu sa zakonskim propisima predaju ovlaštenim oporabiteljima i/ili deponiraju na vlastitu deponiju neopasnog otpada. Pepeo iz ložišta i gips iz postrojenja za odsumporavanje su zapravo vrijedne sirovine za proizvodnju cementa te je upravo to temelj kružne ekonomije između cementare Holcim d.o.o. i termoelektrane Plomin. Važnost poslovne i gospodarske povezanosti ova dva subjekta rano je prepoznata, suradnja je započela još 2001.godine te se i dalje uspješno održava na lokaciji. Mnoge su prednosti kružnog gospodarstva sa gledišta ovog partnerstva, ali svakako su najznačajnije: smanjenje količine neopasnog otpada koji se deponira na internom odlagalištu elektrane i smanjenje emisija stakleničkih plinova cementare čime se bitno umanjuje utjecaj industrijskih objekata na okoliš.

Anamarija Dellavia, Krešimir Komljenović and Monika Babačić. Utjecaj Direktive o industrijskim emisijama na rad postrojenja EL-TO Zagreb

Abstract: EL-TO Zagreb je termoenergetsko postrojenje nazivne toplinske snage veće od 50 MW te je za nastavak rada imao obvezu ishoditi Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša (tzv. okolišnu dozvolu) sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14). Ista je ishođena u prosincu 2016.godine. Propisane mjere za zaštitu i kvalitetu zraka u okolišnoj dozvoli su direktno povezane s odredbama Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama (IED-Industrial Emissions Directive). Direktiva o industrijskim emisijama objedinjuje zakonske propise iz područja zaštite okoliša za industrijska postrojenja i zasnova se na najbolje raspoloživim tehnikama -NRT (eng. BAT - Best Available Techniques), ali i novim, sada nižim, sektorskim graničnim vrijednostima emisija u zrak. Uvođenje Direktive o industrijskim emisijama ima za cilj objediniti glavnu regulativu glede zaštite okoliša za industrijska postrojenja u jedan zakonski dokument, uskladiti granične vrijednosti emisija u zrak za velike termoenergetske uređaje i postrojenja s vrijednostima emisija dostižnih primjenom najbolje raspoloživih tehnika te unaprijediti jasnoću propisa glede ishođenja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, praćenja emisija i izvješćivanja. Odredbe Direktive o industrijskim emisijama, a koje su vezane uz emisije u zrak iz industrijskih postrojenja, prenesene su u hrvatsko zakonodavstvo u Uredbu o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 117/12,90/14). U ovom radu prikazana je analiza Direktive o industrijskim emisijama s pojašnjenjem svih obveza koje se odnose na postrojenje EL-TO Zagreb te prijedlozima mjera potrebnih za usklađivanje termoenergetskog postrojenja EL-TO Zagreb s istom.

Antun Andrić and Lovre Smirčić. Prijedlozi unaprjeđenja procesa rasterećenja EES-a uvažavajući implementiranu sekundarnu opremu u trafostanicama

Abstract: Operatori prijenosnih sustava interkonekcije dužni su na razini sustava implementirati mehanizam podfrekvencijskog rasterećenja, s ciljem vraćanja vrijednosti frekvencije interkonekcije u dozvoljene granice, te plan hitnog rasterećenja koji omogućuje operatoru sustava ručno rasterećenje djela potrošnje kod manjka energije u vlastitom sustavu. U naravi, ova dva procesa su slična, jer oba rasterećuju dio potrošnje, ali prvi, podfrekvencijsko rasterećenje, provodi se automatskim djelovanjem releja u trafostanicama dok se hitno rasterećenje



provodi ručnom akcijom operatera. U proteklom razdoblju, integracijom značajnih količina obnovljivih izvora energije tj. distribuirane proizvodnje, smjer snage po pojedinim srednjenaponskim odvodima postao je dvosmjeran ili iznos snage koja se distribuira značajno varira u ovisnosti o proizvodnim jedinicama priključenima na promatrani odvod. U tom slučaju, automatsko isključenje odvoda ili transformatora koji daje energiju u mrežu dodatno pogoršava situaciju ili iznos rasterećenja može značajno odstupati od inicijalno planiranog. Stoga, nameće se kao logično uvažiti i smjer te iznos snage kod provedbe podfrekvencijskog rasterećenja na pojedinom srednjenaponskom odvodu ili transformatoru. Također, uvažavajući opisane sličnosti između dva opisana procesa, kreirati će se i koncept sustava koji omogućuje jednostavniju provedbu hitnog rasterećenja. Uvažavajući gore navedeno, u radu će se dati pregled zahtjeva na operatore prijenosnih sustava, analiza trenutnih mogućnosti releja i postojećeg procesa koji osiguravaju provedbu podfrekvencijskog rasterećenja te dati prijedlog rješenja implementacije podfrekvencijskog rasterećenja uvažavajući distribuiranu proizvodnju te koncept implementacije hitnog rasterećenja koristeći raspoložive resurse.

Tamara Tarnik, Daria Mateljak and Ivana Roksa. Izvještavanje o održivosti u HEP-u

Abstract: Nefinancijska izvješća o održivosti postala su obvezna za HEP od 1.1.2017., prijenosom u hrvatsko zakonodavstvo Direktive 2014/95/EU o objavljivanju nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa. Nefinancijska izvješća postaju sve važnija u komunikaciji transparentnog i odgovornog upravljanja poduzećem, a sadržavaju informacije o utjecaju poduzeća na okoliš i društvo te podatke o radnoj okolini i poštivanju ljudskih prava. HEP grupa je izradila do sada dva izvješća, za razdoblje 2013. -2014. te 2014.-2015. U izradi oba izješća korištene su smjernice Globalne inicijative za izvještavanje 4. generacije (GRI-4). Izvješća su rezultat timskog rada HEP-ovih zaposlenika na radionicama i tijekom nekoliko mjeseci formuliranja sadržaja. Prikupljanje i obrada podataka za stotinjak indikatora u jednom velikom sustavu kakav je HEP grupa predstavlja posebni procesni, strukturni i metodološki izazov. Veliki broj pokazatelja (indikatora) prema kojima se izvještavalo proizašao je iz iznimno širokog odabira materijalnih pitanja od važnosti za HEP te u odnosu na organizacijske dionike. Postupak određivanja materijalnosti i granica aspekata izvještaja bio je jedan od najsloženijih ikada primijenjenih u domaćoj praksi. U radu se donosi kratki prikaz i osvrt na nefinancijsko izvještavanje u Hrvatskoj i u sektoru energetike na svjetskoj razini. Analiziraju se opći izazovi izvještavanja o održivosti, posebno u kontekstu smjernica Globalne inicijative za izvještavanje. Metodologijom prikaza studije slučaja opisuje se proces izrade izvješća o održivosti u HEP-u, izazovi procesa izvještavanja, određivanja materijalnih pitanja i uključenja dionika. Daje se prikaz koristi objavljivanja izvješća o održivosti i izvještavanje se opisuje u kontekstu korporativnog upravljanja i korporativne komunikacije. U radu su prikazane i prednosti prelaska na GRI standard, kao i poboljšanja metodologije kako bi se unaprijedilo izvještavanje o održivosti. Rad u zaključnom dijelu analizira problematiku primjenjivosti GRI smjernica te navodi praktične savjete o organizaciji procesa izvještavanja kao dijelu upravljačkog mehanizma. Razmatraju se moguće implikacije na buduća izvješća o održivosti HEP grupe.

Miro Antonijevic, Stjepan Sucic and Hrvoje Keserica. Napredna vizualizacija tehnologijom miješane stvarnosti automatizacije u trafostanicama koristeći IEC61850 standard

Abstract: Današnji procesi unutar trafostanica su u velikom dijelu automatizirani. Komunikacijska tehnologija koja omogućuje takvu automatizaciju jest IEC 61850 standard, jer nam pruža semantički podatkovni model te standardizaciju koja se koristi za upravljanje procesa unutar trafostanice. Međutim, IEC 61850 standard nije u potpunosti iskorišten u takvoj primjeni, specifično u domeni vizualizacije podataka. Predlažemo vizualizaciju podataka unutar trafostanica korištenjem IEC 61850 standarda sa tehnologijama miješane i proširene stvarnosti.

U ovom radu koristimo IEC 61850 standard i tehnologije proširene i miješane stvarnosti kako bi obogatili vizualizacijske mogućnosti u automatizaciji trafostanica. Prikazat ćemo razvijeni prototip za pomoć u standardnim procesima i aktivnostima održavanja unutar trafostanica, pokazati na koji način se prototip razvijao, te koje bi bile njegove korisne upotrebe unutar trafostanica.

Tomislav Karažija and Zoran Čeralinac. Metode osiguranja kvalitete prevlaka u sustavu zaštite od korozije

Abstract: Sustavi zaštite od korozije primjenjuju se na mnogim iznimno zahtjevnim proizvodima poput raznih metalnih konstrukcija, transformatora, vjetroagregata i tračničkih vozila. Tijekom radnog vijeka koji može trajati desetljećima, proizvodi, a time i sustavi zaštite od korozije, podložni su značajnim fizikalno-kemijskim procesima starenja te dinamičkim, mehaničkim i elektromehaničkim opterećenjima. Ovisno o različitim klimatskim uvjetima eksploatacije, svojstva sustava zaštite od korozije definiraju se na način da se osigura kvaliteta i otpornost na štetne utjecaje okoliša.

Svaki projekt izvedbe sustava zaštite od korozije počinje s očekivanjima da će struktura, konstrukcija ili proizvod biti adekvatno zaštićeni kroz zahtijevani vremenski period. Naručitelji projekta oslanjaju se pri tome na alate kao što su specifikacije proizvođača, certifikati izvođača radova, kontrolu kvalitete i osiguranje kvalitete, a kako bi dobili potvrdu da su radovi provedeni na propisani način prema pravilima struke. Zbog toga je od velike važnosti kvalifikacijska provjera materijala, odnosno provedba ispitivanja simulacijom uvjeta starenja. Rezultatima tih ispitivanja dokazuje se prikladnost odabranih materijala za predviđenu namjenu, uz uvažavanje aspekata sigurnosti, zdravlja te zaštite okoliša.

U ovom radu naglasak će biti na važnosti ispitivanja utjecaja okoliša na komponente antikorozivne zaštite, korozijskoj otpornosti te fizikalno-kemijskim karakteristikama sustava zaštite od korozije kao što su debljina, tvrdoća, prionjivost i otpornost na kemikalije. Biti će prikazan pregled laboratorijskih metoda ispitivanja u svrhu osiguranja kvalitete sustava zaštite od korozije sa rezultatima ispitivanja iz prakse na raznim proizvodima.

Marko Poljak, Davorin Brkić, Srđan Žutobradić and Lahorko Wagmann. SUDJELOVANJE HRVATSKE U IZRADI ŠESTOG IZVJEŠĆA O USPOREDBI KVALITETE OPSKRBE

Abstract: Council of European Energy Regulators (u daljnjem tekstu: CEER) je u rujnu 2016. objavio dokument "CEER 6th Benchmarking Report on the Quality of Electricity and Gas Supply" (u daljnjem tekstu: Izvješće o kvaliteti). Navedeno Izvješće o kvaliteti se izrađuje periodički, od 2001. godine kada je objavljeno prvo izvješće do najnovije, šeste inačice, koja je predmet ovog referata. Izrada Izvješća o kvaliteti započela je u 2015. godini. Pritom treba napomenuti da je Republika Hrvatska, kao novopridružena zemlja članica Europske unije, prvi puta imala mjesto u glavnom dijelu Izvješća o kvaliteti. Naime, prošlo Izvješće o kvaliteti je objavljeno u 2011. godini dok je Hrvatska bila dio Energetske zajednice. Izvješće o kvaliteti analizira tri glavna aspekta kvalitete opskrbe: kvalitetu usluga (engl. commercial quality), pouzdanost napajanja (engl. continuity of supply) i kvalitetu napona (engl. voltage quality). U ovom referatu će se ukratko predstaviti Izvješće o kvaliteti, pobliže analizirati svaki od tri navedena aspekta kvalitete opskrbe električnom energijom, a budući da su neki od autora ovog referata imali priliku aktivno sudjelovali u izradi Izvješća o kvaliteti, prikazat će se i sam proces prikupljanja i organiziranja potrebnih podataka, uz suradnju s relevantnim institucijama.

Tomislav Pintarić, Hrvoje Medvedović and Darko Marković. Pogonska iskustva u održavanju i revitalizaciji cijevnih generatora

Abstract: Sažetak: HE Čakovec i HE Dubrava su elektrane dravskog sliva koje se nalaze u Republici Hrvatskoj. Puštene su u pogon 1982. godine, odnosno 1989. godine sa glavnim agregatima cijevne izvedbe s horizontalnom osovinom i generatorima „u kruški“. Generatori su prividne snage 42 MVA pogonjeni dvostruko reguliranom Kaplan turbinom vrlo visoke korisnosti. Cijevni generatori su specifičnih konstruktivnih, gabaritno ograničenih, rješenja posebno osjetljivih na poremećaje, te su stoga podložniji i kvarovima. Projektno rješenje mogućnosti postizanja veće snage generatora je rezultiralo stavljanje „kruške“ pod stlačeni zrak i osigurana interna prisilna cirkulacija zraka ventilatorima. Uzbuda generatora je izvedena kao beskontaktni sustav uzbude („brushless“) s izmjeničnim uzbudnim generatorom i rotirajućim diodnim mostom. Konstrukcijskim rješenjem je predviđeno malo zaustavljanja na godinu (kontinuirani rad), dok se promatrani agregati skoro svakodnevno uključuju i isključuju uz učestale promjene angažirane snage (nepovoljan režim rada). S obzirom na nepovoljan režim rada koji za svoju posljedicu ima izražena termička naprezanja statorskog paketa i namota uz zatvorenu i zauljenu atmosferu, analizirana su moguća tehnička rješenja kojima bi se smanjio utjecaj i broj kvarova generatora. Stanje i izraženost navedene problematike na generatoru agregata B HE Čakovec, rezultirala je hitnošću i obuhvatnijem pristupu u cilju iznalaženja najboljeg tehničkog rješenja, gdje su odrađene analize stručnih grupa HEP Proizvodnje, instituta (Končar-IET, IEE), fakulteta (FER) te tvornice Končar GiM vezanih uz modifikacije tehničkog rješenja i izmjena osnovne projektne dokumentacije.

Analizirane su činjenice o mogućim uzrocima kvarova statorskog namota, te se došlo do zaključka da izvedeni način zaklinjenja statorskog namota u utoru ne odgovara načinu i uvjetima rada agregata. Stoga je predložen, analiziran i usvojen tehnički suvremeniji način zaklinjenja.

Tijekom 2014. i 2015. godine revitaliziran je stator generatora B HE Čakovec te obavljena njegova zamjena s kapitalnim remontom uz implementiranje analiziranih preinaka i poboljšanja. Revitalizacija je obuhvaćala izradu projekta obnove statora generatora HE Čakovec, sanaciju postojećeg kućišta statora, izradu novog statorskog paketa, izradu novih štapova, zaklinjavanje štapova u utoru primjenom nove metode zaklinjenja razrađenom u projektu obnove, određivanje radne točke postojećih ventilatora, izradu ventilatora veće korisnosti, ocjena stanja cijelog generatora i popravak, zamjenu dotrajalih ili oštećenih dijelova generatora koji će se demontirati, demontažu i montažu generatora.



Također je analizirana i implementirana nadogradnja sustava ventilacije s kojom su se smanjile velike oscilacije temperature u generatoru.

U radu je analizirana problematika cijevnih generatora, odrađeni zahvati s usporedbama stanja, projekt revitalizacije statora B sa svim proračunima zbog modifikacije statorskog paketa, projekt nadogradnje sustava ventilacije generatora, te projekt zamjene sustava uzbude.

Ivan Triplat, Anka Đureš, Marijan Bogut and Dario Kraljević. Vlastite frekvencije i utjecaj temperature na glave statorskog namota hidrogeneratora

Abstract: Povišene vibracije na glavama statorskog namota hidrogeneratora vrlo rijetko postaju problem ali ukoliko se pojave, s vremenom dovode do prijevremene degradacije izolacije štapova te na kraju do proboja i kvara. Povišene vibracije se mogu pojaviti u dva slučaja. Povišene vibracije glava namota će se pojaviti ukoliko su pobudne frekvencije i vlastite frekvencije glava namota u blizini tj. ukoliko su u rezonantnom području. Osim toga povišene vibracije glava namota mogu se pojaviti uslijed labavljenja veza između glava međusobno (vezica) i uslijed labavljenja veza između glava i potpornog prstena. Ovaj slučaj je zasebna tema, zahtjeva kompleksna i dugotrajna ispitivanja, ovisi o prvom slučaju (podudaranju pobudnih i vlastitih frekvencija glava namota) i u ovom radu neće biti detaljnije razmatran. Kako bi se glave namota mogle uspješno maknuti od potencijalnih rezonantnih područja, nameće se potreba za izračunom istih, a u novije vrijeme se sve češće postavlja zahtjev za proračunom. Statorski namot je jedan od najkompliciranijih i najskupljih dijelova hidrogeneratora, glava namota ima vrlo složen oblik i komplicirane veze s okolinom (statorskim paketom, tlačnim pločama, potpornim prstenom, međusobno itd.), a osim toga glave statorskog namota su sastavljene od nehomogene kompozitne strukture. U ovom radu je pokazana nelinearnost koja se pojavljuje u štapovima uslijed promjene temperature i dan je prijedlog kako tu nelinearnost uzeti u obzir kod proračuna. Na kraju rada je zaključak s kritičkim osvrtom na dobivene rezultate i smjer daljnjih ispitivanja. Sve ovo samo je uvod u vrlo kompleksnu tematiku koja će se vremenom istraživati, verificirati te naknadno unaprjeđivati kako bi se u konačnici moglo kvalitetno nadzirati i projektirati ponašanje glava namota u budućim objektima.

Miroslav Petrinić, Željko Štih, Branko Tomičić and Hrvoje Vidović. ELEKTROMAGNETSKE SILE NESIMETRIČNO OPTEREĆENOG SINKRONOG GENERATORA

Abstract: Zahtjevi na rad generatora posebne namjene mogu uključivati veće iznose nesimetričnog trajnog opterećenja, u odnosu na one propisane normama za klasične generatore. Primjer su sinkroni generatori namijenjeni za napajanje transformatora u ispitnim stanicama. Napajanje jednofaznog transformatora tijekom ispitivanja predstavlja nesimetrično opterećenje za trofazni sinkroni generator. Da bi se osigurala dobra pogonska svojstva, pri projektiranju ovih generatora poželjno je poznavati elektromagnetske prilike u nesimetričnim uvjetima rada.

Pri nesimetričnim opterećenjima inverzna komponenta protjecanja, koja se sinkronom brzinom vrti u smjeru suprotnom od smjera vrtnje rotora, dodaje se na direktno protjecanje, što rezultira pulsirajućim protjecanjem, uz frekvenciju oscilacija dva puta veću od nazivne frekvencije generatora. Oscilacije protjecanja uzrokuju promjene magnetske indukcije u zračnom rasporu, što dovodi do oscilacija elektromagnetskih sila koje djeluju unutar električnog stroja. Ova pojava može dovesti do povećanih vibracija konstrukcijskih dijelova električnog stroja, u prvom redu statorskog paketa.

U svrhu određivanja elektromagnetskih sila uzrokovanih nesimetričnim opterećenjem, provedeni su izračuni na primjeru generatora s istaknutim polovima, projektiranog za trajni rad na jednofazni teret s 30 % nazivne snage, uz frekvencije napona 50 i 60 Hz. Računske analize provedene su s potpunim 2D modelom generatora, upotrebom metode konačnih elemenata. Razmatrana su pogonska stanja praznog hoda te simetričnog i nesimetričnog opterećenja.

Rezultati su pokazali kako se elektromagnetske sile koje djeluju na statorski paket bitno mijenjaju s promjenom pogonskog stanja generatora. Korištena metoda proračuna može se preporučiti za provjeru izvedbe generatora budući da omogućuje uočavanje mogućih problema uzrokovanih elektromagnetskim silama, koje se javljaju pri nesimetričnom opterećenju. Dobiveni rezultati mogu se iskoristiti i kao podloga za izračun vibracija.

Stjepan Sučić, Mario Perić, Goran Leci and Miljenko Boras. Increasing grid capacity to connect distributed energy resources

Abstract: The driving forces for increasing automation in all distribution grid levels are the need to improve the reliability of the power supply for customers and requirement to improve the operational efficiency of the utilities. In addition, the increased deployment of distributed energy resources makes grid operations harder to manage. In this scenario, higher level of distribution automation will provide a useful approach for planning and upgrading of distribution grids. Contrary to large centralized power plants, many of the renewable energy generators feed into the local distribution grid, either at low voltage, which is mostly for photovoltaic or at medium voltage level, which is mostly for wind power. Traditional distribution grids are designed to cope with the existing and expected future power flow of connected consumer loads, but were not designed for decentralized infeed, which can sometimes be much higher than the load power. Especially in rural areas, generation of renewables can quickly exceed the planned load power by a factor of 2 to 3 but can be as much as a factor of 10. Instead of voltage drop along the electricity line from transformer to consumer, voltage increase occurs near the producer. The paper presents an approach how enhanced operation of the distribution grid improves with the automation deeper in distribution grid in a cost-effectively and proofed way. Volt/VAr optimization refers to the optimization of reactive power and voltage regulation resources on the distribution system for the purpose of power factor correction, voltage correction, conservation voltage reduction, or loss reduction. Optimized VAr flow improves power factor and can result in substantial savings in cost of energy and infrastructure utilization. Optimized voltage improves power quality by preventing over-under voltage conditions and achieving a flatter voltage profile along circuits.

Ivan Ubrekić, Đordana Miličić, Dajana Vrbičić Tenđera, Nela Bilčar and Marko Janković. Razvoj i implementacija novog poglavlja operativnog priručnika Policy 2 ENTSOE RG CE

Abstract: Liberalizacija tržišta električne energije kao i povećana dinamika prekograničnog trgovanja u posljednjih desetak godina te nove uredbe Europske komisije predstavljaju okolnosti u kojima se pokazala potreba za unaprjeđenjem postojećih operativnih procedura o vođenju EES-a vezanih za problematiku usuglašavanja prekograničnih programa razmjene. Regionalna grupa „kontinentalna Europa“ (eng. ENTSO-E Regional group central Europe – RG CE) pri udruženju europskih operatora prijenosnih sustava (ENTSOE RGCE) sinkrone zone kontinentalne Europe donosi i održava operativni priručnik za siguran koordinirani rad unutar sinkrone zone. Navedeni priručnik obuhvaća više područja poput operativne sigurnosti, koordiniranog operativnog planiranja, procedura u ugroženom pogonu, razmjene podataka, a jedno od njih je i „usuglašavanje prekograničnih programa razmjene i obračun“ (eng. Scheduling and accounting). ENTSO-E RG CE je u studenome 2016. godine prihvatio novo poglavlje A dijela Policy 2 ENTSO-E RG CE operativnog priručnika. Zajedno s novim poglavljem donesen je i implementacijski priručnik koji omogućava izvoditeljima IT sustava implementaciju svih zahtjeva. Članak daje pregled sadržaja poglavlja 2, ključnih izmjena i koncepata u odnosu na prošlu verziju te razloge njihovog uvođenja. Također je opisan proces usuglašavanja prekograničnih programa kako ga predviđa novi Policy 2, opseg zahtjeva na sustave Hrvatskog operatora prijenosnog sustava te potencijalnu korist u budućoj primjeni.

Domagoj Peharda and Igor Ivanković. Korištenje SCADA podataka za centralizirano praćenje prekidača i rastavljača u svrhu održavanja

Abstract: Zbog napretka u telekomunikacijama i računalnoj snazi servera, moderni SCADA sustavi se podešavaju tako da skupljaju gotovo sve dostupne podatke iz sustava koje nadziru i upravljaju. Ovi raznoliki podaci su, pored glavnih funkcionalnosti nadzora i upravljanja, korišteni i u naprednim sustavima upravljanja prijenosnom mrežom (Smart Grid) od strane mnoštva različitih alata i aplikacija. Neki podaci dostupni u modernim SCADA sustavima uključuju tipove podataka koji mogu biti korišteni za centralizirani nadzor prekidača, rastavljača i druge sklopne opreme. Prekidači i rastavljači su važan i skup dio opreme neophodan za ispravan rad sustava. Kvar prekidača gotovo uvijek povlači za sobom i ispad sabirnica što je vrlo ozbiljan problem za prijenosni sustav. To su razlozi za pozornost na pokazatelje sposobnosti prekidača i znakove koji bi upućivali na probleme i potencijalne kvarove. Najčešće se stanje prekidača prati pomoću brojčanika na samim prekidačima koji pokazuju broj prorada. Za to je potreban angažman osoblja koje obilazi i bilježi stanja, te resetiraju brojčanike prilikom održavanja. To je ručni rad, te je podložan pogreškama. U radu se predlaže korištenje SCADA podataka o signalima i mjerenjima za procjenu stanja prekidača i rastavljača, te potrebe za održavanjem. Prikazan je udio dostupnih signala i mjerenja koji su vezani za prekidače i rastavljače, čime se pokazuje udio nadziranih prekidača i rastavljača po regijama. U radu je moguće pratiti broj radnih sati, broj uklopa i isklopa zbog kvarova, lokalnom komandom ili daljanskim upravljanjem. Moguće je pratiti i posebne signale vezane uz kvarove ili upozorenja o stanju samog prekidača ili rastavljača i njegove opreme. Ti se podaci prikupljaju kontinuirano, te se ti izvještaji lako mogu prirediti kao tjedni, mjesečni ili godišnji izvještaji. Posebno su izdvojeni prekidači na prigušnicama i prekidačima, gdje uklop i isklop pogonske struje uzrokuje dodatna naprezanja radnih dijelova prekidača, te je potrebno posebno računati te sklopne operacije. U budućnosti bi trebalo omogućiti korištenje SCADA podataka u svrhu ciljanog održavanja, gdje bi se identificirali elementi mreže kojima je potrebno pojačano održavanje zbog pogonskih uvjeta, a za koje elemente je moguće smanjiti broj održavanja, te time smanjiti cijenu održavanja.

Boris Babić, Srećko Bojić and Darko Biuk. Analiza uzorka 110 kV kabela „Vrboran – Sućidar 1“ nakon kvara



Abstract: Na 110 kV kabelskom vodu „Vrboran – Sućidar 1“ na području Splita se 2016. godine dogodio kvar odnosno jednopolni kratki spoj u fazi L1. Kabel je jednožilni, s izolacijom od umreženog polietilena, konstrukcije 1x1000/95 mm2, a proizveden je 1986. godine. Nakon lociranja i otkapanja mjesta kvara nisu uočena nikakva mehanička oštećenja koja bi ukazivala na moguće vanjske mehaničke uzroke kvara. U vrijeme nastanka kvara također nisu zabilježeni nikakvi neuobičajeni pogonski događaji. Zbog toga su za vrijeme popravka na mjestu kvara odrezani uzorci kabela, kako bi se njihovim pregledom pokušale prikupiti informacije o stanju kabela i mogućim uzrocima nastanka kvara. S obzirom da su u ovakvom slučaju duljine uzoraka kabela koje je moguće odrezati relativno kratke, metode istraživanja su bile ograničena na određena neelektrična ispitivanja i pregled kabela. Ipak je i na taj način bilo moguće doći do određenih zanimljivih informacija o stanju ovog kabela. Već vizualnim pregledom nakon otvaranja kabela je bilo uočljivo usijecanje bakrenih žica metalnog ekrana u vanjski poluvodljivi sloj preko izolacije, a na poprečnom presjeku kabelske žile uočene su neuobičajene razlike u boji izolacije po slojevima. Pregledom pod mikroskopom je uočeno i određeno prodiranje izolacije u unutrašnji poluvodljivi sloj, a nakon zagrijavanja izolacije u ulju na površini unutrašnjeg poluvodljivog sloja su uočena neuobičajena točkasta udubljenja. Uz to je provedeno i ispitivanje stupnja umreženja izolacije (hot set test) koje se inače uobičajeno provodi na novim kabelima u sklopu tvorničkih ispitivanja, ali je u ovom slučaju to ispitivanje provedeno na više uzoraka uzetih iz različitih slojeva izolacije. Rezultati ispitivanja su pokazali da uzorci uzeti iz unutrašnjih slojeva izolacije drastično odstupaju od zahtjeva norme, što znači da slojevi izolacije uz vodič nemaju svojstva koja se traže od umreženog polietilena. S druge strane, mjerenje debljine izolacije na raspoloživom uzorku je pokazalo da ovaj kabel ima izolaciju nazivne debljine između 17 i 18 mm, što je više od 15 mm koliko je uobičajeno na 110 kV kabelima u Hrvatskoj u zadnjih dvadesetak godina. Na temelju provedenih pregleda i ispitivanja je donijet zaključak da ovaj kabel, iako je sve do 2016. godine radio bez kvarova i iako ima veću debljinu izolacije od danas uobičajene, ujedno ima i ozbiljne nedostatke u izolaciji zbog kojih treba pripremati njegovu zamjenu.

Nenad Papić. VJEŠTAČENJA UZROKA POŽARA INDIVIDUALNIH OBJEKATA

Abstract: U radu je na primjerima iz prakse prikazan rad vještaka Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" MUP-a RH (CFIIV "Ivan Vučetić") prilikom utvrđivanja uzroka požara individualnih stambenih objekata. Prikazane su metode utvrđivanja mjesta nastanka i uzroka požara, te je ukazano na karakteristične kvarove koji mogu dovesti do požara na individualnim objektima. Najčešći uzroci požara kod individualnih objekata su ili kvar na kućnom priključku električne energije, ili kvar na električnoj instalaciji.

Dalibor Šamec, Hrvoje Bulat, Tomislav Stjepandić and Viktor Bodiš. Analiza djelovanja distantnog releja upotrebom programskog alata Omicron Advanced Transplay

Abstract: Vjerodostojni podaci o parametrima dalekovoda i kabela – direktnim i nultim komponentama impedancija, temeljna su pretpostavka za ispravan rad distantne zaštite. Točnost unešenih podataka u distantni relej izuzetno je važna jer direktno utječe na mjerenje dosega distantnih zona, osobito u slučaju jednopolnih ili višepolnih kratkih spojeva sa zemljom. Direktne komponente impedancija uglavnom se mogu izračunati sa prihvatljivom točnošću, dok izračunate vrijednosti nultih komponenti impedancija mogu značajno odstupati od stvarnih vrijednosti, osobito kad su u pitanju podzemni energetski kabeli. Podaci koje daju proizvođači kabela u većini su slučajeva osnova za proračun udešenja distantne zaštite, no navedeni podaci podložni su reevaluaciji pri analizi pogonskih događaja, a pogotovo u slučajevima kad se upotrebljavaju VN kabeli različitih proizvođača na istoj dionici (kako je to slučaj na KV 110 kV TETO – Ferenščica). U radu je opisana upotreba programskog alata Omircron Advanced Transplay za analizu djelovanja distantnog releja Siemens 7SA611 pri stvarnom kvaru na kabelskom vodu 110 kV TETO – Ferenščica. Upotrebom programskog alata Omicron Advanced transplay i ispitnog uređaja Omicron CMC 256, moguće je simulirati identičan kvar snimljen u stvarnom pogonu (transient fault record,) i mjeriti kako se, uz određene korekcije podešenja releja, mijenja odziv releja za potpuno identičan kvar. Tako je u kontroliranim uvjetima moguće preispitati prorade/zatajenja releja za koje se analizom zapisa događaja iz releja utvrdi da postoji sumnja u ispravnost releja ili podešenja, te izvršiti eventualna prepodešenja. Analiziran je konkretan događaj - jednopolni kratki spoj sa zemljom na kabelu KV 110 kV TE-TO – Ferenščica. Kvar je lociran na 50-ak metara od TS 110/20 kV Ferenščica, tj. na 100% kabelske dionice gledano od strane RP 110 kV TE-TO. U vrijeme nastanka kvara, predmetni kabel je bio u praznom hodu iz smjera RP 110 kV TE-TO, u sklopu probnog puštanja u pogon. Predmetni kabel štićen je uzdužnom diferencijalnom i distantnom zaštitom. Kvar je otklonjen trenutnim djelovanjem uzdužne diferencijalne zaštite, no analizom zapisa distantnog releja, utvrđeno je da relej kvar nije detektirao u Z1B stupnju, već je ″prebacio″ mjerenje u zonu Z2. Nakon izvršene analize zapisa djelovanja relejne zaštite, i uočenog neselektivnog djelovanja distantne funkcije, izvršeno je mjerenje parametara kabela ispitnim uređajem Omicron CPC 100. Izmjerenim parametrima impedancije kabela utvrđeno je značajno odstupanje od inicijalnih računskih vrijednosti direktnih i nultih komponenti impedancija koje su bile unešene u distantni relej. Nakon prepodešavanja distantnog releja sukladno izmjerenim parametrima, izvršena je validacija podešenja. Pomoću programskog alata Omircron Advanced Transplay i odgovarajućeg ispitnog uređaja, simuliran je kvar identičan stvarnome, te je utvrđeno ispravno djelovanje distantne funkcije tj. prorada u zoni Z1B.

Srećko Bojić, Boris Babić, Ivo Uglešić and Nikola Jaman. SPECIFIČNOSTI PRIJELAZNIH POJAVA PRI SKLAPANJU VISOKONAPONSKE KOMPENZACIJSKE PRIGUŠNICE

Abstract: Za poboljšanje naponskih prilika u 110 kV prijenosnoj mreži u sjeverno-istočnom dijelu R. Hrvatske ugrađena je 123 kV kompenzacijska prigušnica 100 MVAr. Za sklapanje prigušnice, odabran je 123 kV SF6 prekidač s hidrauličkim pogonom, jednopolno upravljiv, opremljen uređajem za kontrolirano sklapanje. Također, kao dodatna zaštita od prenapona, na VN strani prigušnice ugrađeni su odgovarajući MO odvodnici prenapona. Tijekom eksploatacije uočeni su učestali problemi s mehaničkim pogonom prekidača koji su često rezultirali nemogućnošću kontroliranog sklapanja, s posljedicom povremene neraspoloživosti kompenzacijske prigušnice. Zbog toga, donešena je odluka o zamjeni postojećeg prekidača novim i modernijim, s elektromotornim pogonom, kako bi se osiguralo pouzdano sklapanje prigušnice u optimalnim kontroliranim uvjetima.Također, odlučeno je sprovesti eksperimentalna istraživanja prijelaznih pojava pri sklapanju prigušnice u realnim pogonskim uvjetima prije i poslije zamjene prekidača kako bi se pokazala svrsishodnost zamjene istog. Za provedbu ispitivanja i kasniju analizu rezultata eksperimentalnih istraživanja korišteni su rezultati provedenih EMTP-ATP komputorskih simulacija na simulacijskom modelu prigušnice, prekidača te dijela postrojenja i prijenosne mreže. Analizirani su najnepovoljniji teorijski slučajevi nekontroliranog uklopa, simulacije optimalnog kontroliranog uklapanja te uklapanje u granicama odstupanja trenutka u iznosu do ± 3 ms. Isklapanje prigušnice simulirano je za nekoliko slučajeva specifičnog prekidanja male induktivne struje, do iznosa od cca 10 A, s modelom prekidača kao „idealna sklopka“ te s modelom vremenske promjenjivosti parametara električnog luka. Također su analizirani slučajevi prekidanja struje uz pojavu ponovnog paljenja električnog luka u prekidnoj komori prekidača. Temeljem određenih graničnih vrijednosti prenapona i struja te frekvencijskih svojstava prijelaznih pojava, za mjerenje naponskih prijelaznih pojava izrađena su odgovarajuća slabo prigušena kapacitivna VN djelila, a za mjerenje struja odabrana su odgovarajuća strujna kliješta te je izvršen izbor ostale suvremene mjerno-akvizicijske opreme. U eksperimentalnom dijelu istraživanja sklapanja kompenzacijske prigušnice, obzirom na stohastični karakter promjene nekih od parametara u mehaničkom hodu prekidača, pojedini pokusi sklapanja prigušnice ponavljani su u većem broju radi daljnje statističke obrade i utvrđivanja faktora korelacije između istih. Na kraju rada daje se sumarni prikaz i međusobna usporedba postignutih rezultata istraživanja sklapanja prigušnice sa „starim“ i „novim“ tipom prekidača u približno istim pogonskim uvjetima, te ocjena učinkovitosti i svrsishodnosti poduzetih zahvata i mjera.

Ninoslav Holjevac, Ivan Pavić, Matija Zidar and Igor Kuzle. Integracija infrastrukture za punjenje električnih vozila u distribucijsku mrežu

Abstract: Broj električnih vozila značajno se povećava i potpomognut je različitim oblicima poticaja od strane države i jedinica lokalne samouprave jer električni automobili imaju neupitan pozitivan učinak smanjenje utjecaja na okoliš. Infrastruktura za punjenje električnih automobila mora pratiti povećanje broja električnih automobila te stvoriti preduvjete za njihov daljnji razvoj. Utjecaj na elektroenergetski sustav očituje se na različite načine, od porasta opterećenja na razini kućanstava za sporo punjenje električnih vozila do posebno izraženog utjecaja na sustav kroz integraciju brzih punionica. Kako bi se smanjile negativne posljedice te korisnicima pružila zadovoljavajuća razina usluge potrebno integraciju punionica razmotriti sa strane potreba transportnog sustava te sa strane ograničenja elektroenergetskog sustava. Poznavanje međusobne povezanost ova dva sustava ključna je u pravilnom odabiru lokacija i kapaciteta punionica. U referatu će na primjeru testne mreže biti prikazan utjecaj integracije brze punionice i većeg broja električnih automobila u distribucijskoj mreži na struno-naponske prilike, pouzdanost pogona te ukupne iznose gubitaka energije. Referat će dati pregled osnovnih karakteristika postrojenja električnih punionica te prikaz postojeće elektroenergetske mreže i transportnog sustava uz analizu mogućnosti priključka u nekoliko scenarija. Na temelju analiza predlaže se moguće optimalno rješenje te popratni troškovi.

Stjepan Tvorić, Ante Elez, Josip Študir and Tomislav Pintarić. Mjerenje i praćenje parametara rotora sinkronog generatora bežičnom mjernom opremom temeljenoj na harvesteru energije

Abstract: Danas jednu od ključnih uloga u eksploataciji strojeva ima njihov pouzdan i ispravan rad, što u ekonomskom smislu podrazumijeva ostvarivanje što većih mogućih financijskih benefita, ali da se ipak ostane unutar tehničkih ograničenja stroja. Također se konstantno teži ka povećanju pouzdanosti i raspoloživosti strojeva što znači da je potrebno na vrijeme spriječiti pojavu kvara te osigurati da ne dođe do iznenadnih i neplaniranih ispada strojeva iz normalnog rada. Postupak koji će spriječiti pojavu takvih događaja, ustvari zahtijeva ugradnju različitih mjernih i monitoring sustava na strojeve od iznimne važnosti za pogon. U ovom referatu prikazan je novi inovativan bežični mjerni sustav koji se temelji na harvesteru energije, a koristi se za mjerenje veličina i parametara na rotoru sinkronog generatora. Pored klasičnih



mjerenja (vibracije, relativni pomaci, magnetska polja, temperature, brzina vrtnje, procesne veličine ...) kojima se nadziru ključni dijelovi stroja koji su u većini slučajeva statični, u današnje se vrijeme postavljaju zahtjevi i potreba za složenijim mjerenjima i to na rotirajućim dijelovima stroja. Ta potreba se pojavljuje iz razloga što se želi upotpuniti slika o stvarnom stanju stroja, a sve kako bi se u konačnici povećala njegova pouzdanost i raspoloživost. Mjerenja na rotirajućim dijelovima stroja dosad je iz tehnoloških razloga bilo otežano provoditi zbog dva ključna razloga: jedan je napajanje uređaja za mjerenje, a drugi je prijenos informacija s rotirajućeg dijela. Stoga je razvijen mjerni sustav koji omogućuje mjerenje elektromagnetskih, toplinskih i mehaničkih veličina, a čije napajanje je zasnovano na energetskom harvesteru. U harvesteru koji je zapravo mjerni svitak (izveden u PCB tehnologiji) se zbog pulzacija magnetskog polja koje se javljaju u zračnom rasporu stroja, inducira određeni iznos napona koji se potom koristi za napajanje sustava. U referatu su opisane teoretske podloge i prikazani numerički izračuni na MKE modelu sinkronog stroja za odabrani harvester. Također, prikazani su i rezultati eksperimentalnih mjerenja te je opisana ugradnja i praktična primjena mjernog sustava s harvesterom na jednom hidrogeneratoru. Osim što mjerni svitak služi za napajanje sustava, inducirani napon u svitku može se koristiti i za detekciju međuzavojnih kratkih spojeva armaturnog namota te je stoga primjena ovog rješenja u monitoringu strojeva dvojaka. Podaci koji se prikupljaju ovim mjernim sustavom, WIFI tehnologijom se prenose na statičku stranu stroja te se pohranjuju u serversko računalo s kojeg su potom lako dostupni za daljnju obradu i analizu.

Veronika Haramija and Božena Musulin. Pregled razvoja i usporedba različitih metoda korištenih za pripremu uzoraka za DGA

Abstract: Analiza plinova otopljenih u transformatorskom ulju u svrhu dijagnostike stanja izolacijskog sustava transformatora prihvaćena je i dokazana metoda već nekoliko desetljeća. Na većim i važnijim transformatorima uobičajena je ugradnja sustava za kontinuirano praćenje plinova i pravovremeno alarmiranje o odstupanjima. Usprkos tome, logična je i opravdana preporuka da se analize plinova provode periodički u laboratoriju, na preciznijim i pouzdanijim uređajima, u svrhu kontrole izolacijskog sustava transformatora, ali i kontrole rada monitoring sustava. Laboratorijski sustavi za precizno i točno određivanje koncentracije plinova otopljenih u ulju u stalnom su razvoju. Napretkom tehnologije, poboljšavaju se ponovljivost i pouzdanost analize te olakšava provedba i manipulacija uzorcima. Prvi sustavi zahtijevali su manipulaciju uređajem s približno 9 kg žive i 100 do 150 mL uzorka ulja po analizi. Današnji uređaji zahtijevaju manju količinu uzorka, a uređaji su prilagođeni kontinuiranom radu 24 sata dnevno. Jednostavnijom manipulacijom uzorcima, smanjuje se utjecaj ispitivača na rezultat analize. Samim time, osiguravanjem točnosti i pouzdanosti rezultata, naglasak se s provedbe analize dodatno prebacuje na točnost i pouzdanost interpretacije rezultata. U ovom radu biti će prikazano sustavno praćenje plinova iz transformatorskog ulja kromatografskom analizom plinova na laboratorijskim sustavima s različitim metodama pripreme uzoraka: vakuumskom ekstrakcijom na principu Toeppler pumpe s živom, automatskom vakuumskom ekstrakcijom i headspace metodom ekstrakcije. Rezultati analiza dobiveni kroz dugi niz godina i pomoću različitih metoda su usporedivi, čime se dokazuje kontinuirana pouzdanost i kvaliteta metode kontrole transformatora putem laboratorijske analize plinova otopljenih u ulju. Učinkovitost i pouzdanost različitih metoda ekstrakcije biti će prikazana i preko sudjelovanja u testovima sposobnosti (eng. Proficiency test) kroz zadnjih 8 godina. Sudjelovanje u testovima sposobnosti propisano je pravilima norme ISO 17025. U njima sudjeluju laboratoriji koji provode analize plinova otopljenih u transformatorskom ulju diljem svijeta, čime dokazuju da posjeduju opremu primjerenu za provođenje analize i zapošljavaju ljude osposobljene za rad s navedenom opremom. Rezultati se statistički obrađuju i laboratoriji se ocjenjuju prema međusobnim odstupanjima rezultata.

Nenad Gubeljak, Viktor Lovrenčić, Matjaz Jarc, Matej Kovač, Bojan Banić, Andrej Ivec and Branko Uhlik. Računalna aplikacija za određivanje geometrije lančanice vodiča za nadzor sigurnosnih visina visokonaponskih dalekovoda

Abstract: Postizanje odgovarajućih sigurnosnih visina u ovisnosti o temperature vodiča je jedan od najvažnijih parametara za omogućavanje pouzdanog rada visokonaponskog dalekovoda za prijenos električne energije. Za određivanje geometrijskog oblika lančanice pa tako i provjesa je razvijen matematički model kao računalna aplikacija. U radu je predstavljen izračun geometrije lančanice na dva visokonaponska dalekovoda naponskih razina 110 kV i 220 kV na koje je montiran OTLM („Overhead Transmission Line Monitoring“) sustav. Ovaj sustav omogućava kontinuirano praćenje stanja vodiča na temelju točkastog mjerenja temperature i naklona vodiča na lokaciji montaže OTLM uređaja. Kao ulazni podaci koriste se materijalna i fizikalna svojstva vodiča, te stvaran oblik lančanice koja je bila izmjerena na tri različite temperature vodiča. U modelu je pretpostavljeno, da promjena visine struje u dalekovodu ima najizrazitiji utjecaj na temperaturu vodiča. Promjena temperature vodiča ima neporedan utjecaj na provijes ali i na silu zatezanja vodiča. Rezultati izračuna pokazuju da je u računalnoj aplikaciji pomoću integriranog matematičkog modela moguće odrediti trenutnu sigurnosnu visinu vodiča na proizvoljnoj lokaciji ispod raspona vodiča. Spomenutu računarsku aplikaciju moguće je nadograditi na način da izračunava provjes pod dodatnim mehaničkim opterećenjima vodiča, što omogućuje i procjenu utjecaja leda na provjes odnosno na sigurnosnu visinu. Uspješna aplikacija opisanog modela se koristi na trasi 110 kV dalekovoda Dravograd-Slovenj Gradec. Rezultati mjerenja polazne geometrije lančanice su nadograđeni rezultatima promjene geometrije lančanice zbog temperaturnih promjena. Podaci su pohranjeni i posredovani kontrolnom centru. Kao testni poligon za provjeru nadograđene računalne aplikacije pod nazivom „ALARM – LED“ izabrali smo lokaciju Bevkov vrh (1.051m n.v.), koji je sastavni dio trase 110 kV DV Cerkno – Idrija u Sloveniji u vlasništvu ELES-a. Ova lokacija izabrana jer se trasa nalazi na području na kojem se havarije uzrokovanom ledom dešavaju često već duži niz godina. Aplikacija će biti podržana stvarnim mjerenjima temperature površine vodiča i nagiba lančanice pomoću OTLM uređaja, praćenjem vremenskih uvjeta pomoću meteorološke postaje u odabranom rasponu te kamerom za vizualnu kontrolu stanja na vodiču.

Dražen Balić, Martina Mikulić and Dražen Jakšić. Primjena Power to Heat koncepta u hrvatskom energetskom sustavu

Abstract: Povećanjem udjela intermitentnih izvora energije, posebice vjetroelektrana, vođenje elektroenergetskog sustava postaje izazovnije, prvenstveno u smislu sve većih zahtjeva za regulacijom frekvencije i snage u sustavu. U vođenju suvremenog elektroenergetskog sustava pojavljuju se različiti pristupi u rješavanju prethodno spomenutog izazova. Power to Heat (PtH) koncept, kao jedno od novijih rješenja, u suštini povezuje dva različita energetska sektora – elektroenergetski i toplinarski. Povezivanjem različitih sektora osigurava se veća fleksibilnost, raspoloživost i pouzdanost sustava te sigurnost opskrbe kako električnom, tako i toplinskom energijom. Drugim riječima može se konstatirati kako Power to Heat doprinosi tzv. load shifting-u u energetskom sustavu. Spomenuti pristup odnosi se na korištenje visoko fleksibilnih energetskih postrojenja pogonjenih električnom energijom u cilju proizvodnje toplinske energije u velikim centraliziranim sustavima, ali također i u malim, distribuiranim sustavima. U ovom radu naglasak je stavljen na velike centralizirane sustave. Europska komisija također je prepoznala vrijednost i značaj takvog pristupa. U svojim recentnim dokumentima, kao što je paket mjera i propisa Čista energija za sve Europljane, tzv. Zimski paket, predlaže Power to Heat koncept kao jednu od mjera za veću integraciju obnovljivih izvora energije. U ovom radu opisane su različite Power to Heat tehnologije (električni kotlovi, dizalice topline i druge) te su uspoređene po različitim tehničkim i ekonomskim kriterijima. Dodatno su identificirane prikladne tehnologije za primjenu u hrvatskom elektroenergetskom i toplinskom sustavu. Uzete su u obzir specifičnosti proizvodnog miksa u hrvatskom elektroenergetskom sustavu, potražnje za električnom i toplinskom energijom, ali također i trenutni signali s tržišta električne i toplinske energije. Primjena Power to Heat tehnologija u hrvatskom energetskom sustavu podrazumijevala je analizu postojećih tj. konvencionalnih načina pružanja pomoćnih usluga te usporedbu istih s Power to Heat tehnologijama. Kada se govori o konvencionalnim načinima, prvenstveno se misli na crpne hidroelektrane te na fleksibilna termoenergetska postrojenja bazirana na tehnologiji plinskih turbina. Pliske turbine te Power to Heat tehnologije u analizi su bile spregnute sa spremnikom toplinske energije čime je doprinijeto većoj fleksibilnosti, a posljedično i mogućnosti ostvarivanja dodatnih prihoda od pružanja pomoćnih usluga. Analiza je pokazala kako Power to Heat tehnologije mogu biti konkurentne u određenoj mjeri i ograničenom opsegu konvencionalnim tehnologijama.

Dario Pevec, Jurica Babic and Vedran Podobnik. Radni okvir za proširenje infrastrukture punionica električnih automobila zasnovan na podacima iz stvarnoga svijeta

Abstract: Povećanje popularnosti električnih vozila (EV) vodi do njihove sve značajnije penetracije na tržištu. Primjerice, u Nizozemskoj se penetracija EV-eva povećala devet puta u razdoblju od samo četiri posljednje godine (2013-2016). Takve značajne promjene ne mijenjaju samo situaciju u sektoru transporta, već imaju i širi poslovni, pravni i društveni utjecaj. Jedan od najvećih problema koji se pojavio povećanjem broja EV-eva jest velika potražnja za punionicama, gdje je njihov broj i strateško pozicioniranje izazov koji treba riješiti. Ovo istraživanje predstavlja radni okvir EVCI (Electric Vehicle Charging Infrastructure Framework) koji koristi podatke iz stvarnoga svijeta s ciljem odgovora na pitanje: „Gdje postaviti novu punionicu za električna vozila?“ . Predloženi radni okvir EVCI svoje preporuke zasniva na temelju predikcije iskoristivosti punionica EV-eva kada se ili infrastruktura punionica i/ili kontekstni podaci o okružju (vrsta i broj značajnih lokacija, npr. dućani ili škole) promjene. Razvijeni radni okvir može koristiti pružatelj infrastrukture punionica kao (i) sustav za podršku odlučivanja koji predlaže optimalno područje postavljanja novih punionica za EV-eve (s ciljem što bolje ukupne iskoristivosti punionica te smanjenja straha korisnika da će ostati bez energije u baterijama daleko od punionice) ili za (ii) vizualizaciju trenutnog stanja i iskoristivosti infrastrukture. Konačno, radni okvir EVCI može koristiti vlast kako bi kvantificirala utjecaj poticajnih mjera na porast broja korisnika EV-eva, što dodatno posljedično povoljno utječe i na smanjenje zagađenja zraka.

Lorena Gusak and Viktor Milardić. Transformatorsko ulje i indeks pouzdanosti energetskih transformatora

Abstract: Jedan od najvažnijih elemenata rasklopnih postrojenja u prijenosu i distribuciji električne energije su energetski transformatori. Njihov kvar može izazvati prekid u opskrbi električnom energijom, a popravak se provodi u rasklopnom postrojenju (manji kvar) ili u tvornici



transformatora (veći kvar). Svaki kvar je povezan s velikim financijskim gubicima, zbog neisporučene električne energije i zbog cijene samog popravka. Operatori prijenosnih i distribucijskih sustava u Hrvatskoj i u svijetu nastoje izbjeći takav scenarij te provode dijagnostiku stanja energetskih transformatora. Postoji veliki broj dijagnostičkih metoda, a obrada i vrednovanje rezultata tako velikog broja metoda nije jednostavna. Zbog toga operatori prijenosnih i distribucijskih sustava često traže jednostavnu ocjenu stanja energetskih transformatora koja bi u sebi sadržavala odgovarajuće vrednovane sve raspoložive rezultate dijagnostičkih metoda. Indeks pouzdanosti (eng. Health index) daje podatak u kakvom stanju je energetski transformator. Kvaliteta ulja koristan je indikator za procjenu stanja transformatora. Sukladno tome, analiza furana u ulju daje vrlo točnu mjeru za stanje papirne izolacije jer je količina furana povezana sa stupnjem polimerizacije papira. Kada razina furana dosegne određene vrijednosti to označava da je izolacija probijena i da je vjerojatnost kvara vrlo velika. Analizom razina raznolikosti otopljenih plinova u ulju također se identificira električno pražnjenje, stvaranje luka i termička aktivnost unutar transformatora. Konačni cilj je razvijanje sustavne metode za određivanje indeksa pouzdanosti bilo kojeg transformatora koji bi se potom koristio za klasifikaciju stanja transformatora (dobro, srednje, loše). Određivanje očekivanog vijeka trajanja i pravog trenutka zamjene je ključno za izbjegavanje katastrofe uzrokovane neočekivanim gubitkom transformatora. Osim toga, izračun indeksa pouzdanosti transformatora koji uz sebe veže jednostavan opis stanja transformatora omogućuje osoblju jednostavan način za provjeru stanja opreme. Potreba za određivanjem indeksa pouzdanosti transformatora je sve veća, jer ta informacija može spriječiti skupe i neočekivane ispade energetskih transformatora. U tu svrhu, jedan od ciljeva je i implementacija programa koji bi za podatke dobivene analizom transformatorskog ulja pružio uvid u općenito stanje transformatora.

Stipe Crnjak, Ana Kajin, Dubravka Brkić and Ida Žužić. SUSTAVA JAMSTVA PODRIJETLA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Abstract: Preuzimanjem energetskih propisa Europske unije, u Hrvatskoj je stvoren regulatorni okvir za implementaciju sustava jamstva podrijetla električne energije, definiran Zakonom o energiji. Sukladno Direktivi 2009/28/EZ o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, obveza svake zemlje članice EU je uspostava sustava jamstava podrijetla električne energije. Direktivom 2009/72/EZ o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije, svakoj zemlji članici EU uvedena je obveza osigurati da opskrbljivači električnom energijom prikazuju svojim kupcima podrijetlo prodane električne energije. Radi dokazivanja krajnjim kupcima udjela energije proizvedene iz pojedinih izvora uveden je sustav jamstva, koji se temelji na jamstvima podrijetla (GO - eng. Guarantee of Origin), kao elektroničkim ispravama. Njihova je svrha kupcu dokazati podrijetlo energije - da je određeni udio električne energije koju on koristi za svoju potrošnju proizveden iz određenog primarnog izvora energije, uz standardiziranu veličinu od 1 MWh. Jamstvo podrijetla se, u ovom slučaju, izdaje za električnu energiju proizvedenu iz postrojenja koje koristi obnovljivi izvor energije ili iz visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja, a na zahtjev povlaštenog proizvođača, koji nije u sustavu poticaja i nema pravo na poticajnu cijenu. Izdaje se za točno određenu količinu električne energije, iz točno određenog postrojenja, u točno određenom razdoblju. Zakon o tržištu električne energije određuje da je za izdavanje tih jamstava te za uspostavu i vođenje Registra jamstava podrijetla električne energije u Republici Hrvatskoj odgovoran Hrvatski operator tržišta energije (HROTE). Načela i osnovni elementi utvrđivanja podrijetla definirani su Metodologijom utvrđivanja podrijetla električne energije, a sam Registar uspostavljen je 2. veljače 2015. godine, u skladu s Uredbom o uspostavi sustava jamstva podrijetla električne energije i Pravilima o korištenju registra jamstava podrijetla električne energije, koji detaljnije reguliraju ovaj sustav. Da bi se podrijetlo električne energije dokazalo na objektivan i transparentan način, HROTE je uspostavio sustav jamstva podrijetla električne energije u skladu s međunarodnim standardima. Time su otvorene nove mogućnosti svim opskrbljivačima, kao energetskim subjektima na tržištu, u pogledu promocije njihove usluge opskrbe zelenom energijom ekološki osviještenih kupaca. Osim toga, proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora, koji nisu u sustavu poticaja, omogućeno je ostvarenje dodatnih prihoda. Prvo izvještajno razdoblje je iza nas, sustav se razvija, očekuje se daljnja registracija proizvodnih postrojenja u Registru te razvoj novih tarifnih modela sa zajamčenom strukturom električne energije.

Domagoj Gašparović, Saša Jamšek, Dragutin Mihalic, Mate Lasić, Jernej Majcen, Matjaž Miklavčič and Ivan Periša. SINCRO.GRID – projekt pametnih mreža

Abstract: Problem regulacije napona i previsokih napona u 400 kV, 220 kV i 110 kV u prijenosnoj mreži Hrvatske i Slovenije prisutan je već dulji niz godina te predstavlja ozbiljnu prijetnju stabilnosti energetskog sustava u kako u Hrvatskoj i Sloveniji, tako i u susjednim zemljama pa i šire. U posljednjih nekoliko godina problem je još izraženiji uslijed smanjenje potrošnje u elektroenergetskom sustavu, uvjetovan najvećim dijelom nepovoljnim ekonomskim prilikama, zbog povećanja integracije obnovljivih izvora energije (OIE), a posljedično i povećanje distribuirane proizvodnje, te specifičnosti umreženosti sustava zbog povezivanja sjeverozapadnog i jugoistočnog energetskog sustava Europe. Sincro.Grid – projekt pametnih mreža rezultat je dugogodišnje suradnje operatora prijenosnih sustava Hrvatske (HOPS-a) i Slovenije (ELES-a), zajedno s operatorima distribucijskih sustava Hrvatske (HEP-ODS) i Slovenije (SODO) na predmetnoj problematici. U ovom radu dan je pregled tehnologija predviđenih u projektu te njihovi direktni i indirektni doprinosi na rad elektroenergetskog sustava Hrvatske i Slovenije.

Kompenzacijski uređaji (varijabilne prigušnice i statički var kompenzatori) predviđeni za ugradnju na šest lokacija (tri lokacije u Hrvatskoj te tri lokacije u Sloveniji) će pridonijeti rješavanju problematike previsokih napona te općenito poboljšanju kvalitete napona u Hrvatskoj i Sloveniji, ali i susjednim zemljama. Sustav dinamičkog određivanja termičke moći vodova (DTR) omogućava povećanje prijenosne moći vodova, uvažavajući vremenske prilike koje direktno utječu na prijenosnu moć voda. Cilj DTR-a je optimalno iskorištavanje kapaciteta vodova te smanjenje potrebe za izgradnjom novih tj. zamjenom postojećih vodova. Uključivanje distribuiranih obnovljivih izvora (elektrane na biomasu i hidroelektrana u Sloveniji te vjetroelektrane u Hrvatskoj) u sekundarnu regulaciju sustava pomoću alata za prognozu i virtualnog prekograničnog kontrolnog centra pridonijeti će raspoloživosti pomoćnih usluga u sustavu. Virtualni prekogranični kontrolni centar (VCBCC) predstavlja IT infrastrukturu sa zadaćom koordinirane i centralizirane koordinacije rada obnovljivih izvora energije Hrvatskog i Slovenskog energetskog sustava pomoću naprednih algoritama za kontrolu napona i regulacije s ciljem eventualnog automatskog rada platforme.

Uspješna realizacija projekta će pridonijeti mogućnostima upravljanja tokova snaga, rješavanju problematike previsokih napona te općenito poboljšanju kvalitete napona u Hrvatskoj i Sloveniji, ali i susjednim zemljama te će pridonijeti povećanju kapaciteta za prihvat obnovljivih izvora energije.

Marko Mimica. Model vjetroelektrane sa sinkronim generatorom sa stajališta prijelazne stabilnosti

Abstract: Instaliranje različitih tipova generatora u vjetroelektrane dovodi do različitog ponašanja vjetroelektrana u slučaju kvara u vanjskoj mreži. Promjena topoloških i pogonskih stanja u elektroenergetskom sustavu uzrokuje različito ponašanje ovisno o tipu agregata koji je ugrađen u vjetroelektranu.Cilj ovog rada je obaviti proračun prijelazne stabilnosti s obzirom na dinamiku sinkronog agregata ugrađenog u vjetroelektranu koja je priključena na elektroenergetski sustav. Dodatno će biti istražena osjetljivost parametara sinkronog agregata gledano sa stajališta prijelazne stabilnosti.

Anamarija Antonić, Vitomir Komen and Ralf Blomberg. Izgradnja fotonaponske elektrane sa sustavom za pohranu energije

Abstract: Jedan od problema u elektroenergetskim sustavima je pohrana električne energije, sustav je dinamičan te je potrebno planirati proizvodnju u skladu s potrošnjom. Korištenjem sustava pohrane baterije može se uvesti dodatna regulacija. Najveći nedostatak većine elektrana koje koriste obnovljive izvore, a pogotovo fotonaponskih elektrana je neravnomjernost proizvodnje. Korištenje sustava za pohranu dolaze u igru kao ključni element u ravnoteži tih sustava. Pohrana energije nije jednostavni zadatak, postoje razni načini pohrane energije: mehanički, kemijski, elektrokemijski, električni i toplinski. Posebno zanimljivi sustavi pohrane su elektrokemijski, odnosno baterije koje se razvijaju te se sve više primjenjuju pri integraciji obnovljivih izvora u mrežu. Način funkcioniranja, odabir te rad uz fotonaponski sustav su predmet ovog rada. Modernizacija električnog sustava te primjena baterija pomoći će integraciji više energije iz obnovljivih izvora. Sustav za isporuku električne energije mora ostati snažan i elastičan pa tako pohrana energije može igrati značajnu ulogu u ispunjavanju tih izazova kroz poboljšanje operativne sposobnosti mreže, smanjenje troškova i osiguravanje visoke pouzdanosti, kao i odgađanje i smanjenje ulaganja u infrastrukturu. Skladištenje energije može biti korisno i za stanje pripravnosti u hitnim slučajevima zbog svoje sposobnosti da pruži rezervnu snagu, kao i zbog sposobnosti stabilizacije.

Anamarija Antonić, Vitomir Komen, Tibor Dolenc and Toni Dropulic. Primjena visokotemperaturnih vodiča u distribucijskoj mreži

Abstract: U svijetu je prisutno povećanje potrošnje električne energije, a sukladno tome postoji rastuća potreba za povećanjem prijenosne moći elektroenergetskih sustava. U isto vrijeme zbog ekoloških razloga postoji protivljenje izgradnji novih nadzemnih vodova, a postupak odobrenja i izgradnje novih koridora za nadzemne vodove je dugotrajan, zahtjevan i nadasve skup pothvat. Iz tih razloga se pronašlo alternativno rješenje koje omogućava maksimalno očuvanje postojeće konstrukcije stupova, a ostvaruje se znatno povećanje prijenosne moći postojećih vodova. To rješenje je primjena visokotemperaturnih vodiča. Visokotemperaturni vodiči se naveliko koriste u prijenosnim mrežama, dok su u distribucijskim mrežama gotovo nepoznanica. Dalekovod 35 kV između TS Krk – TS Cres nalazio se u pogonu preko 50 godina te je većina njegovih elemenata bila pri kraju životnog vijeka. Bilo je potrebno obnoviti ga radi očuvanja čelično-rešetkaste konstrukcije, dovođenja u tehničko ispravno stanje te povećanja sigurnosti i pouzdanosti pogona istoga. Kao najbolji izbor u rješavanju problema povećanja sigurnosti, pouzdanosti, a u isto vrijeme očuvanja postojeće



čeličnorešetkaste konstrukcije uz minimalne zahvate odabrao se visokotemperaturni vodič. Postoji više vrsta visokotemperaturnih vodiča na svjetskom tržištu, tipovi visokotemperaturnih vodiča se međusobno razlikuju ovisno o materijalima, použavanju, obliku žica, odnosno mehaničkim i električkim karakteristikama koje u konačnici rezultiraju razlikama u maksimalno dozvoljenoj temperaturi užadi i ponašanju pri promjenama temperature što predstavlja ključne parametre. Odabran i ugrađen vodič na predmetnoj dionici je ZTACIR koji ima jezgru od galvanizirane žice invara (legura željeza i nikla), koje su okružene plaštom od (Z)TAL žice – aluminijske legura ekstra otporne na visoke temperature. ZTAL žice mogu trajno podnijeti temperature do 210°C. Povećano izduženje aluminijskih žica u odnosu na žice u jezgri vodiča uzrokuje prebacivanje opterećenja na invar jezgru. Zbog toga provjes ovih vodiča na visokoj temperaturi može biti jednak provjesu standardnih vodiča na njihovoj radnoj temperaturi. Presjek odabranog ZTACIR-a je 99,82 mm2, a dozvoljena trajna električna struja je 486 A. Dok je za usporedbu standardnom Al/Fe presjeka 95 mm2 trajno dozvoljena struja od 350 A.

Velimir Ilijanić and Velimir Ravlić. KRATKOSPOJNA ISPITIVANJA KOMPONENTI NADZEMNIH VODOVA I POSTROJENJA DO 100 kA

Abstract: Članak opisuje ispitivanja kratkog spoja koja su izvršena u laboratoriju KEMA, u Nizozemskoj. KEMA je laboratorij s najvećim kapacitetom u svezi ispitivanja kratkog spoja u svijetu te ima kapacitet za ispitivanje struja kratkog spoja koji odgovara rasklopnoj snazi 8400 MVA s maksimalnom izlaznom strujom 400 kA/0,42 s/fazi. Pri tome su izvršena ispitivanja faznih vodiča i ovjesnog pribora na otvorenom ispitnom poligonu koji se sastoji od dva raspona, svaki dužine po 90 m. Dvije faze su izvedene od po četiri vodiča u snopu koji su bili montirani na dvije visine. Gornja faza se koristi za ispitivanje dijelova spojnog mosta, a donja faza za ispitivanje vodiča i ovjesnog pribora. Tri generatora i osam transformatora su se koristili da bi se dobila struja od 100 kA za ispitivanje. Pojedini vodiči u snopu se dodiruju zbog velikih elektromagnetskih sila. Naprezanja u odstojnicima i stezaljkama zbog navedenih sila izmjerila su se pomoću mjernih osjetnika uz korištenje 40-kanalnog digitalnog pisača (10 kHz, 16 bit). Video i foto kamere velike brzine su korištene za snimanje i zapisivanje gibanja pojedinih vodiča u snopu kao i mjerenja brzine i vremena pojave dodira vodiča u snopu.

Đordana Miličić and Gio Mili. Implementacija EU Uredbi za dostavu i objavu podatka o tržištima električne energije

Abstract: Europska Komisija je 14. lipnja 2013. izdala Uredbu (EU) br. 543/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi i objavi podataka o tržištima električne energije te o izmjenama i dopunama I. Aneksa Uredbe (EK) br. 714/2009. Europska Komisija je 17. prosinca 2014. donijela Provedbenu Uredbu Komisije (EU) br. 1348/2014 o izvješćivanju o podacima i provedbi članka 8. stavaka 2. i 6. Uredbe (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije u skladu s REMIT-om. Uz značenje i dinamiku objave podataka, navedene Uredbe propisuju i obveze ENTSO-E udruženja te ostalih sudionika integriranog unutarnjeg tržišta električnom energijom Europske unije, u prvom redu vlasnika zahtijevanih podataka i operatora prijenosnih sustava kao ovlaštenih dostavljača podataka. U skladu s 3. člankom Uredbe br. 543/2013, ENTSO-E, odnosno sve njegove članice imaju središnju ulogu u implementaciji centralne informacijske platforme za razvidnu objavu temeljnih energetskih podataka (opterećenje, proizvodnja, prijenos, uravnoteženje te neraspoloživost prijenosne infrastrukture, velikih potrošača, proizvodnih jedinica i elektrana). ENTSO-E je proteklih godina aktivno sudjelovao u raspravama oko implementacije temeljnih smjernica razvidnosti te je 2011. godine pokrenuo nabavu ugovora za razvoj, održavanje i smještaj nove ENTSO-E centralne informacijske platforme razvidnosti radnog naziva EMFIP (Electricity Market Fundamental Information Platform). EMFIP je puštena u produkciju 5. siječnja 2015. godine i svi zainteresirani mogu besplatno pristupati velikom broju informacija s istim značenjem za cijelu Europu. Jedan od osnovnih preduvjeta uspostave EMFIP-a je bio osiguravanje uredne dostave zahtijevanih podataka u standardiziranim formatima i propisanim vremenima od strane operatora prijenosnih sustava (OPS) i/ili ostalih ovlaštenih dostavljača podataka. OPS-ovi raspolažu većinom traženih podataka, ali nisu njihovi primarni vlasnici. Kako bi se osigurala dostava svih traženih podataka, OPS-ovi su trebali realizirati lokalne projekte razvidnosti, tj. postići bilateralne dogovore s primarnim vlasnicima podataka o utvrđivanju raspoloživosti traženih podataka i dozvolom za javnu objavu istih. Referat će dati pregled aktivnosti potrebnih za implementaciju projekta razvidnosti tj. za osiguravanje standardizirane razmjene podataka između svih subjekata povezanih s radom elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske u stvarnom i izvan stvarnog vremena radi ispunjavanja obveza vlasnika temeljnih elektroenergetskih podataka s jedne i HOPS-a s druge strane a vezano uz prikupljanje, obrade, pohrane, javne objave i dostave podataka na ENTSO-E centralnu informacijsku platformu razvidnosti u skladu s EU Uredbom br. 543/2013., odnosno na ACER-ov centralni informacijski sustav u skladu s EU Uredbom br.1348/2014.

Damjan Šćulac. Pregled mogućnosti upravljanja potrošnjom

Abstract: Rad se bavi temom upravljanja snagom (potražnjom, teretom) na strani kupca (Demand side Management). Daje se definicija i važnost primjene uslijed sve strožih ekoloških standarda, povećanja konzuma i povećanja nestalnih izvora električne energije. Navode se razlozi primjene upravljanja potražnjom električne energije poput ekoloških, ekonomskih, povećanja učinkovitosti potrošnje, bolje iskoristivosti elektroenergetske mreže. Navode se sudionici koji mogu biti uključeni u upravljanje potražnjom te podjela i opis strategija koje se mogu pritom koristit poput: financijskih mjera (tarifiranje, fleksibilno tarifiranje), izravnih mjera (dirigirana potrošnja, direktno upravljanje trošilima, mjere u kritičnim trenutcima EE sustava), regulatornih mjera (planiranje potrošnje); te očekivani rezultati koji se očituju na krivulji opterećenja EE sustav (ravnanje krivulje, smanjenje „špice“), u financijskom i ekološkom pogledu. Ukratko su analizirani potencijalni subjekti odnosno trošila kod kojih se može primijeniti upravljanje potrošnjom, rezidencijalni i industrijski, i način realizacija takvih mjera. Opisane su osnovne situacije kod primjene kojima je potrebno pronaći rješenje: tehnološke i regulatorne. Također je dan osvrt na ulogu kupca koji bi trebao prihvatiti ideje energetskih subjekata i prilagoditi im se, ponašanjem i/ili investicijom, i time postati aktivni sudionik na tržištu električne energije. Potencijalno je veliki utjecaj naprednog mjernog sustav (Advance Metering Infrastructure) kao platforme za prikupljanje i slanje informacija krajnjem korisniku. Također je prikazan pregled primjene upravljanja potrošnjom u nekim državama svijet. Još su opisane tendencije razvoja upravljanja potrošnjom s tehnološkog pogleda i zakonodavnog pogleda, uzimajući u obzir tržište električne energije i proizvodne kapacitete.

Tomislav Baričević, Minea Skok, Anđelko Tunjić and Igor Đurić. Program upravljanja transformacijom 10(20)/0,4 kV uključujući analizu ekonomske opravdanosti potencijala povećanja energetske učinkovitosti

Abstract: Troškovna učinkovitost važan je element svih aktivnosti ODS-a, od tradicionalnog planiranja razvoja mreže i upravljanja imovinom, do novih obveza vezanih uz energetsku učinkovitost distribucijske mreže. Tijekom zadnje dvije godine energetska učinkovitost je bila jedna od tema u fokusu HEP ODS-a. Provedena je studija gubitaka električne energije s posebnim naglaskom na procjenu udjela tehničkih gubitaka u svim elementima distribucijske mreže, od transformacije 110/SN, preko mreže 35 kV i transformacije 35/10 (20) kV, mreže 10(20) kV, transformacije 10(20)/0,4 kV i mreže niskog napona do brojila i mjerne opreme. Referat detaljno opisuje transformaciju 10(20)/0,4 kV, koja je izvorište preko 1/4 ukupnih tehničkih gubitaka. Preko 28.000 transformatora sistematizirano je po starosti, nazivnoj snazi i parametrima gubitaka. Temeljem poznatih energetskih bilanci i prosječnih relativnih opterećenja transformatora određeni su apsolutni i relativni gubici energije za svaku kategoriju transformatora prema nazivnoj snazi i starosti. U sljedećem koraku određen je za svaku kategoriju transformatora potencijal smanjenja gubitaka zamjenom starih transformatora novima sukladnim direktivi o energetskoj učinkovitosti za razdoblje od 2015. do 2020. godine (klasa energetske učinkovitosti A0Ck), odnosno od 2021. godine (klasa energetske učinkovitosti AA0Ak). Završna analiza je ekonomsko vrednovanje ulaganja u zamjenu svake kategorije transformatora usporedbom smanjenja troška gubitaka i cijene transformatora. U referatu je prikazan rezultat provedenih analiza i preporuke za uspostavu programa upravljanja transformacijom 10(20)/0,4 kV, koji uključuje seljenje transformatora ovisno o opterećenju, izgradnju novih transformatorskih stanica i zamjenu starih transformatora, s ciljem održavanja njihova opterećenja na približno optimalnoj razini.

Zlatko Zmijarević and Marko Poljak. Utvrđivanje udjela pojedinih izvora energije u električnoj energiji nepoznatog podrijetla u Hrvatskoj

Abstract: Krajem 2014. godine donesena je Metodologija utvrđivanja podrijetla električne energije, zadnji od tri podzakonska akta kojim se ustrojava sustav podrijetla električne energije u Republici Hrvatskoj, a u skladu s Direktivom 2009/28/EZ o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Sustavom jamstva podrijetla električne energije opskrbljivačima električne energije je omogućeno da na razvidan način nude ugovore o opskrbi ili tarifne modele u kojima jamče udio jednog ili više izvora energije u električnoj energiji koju prodaju. Krajnji kupci električne energije se pritom oslanjaju na sustav jamstva podrijetla kojim se osigurava da opskrbljivač stvarno osigura krajnjem kupcu što je obećao.

Sustav podrijetla električne energije temelji se na elektroničkim ispravama zvanim „jamstva podrijetla električne energije“ koji se izdaju za točno određenu proizvodnju električne energije. Iako se jamstva podrijetla električne energije izdaju za točno određenu proizvodnju električne energije, ona se za sada se, u Hrvatskoj i gotovo svugdje u Europskoj uniji, izdaju samo za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracijskih postrojenja. Stoga postoji potreba da se za električnu energiju čiji sastav i količine nisu utvrđene jamstvima podrijetla električne energije odredi struktura po pojedinim izvorima energije.



U ovom radu se prikazuje postupak određivanja udjela pojedinih izvora energije u električnoj energiji čije podrijetlo u Hrvatskoj nije potvrđeno jamstvima podrijetla električne energije, sukladno praksi u drugim državama članicama Europske unije, a u okvirima propisanim Metodologijom utvrđivanja podrijetla električne energije. Preciznije, u radu će se prikazati određivanje udjela pojedinih izvora energije za potrebe utvrđivanja podrijetla na temelju ukinutih jamstava podrijetla električne energije, proizvodnje električne energije u Hrvatskoj, uvozu i izvozu električne energije te razmjeni podataka s drugim državama.

Rad će se posebno baviti električnom energijom proizvedenom u sustavu poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Specifičnost Hrvatske u tom pogledu je administrativno praćenje električne energije od proizvođača u sustavu poticanja do krajnjih kupaca zbog regulirane prodaje električne energije nametnute opskrbljivačima. Međutim, stupanjem na snagu odgovarajućih odredbi Zakona o obnovljivim izvorima energije, bit će potrebno prilagoditi način utvrđivanja podrijetla novim okolnostima, pri čemu ovaj rad ukazuje na ključne promjene i pretpostavke.

Zlatko Zmijarević and Marko Poljak. Provjera podrijetla električne energije prodane krajnjim kupcima

Abstract: Krajem 2014. godine donesena je Metodologija utvrđivanja podrijetla električne energije, zadnji od tri podzakonska akta kojim se ustrojava sustav podrijetla električne energije u Republici Hrvatskoj. Sustavom podrijetla električne energije opskrbljivačima električne energije je omogućeno da na razvidan način nude ugovore o opskrbi ili tarifne modele u kojima jamče udio jednog ili više izvora energije u električnoj energiji koju prodaju.

Prema Metodologiji utvrđivanja podrijetla električne energije, u 2016. godini, opskrbljivači električnom energijom su po prvi puta trebali izvijestiti sve svoje krajnje kupce o podrijetlu električne energije, odnosno strukturi pojedinih izvora energije u električnoj energiji koja im je prodana u 2015. godini.

U ovom radu će se kratko prikazati obveze izvješćivanja svih energetskih subjekata po pitanju podrijetla električne energije, čime se doprinosi razvidnosti prodaje električne energije s poznatim podrijetlom te se doprinosi informiranju, obrazovanju i osvještavanju krajnjih kupaca.

Posebno je potrebno istaknuti kako su opskrbljivači dužni, za električnu energiju koju prodaju sa zajamčenom strukturom tijekom kalendarske godine, ukinuti dovoljno „jamstva podrijetla električne energije“, elektroničkih isprava koje korespondiraju određenoj količini energije proizvedene iz obnovljivog izvora energije. Točnije, jamstva podrijetla električne energije izdaju se za postrojenja koja su prošla poseban postupak registracije te nema mogućnosti da se ista proizvedena električna energija iz takvog postrojenja koristi više puta za dokazivanje podrijetla. Stoga je dužnost opskrbljivača da ukida jamstva predstavlja osnovni čimbenik koji stvara potražnju za jamstvima podrijetla električne energije, odnosno osnovni je čimbenik tržišta jamstvima podrijetla električne energije.

S obzirom da se uobičajeno električna energije sa zajamčenim udjelima obnovljivih izvora prodaje s višom cijenom u odnosu na električnu energiju bez zajamčene strukture, opskrbljivači bi mogli zatajiti količine tako prodane energije i time smanjiti potrebu za kupovinom i ukidanjem jamstava podrijetla. Stoga je važno imati implementirane mehanizme koji će osigurati da opskrbljivači stvarno i koriste jamstva podrijetla kako bi to bila osnova za dokazivanje podrijetla električne energije prema krajnjim kupcima. U ovom radu prikazati će se sustav provjere opskrbljivača po ovom pitanju iz Metodologije utvrđivanja podrijetla električne energije, a koji se oslanja na razmjenu podataka između opskrbljivača, operatora tržišta električne energije te operatora prijenosnog sustava i operatora distribucijskog sustava.

Ante Sekso. OSOBITOSTI NAŠE POSOLICE KAO JEDNE VRSTE PRIMORSKOG ONEČIŠĆENJA VISOKONAPONSKIH IZOLATORA

Abstract: Primorska onečišćenja vanjske izolacije i druge opreme spadaju u svijetu i kod nas u najviše raširene vrste stvaranja stranog sloja na izolatorima na otvorenom. Ta vrsta kod nas poznata pod nazivom posolica ima neke osobitosti u odnosu na primorska onečišćenja u svijetu. U radu će se prvo dati obrazloženja stručnog nazivlja, pa i komentar prve definicije izraza «posolica» u nekom hrvatskom rječniku (Gelo, 2005.). Potom će se sažeto prikazati svojstva vjetrova odgovornih za nastanak posolice, te fizikalna svojstva nastanka sloja onečišćenja na vanjskim izolatorima. U uvodnom dijelu dat će se još uporedba utjecaja posolice u razdjelnim i prijenosnim mrežama. Temeljem najnovijih istraživanja prikazat će se prvi pokušaj originalne klasifikacije različitih tipova primorskih onečišćenja u blizini svjetskih mora i oceana. Dat će se opisi i kvantifikacija različitih tipova, te primjeri lokalnih sredina gdje se oni javljaju. Krajnja svrha takvih uporedbi je u tome da se našim korisnicima pokaže da primjena inozemnih rezultata o primorskom onečišćenju često nije adekvatna za našu praksu. Radi navedenog naglašava se potreba obnove mjerenja parametara naše posolice u ispitnim postajama i tzv. poligonima na vodovima duž naše obale. Za mjerenja osnovnih parametara stupnja onečišćenja tzv. ESDD i NSDD daju se kao vlastiti doprinos dopunski korekcijski faktori za metode definirane standardom IEC 60815 i CIGRE Vodičem TB 361. Dat će se postupci određivanja tih dopunskih korekcijskih faktora namijenjenih baš za slučaj pojave posolice. Na primjerima će se pokazati velike razlike u ocjeni stupnja onečišćenja kod posolice za slučajeve upotrebe korekcijskih faktora i za slučajeve kad se ti faktori ne koriste. Obnova istraživanja naše posolice uz opisano unapređenje važna je u borbi sa pojavom ovog primorskog onečišćenja koje i dalje predstavlja veliki izvor kvarova, oštećenja i ispada iz pogona u našim distribucijskim i prijenosnim mrežama smještenim uz morsku obalu.

Kresimir Komljenovic and Monika Babačić. Elektrana kao crna kutija

Abstract: Svaki proces ima ulaze i izlaze. Termoenergetska postrojenja, kao lokacije složenih pretvorbi tvari i energije mjesta su gdje se ove transformacije odvijaju na veliki broj složenih načina, u pravilu za velike količine tj. volumene tvari i energije. Najvidljivije i najčešće tvari koje se mijenjaju, tj. koje ulaze i izlaze su: goriva, el.energija, voda, rezervni dijelovi, različite kemikalije, različite sirovine itd. Tvari koje izlaze iz termoelektrane su: produkti izgaranja u vidu dimnih plinova, energija, otpadne vode, različite otpadne tvari itd. Kao način promatranja zbivanja u termoelektrani, može se pokušati obuhvatiti te različite transformacijske procese sa praćenjem transformacije pojedinog medija kroz sve faze onoga što on na svom putu kroz elektranu prolazi. Primjer dobave, skladištenja, stavljanja u cirkulaciju, izgaranja tekućeg goriva, a nakon toga i praćenje kretanja dimnog plina do izlaza iz dimnjaka primjer je analize složenog procesa po etapama. Kako bi se ovaj proces obuhvatio potreban je veliki broj najrazličitijih mjera praćenja, od vaganja, mjerenja razina goriva u spremniku, temperatura, protoka prema gorionicima, protoka zraka, kontrole plamena na najrazličitije načine, kontrole sastavnica dimnih plinova itd.. To i je uobičajeni način spoznavanja procesa koji se odvijaju, ugradnja dovoljnog broja i obuhvata svih tih spoznajnih alata koji će doprinijeti vođenju i optimiranju cijelog ovog procesa. U tom poslu postoje značajni rizici da se neko od tih mjerenja krivo očita, interpretira, da se ne odrede dobro granice pojedinih procesa, da se nešto višestruko ili nedovoljno uzme u obzir itd. Drugi pristup bio bi sagledavanje sa razine granica. Ulaz/izlaz u postrojenje, bez pretjeranog fokusa na ono što se događa između. Ovaj princip je princip crne kutije te je jedan od uobičajenih inženjerskih pokušaja i principa sagledavanja i pojednostavljivanje složenih događaja. Na primjeru nekoliko tvari i pretvorbi, sa fokusom na rubne uvjete i granice postrojenja, za pogon EL-TO sagledavaju se koristi i dosezi ovog principa.

Zlatko Zmijarević and Dubravka Brkić. Digitalne i virtualne valute u kontekstu proizvodnje električne energije

Abstract: U skladu s Direktivom 2009/72/EZ o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije, Direktivom 2009/28/EZ o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te Direktivom 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti, u državama članicama EU uspostavljen je sustav razvidnog utvrđivanja i praćenja električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija – od proizvođača do krajnjih kupaca. Na takav sustav se mogu osloniti krajnji kupci kako bi bili sigurni da će odabirom odgovarajućeg tarifnog modela od opskrbljivača dobiti upravo onakvu strukturu električne energije koju mu je zajamčio opskrbljivač.

Sustav jamstva podrijetla električne energije temelji se na jamstvima podrijetla električne energije (eng. Guarantees of Origin) kao „elektroničkim ispravama“ koje se izdaju i koriste prema navedenim direktivama, a njihovo korištenje je obvezujuće. Obvezujući karakter ovog sustava je proizašao iz iskustava u korištenju sličnih sustava („Zeleni“ certifikati, TUV certifikati i sl.) te potrebe harmonizacije tih sustava u EU i uspostavom strožeg okvira za izdavanje i korištenje takvih isprava. Dapače, Europska komisija u svom paketu prijedloga unaprjeđenja energetskih propisa od 30. studenoga 2016. (tzv. „Zimski paket“) predlaže još veću harmonizaciju i razvidnost sustava jamstva podrijetla električne energije, na što će se ujedno osvrnuti ovaj rad.

Međutim, u posljednje vrijeme, zbog iznimnog razvoja digitalnih valuta i novih modela poslovanja koje zaobilaze uobičajene regulatorne okvire, pojavljuju se digitalne valute povezane s proizvodnjom električne energije.

Svrha ovog rada je predstaviti neke primjere digitalnih, odnosno virtualnih valuta povezanih s proizvodnjom električne energije te dati kritički osvrt na njihovo korištenje u odnosu na sustav jamstva podrijetla električne energije. Pritom je posebno važan aspekt tzv. dvostrukog brojanja, odnosno mogućnosti da se određena količina proizvedene električne energije (iz određenog postrojenja u određenom razdoblju) više puta koristi u dokazivanju podrijetla električne energije. Iz tih razloga se u EU zahtijeva isključivo korištenje jamstava podrijetla električne energije i istovremeno onemogućava korištenje drugih certifikata ili znakova, a kako bi se osigurala vjerodostojnost jamstava, odnosno cijelog sustava provjere podrijetla električne energije. Na žalost, slabo poznavanje sustava jamstva i tržišta električne energije stvara prostor za pojavu dvojbenih ili neodrživih poslovnih modela koji se povezuju s proizvodnjom i potrošnjom električne energije. S druge strane, tehnologije na kojima počivaju digitalne valute mogu biti temelj za značajno unaprjeđenje sustava jamstva podrijetla električne energije te opskrbe električnom energijom.



Tomislav StupiĆ, Ana Kekelj, Tomislav ŠesniĆ and Ante PreviŠiĆ. Podizanje ispitnog i razvojnog sustava za potrebe ispitivanja novih funkcija na SCADA/EMS/AGC sustavima HOPS-a

Abstract: U ovom referatu opisuje se tehničko rješenje ispitnog i razvojnog SCADA/EMS/AGC sustava, kao i iskustva kod ispitivanja i puštanja u pogon. U HOPS-u je 2013 godine pušten u pogon novi SCADA/EMS/AGC sustav tipa ABB Network Manager. Česte promjene poslovnih procesa uvjetovane promjenama zakonske regulative i ENTSO-E zahtjevima zahtijevaju uvođenje novih funkcija i promjene u postojećim SCADA/EMS/AGC sustavima. Od puštanja u pogon napravljene su slijedeće veće izmjene na sustavima: višestruka proširenja vanjske mreže, prilagodba sustava za potrebe CGMES-a (eng. Common Grid Model Exchange Standard) i INC-a (eng. Imbalance Netting Cooperation). Također kontinuirano se dorađuju postojeće funkcije prema zahtjevima korisnika. Ispitivanja novih funkcija na produkcijskom okruženju smanjuju raspoloživost i pouzdanost SCADA/EMS/AGC sustava te je u ovim uvjetima ograničeno i otežano ispitivanje. Radi svega navedenog HOPS je odlučio uspostaviti ispitni i razvojni sustav čija je osnovna funkcija da se obavljaju bez utjecaja na Network Manager sustav za rad u stvarnom vremenu (bez utjecaja na SCADA/EMS/AGC/UDW funkcije u NDC-u, te SCADA/UDW funkcije u MC-ovima). Popis konkretnih funkcija za koje se može upotrijebiti ispitni i razvojni sustav obuhvaća: ispitivanje zakrpi SCADA, EMS, AGC i UDW modula, ispitivanje novih proračuna snage, ARTC proračuna, SPL-ova, ispitivanje promjena nad postojećim proračunima snage, ARTC proračunima, SPL-ovima, ispitivanje promjena definicija nadležnosti, ispitivanje promjena konfiguracije i modela EMS modula, ispitivanje promjene konfiguracije AGC modula. Radi konfiguracije SCADA/EMS/AGC sustava za rad u stvarnom vremenu nije moguće ispitivanje baš svih funkcija na ispitnom i razvojnom sustavu. U referatu će se opisati funkcije i ispitni slučajevi koje je moguće na novo podignutom sustavu, te će biti navedena određena ograničenja i razlozi istih. Nadalje opisati će se sklopovska i programska konfiguracija sustava kao i način integracije u postojeći sustav. Posebno će biti opisana integracija s DE sustavom za inženjering podataka te način na koji je ostvarena sinkronizacija procesnih podataka. Kako bi se osigurala identičnost baza podataka za rad u stvarnom vremenu na SCADA/EMS/AGC poslužiteljima u NDC-u i ispitnom i razvojnom sustavu mora se osigurati sinkronizacija strukturnih i procesnih podataka.

Luka Pehar, Darko Juradin, Andrea Brajko and Danijel Beljan. Trgovanje električnom energijom putem blockchain tehnologije

Abstract: Blockchain je inovativna tehnologija koja omogućuje korisnicima izvršavanje transakcija bez potrebe za posredstvom pouzdanih trećih strana. Blockchain djeluje kao distribuirana baza podataka koja sadrži kontinuirano rastući popis podatkovnih zapisa, tzv. blokova. Svaki blok ima svoju vremensku oznaku te je nepromjenjiv i povezan s prethodnim blokovima, čime se stvara lanac – blockchain. Kompleksnost korištenih algoritama čini izvršene transakcije putem blockchaina nemogućima za krivotvorenje što osigurava pouzdanost korištenja blockchain tehnologije za korisnike. Područje primjene blockchain tehnologije je široko, od financijskog sektora, marketinga, zdravstva do glazbene industrije. Kao najpoznatija trenutna primjena je kriptovaluta Bitcoin koja je bazirana na blockchain tehnologiji. U području trgovanja električnom energijom primjena blockchain tehnologije je moguća u tzv. „peer-to-peer“ (dalje: P2P) modelu trgovanja električnom energijom koja omogućava trgovinu električnom energijom bez posredstva organiziranih mjesta trgovanja. U odnosu na organizirana mjesta trgovanja električnom energijom P2P trgovanje omogućava direktno povezivanje prodavatelja i kupaca bez centralne trgovinske platforme za trgovanje električnom energijom. Prva europska P2P transakcija električnom energijom obavljena je u studenome 2016., a očekuje se da će primjena ove inovativne tehnologije u trgovanju električnom energijom rasti u budućim godinama. Kao potencijalni korisnici P2P trgovanja putem blockchain tehnologije ističu se kupci s vlastitom proizvodnjom električne energije (prokupci) koji proizvodnjom podmiruju vlastite potrebe, a viškove proizvedene električne energije prodaju na tržištu. P2P trgovanje omogućit će prokupcima da postanu neovisni od klasičnih opskrbljivača električnom energijom te da razmjenjuju električnu energiju s drugim prokupcima bez posrednika, na siguran i pouzdan način. Osim P2P trgovanja, na blockchain tehnologiji moguće je razviti centralne trgovinske platforme za tržište energije uravnoteženja, tržište kapacitetima te za unutardnevno trgovanje električnom energijom.U radu će biti opisana blockchain tehnologija te moguće primjene u energetskom sektoru, a posebno u području trgovine električnom energijom. Također, bit će prikazan prednosti koje blockchain tehnologija donosi te potrebne regulatorne pretpostavke za implementaciju blockchain tehnologije u trgovanju električnom energijom.

Danijel Beljan, Andrea Brajko, Luka Pehar, Hrvoje Klicper and Goran Sarajlić. Obnovljivi izvori energije na unutardnevnom tržištu električne energije

Abstract: Unutardnevno tržište električne energije u RH odvija se nakon 18 sati u danu koji prethodi danu isporuke do najkasnije 15 minuta prije početka sata za koji se trguje unutar dana isporuke. Do 2017. unutardnevno tržište električne energije je bilo organizirano isključivo kao bilateralno tržište, a od 2017. je omogućeno i trgovanje na unutardnevnom tržištu električne energije na HRVATSKOJ BURZI ELEKTRIČNE ENERGIJE d.o.o. (CROPEX).

U svrhu što točnijeg planiranja rada elektroenergetskog sustava nužnog za sigurnu integraciju velikog broja intermitentnih obnovljivih izvora energije, kao što su vjetroelektrane, sunčane elektrane i male hidroelektrane u elektroenergetski sustav te za potrebe nastupa na tržištu električne energije koriste se dugoročne prognoze proizvodnje električne energije, do deset dana unaprijed, dok su za prodaju proizvedene električne energije na tržištu električne energije najvažnije kratkoročne prognoze za dan unaprijed. Izrađene prognoze proizvodnje za dan unaprijed moguće je naknadno poboljšavati na način da se korigiraju temeljem novih meteoroloških prognoza ili korištenjem statističkog modela za ultrakratko planiranje za nekoliko sati unaprijed za koje su potrebni podaci o proizvodnji vjetroelektrana u realnom vremenu. Prognoze proizvodnje upravljivih obnovljivih izvora energije kao što su elektrane na biomasu i bioplin te visokoučinkovite kogeneracije također je moguće korigirati unutar dana isporuke, u slučajevima iznenadnih kvarova ili drugih nepredviđenih promjena u proizvodnji. Izrađene prognoze za dan unaprijed nakon vremena zatvaranja trgovine za dan unaprijed moguće je mijenjati trgovanjem na unutardnevnom tržištu, na način da se kupuje ili prodaje električna energija ovisno o tome da li su nove prognoze veće ili manje od prethodnih. Trgovanjem na unutardnevnom tržištu umanjuje se trošak energije uravnoteženja koji uzrokuju OIEiVUK postrojenja te se smanjuje potreba za rezervom snage zbog rada OIEiVUK postrojenja od strane operatora prijenosnog sustava, a tržišni sudionici s visokom fleksibilnošću će profitirati kroz više prihode od trgovine električnom energijom. Dodatno, navedeno će potaknuti i rast likvidnosti unutardnevnog tržišta električne energije u RH.

U radu će biti prikazan dosadašnji razvoj unutardnevnog tržišta električne energije u RH te mogućnosti nastupa EKO bilančne grupe koje čine OIEiVUK postrojenja u sustavu poticanja na unutardnevnom tržištu električne energije. Također, bit će prikazane prednosti koje nastup EKO bilančne grupe na unutardnevnom tržištu donosi u pogledu smanjenja troškova uravnoteženja te moguće prepreke za navedeno.

Jadranko Sudarević, Anes Kazagić, Andrijana Kapović, Stipe Vidić, Enis Letić, Nedžad Hasanspahić, Suljo Mujić, Mladen Vučković, Igor Bartulović and Mirko Čukljek. Sustavi uzbuda i monitoringa sinkronih generatora na HE Vranduk u BiH

Abstract: HE Vranduk je nova elektrana na rijeci Bosni, u blizini grada Zenice čija je izgradnja započela početkom 2016 , a završetak se planira krajem 2019 godine. Sama brana smještena je ispod naselja Vranduk u kojem se nalazi istoimena srednjovjekovna utvrda. HE Vranduk je prva veća elektrana u Republici BIH nakon njene nezavisnosti. Izgradnju elektrane financira JP Elektroprivreda BiH dijelom iz vlastitih sredstava i dijelom iz kredita Europska banka za obnovu razvoj i Europske Investicijska banka. Izvođač radova je Konzorcij kojeg čine STRABAG AG Austrija i Končar Inženjering za energetiku i transport d.d. Hrvatska. Ugovor je baziran na žutom FIDIC-u koji osim izgradnje podrazumijeva izradu kompletne projektne dokumentacije po sistemu ključ u ruke.

HE Vranduk je projektirana kao protočna derivacijska elektrana s ukupnom planiranom instaliranom snagom 19,6 MW ( snaga turbina 2X 9,3 MW + 1,048 MW) i planiranom godišnjom proizvodnjom od oko 100 GWh. Elektrostrojarska oprema je smještena u dva objekta, u glavnoj strojarnici koja je tunelom dugim približno 1,5 km spojena s akumulacijom , te strojarnici na samoj brani u kojom je smještena oprema agregata ekološkog minimuma. U članku je opisana buduća glavna elektrooprema elektrane. U glavnoj strojarnicu smještena su dva agregata s vertikalnim Kaplan turbinama i vertikalnim generatorima 11 MVA napona 10,5 kV, ± 5%, cos ϕ 0,9 nazivnog broja okretaja 214,3 o/min, koji su preko dva blok transformatora spojeni na plinom izolirano VN postrojenje 110 kV. U maloj strojarnici u sklopu brane elektrane smješten je agregat biološkog minimuma s horizontalom Kaplan pit turbinom snage 1,048 MW i generatorom nazivne snage 1,3 MVA nazivnog napona 3,3 kV koji je spojen na lokalnu 35 kV mrežu.

Planirano je da sva tri generatora budu opremljena statičkim sustavima uzbude s digitalnom regulacijom napona kao i dodatnim limiterima i funkcijama koje su opisane u članku. Sustavi uzbude bit će u potpunosti prilagođeni za daljinsko i lokalno upravljanje, za automatsko i ručno pokretanje i zaustavljanje, i to pomoću malog broja upravljačkih signala. Brzina i pouzdanost koju će posjedovati novi statički sustavi uzbude pridonijet će pogonskoj pouzdanost elektrane.U članku je također opisan i moderni sustav monitoringa kojim se planiraju opremiti glavni agregati kao i agregat biološkog minimum koji če omogućiti kvalitetan nadzor nad nizom parametara strojeva kao i praćenje trendova i promjena navedenih parametara. Osim standardnih mjerenja vibracija ležajeva generatora i turbine obuhvaćeno je i mjerenje struje osovine kao zaštita za ležajeve. Svi dijelovi monitoringa integrirani su u jedinstveni sustav čime je korisniku omogućen cjeloviti uvid u ponašanje stroja. Zaštitna funkcija integrirana je u DCS sustav



upravljanja kako bi se Korisnika pravovremeno obavijestilo upozorilo na probleme s primjerice izolacijskim sustavom ili ležajevima turbine ili generatora.U članku se razmatraju prednosti suvremenih statičkih sistema uzbude s digitalnom regulacijom napona s posebnim osvrtom na prednosti ovog tipa uzbude za distributivni generator (DG) kakav se planira ugraditi u maloj strojarnici HE Vranduk . Opisani sustav uzbude se razmatra kao moguće rješenje izazovima koji se nameću priključenjem DG na distributivnu mrežu vezanu za regulaciju napona distributivne mreže (česta i značajna promjena napona mreže usljed specifičnosti ditributivnog konzuma).U članku se također razmatra utjecaj statičkog sustava uzbude generatora na regulaciju prijenosne mreže (glavna strojarnica ).Na kraju su opisane planirane dobrobiti koje će biti ostvarene primjenom modernih sustava uzbuda.

Andrea Brajko and Hrvoje Klicper. Kombiniranje modela planiranja proizvodnje električne energije za EKO bilančnu grupu

Abstract: Zakonom o OIEiVUK Hrvatski operator tržišta energije (dalje: HROTE) određen je za voditelja EKO bilančne grupe s obvezom vođenja EKO bilančne grupe, planiranja proizvodnje električne energije za EKO bilančnu grupu te prodaje električne energije proizvedene iz EKO bilančne grupe, na razvidan i nepristran način, na tržištu električne energije. Za planiranje proizvodnje električne energije iz postrojenja koja koriste intermitentne obnovljive izvore energije, kao što su vjetroelektrane, sunčane elektrane i male hidroelektrane, nužni su sofisticirani softverski alati. HROTE je donio odluku da će planirati proizvodnju vjetroelektrana i sunčanih elektrana tako da će nabavljati usluge planiranja proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana i sunčanih elektrana, dok se za planiranje proizvodnje električne energije iz malih hidroelektrana HROTE odlučio za razvoj vlastitog softverskog rješenja u suradnji s domaćim institucijama. Odabrani pružatelji usluga planiranja proizvodnje električne energije koriste i optimiziraju meteorološke prognoze svjetskih meteoroloških agencija za planiranje rada vjetroelektrana te sunčanih elektrana, dok je uloga HROTE-a prikupljanje i dostava povijesnih podataka o radu vjetroelektrana i sunčanih elektrana te nabava dodatnih meteoroloških prognoza domaćih meteoroloških institucija. HROTE je u 2015. godini proveo istraživanje tržišta navedenih softverskih rješenja, tako da su obavljeni sastanci, video i telefonske konferencije s predstavnicima 15-ak europskih tvrtki, vodećih u području planiranja proizvodnje električne energije. Kao najbolje rješenje pokazala se kombinacija većeg broja modela koji koriste fizikalni i statistički pristup u planiranju proizvodnje sunčanih elektrana te vjetroelektrana, a koji bi sveobuhvatnim pristupom najviše pridonijeli kvaliteti prognoze proizvodnje. Vodeći se navedenim HROTE je ugovorio usluge planiranja proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana i sunčanih elektrana temeljem statističkog i fizikalnog pristupa. Postignuta kvaliteta prognoze vjetroelektrana fizikalnog modela za dan unaprijed u 2016. godini iznosila je 5,47% MAE, nešto slabiju kvalitetu pokazao je statistički model s kvalitetom prognoze vjetroelektrana za dan unaprijed u 2016. godini od 6,27% MAE. Bez obzira na nešto nižu kvalitetu statističkog modela, optimalnim kombiniranjem fizikalnog i statističkog modela može se postići kvalitetnija rezultirajuća prognoza proizvodnje za EKO bilančnu grupu. U radu će biti opisani modeli čijom primjenom se može pridonijeti većoj kvaliteti prognoze proizvodnje, prednosti i mane pojedinog modela te rezultati koji su ostvareni u planiranju proizvodnje električne energije za EKO bilančnu grupu, konkretno za planiranje proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana. Navedeno kombiniranje modela planiranja proizvodnje vjetroelektrana je nužno budući da mali pomaci u kvaliteti prognoze čine značajne uštede u troškovima uravnoteženja za EKO bilančnu grupu, smanjenju potrebe za rezervom snage od strane operatora prijenosnog sustava, te integraciji novih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovite kogeneracije u elektroenergetski sustav.

Dubravko BalaŠko. Utjecaj bioplinske elektrane na pogon i vođenje distribucijske mreže

Abstract: Priključenjem obnovljivih izvora električne energije, odnosno proizvodnih jedinica (elektrana) u distribucijsku mrežu postojeća pasivna mrežu s tokovima energije od prijenosne mreže prema kupcima pretvorila se u aktivni distribucijski sustav. Vođenje i pogon aktivne distribucijske mreže mijenja ustaljene procedure pogona i vođenja ne samo na mjestu priključenja elektrane na distribucijsku mrežu već i po dubini mreže zbog većeg ili manjeg utjecaja elektrane ovisno o njenoj snazi i mjestu priključenja. Priključenje elektrane u distribucijskoj mreži utječe na naponske prilike, tokove snage i kratke spojeve. Nužno je izvršiti koordinaciju zaštite po dubini mreže kao i na mjestu odvajanja elektrane između distribucijske mreže i elektrane u cilju selektivnog isključenja elemenata mreže u kvaru i sprečavanja otočnog rada. Distribuirani izvori kao aktivni elementi mreže svojim načinom rada utječu na kvalitetu električne energije koja se isporučuje kupcima priključenim na distribucijsku mrežu. Svi ovi utjecaji elektrane na distribucijsku mrežu sagledani su, analizirani i obrađeni u elaboratu udešenja zaštite i elaboratu utjecaja elektrane na mrežu koji su izrađeni prije priključenja elektrane. Za konkretnu elektranu Moslavina proizvodi d.o.o. snage 1+1 MW koja je priključena u RS 10(20) kV Bojana na 10 kV dalekovod Martinac iz TS 35/10 kV Čazma praćen je pogon elektrane u zadnjih godinu dana. Na osnovu evidentiranih događaja u SCADA sustavu izvršena je analiza prekida napajanja uzrokovanih događajima na distribucijskoj mreži i događaja u elektrani zbog kojih je došlo do odvajanja elektrane s mreže. Izvršeno je snimanje kvalitete električne energije na mjestu preuzimanja koja je uspoređena s izvještajem o kvaliteti električne energije prije priključenja elektrane. Na osnovu raspoloživih podataka izvršena je analiza i doneseni su zaključci vezano uz utjecaj konkretna elektrane na pogon, vođenje i kvalitetu električne energije u distribucijskoj mreži.

Darko Marković, Tomislav Pintarić, Hrvoje Medvedović and Dejan Barulek. Zamjena istosmjernog pogona crpne stanice tehnološke vode besprekidno napajanim izmjeničnim pogonom

Abstract: Tema ovog rada je izvedba tehničkog rješenja zamjene istosmjernog pogona u crpnoj stanici tehnološke vode u sastavu hidroelektrane Čakovec, izmjeničnim asinkronim pogonom napajanim preko frekvencijskog pretvarača sa dvije vrste napajanja: izmjeničnim i istosmjernim. Izmjeničnim napajanjem iz vlastite potrošnje napaja se standardni frekvencijski pretvarač, dok se istosmjerno napajanje dovodi preko uzlaznog DC/DC pretvarača na istosmjerni međukrug istog frekvencijskog pretvarača. Naime, u sastavu hidroelektrane Čakovec nalazi se crpna stanica tehnološke vode, čija je glavna zadaća kontinuirana dobava tehnološke vode potrebne za podmazivanje brtvi turbina glavnih agregata, ali i za hlađenje ležajnog i regulacijskog ulja. Crpna stanica sadrži četiri crpke od kojih su po dvije namijenjene za podmazivanje brtvi, odnosno za hlađenje ulja. Crpke za podmazivanje brtvi osim svoje glavne zadaće, imaju i dvije sporedne – sprečavanje ulaska dravske vode u brtvu, a time i u ležaj turbine, te hlađenje same brtve. Obzirom da se tehnološka voda do brtvi dobavlja direktno iz crpki, jedna od njih mora biti u stalnom pogonu, bez obzira na pogonsko stanje glavnih agregata. Radi redundancije, druga crpka je u stalnoj rezervi i automatski ide u pogon u slučaju zastoja prve. Zbog ovakvih zahtjeva i načina rada crpki, potrebno je osigurati besprekidno napajanje pogona crpki, što je kod izgradnje elektrane postignuto istosmjernim elektromotorima, u normalnim uvjetima napajanim izmjeničnim naponom sa sabirnica vlastite potrošnje preko tiristorskog ispravljača. U slučaju nestanka izmjeničnog napona, istosmjerni motori direktno se napajaju s akumulatorske baterije 220 V. Zbog starosti i dotrajalosti, upravljačka i energetska elektronika ovakvog pogona je nepouzdana i zahtijeva sve skuplje održavanje. Također, održavanje istosmjernih elektromotora postaje ekonomski nepovoljno, odnosno skupo zbog nemogućnosti nabavke kvalitetnih rezervnih dijelova, primjerice kvalitetnih četkica. Pregledom današnjeg tržišta elektromotora, istosmjerni elektromotor u prosjeku je 2-3 puta skuplji od asinkronog elektromotora iste snage. Osim toga, velika većina svjetskih proizvođača elektromotora napušta ili je već napustila proizvodnju istosmjernih motora manjih snaga. Naposljetku, potrebno je istaknuti da je za istosmjerne motore potrebno osigurati i novu odgovarajuću upravljačku i energetsku elektroniku koja je skuplja u odnosu na raširenost i dostupnost standardnih rješenja s frekvencijskim pretvaračima. Obzirom na činjenicu da su u današnje vrijeme glavnu ulogu u industrijskim procesima preuzeli po cijeni konkurentniji asinkroni motori napajani putem frekvencijskih pretvarača, na hidroelektrani Čakovec odlučilo se zamijeniti postojeći istosmjerni te crpnu stanicu nadograditi novim besprekidno napajanim izmjeničnim pogonom, a čiji je način izvedbe opisan u ovom radu.

Mario Mikac. Optimalni razmještaj rastavnih naprava u distribucijskim mrežama zasnovan na teoriji grafova i genetskom algoritmu

Abstract: Pouzdanost napajanja bitan je čimbenik prilikom planiranja i vođenja elektroenergetskog sustava. Ruralne distribucijske mreže karakteristične su po vrlo dugačkim srednjenaponskim dalekovodima s velikom brojem otcjepa. Na njima su relativno česti kvarovi koji uzrokuju zastoje u napajanju velikog broja kupaca. Zbog toga je je mogućnost brzog sekcioniranja dionica u kvaru vrlo bitna za povećanje pouzdanosti napajanja. Pouzdanost napajanja kupaca može se povećati ugradnjom naprava kao što su daljinski upravljivi rastavljači i rastavljači sa automatskim funkcijama zaštite (recloseri). Sekcioniranje i automatsko prespajanje čini važnu ulogu u modernim "pametnim mrežama" (smart grid), koristi se za izoliranje dijelova mreže u kvaru i time smanjuje broj i trajanje zastoja u napajanju kupaca. Međutim, cijene daljinski upravljivih rastavljača, a pogotovo rastavljača sa automatskom zaštitnom funkcijom, predstavljaju značajan investicijski trošak. Zbog toga je nužno razviti metode za određivanje optimalnih lokacija ugradnje takvih naprava u distribucijskim mrežama, uvažavajući iznos investicije u odnosu na dobiveno povećanje u pouzdanosti napajanja. U praksi su sredstva predviđena za investicije u ugradnju novih naprava ograničena te je samim time relativno lako odrediti maksimalan broj raspoloživih naprava za ugradnju. U radu je predložena metoda za određivanje optimalnih lokacija zadanog broja rastavnih naprava. Teorija grafa koristi se za određivanje prihvatljivih konfiguracija rastavnih naprava u mreži, a genetski algoritam za određivanje njihovih optimalnih lokacija. Primijenjeni matematički model uzima u obzir uobičajene varijable poput učestalosti kvarova, broja kupaca zahvaćenih kvarom, trajanja kvarova, potrošnje kupaca i troška zbog neisporučene električne energije uslijed kvarova. Predložena metoda programirana je u programskom jeziku Python te primijenjena na jednostavni testni radijalni vod, a zatim i na stvaran srednjenaponski ruralni dalekovod velike dužine. Na kraju je načinjen prototip aplikacije u "open source" GIS platformi QGIS i programskom jeziku Python koja "poluautomatski" preuzima podatke o vodovima iz komercijalnog GIS sustava Hrvatske elektroprivrede (SmallWorld DeGIS) te podatke o učestalosti zastoja i broju



kupaca iz aplikacije DISPO, učitava zadane parametre, primjenjuje predloženu metodu pronalaska optimalnih lokacija te ih prikazuje u grafičkom sučelju.

Tomislav Stupić, Boris Brestovec, Božidar Jovanović and Ivica Maslać. IMPLEMENTACIJA SUSTAVA DALJINSKOG VOĐENJA DISTRIBUTIVNOG ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA EP HZHB MOSTAR BIH

Abstract: U ovom referatu opisuje se tehničko rješenje te proces implementacije novog sustava daljinskog vođenja distributivnog elektroenergetskog sustava Elektro Privrede Hrvatske Zajednice Herceg Bosna (EP HZHB) iz Mostara, Bosna i Hercegovina (BIH). Projekt obuhvaća implementaciju slijedećih osnovnih cjelina u periodu od tri godine: uspostavu novog, centralnog SCADA/DMS/OMS sustava za nadzor, upravljanje i analizu distributivne mreže u nadležnosti EP HZHB-a; nadogradnju i opremanje transformatorskih stanica u vlasništvu EP HZHB-a sekundarnom opremom (instalacija novih numerički releji, staničnih računala, RTU-ova); nadogradnju telekomunikacijske infrastrukture koja povezuje transformatorske stanice s centrom te centar s poslovnicama i regionalnim centrima; te građevinske radove, opremanje i rekonstrukciju dispečerske i sistem sale u glavnoj zgradi EP HZHB-a u Mostaru. Novi SCADA/DMS/OMS sustav koji se instalira uključuje najnoviju verziju PSIControl i PSICommand programske i sklopovske opreme proizvođača PSI AG iz Njemačke. Pored PSI-a kao voditelja konzorcija izvoditelja radova i Končar KET-a kao člana konzorcija izvoditelja radova na projektu učestvuje i veći broj podizvoditelja iz BiH i Hrvatske.

Dino Masle and Mato Rošić. Optimizacija podešenja parametara zaštite od prekida vodiča u slučaju bliskog elektrovučnog postrojenja

Abstract: Prekid vodiča jedne faze dalekovoda bez nastanka kratkog spoja je kvar kojeg je potrebno pravovremeno prepoznati i ukloniti kako bi se spriječila mogućnost naknadnog dodira vodiča pod naponom s uzemljenim dijelom dalekovodnog stupa i prelaska u pravi kratki spoj. Zaštitna funkcija se oslanja na mjerenje negativne sekvence struje za detekciju novonastale nesimetrije u trofaznom sustavu usljed prekida jednog od vodiča. Praksa je pokazala da u prijenosnom sustavu zaštitna funkcija ne radi pouzdano u slučaju bliskosti elektrovučnog postrojenja - naime zbog prirode tereta (dvofazni motori velike snage) moguće su prolazne nesimetrije koje nisu posljedica puknuća vodiča što dovodi do krive prorade zaštite.

Na modelu mreže su izvršene simulacije pokretanja vlakova i puknuća vodiča kako bi se na temelju kriterija struje negativne sekvence donijela preporuka oko pravilnog podešenja zaštitne funkcije.

Dijana Vrsaljko, Nebojša Gavrilov and Marija Vuković Domanovac. KONTROLA KVALITETE TERMOSTABILIZIRANOG IZOLACIJSKOG PAPIRA ODREĐIVANJEM SADRŽAJA DUŠIKA

Abstract: Opće poznata činjenica je da životni vijek transformatora ovisi o životnom vijeku papirne izolacije. Kako bi se produžio životni vijek papirne izolacije, povećala njegova termička otpornost i smanjila brzina termičke razgradnje (degradacije) istraživana je mogućnost modifikacije strukture papira. Kasnih 1950-ih godina prvi put je proizveden termostabilizirani izolacijski papir. Radi se o papiru na bazi celuloze, koji je kemijski stabiliziran upotrebom kemijskih spojeva s dušikom. Danas postoje različiti patentirani procesi proizvodnje, različitih proizvođača (Insuldur-Westinghouse, Cyanoethylate-GE, Thermacel-McGraw Edison…), a u radu će biti opisani osnovni procesi termostabilizacije. Kod jednog procesa provodi se kemijska modifikacija molekule celuloze, a kod drugog procesa koriste se tzv. stabilizatori. Obzirom da svi procesi termostabilizacije uključuju kemijske spojeve s dušikom, koji se inače na nalazi u strukturi celuloze, stupanj termostabilizacije moguće je odrediti određivanjem sadržaja dušika. Različitim procesima termostabilizacije postići će se različit udio dušika u papiru, a tipične vrijednosti dušika u papiru kreću se od 1% do 4%. Smatra se da je papir termostabiliziran ukoliko zadovoljava kriterij definiran u IEEE C57.100, odnosno zahtjev da prekidna čvrstoća papira nakon ubrzanog starenja u zatvorenoj tubi, nakon 65 000 h na temperaturi 110 °C ne padne za više od 50% u odnosu na početnu vrijednost. Periodička kontrola kvalitete materijala koji se koriste u proizvodnji je neophodna, bez obzira o kojem materijalu ili konačnom proizvodu se radi te postoji li certifikat / specifikacija proizvođača. Periodičkom kontrolom kvalitete provjeravamo je li naručeni materijal isporučen te indirektno kontroliramo proizvodni proces samog proizvođača materijala i njegovu ujednačenost. Kontrola kvalitete termostabiliziranog papira metodom ubrzanog starenja (65 000 h / 110 °C) predstavlja skupo i dugotrajno ispitivanje, nepraktično za kontrolu svake šarže, a određivanje sadržaja dušika u papiru je jeftinija i brza alternativa. Sadržaj dušika u termostabiliziranom papiru moguće je odrediti različitim analitičkim tehnikama koje će biti predstavljene u ovom radu s naglaskom na najčešće korištenu metodu po Kjeldahlu prema normi ASTM D982. U radu će biti dani rezultati ispitivanja dva tipa termostabiliziranog papira.

Tomislav Tenđera, Marin Uzelac, Dajana Vrbičić Tenđera and Antun Rendulić. Korištenja alata AMICA za otklanjanje mogućih zagušenja u prijenosnoj mreži

Abstract: Elektroenergetski sustav se stalno mijenja. On jako ovisi o vremenskim uvjetima, jasno je da je potrošnja električne energije zimi i ljeti veća zbog povećanog grijanja ili hlađenja u odnosu na proljeće i jesen. S druge strane, proizvodnja hidroelektrana je povećana krajem zime i u proljeće, te na jesen zbog povećanih dotoka. Zbog sada već znatnog udjela proizvodnje vjetroelektrana, svaka malo veća promjena vremena zahtjeva pomno planiranje prihvata u mrežu proizvedene energije bez stvaranja zagušenja na prijenosnoj mreži. Sve ove promjene stvaraju promjene tokova energije. Osim prirodnih utjecaja na tokove snage i zagušenja u mreži utječe izgradnja novih objekata: dalekovoda, transformatora, elektrana, velikih potrošača.

Alati pomoću kojih se radi provjera tokova snaga, te traženje zagušenja u mreži zahtijevaju što precizniji model prijenosne mreže. Do sada, je uvijek bio problem što smo bili ograničeni sa relativno malim brojem mjerenja koje nam dolaze od susjednih operatora prijenosnog sustava. U našim lokalnim alatima težili smo da barem zatvorimo prsten izvan naše mreže. Tako da smo teško dolazili do podataka što se događa izvan bliskog susjedstva.

Ulaskom u TSC i nabavom alata AMICA, planiranje i vođenje EESa ima mogućnost uvida u širu sliku Europe. AMICA je alat koji služi za povezivanje DACF (Day Ahead Congestion Forecast) datoteka u jedan model na kojem radi analizu tokova snaga i N-1 analizu, tj. analizu tokova snaga u slučaju ispada jednog dalekovoda. Na isti način kako koristimo AMICA za analizu tokova snaga za dan unaprijed, možemo ga koristiti u tekućem danu pomoću IDCF datoteka koje su ustvari (Intraday DACF) i moguće ih je lako osvježavati po potrebi. Na taj način dobili smo alat kojim imamo uvid u trenutno stanje europske mreže. Dobili smo i zajedničku mogućnost rješavanja zagušenja u mreži, jer jedan operator prijenosnog sustava može uvelike utjecati na mrežu drugog operatera prijenosnog sustava, bilo promjenom topologije, bilo promjenom proizvodnje.

Ivančica Somođi, Doc. Dr. Sc. Mate Dabro and Sanja Musulin. Čimbenici u određivanju klasifikacijskog sustava ekološkog potencijala za vodna tijela hidroelektrana

Abstract: Prema Uredbi o standardu kakvoće voda, stanje površinskih voda određuje se na temelju ekološkog i kemijskog stanja tijela ili skupine tijela površinskih voda. Stanje umjetnog ili znatno promijenjenog tijela površinske vode određuje se na temelju njegovog kemijskog stanja i ekološkog potencijala, ovisno o tome koje je lošije, a primjenjuju se elementi za ocjenjivanje stanja onih prirodnih tijela površinskih voda koja su im najsličnija. Hidroakumulacijski sustav, kao dio hidroelektrane, je znatno izmijenjeno površinsko vodno tijelo rijeke, jer hidroelektrana ima hidromorfološki utjecaj. Iz dovodnih sustava hidroelektrana (HE Zakučac, HE Senj, HE Dubrovnik i HE Kraljevac) zahvaća se voda za vodoopskrbne sustave stanovništva.Hidroakumulacijski sustavi su znatno promijenjena vodna tijela površinskih voda (akumulacija i kanala), koja u izrazito urbanim sredinama predstavljaju recipijente otpadnih voda i voda opterećenih nutrijentima. Unošenjem onečišćujućih tvari u znatno promijenjeno vodno tijelo moguće je ugrožavanje kemijskog stanja vodnog tijela, što se odražava i na ekološki potencijal. Akumulacijski sustavi predstavljaju višenamjenske građevine u kojima se dnevno i/ili sezonski i/ili višesezonski mijenja razina vode, ovisno o hidrometeorološkim uvjetima, ali i potrebama elektroenergetskog sustava tijekom dana, tjedana, mjeseci. Stoga je pri određivanju klasifikacijskog sustava ekološkog potencijala, potrebno razmatrati one elemente koji najbolje prikazuju pojedino vodno tijelo. Raznolikost i brojnost pojedinih bioloških elemenata kakvoće u nekoj akumulaciji ovisi o nizu čimbenika: namjeni akumulacije, geografskom položaju, hidrologiji, ali i o unošenju onečišćujućih tvari u vodeno tijelo, i dr. Biološki elementi kakvoće trebali bi odražavati, koliko je god to moguće, najčešće prisutno stanje, u fizikalnim uvjetima koji proizlaze iz znatno promijenjenih karakteristika i funkcije tijela površinske vode, a nikako ne stanje osjetljivih indikatorskih vrsta.Stoga namjena vodnog tijela, geografski položaj i antropogeni pritisak na hidroakumulacijske sustave predstavljaju vrlo važan čimbenik u određivanju klasifikacijskog sustava ekološkog potencijala za sva vodena tijela u sklopu hidroelektrana.

Dario Markić. Primjena i utjecaj kompenzacijskih uređaja u industrijskim mrežama

Abstract: Problemi koji se javljaju u industrijskim mrežama slični su problema cijelog elektroenergetskog sustava, iako su po veličini bitno manje od prijenosnih i distribucijskih mreža. Jedno od glavnih značajki problema je održavanje napona na svim sabirnicama u dozvoljenim granicama, ovisno o pogonskim i uklopnim stanjima, te u skladu s tim i regulacija razmjene jalovih snaga s napojnom mrežom na koju je priključena. Osim problema regulacije napona i kompenzacije jalove snage u industrijskim mrežama je često prisutan i problem s kvalitetom električnog napona, zbog pojave raznih harmonika koje uzrokuju nelinearni, nesimetrični i drugi potrošači vremenski promjenjivih karakteristika.



U radu će biti obrađena problematika priključka kondenzatorskih baterija u testnu industrijsku mrežu u svrhu održavanja kvalitete električnog napona.

Mladen Modrovčić and Bruno Kurtušić. Koordinacija izolacije – pojmovi i neusklađenosti za 35 kV naponsku razinu u distribucijskoj mreži

Abstract:

Referat opisuje probleme i nedoumice koje proizlaze iz primjene Pravilnika o tehničkim zahtjevima za elektroenergetska postrojenja nazivnih izmjeničnih napona iznad 1 kV a odnose se na odabir elektroenergetske opreme nazivnog napona 35 kV obzirom na definicije „razredbe napona“, „koordinacija izolacije“ i sl., te uobičajene pojmove kao što su nazivni napon mreže, najviši napon opreme i sl. Poseban se naglasak daje na primjenu normi iz pravilnika te njihovu jednoznačnost u definiranju osnovnih zahtjeva za odabir električne opreme. Prilikom izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih TS 35/10(20) kV posebna pozornost se daje definiranju tehničkih parametara koje opisuju opremu i postrojenja nazivnog napona 35 kV. Imajući u vidu da je 35 kV nazivni napon nestandardni napon prema IEC klasifikaciji te da je ova naponska razina povijesno nastala izvan okvira IEC normi, dugo vremena bila je standardizirana kroz primjenu pravilnika i standarda koji su nastali još 70-tih godina prošlog stoljeća. Tijekom vremena, a posebno od 2010.g stupanjem na snagu Pravilnika o tehničkim zahtjevima za elektroenergetska postrojenja nazivnih izmjeničnih napona iznad 1 kV (nn 105/2010) regulatorno okruženje koje definira izgradnju i održavanje postrojenja nazivnih napona 35 kV postavlja zahtjeve IEC normi i na ovaj naponski nivo. Referat opisuje povijesni razvoj regulatornog okruženja koje je postavljalo tehničke zahtjeve, definicije pojmova, zahtjeve za tipskim ispitivanjima i sl. sa posebnim osvrtom na definiciju pojmova i zahtjeve na preporučene vrijednosti naponskih ispitivanja podnosivim naponom izmjenične frekvencije 50 Hz (1 min) i naponskim ispitivanjima podnosivim udarnim naponom standardnog oblika 1,2/50 µs. U radu se detaljno opisuje međusobna neusklađenost pojedinih normi koje postavljaju zahtjeve na ispitne napone te se relativiziraju pojmovi nazivnog napona 35 kV, 36 kV i 38 kV. Nadalje, posebna se pozornost daje tumačenju kontinuiteta primjene propisa i normi obzirom da se radi o naponskoj razini koja ima dugu tradiciju i perspektiva napuštanja ovog napona nije realna u slijedećem vremenskom intervalu od 30-40 g. Ova problematika posebno je došla do izražaja u definiranju jednoznačnih tehničkih zahtjeva na 35 kV postrojenja u postupcima javne nabave gdje se inzistira na jasnom, nedvojbenom, potpunom i neutralnom načinu postavljanju zahtjeva za neki proizvod. Referat daje zaključak kako premostiti nelogičnosti u kontinuitetu propisa koji definiraju ovo područje.

Mladen Modrovčić and Andrija Bilek. Projektni management u vođenju složenih projekata u distribuciji – Priključenje geotermane elektrane GTE Velika 1 (10 MW)

Abstract: Referat opisuje zahtjeve koja novija zakonska regulativa postavlja na voditelje projekata, uvjete koje voditelji projekta moraju ispunjavati te način profesionalnog vođenja jednog složenog projekta. Kroz opis konkretnog projekta izgradnje priključka i stvaranja tehničkih uvjeta za priključenje geotermalne elektrane u distribucijsku mrežu ukupne vrijednosti veće od 20 mil. Kuna, daje se praktičan i realan prikaz složenosti projekta priključenja geotermalne elektrane GTE Velika 1 u Cigleni pokraj Bjelovara. Autori referata daju strukturu vođenja ovog složenog projekta kroz osnovne elemente kompleksnosti kao što su: 1. Ciljevi (nejasni ciljevi, konflikti, velik projekt, višedimenzionalan, jasni ciljevi, nekonfliktan, jednostavan projekt, jednodimenzionalan) 2. Dionici, integracija, kategorije dionika (brojnost dionika, nepoznati odnosi, različiti interesi malo dionika, poznati odnosi, komparabilni interesi) 3. Socijalni i kulturni kontekst, razbacanost (multikulturalnost, zahtjevni socijalni kontekst, nepoznat kontekst, homogenost, koncentriranost, poznati kontekst, lako upravljivo) 4. Inovacije, opći uvjeti (nepoznata tehnologija, inovativnost, veliki javni interes poznata tehnologija, repetitivnost, mali javni interes) 5. Projektna struktura ( brojne strukture, preklapanje, više- dimenzionalna, zahtjevna malo struktura, jedno-dimenzionalna, opća, jednostavna) 6. Projektna organizacija (složena, matrična, međusobni odnosi, više-dimenzionalna, zahtjevna, uniformna, jednostavna, nezahtjevna, malo odnosa) 7. Vodstvo, timski rad (višeslojno vodstva, dinamična timska struktura, mnogo važnih odluka mali raspon kontrole, statička timska struktura, malo važnih odluka) 8. Resursi (neodređeni, promjenjivi, mnogo investitora i raznih resursa dostupni, poznati, jedan investitor, malo vrsta resursa) 9.Rizici i prilike (neizvjesnost, visoki potencijal rizika, ograničene mogućnosti akcije poznati rizici, malo djelovanje rizika, velika mogućnost akcije) 10. PM metode, tehnike i alati (brojne metode, tehnike i alati, malo standarda primjenjivo, bez podrške, malo alata, jednostavne opće metode, dostupna podrška) U skladu sa osnovnom definicijom projekta koja u osnovi glasi da je projekt pothvat ograničen vremenom i troškovima koji mora postići određene rezultate prema zahtjevima i standardima kvalitete, autori opisuju projekt priključenja GTE Velika 1 kroz tri osnovna područja sposobnosti uspješnog upravljanja projektima: - Područje tehničkih sposobnosti - Područje sposobnosti ponašanja - Područje kontekstualnih sposobnosti Projekt priključenja GTE Velika 1 (10 MW) pretpostavlja izgradnju cca 14,7 km 35 kV kabelskih vodova u dvije osnovne dionice, izgradnju 35 kV rasklopišta kao mjesta priključenja elektrane te stvaranje tehničkih uvjeta u mreži kroz rekonstrukciju tri TS 35/10(20) kV u okruženju elektrane te ugradnjom automatske regulacije napona (ARN) na energetskim uljnim transformatorima 35/10(20) kV. Istovremeno se razmatra i mogućnost rada elektrane u prstenastoj mreži 35 kV napona kao trajnom načinu rada što je u suprotnosti sa dosadašnjim standardnim radijalnim pogonom 35 kV distributivne mreže. Projekt se realizira izgradnjom i rekonstrukcijom elektroenergetske infrastrukture kroz šest građevinskih dozvola, rješavanjem izuzetno složenih imovinsko-pravnih odnosa, kroz nekoliko postupaka javne nabave što sve u sebi sadrži dovoljno elemenata da je nužno bilo uspostaviti organizaciju projekta kroz upravljanje projektom, detaljnim planiranjem projekta, upravljanjem promjenama i upravljanjem rizika. Opisane su uloge voditelja projekta, uloge projektnog tima, projektnog sponzora i dionika projekta. Nadalje, razrađena je organizacija projekta, definirani opsezi i WBS struktura projekta te opisan informatički alat pomoću kojeg se projekt prati i izvještava o rezultatima. Posebna pažnja posvećena je praćenju troškova tijekom realizacije projekta te se na kraju daje procjena uspješnosti vođenja projekta.

Ana Martinčić. Rekonstrukcija termoelektrane Plomin 2 nadogradnjom postrojenja za uklanjanje oksida dušika selektivnom katalitičkom redukcijom

Abstract: Promjene zakonskih propisa iz područja zaštite okoliša idu u smijeru snižavanja graničnih vrijednosti onečišćujućih tvari u okoliš, a što nalaže potrebu rekonstrukcija postojećih termoenergetskih postrojenja. Nužnost smanjenja emisija oksida dušika u zrak dimnim plinom iz termoelektrane Plomin 2 na kameni ugljen nazivne snage 210 MW utvrđena je Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 117/12) i Rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša (okolišnom dozvolom) izdanom u siječnju 2016. godine tako da od 1.1.2018. godine granična vrijednosti koncentracije oksida dušika izraženih kao NOx za TE Plomin 2 iznosi 200 mg/mn3sdp6%. Postojeća granična vrijednost je 750 mg/mn3sdp6%, dok pogonske vrijednosti TE Plomin 2 dosežu do 400 mg/mn3sdp6%. Kako TE Plomin 2 već ima primjenjene primarne mjere za smanjenje oksida dušika, za daljnje smanjenje emisija odabrana je kao najbolja raspoloživa tehnika sekundarna mjera selektivna katalitička redukcija (SCR). Rad opisuje odabrano tehničko rješenje. SCR je metoda smanjenja oksida dušika (NO i NO2) u dimnom plinu nastalom izgaranjem fosilnih goriva. Ključni element sustava je katalitički reaktor u kome su smješteni katalizatori. Za TE Plomin 2 odabrana je tzv. High-Dust varijanta SCR-a odnosno ugradnja reaktora u zoni ekonomajzera prije ulaza dimnih plinova u rotacioni predgrijač zraka. Radna temperatura katalizatora specificirana je u području od 320° do 400°C. SCR koristi amonijak za pretvorbu oksida dušika u dušik i vodenu paru koji nemaju štetni utjecaj na okoliš. Amonijačna voda se dodaje u dimni plin ispred SCR reaktora te se miješa sa zrakom radi bolje raspodjele amonijaka. Ulaz u reaktor je projektiran tako da omogući optimalan profil strujanja s obzirom na temperaturu i brzinu strujanja kao i ravnomjeran odnos NOx i amonijaka uz minimalan pad tlaka dimnog plina. Ugradnjom statičkog sustava za miješanje i usmjeravanje dimnog plina nastoji se postići paralelno strujanje kroz reaktor odnosno katalizator radi sprječavanja erozije i začepljivanja katalizatora. SCR katalizatori se izrađuju se iz kompaktne keramike koja sadržava aktivne katalitičke komponente: oksidima titana miješanima s oksidima vanadija i u nekim slučajevima volframa ili molibdena. Oksidi vanadija su najaktivnija komponenta katalizatora. U vrijeme pripreme članka u tijeku je montaža nosive čelične konstrukcije novoga postrojenja. Glavnina radova provest će se tijekom zastoja postrojenja od 15. svibnja do kraja srpnja 2017. godine. Dovršenje probnoga pogona očekuje se u krajem studenog te konačno uporabna dozvola i početak trogodišnjeg garancijskog perioda u prosincu 2017. godine.

Ivana Kolman and Jelena Mihajlović. Razvoj OPC DA servera za potrebe aplikacija u elektroenergetskom sustavu

Abstract: Open Platform Communications (OPC) je naziv za skupinu specifikacija i standarda koji omogućavaju pouzdanu izmjenu podataka unutar procesa koji su dio automatizacijske industrije. OPC standardi inicijalno su se bazirali na korištenju Microsoftovih tehnologija Object Linking and Embedding (OLE), Component Object Model (COM) i DCOM (Distributed COM) te su propisivali objekte, sučelja i metode kojima se moglo osigurati praćenje procesa i njihova automatizacija na modularan, implementacijski neovisan način.



OPC Data Access (OPC DA) je u industriji najčešće korištena skupina standarda unutar OPC-a. Ona propisuje serverska i klijentska sučelja koja omogućuju komunikaciju i izmjenu podataka između primjerice real-time uređaja kao što su PLC-ovi (serversko sučelje) i grafičkih sučelja namijenjenih korisnicima (klijentsko sučelje).

U ovom radu govorit ćemo o primjeni specifikacije OPC DA verzije 2.05A unutar Končarevog PROZA NET SCADA sustava. Procesni server, centralna komponenta PROZA NET sustava, igrat će ulogu OPC DA Servera i omogućavati OPC DA klijentima različitih proizvođača pristup SCADA podacima opisanim pomoću tri atributa - vrijednost, kvaliteta i vremenska oznaka.

Milivoj Mandić and Viktor Milardić. PROJEKT OPTIMIZACIJE NAPAJANJA ELEKTRIČNE VUČE IZ PRIJENOSNE MREŽE U SVRHU POVEĆANJA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

Abstract: Izvršna agencija za inovacije i mreže (Innovation and networks Executive Agency - INEA) je 28. rujna 2016. godine objavila poziv na dostavljanje projektnih prijava na prvi CEF Synergy poziv za 2016. godinu. Taj poziv je bio namijenjen projektima koji će doprinositi implementaciji barem jednog projekta od zajedničkog interesa iz sektora prometa i barem jednog projekta od zajedničkog interesa iz sektora energetike, gdje je pojam projekt od zajedničkog interesa definiran u CEF Regulativi, Članak 7. Nakon objave poziva, prvo se pristupilo prema izradi projektne ideje, zatim usklađenju Projektne ideje sa CEF Synergy pozivom, i na kraju prijavi Projekta Optimizacija napajanja električne vuče iz prijenosne mreže u svrhu povećanja energetske učinkovitosti. Projekt obuhvaća izradu studijske i tehničke dokumentacije te implementaciju pilot projekta. Njime će obuhvatiti utvrđivanje trenutnog stanja željezničkog elektroenergetskog sustava te dati prijedloge primjenjivih tehničkih rješenja u smislu osposobljavanja za povrat električne energije u prijenosnu elektroenergetsku mrežu, kompenzacije jalove energije te uvođenja inteligentnih sustava vođenja vlakova. Temeljni ciljevi Projekta su promoviranje željeznice kao učinkovitog i ekološkog prometa te proizvođača obnovljive energije. Glavni cilj projekta je izrada Istraživačke studije u kojoj će se analizirati utjecaj elektrovučnog sustava na naponske prilike prijenosne mreže 110 kV HOPS-a i kako predložene aktivnosti doprinose povećanju energetske učinkovitosti napajanja vuče vlakova. U istraživačkoj studiji će u obliku poslovnog plana prikazati kako rezultate pilot projekta primijeniti i na ostala postrojenja. Analize koje će se provesti u studijskoj dokumentaciji trebaju dati uvid u utjecaj tehničkih rješenja implementiranih u kontaktnoj mreži na prilike u prijenosnoj mreži, kvantificirati učinak na ciljeve projekta SINCRO.GRID, te doprinijeti zrelosti samog projekta. Predložena rješenja, testirana kroz pilot projekt, mogu imati veliki utjecaj ne samo na nacionalnoj i prekograničnoj suradnji već na području cijele EU jer će članice moći primjenjivati ista ili slična rješenja. U ovom radu će se navesti smjernice za izradu planiranih aktivnosti Synergy projekta.

Ana Horvat Sedlić and Tomislav Plavšić. Učinci energetskih propisa „Zimskog paketa“ (engl. Clean Energy Package, CEP) na tržište el. energije

Abstract: Električna energija sve više postaje glavni izvor energije na kojima se temelji razvoj industrije na području Europske Unije, a istovremeno se na energetski sektor prebacuju najveće obveze za smanjenjem emisija stakleničkih plinova. Slijedom toga, susrećemo se sa sve većim zahtjevima za integracijom obnovljivih izvora energije (OIE) u elektroenergetski sustav (EES) i paralelnim razvojem učinkovitog integriranog tržišta električne energije kao rješenja za postizanje najniže maloprodajne cijene el. energije uz zadovoljavanje svih propisanih kriterija sigurnog vođenja EES-a i sigurne opskrbe krajnjih potrošača. Udio OIE u ukupnim proizvodnim kapacitetima el. energije je postao prilično velik. Fizikalna priroda proizvodnje el. energije iz OIE je izrazito promjenjiva, teško predvidljiva i za razliku od kongenijalne proizvodnje decentralizirana. Integracija el. energije proizvedene iz OIE zahtijeva dodatnu prilagodbu modela tržišta el. energije i način vođenja EES-a u cjelini. U posljednjem desetljeću došlo je do razvoja i integracije europskog veleprodajnog tržišta el. energije pomoću projekata cjenovnog povezivanja. U budućnosti očekuje nas povećana međuovisnosti nacionalnih tržišta el. energije i sudjelovanje na tržištu izvora distribuirane fleksibilnosti. Procesi kupoprodaje el. energije se pomiču sve bliže realnom vremenu, a samim time i procesi planiranja i vođenja pogona. Kako bi se zadovoljilo gore navedeno potrebno je razviti učinkovito i likvidno tržište pomoćnih usluga i električna energije uravnoteženja. Novi prijedlog „Zimskog paketa“(engl. Clean Energy Package, CEP) je izvrsna prilika za integraciju jedinstvenog europskog tržišta pomoćnih usluga i energije uravnoteženja, no određene odredbe nisu usklađene s odredbama smjernica za implementaciju tržišta e. energije uravnoteženja (engl. Electricity Balancing Guideline, EBGL) niti s nacionalnom legislativom pojedinih država članica Europske Unije. Direktiva zanemaruje nacionalne specifičnosti EES-a i tržišta el. energije što može biti prepreka uvođenju jedinstvenog europskog tržišta pomoćnih usluga i energije uravnoteženja. Ovaj rad daje pregled novih odredbi CEP-a, kao i glavne zamjerke direktive koje potencijalno mogu utjecati na krajnju cijenu el. energije, povećanja troškova vođenja EES-a, pa čak i ugroziti sigurnost vođenja sustava i sigurnu opskrbu krajnjih potrošača.

Miljenko Cvetić. ANALIZA NAPREZANJA U IZOLACIJI NAMOTA NA PRIJELAZU SPOJA UTOR-IZOLACIJA NAMOTA

Abstract: Izolacija namota je sa mehaničkog stanovišta ortotropni materijal. Izolacija spada u red ključnih sastavnih elemenata rotacijskih električnih strojeva potrebnih za siguran rad kroz cjelokupni radni vijek. Njezina je funkcija da onemogući proboj struje iz vodiča i osigura nesmetan rad stroja. Zamjena izolacije spada među zahtjevnije postupke na električnom stroju, stoga je poznavanje i karakterizacija mehaničkih i lomno-mehaničkih, kako dinamičkih tako i statičnih svojstava izolacije nužna za predviđanje ponašanja izolacije u slučaju radnih, ali i ekstremnih opterećenja, koja se mogu pojaviti tokom dugogodišnje eksploatacije, kao i poznavanje metodičkog pristupa konstruiranju odnosa utor-izolacija namota na izlazu iz utora. Prilikom izrade izolacije, odnosno laminiranja, što zbog geometrijskog oblika, promjenjive debljine mogu nastati greške u materijalu (uključci) iz kojih mogu nastati zamorne pukotine. Spoj utor-izolacija je u pravilu stezni spoj, te ga tako treba tretirati. Upravo s poznavanjem mehaničkih i lomno-mehaničkih svojstava materijala izolacije moguće je odrediti osjetljivost izolacije na prisutnost pukotine. Članak, između ostalog, ima za cilj da detaljnije objasni mehaničke pojave na izlazu iz utora i ukaže i dade smjernice za sprečavanje pojave inicijacije pukotine.Iako se izolacija namota nalazi u statoru stroja, bez obzira na tu činjenicu u radu stroja izolacija namota je opterećena savojnim i smicajnim dinamičkim opterećenjima. Uzrok dinamičkih opterećenja su prvenstveno rad/vrtnja električnog rotacionog stroja, promjena temperature/topline, promjena elektromagnetizma, neka druga mehanička i eventualno havarijska opterećenja. Moderni proračuni rotacijskih strojeva, u današnje vrijeme se provode kroz analizu ulaznih podataka koji se definiraju pomoću dlc (design load cases, slučajevima opterećenja), odnosno kroz različita stanja u kojima se stroj može nalaziti tokom eksploatacije. To mogu biti stanja normalnog rada pri proizvodnji električne energije, proizvodnja električne energije s pojavom kvara, normalno isključivanje i u nuždi, prazan hod, normalna i hitna zaustavna stanja, stanje kvara, transporta, remonta, montaže, popravka itd. Uz takav pristup, proračunom dolazimo do vršnih opterećenja/naprezanja, fatigue ili zamornih naprezanja kao i do predviđanja zamornog rasta pukotine izolacije namota stroja. Mehanički kritična duljina pukotine nije i električno kritična dužina. Odvojeno treba promatrati ultimate ili vršna opterećenja od zamornih ili fatigue opterećenja, koja su posljedica promjenjivih naprezanja kako visoke tako i niske učestalosti. U ovisnosti od različitih faktora svako zamorno oštećenje, uz određeni broj ciklusa opterećenja, može uzrokovati oštećenje izolacije. U literaturi kad se govori o proboju izolacije, može se doći u zabludu, jer se uglavnom samo načelno spominju naprezanja bez adekvatnog objašnjenja vrste naprezanja. Članak ima za cilj da detaljno objasni vrstu naprezanja čija pojava direktno utječe na smanjenje čvrstoće materijala izolacije što ima za posljedicu smanjenje njegovih izolacionih svojstava.

Vedrana Todorović, Stipe Crnjak and Dario Škaron. ZAMJENA MOTOR/GENERATORA U CHE FUŽINE

Abstract: Crpna hidroelektrana Fužine sastavni je dio hidroenergetskog sustava Vinodol. Osnovna koncepcija tehničkog rješenja HES Vinodol temelji se na zahvaćanju voda rijeke Lokvarke u akumulacijskom jezeru Lokvarka i zahvaćanju voda rijeke Ličanke u akumulacijskom jezeru Bajer, izgradnji spojnog tunela izmedu ta dva jezera i derivacijskog dovoda od jezera Bajer do strojarnice HE Vinodol. Izgradnjom CHE Fužine omogućeno je bolje iskorištavanje vodnih količina rijeke Ličanke, na način da se višak vode prebacuje u jezero Lokvarka, čime se ragulira vodni tok rijeke te štiti okolno područje od poplava. Strojarnica CHE Fužine smještena je u neposrednoj blizini vrela Ličanke na lijevoj obali akumulacijskog jezera Bajer. Jezero Lokvarka i jezero Bajer medusobno su spojeni tunelom i čeličnim tlačnim cjevovodom, kojima je omogućen tok vode u oba smjera. U strojarnici je ugraden jedan trojni agregat s vertikalnom kruto vezanom osovinom. Na vrhu je motor/generator, u sredini turbina, a na dnu centrifugalna crpka. CHE Fužine je u pogonu više od pola stoljeća te su u tom razdoblju izvršeni određeni radovi u cilju održavanja funkcionalnosti i poboljšanja svojstava postrojenja. Najznačajniji zahvati na primarnoj opremi su: zamjena radnih kola turbine i crpke (2003. godine), zamjena blok transformator (2012. godine) te rekonstrukcija 35 kV rasklopnog postrojenja (2010. i 2011.godine). Od zamjene radnih kola turbine i crpke, postojeći motor/generator ne zadovoljava pogonske parametre nove turbine (povećanje maksimalne snage turbine s 4 na 4,5 MW ili za 12 %) i nove crpke (povećanje maksimalne snage crpke s 4,8 na 6,3 MW ili za 31 %) te radi preopterećen. Iz tog razloga te uvažavajući činjenicu da je postojeći motor/generator pri kraju svoga životnog vijeka, ovim se projektom krenulo u zamjenu motor/generatora uz prilagodbu pomoćnih sustava. Temeljni cilj projekta je zamjena elektrotehničke i strojarske opreme CHE Fužine kojoj je istekao životni vijek te prilagodba postojećih građevinskih objekata novoj opremi. Realizacijom ovog projekta povećati će se stupanj iskoristivosti instalirane opreme i instalirana snaga postrojenja, povećati će se pogonska pouzdanost i sigurnost pogona, smanjiti troškovi redovnog godišnjeg održavanja, a zamjenom istrošenih i dotrajalih dijelova smanjiti će se rizik od dugotrajnih zastoja u radu i nastanka većih i ozbiljnijih havarija u pogonu te se izbjegava mogući gubitak u proizvodnji električne energije, na CHE Fužine i HE Vinodol. Nakon realizacije projekta bit će omogućeno bolje iskorištenje velikih vodnih količina Ličanke crpljenjem iz akumulacijskog jezera Bajer u akumulacijsko jezero Lokvarka pri čemu je važno očuvanje akumulacijskog i regulacijskog karaktera HES Vinodol kao i povećanje udjela regulacijske energije u ukupnoj proizvodnji HE Vinodol. Također, bitno je za naglasiti da se realizacijom ovog projekta sprječava štetan utjecaj vodnih valova Ličanke na nizvodna naselja Fužine, Banovina i Lič te mogućnost njihova poplavljivanja.



U referatu će biti prikazan projekt zamjena motor/generatora (projektiranje, izrada, montaža i puštanje u pogon), zamjena ostale pomoćne opreme u CHE Fužine, ugradnja novog privodnog agregata crpke, kojim će se omogućiti regulacija rada agregata u crpnom radu te zamjena turbinskog vratila.

Branko Tomičić, Hrvoje Vidovic, Siniša Đaković and Miroslav Petrinic. Sinkroni cijevni visokonaponski generator male snage

Abstract: Radom je opisan koncept male protočne hidroelektrane u Njemačkoj. Posebnost ove elektrane je u maloj brzini vrtnje turbine, što zahtjeva izvedbu stroja s puno polova kada se generator spaja direktno s turbinom. U elektrani se nalazi jedan generator snage 3020 kVA, brzine vrtnje 130 min-1. Stroj ima 46 polova, radi na mreži napona 6300 V i frekvencije 50 Hz. Uzbuda generatora je izvedena kao beskontaktna s napajanjem regulatora iz vanjskog izvora. Opisani generator je najveći do sada proizvedeni cijevni generator ispitan u tvornici Končar GiM. Planirano puštanje elektrane u rad je u 2017. godini. U radu su dani nazivni podatci stroja i osnovne dimenzije aktivnog dijela. Elektromagnetski proračun je izrađen analitički, a zatim su provedene simulacije praznoga hoda i nazivnog rada metodom konačnih elemenata (MKE) pomoću 2D modela. Tom prilikom provjerena su magnetska i strujna opterećenja aktivnog dijela stroja. Posebna je pozornost posvećena izvedbi prigušnog namota obzirom na gubitke, valni oblik napona i zasićenja polne papuče. Opisana je konstrukcija stroja i dana je mjerna skica. Prikazan je način spajanja na turbinu i dijelove turbinskog kućišta, odnosno uzvodnu i nizvodnu kapu. Generator je izveden bez ležajeva. Opisani su glavni dijelovi generatora i pripadajućeg uzbudnog sustava kojega čine uzbudnik i rotirajući ispravljač. Prikazan je način hlađenja generatora. Statorski paket dosjeda na kućište koje je oplakivano riječnom vodom. Prilikom konstrukcije vodilo se računa da zračnost između kućišta i paketa bude minimalna kako bi se osiguralo efikasno odvođenje dijela gubitaka. Ostali dio gubitaka odvodi se zrakom koji aksijalno struji kroz stroj. Hlađenje unutrašnjeg zraka je u izmjenjivaču voda –zrak koji je smješten u uzvodnoj kapi. Raspodjela gubitaka prema načinu odvodnje na sekundarne medije je načinjena na osnovi ranijih proračuna za cjevne generatore sa sličnim načinom hlađenja. Generator je proizveden, montiran te ispitan u tvornici. Ispitivanja su obavljena na pomoćnim napravama koje su omogućile vrtnju na nazivnom broju okretaja i na brzini pobjega. U tvornici je obavljen pokus praznoga hoda, kratkoga spoja, te određivanje gubitaka. Rezultati ispitivanja su prikazani u radu te uspoređeni s rezultatima proračuna. Provedena ispitivanja potvrđuju da stroj zadovoljava ugovorene vrijednosti.

Hrvoje Vidovic, Branko Tomičić and Miroslav Petrinic. Agregat za napajanje transformatora namijenjen za tvornička ispitivanja

Abstract: U članku je opisana oprema isporučena za ispitnu stanicu tvornice transformatora. Isporučena oprema sastoji se od sinkronog generatora i pogonskog asinkronog motora napajanog iz frekvencijskog pretvarača. Sinkroni generator je 4 polni, snage 5 MVA, frekvencije 50/60 Hz, a asinkroni motor snage 1 MW. Posebnost izvedbe ovakvih agregata je namjena za rad s pretežno reaktivnim teretima. Nazivni faktor snage generatora je cos φ = 0,05, a maksimalni faktor snage iznosi cos φ = 0,18. Osim toga zahtjeva se često i ispitivanje jednofaznih tereta. Uzbuda generatora je izvedena kao beskontaktna s napajanjem regulatora iz vanjskog izvora. Agregat je pušten u rad 2013. godine. U radu su dani nazivni podatci agregata i osnovne dimenzije. Posebna je pozornost posvećena izvedbi izolacijskog sustava koji mora zadovoljiti zahtjev za niskom razinom parcijalnih pražnjenja. Elektromagnetski proračun je izrađen analitički. Nakon toga je provedena detaljna analiza rada generatora za odabrana pogonska stanja metodom konačnih elemenata (MKE) u 2D. Navednom metodom provedene su provjere magnetskih opterećenja aktivnih dijelova stroja. Posebna je pažnja posvećena dimenzioniranju prigušnog namota obzirom na kvalitetu valnog oblika napona te magnetska zasićenja i gubitke koji su posebno izraženi kod jednofaznog rada. Staorski namot izveden je u spoju trokut, što olakšava rad na jednofazni teret. Poznato je da spoj trokut omogućava zatvaranje struja 3. harmonika, što je dodatno analizirano primjenom MKE u raznim režimima rada. Utjecaj 3. Harmonika je posebno izražen u kratkom spoju, što je detaljnije analizirano numeričkim proračunom, a potvrđeno mjerenjem. Agregat je proizveden, montiran te ispitan u tvornici, a ispitivanja radi provjere funkcionalnosti obavljena su na terenu. U tvornici je obavljen pokus praznoga hoda, kratkoga spoja, te određivanje gubitaka. Na terenu su obavljena terećenja u raznim režimima rada. Rezultati ispitivanja su prikazani u radu te uspoređeni s rezultatima proračuna. Rezultati ispitivanja potvrđuju da stroj zadovoljava sve ugovorene vrijednosti.

Renata Rubeša and Niko Mandić. Analiza osjetljivosti svojstvenih vrijednosti Jakobijeve matrice na temelju elemenata matrice admitancije

Abstract: Pitanja stabilnosti elektroenergetskog sustava mogu proizlaziti iz konstitutivnih elemenata i parametara prijenosne mreže. Postojeća rješenja sloma napona upotrebljavaju algebarska svojstva statičke jakobijeve matrice kao što su rastav singularnih vrijednosti, analiza svojstvenih vrijednosti i analiza osjetljivosti svojstvenih vrijednosti jakobijeve matrice. Glavna svrha identifikacije slabih sabirnica je zadržati kontrolu nad naponima na tim sabirnicama, posebno kako bi se spriječilo slom napona. Pojava sloma napona povezana je s loše uvjetovanom jakobijevom matricom tokova snaga, budući da je veliki kondicijski broj povezan s malim singularnim vrijednostima, a slom napona se odnosi na male svojstvene vrijednosti. U radu je prikazan postupak analize osjetljivosti minimalnih svojstvenih vrijednosti Jakobijeve matrice iz proračuna tokova snaga za određivanje kritičnih grana u elektroenergetskom sustavu u različitim točkama rada. U predloženoj metodi se određuju minimalne svojstvene vrijednosti statičke Jakobijeve matrice u radnim točkama, koje ukazuju na sklonost sustava nestabilnosti te izračun osjetljivosti minimalne svojstvene vrijednosti u odnosu na parametre pojedine grane. U analizi osjetljivosti svojstvenih vrijednosti statičke Jakobijeve matrice bitna je kvantifikacija utjecaja pojedinih parametara sustava na njegovo ponašanje. U tom smislu posebno se ističe pojam osjetljivosti svojstvenih vrijednosti kojim je moguće kvantificirati utjecaj parametara na karakter odziva sustava. S obzirom da je determinanta statičke Jakobijeve matrice jednaka umnošku svojstvenih vrijednosti, od posebnog je interesa minimalna (dominantna) svojstvena vrijednost i njena osjetljivost. Minimalna svojstvena vrijednost statičke Jakobijeve matrice može biti glavni uzročnik bliskosti sustava granici stabilnosti. Ponekad će trebati uzeti u obzir nekoliko svojstvenih vrijednosti koje su bliske dominantnoj. Visoke vrijednosti osjetljivosti za pojedine grane ukazuju najkritičnije grane u mreži u odnosu na statičku stabilnost. U trenutku raspada sustava, odnosno točki preokreta (TP), kad je sustav na granici između stabilnosti i raspada, analiza osjetljivosti daje najvrjednije rezultate. Osjetljivosti minimalne svojstvene vrijednosti u ovoj točki sustava po varijablama elemenata matrice admitancije mreže ukazati će koje su grane kritične u sustavu za zadržavanje stabilnog stanja ili možebitnog prelaska u nestabilan rad. Ova razmatranja vezana su prije svega za, po apsolutnom iznosu, minimalnu svojstvenu vrijednost. Ponašanje svojstvenih vrijednosti statičke Jakobijeve matrice pokazati će se na testnom sustavu. Analizom osjetljivosti svojstvenih vrijednosti Jakobijeve matrice na temelju parametra grana sustava moguće je utvrditi kako se variranjem parametara, odnosno promjenom matrice električne admitancije mreže utječe na ponašanje sustava blizu točke preokreta.

Philipp Stachel, Yang Lifan and Fredi Belavic. Performance analysis of line differential protection using MPLS networks

Abstract: With the rapid development of smart grid technology, traditional time division multiplexing (TDM) or synchronous digital hierarchy (SDH) communications transmission networks by electric utilities face many challenges and cannot accommodate the communication and longterm evolution requirements. As TDM/SDH equipment and services are being discontinued, operators are migrating applications to packet technologies. The Internet protocol/multiprotocol label switching (IP/MPLS) technology implements packet switching based on open communication standards and has been widely used by telecommunications carriers and enterprise users. The technology features high flexibility, efficiency and security. In MPLS networks the bandwidth is dynamically shared for different services (e. g. video, voice, and intranet). With proper configuration of networks, the data exchange can be fixed and routed with deterministic latency. IP/MPLS is being adopted by many power utilities for wide area network (WAN) because of its significant benefits —more efficient, more versatile and more resilient than a traditional TDM network.

The digital line differential protection demands the highest requirements for communication channels (low latency, channel symmetry) in the field of power system protection. The protection principle is based on the measured line currents of all line ends at the same moment and the per phase comparison of the currents. Therefore, a reliable data exchange between the relays at all line terminals is needed.

This paper validates the use of IP/MPLS networks to meet the stringent requirements of digital line differential protection schemes, and reveals how an IP/MPLS network can impact the protection relay’s behavior under three adverse conditions: asymmetric channel latency; high jitter (packet delay variation) and failure path switchover time. For each test condition, key behavior indicators are observed and recorded, including the end-to-end delay, tripping time, and measurement of differential current. Impairment tools are used to inject an additional and artificial delay in one-direction or both directions of the path to introduce jitter. The data alignment is based on the locally measured round trip for communication messages by the relays. This commonly used method results in strict requirements for communication delay symmetry. For the application case of using a GPS-based time synchronized sampling, the channel asymmetry is not as challenging because the measurements contain absolute timestamps. By the end of the validation, it is demonstrated that existing protection relays work stably over IP/MPLS networks under adverse conditions.

Josip Polak, Josip Študir, Stjepan Tvorić and Dragan Turk. KVAROVI NA ELEKTRIČNIM MOTORIMA ZBOG UTORSKIH KLINOVA I NJIHOVA PREVENCIJA

Abstract: Utorski klinovi, nemagnetski i magnetski, koriste se desetljećima za zatvaranje utora statorskog paketa s uloženim namotom na asinkronim i sinkronim motorima niskog i visokog napona. Teoretski, svaki električni motor trebao bi imati vijek trajanja od minimalno 20 godina ako radi u granicama projektiranih uvjeta. U stvarnosti nas je iskustvo naučilo da je taj vijek trajanja znatno kraći jer je usprkos redovnom održavanju te preventivnom i prediktivnom održavanju postotak kvarova elektromotora i dalje visok. U ovom će članku biti objašnjeni razlozi kvarova motora zbog kvarova utorskih klinova. Općenito postoji više vrsta utora i oblika klinova. Analizirat će se prvo usipni



namot koji se koristi u elektromotorima niskog napona a potom opširnije namot s formiranim svicima koji se koristi kod motora srednjeg i visokog napona te velikih snaga.

Mario Valčić and Frederic Buchi. Cyber Security Standards for Substation Automation, Control and Protection Systems

Abstract: Cyber Security is a topic that is been subject to standardization and normative works by a number of bodies during the recent years. Especially industries such as power utilities which have been addressing cyber security only recently may be overwhelmed by the amount of publications. Nevertheless standards are important as they enable interoperability, they promote competition and facilitate bench-marking and vendors, and provide guidance to organizations who lack expertise and experience on such a complex topic. Another aspect is that increasingly government define cyber security regulations applying to operators of critical infrastructure, forcing power utilities to implement minimal cyber security measures in their infrastructure and organizations. Fortunately a couple of international standards have gained a broad recognition and can now be recommended for defining a standard-based approach to cyber security. We position the key standards and norms for cyber security in a power utility context: IEC 62351, ISO/IEC 27000, IEC 62443. We will explain how these standards address the 3 key levers of cyber security: process, people, and technology, and how they can support utilities looking at defining their cyber security requirements towards their suppliers. A specific point of interest will be IEC 62443, a relatively new standard which seems particularly well suited for defining cyber security requirements towards systems integrators. This will be further illustrated with an example in a substation automation context.

Tonći Modrić, Slavko Vujević and Ivan Paladin. Numerički izračun jakosti električnog polja nadzemnih elektroenergetskih vodova

Abstract: Nadzemni elektroenergetski vodovi predstavljaju izvore niskofrekvencijskih elektromagnetskih polja, a njihove granične razine su propisane u trenutno važećem Pravilniku o zaštiti od elektromagnetskih polja (NN 146/14). Na Maxwellovim jednadžbama temelje se razni numerički modeli kao i programski paketi za izračun jakosti električnog polja i magnetske indukcije od svih niskofrekvencijskih izvora. U ovom je radu opisan 3D kvazistatički elektromagnetski model za izračun jakosti električnog polja nadzemnih elektroenergetskih vodova utemeljen na tehnici konačnih elemenata. Stvarni oblik lančanice koju formiraju fazni vodiči i zaštitna užad aproksimiran je proizvoljnim brojem ravnih tankožičanih cilindričnih segmenata aktivnih i pasivnih vodiča. Da bi se dobili što točniji rezultati raspodjele linijske gustoće naboja duž lančanice, segmentacija je provedena odvojeno za svaki raspon nadzemnog elektroenergetskog voda. Osim toga, poznato je da metalni stupovi nadzemnih elektroenergetskih vodova izobličuju električno polje i mogu značajno smanjiti njegovu vrijednost, ali se njihov utjecaj često zanemaruju u numeričkim izračunima. Ovdje su oni uzeti u račun tako što su aproksimirani pomoću segmenata golih cilindričnih vodiča nultog potencijala. Iz matrice vlastitih i međusobnih koeficijenata svih spregnutih sastavnica kvazistatičkog elektromagnetskog modela dobiven je sustav linearnih jednadžbi za izračun raspodjele gustoće naboja. Rješavanjem globalnog sustava linearnih jednadžbi izračunata je raspodjela skalarnog električnog potencijala i jakosti električnog polja u odabranim točkama u zraku. U numeričkom primjeru izračunata je raspodjela jakosti električnog polja u blizini metalnog stupa nadzemnog elektroenergetskog voda. U blizini stupa dobivena su uočljiva odstupanja izačunatih jakosti električnog polja uz uračunati utjecaj stupa u odnosu na izračun uz zanemareni utjecaj stupa, što ukazuje da se utjecaj stupova na raspodjelu jakosti električnog polja treba uzeti u račun.

Mato Mišković. Obnova generatora u HE Dubrovnik

Abstract: HE Dubrovnik je u pogonu od 1965. godine. U hidroelektranu su ugrađena dva agregata snage po 108 MW. U sklopu obnove hidroelektrane u vremenu od 2011. do 2016. godine, obnovljeni su i generatori. Na generatoru B zamijenjeni su namotaji rotora i statora, polovi rotora i obavljena je kompletna obnova. Na generatoru A zamijenjeni su namotaji rotora i statora, polovi rotora, paket statora i kućište. U radu je opisan postupak obnove generatora. Detaljno su analizirani dobiveni rezultati u sklopu primopredajnih ispitivanja, probnom radu i pogonu. Opisani su postupci otklanjanja nedostataka koji su se javili nakon obnove i puštanja u pogon agregata. Obnovom je povećana snaga generatora sa 108 MW na 126 MW. U radu su opisana i analizirana pogonska iskustva u radu obnovljenih generatora.

Ivan Orišak, Mario Salopek and Marko Žunić. Srednjenaponski podmorski kabeli – postojeće stanje i novi investicijski ciklus

Abstract: U nadležnosti upravljanja i održavanja HEP ODS ima oko 236 km 10(20) kV podmorskih kabela te oko 141 km 35 kV podmorskih kabela. Od toga 145 km srednjenaponskih podmorskih kabela, naponske razine izolacije 35 kV i 20 kV u pogonu je između 40 i 50 godina. Evidentno je da je životni vijek navedenih kabela istekao te je zbog njihove starosti, dotrajalosti i potencijalnih rizika u pouzdanosti napajanja jadranskih otoka električnom energijom nužno pristupiti njihovoj revitalizaciji. Kada se govori o revitalizaciji kabela, misli se na zamjenu dotrajalog podmorskog kabela novim kabelom jednake ili veće prijenosne moći. Kako bi se što kvalitetnije pripremili projekti zamjene navedenih podmorskih kabela, HEP ODS je naručio izradu „Studije geodetsko-hidrografske izmjere, geoloških istraživanja i oceanografskih mjerenja za trase polaganja SN podmorskih kabela na području priobalnih DP-a HEP ODS-a d.o.o.“. Cilj predmetnih istraživačkih radova za svaki pojedinačni kabel je bilo definiranje i obrada optimalne trase za polaganje SN podmorskog kabela kao i geodetsko definiranje točaka ulaza i izlaza iz mora. Podloga obuhvaća obavljanje niza istražnih radova i izradu snimaka, kao i interpretaciju i elaboriranje njihovih rezultata u tekstualnom i grafičkom obliku. Snimanja i mjerenja izvršena su pomoću istraživačkih brodova opremljenih najsuvremenijom navigacijskom opremom, te hidrografskim, geološkim i oceanografskim instrumentima. U ovom radu predstavit će se pregled istraživačkih radova na trasama podmorskih kabela (batimetrijsko istraživanje akvatorija, pretraživanje panoramskim dubinomjerom, geološko istraživanje morskog dna geološko-strukturnim dubinomjerom, magnetometrijska detekcija metalnih i eksplozivnih objekata i predmeta) kao i dio podataka vezano uz oceanografske podatke (podatke o valovima, vjetru, morskim strujama, kolebanjima mora (plima i oseka), temperaturi mora, slanosti i sl. u području trasa kabela. Navedene aktivnosti su usmjerene u cilju revitalizacije dotrajalih podmorskih kabela te povećanja pouzdanosti i prijenosne moći napajanja jadranskih otoka.

Mirko Gagro, Mario Zadro and Dario Polančec. PLAN HITNOG RASTEREĆENJA DP ELEKTROSLAVONIJA OSIJEK

Abstract: Cilj plana hitnog rasterećenja DP Elektroslavonije je omogućiti što normalniji pogon u slučaju ispada angažiranih proizvodnih jedinica ili otkazivanja ugovorene nabave električne energije, plan rasterećenja je preventivnog karaktera. Također, u planu je definirana procedura razmjene informacija između dispečera Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) i Operatora distribucijskog sustava (ODS) kao i javnosti u svrhu efikasnije provedbe plana rasterećenja i smanjenja pritiska javnosti na dispečerski centar. Temelj za izradu plana rasterećenja je plan hitnog rasterećenja Hrvatskog elektroenergetskog sustava koji je izradio HOPS. Plan rasterećenja kreiran je za deset različitih iznosa električne snage koja nedostaje u elektroenergetskom sustavu HOPS-a od 100 do 1000 MW u koracima od 100 MW. Rasterećenje DP Elektroslavonija Osijek provodi se prema udjelu u ukupnoj potrošnji sustava, Elektroslavonija Osijek zauzima 4,74 % ukupne potrošnje EES-a Hrvatske. Kako bi se rasterećenje sustava provelo što brže planom je predviđeno isključivanje 10 kV vodnih polja u pripadajućim trafo stanicama putem daljinske komande iz Distribucijskog upravljačkog centra (DUC) ili nadležnog Centra upravljanja pogona (CUP). Prvi korak u planiranju rasterećenja bio je prikupiti podatke o opterećenju svih 10 kV vodnih polja, kao i podatke o priključenim povlaštenim kupcima kao što su: tvornice, škole, bolnice, trgovački centri, vodovodi, vojni objekti, bazne stanice za mobilnu telefoniju itd. Temeljem prikupljenih podataka kreirana je tablica klasifikacija 10 kV vodnih polja DP Elektroslavonije. Zbog različitih tipova potrošača vodna polja su podijeljena u četiri kategorije. U radu je opisano deset različitih planova rasterećenja ovisno o iznosu snage koja nedostaje u sustavu HOPS-a. Pri ograničenjima snage nižih iznosa, rasterećenje se provodi isključenjem vodnih polja niže kategorije. Kako iznos snage koji se mora ograničiti raste, tako se moraju isključivati i vodna polja višeg prioriteta da bi se ograničio traženi iznos električne energije. Izuzetak od ograničenja potrošnje imaju bolnice i vodovodne crpne stanice. Oni su definirani kao potrošači najvišeg prioriteta i ne isključuju se niti u slučaju manjka 1000 MW u cijelom elektroenergetskom sustavu Hrvatske. U distribucijskoj mreži Elektroslavonije priključeno je šesnaest elektrana na bioplin i dvije elektrana na biomasu koje svojim radom pomažu pri opskrbi potrošača, iz tog razloga vodna polja u kojima su priključene elektrane se ne isključuju. U radu je razmotren doprinos elektrana priključenih na distribucijsku te njihov rad pri uvjetima oslabljene prijenosne mreže. Svrha rada je predstaviti smjernice za izradu plana hitnog rasterećenja kao i ubrzati postupak uspostave normalnog pogona u distribucijskoj mreži.

Dragutin Mihalic and Velimir Ilijanić. PRIMJENA VISOKOTEMPERATURNIH NISKOPROVJESNIH (HTLS) VODIČA U HRVATSKOJ PRIJENOSNOJ MREŽI – GDJE I ZAŠTO

Abstract: U hrvatskoj prijenosnoj mreži u pogonu je velik broj dalekovoda 110 kV i 220 kV, čiji je životni vijek na samome kraju te ih treba ili revitalizirati ili zamijeniti novima. Vrlo često je pri tome potrebno i povećanje prijenosne snage istog voda, zbog osiguranja kriterija sigurnosti (n-1) u mreži. Temeljem dosadašnjih tehnoekonomskih analiza za nekoliko najkritičnijih slučajeva, pokazana je potpuna opravdanost revitalizacije starih dalekovoda primjenom visokotemperaturnih niskoprovjesnih (eng. High Temperature Low Sag – HTLS) vodiča, koji se u svijetu sve više i više koriste za takve namjene. U ovom referatu razmatra se potreba, mogućnost i razlozi primjene HTLS vodiča za revitalizaciju i/ili povećanje prijenosne moći dalekovoda 110 kV i 220 kV, sukladno rezultatima posebnih analiza koje su provedene prilikom izrade desetogodišnjih planova razvoja hrvatske prijenosne mreže. Razmatraju se dalekovodi na kojima je neophodno povećanje prijenosne moći ili je zamjena vodiča potrebna iz sigurnosnih



razloga. Na svjetskom tržištu dostupno je nekoliko tipova HTLS vodiča, kao ACCC (eng. Aluminum Conductor Composite Core), ACCR (Aluminum Conductor Composite Reinforced), Invar, itd., koji su primjenjivi za zamjenu postojećih klasičnih vodiča uz različite mogućnosti povećanja prijenosne moći, a uz zadovoljenje temeljnog uvjeta – zadržavanja postojećih stupova dalekovoda, odnosno da se mehanička opterećenja (zatezne sile, …) na stupove zadrže istima ili smanje, uz istovremeno smanjenje provjesa vodiča, odnosno povećanje sigurnosnih udaljenosti. Izvršena je usporedba različitih HTLS vodiča i analizirana njihova moguća primjena za zamjenu postojećih klasičnih vodiča, posebice Al/Č 150/25 mm2 i Al/Č 240/40 mm2 u 110 kV mreži, odnosno Al/Č 360/57 mm2 u 220 kV mreži. Zaključno, pokazano je koliko se primjenom HTLS vodiča za povećanje prijenosne moći pojedinih strateških vodova u 110 kV i 220 kV mreži, odnosno zamjenom starih vodiča novima i/ili revitalizacijom u odnosu na izgradnju novih vodova, značajno i povoljno utječe na strategiju razvoja prijenosne mreže.

Mario Brčić and Vladimir Poljančić. Razvoj poboljšanog izolacijskog sustava namota statora na 18 kV

Abstract: Suvremeni projekti revitalizacija generatora širom svijeta često uključuju potrebu za unaprijeđenjem tehnologija, dok zahtjevi na kvalitetu i životni vijek komponenata generatora postaju sve stroži. U tom smislu napravljen je za jedan konkretni projekt razvoja poboljšanog VPI sustava izolacije štapova statorskog namota s unutrašnjom ekranizacijom na 18 kV. Generator za koji je razvijen spomenuti sustav izolacije je snage 64 MVA. Iako su vrlo visoki naponski nivoi (više od 16 kV za generatore) uobičajeni na generatorima snaga većih od 100 MVA, ponekad se pojavljuju i na generatorima manjih snaga. Kupci, kako bi osigurali čim duži životni vijek statorskog namota, kao jedne od najbitnijih komponenti generatora, postavljaju sve strože kriterije. Osim kroz serijska ispitivanja štapova u proizvodnji, tako i primjenom tipskih ispitivanja na slučajno izabranim štapovima iz serijske proizvodnje. Tipska ispitivanja koje se najčešće traže su Voltage Endurance Test (VET) i Thermal Cycling Test (TCT) koji se provode prema IEEE preporukama s kriterijima koji su najčešće barem dvostruko stroži od onih preporučenih svjetskim normama. Ovaj članak opisuje razvoj poboljšanog VPI sustava izolacije štapova s unutrašnjom ekranizacijom na 18 kV koji može zadovoljiti stroge zahtjeve kupaca sa Skandinavskog tržišta. U članku će biti opisan sustav izolacije, bit će opisana izrada probnih štapova u nekoliko serija, te će biti prikazani i analizirani rezultati VET i TCT ispitivanja. Nakon uspješno odrađenih VET i TCT ispitivanja odrađena su i dodatna tipska ispitivanja kao što su visokonaponsko ispitivanje do proboja, razrezivanje štapova i analiza presjeka pod mikroskopom. Osim toga, u članku su opisani i osnovni čimbenici koji utjeću na kvalitetu izolacije statorskog namota, te osnove VPI procesa. Nakon uspješno provedenih ispitivanja na probnim štapovima izrađen je namot generatora napona 18 kV za kupca u Švedskoj prema razvijenom sustavu izolacije. Na odabranim štapovima iz serijske proizvodnje uspješno su provedena tipska ispitivanja u prisustvu kupca.

Filip Mikulecky and Viktor Milardić. Indeks pouzdanosti energetskih transformatora

Abstract: Jedan od najvažnijih elemenata rasklopnih postrojenja u prijenosu i distribuciji električne energije su energetski transformatori. Njihov kvar može izazvati prekid u opskrbi električnom energijom, a popravak se provodi u rasklopnom postrojenju (manji kvar) ili u tvornici transformatora (veći kvar). Svaki kvar je povezan s velikim financijskim gubicima, zbog neisporučene električne energije i zbog cijene samog popravka. Operatori prijenosnih i distribucijskih sustava u Hrvatskoj i u Svijetu nastoje izbjeći takav scenarij te provode dijagnostiku stanja energetskih transformatora. Postoji veliki broj dijagnostičkih metoda, a obrada i vrednovanje rezultata tako velikog broja metoda nije jednostavna. Zbog toga operatori prijenosnih i distribucijskih sustava često traže jednostavnu ocjenu stanja energetskih transformatora koja bi u sebi sadržala odgovarajuće vrednovane sve raspoložive rezultate dijagnostičkih metoda. Indeks pouzdanosti (eng. Health indeks) daje podatak u kakvom stanju je energetski transformator.

Boris Avramović, Ivan Vukić and Srđan Tičinović. Programska rješenja u procjeni rada uređaja relejne zaštite

Abstract: Neselektivan rad uređaja relejne zaštite uzrokuje troškove popravka oštećene opreme, gubitak proizvodnje i žalbe zbog neisporučene električne energije. Navedeni problem stalno je prisutan u implementaciji i održavanju sustava relejne zaštite te ujedno predstavlja izazov u razvoju i primjeni novih rješenja. Glavni razlozi nepouzdanog rada su nemogućnost pravovremene detekcije kvarova kroz periodičko redovito održavanje uređaja relejne zaštite kao i povećanje broja pogrešaka u postavkama uređaja relejne zaštite usljed kontinuiranih promjena konfiguracije prijenosne mreže, uzrokovanih integracijom obnovljivih izvora energije i promjenama u distributivnom konzumu. Postoje propusti i u post mortem analizama, koje bi trebale otkrivati greške i poboljšavati funkcionalnost kompletnog sustava relejne zaštite. No zbog velike količine podataka koje generiraju novi mikroprocesorski uređaji relejne zaštite tijekom poremećaja i zbog kompleksnosti rada uređaja relejne zaštite, nije jednostavno analizirati pojave u mreži, nego je potrebno uložiti dodatno vrijeme i doseći visoku razinu specijalističkih znanja. Koje su smjernice u smanjenju negativnih utjecaja na pouzdanost sustava relejne zaštite? Svakako ih treba tražiti u programskim rješenjima koji automatiziraju procjenu rada uređaja relejne zašite. Ostvarenje cilja započinje implementiranjem informacijske platforme dostupne putem WEB preglednika u kojoj su svi relevantni podaci iz uređaja relejne zaštite npr. izvješća o ispitivanju, statistika prorada obrađena iz povijesne baze podataka SCADA sustava i zapisi poremećaja s uređaja relejne zaštite. Nadalje, prikupljaju se i pohranjuju podaci o pouzdanosti ostalih sekundarnih sustava npr. telekomunikacija, koji indirektno utječu na rad uređaja relejne zaštite i mjerenja u smislu korištenja dodatnih zapisa poremećaja kao i u svrhu promatranja dinamičkih pojava u EES. Isto tako, jedan od segmenata integriranih kroz zajedničku platformu su podaci na temelju kojih vršimo otkrivanje slabih točaka na primarnoj opremi kao glavnom uzroku poremećaja. Isto omogućuje pravovremeno povratno djelovanje na dio sustava ili sustav u cjelini u svrhu održavanja njegove stabilnosti. Korištenjem WEB meteoroloških servisa ostvarena je i korelacija prorade uređaja relejne zaštite i vremenskih neprilika. U ovom članku opisat će se prednosti i primjeri procjene rada sustava uređaja relejne zaštite korištenjem programskih rješenja, koja obuhvaćaju izradu algoritama na temelju prikupljenih podataka, a sve u cilju smanjenja ljudskih pogrešaka te pravovremenog uočavanja nedostataka u opremi i funkcionalnosti sustava u cjelini.

Ivan Vazdar, Vladimir Poljančić, Zoran Milojković and Mario Brčić. Zamjena postojećih Straflo® agregata novim cijevnim agregatima

Abstract: Opisani su najbitniji aspekti zamjene dvaju potpuno različitih koncepcija agregata (generator i turbina). Cilj je bio zamijeniti postojeće Straflo® agregate sa novim klasičnim cijevnim agregatima u krušci (“bulb”), uz minimalne zahvate i troškove građevinskih radova na postojećoj hidroelektrani. Također, objašnjeni su i analizirani razni aspekti dizajna te rezultati dobiveni prilikom puštanja u pogon novih agregata. Straflo® koncepcija turbine i generatora, s polnim kotačem generatora i turbinskim radnim kolom u 1 sklopu, bila je razvijena radi boljeg iskorištenja aksijalnog toka vode te smanjenja troškova građevinskih radova za projekte s malim padom vode. Ipak, ova koncepcija podrazumijeva i složen sustav brtvljenja vode iz protočnog trakta koji se pokazivao problematičnim u rijekama bogatim sedimentima, kao što je slučaj i ovdje. Nazivni podaci generatora su uglavnom zadržani istima u ovome projektu, uz iznimku povećanja faktora snage i brzine vrtnje u pobjegu. Ovaj projekt je zahtijevao specifičan pristup, što se tiče dizajna, uključujući posebna razmatranja rashladnog sustava, s obzirom da je bilo zahtjevano hlađenje bez dodatnog vanjskog sustava rashladne vode. Hlađenje statora je stoga posebno osmišljeno (izravni prijenos topline kroz kućište na okolnu vodu i prolaz rashladnog zraka kroz aksijalne kanale jezgre), kao i rotor te uzvodni dio kruške (prisilno hlađenje zrakom kroz izmjenjivač u stožastom dijelu kruške). Postojeći agregati su imali vanjski rashladni sustav s vanjskim zrak-voda izmjenjivačima. Tijekom eksploatacije Straflo® agregata, česte su bile poteškoće s propuštanjem vode, unatoč posebnom brtvljenju. Novi zamjenski agregati imaju čelični plašt, ojačan čeličnim ukrutama i betonskim potporama. Taj plašt, zajedno s krutim prirubnicama i dvostrukim brtvama, minimalizira rizik propuštanja vode u prostor generatora. Uzbuda generatora je promijenjena iz statičke (klizni koluti na promjeru polnog kotača, izvan protočnog trakta) u praktičniju beskontaktnu, eliminirajući održavanje ugljenih četkica i potencijalne poteškoće s grafitnom prašinom. Postojeći agregati bili su postavljeni potpuno horizontalno, dok novi su postavljeni pod određenim kutem. Sve to, uz postojeća ograničenja građevine, rezultiralo je nekonvecnionalnom montažom: generator je spuštan kroz usko okno uzvodno od mjesta ugradnje. Pripremljene su posebne naprave, pomična postolja i vagoni te osmišljene posebne procedure radi oblikâ protočnih traktova te nagibâ osi novih agregatâ. Turbinski dijelovi su instalirani pomoću glavnog krana iz strojarnice. Kada se sve uzme u obzir, ovakav projekt je vrlo složen i zahtjevan, u pogledu dizajna, proizvodnje i montaže.

Renata Rubeša and Ante Marušić. Lokacija ugradnje PMU uređaja s obzirom na faktor osjetljivosti mreže na promjenu parametara EES-a

Abstract: Najčešće korišteni algoritmi za određivanje optimalne lokacije ugradnje uređaja za mjerenje sinkroniziranih fazora napona i struje (PMU uređaja) u EES-u, mjesto ugradnje definiraju obzirom na čvorište ili na prijenosni vod. Ugradnja uređaja za sinkronizirano mjerenje fazora u čvorište temelji se na tome da je jedan uređaj za sinkronizirano mjerenje fazora dovoljan za mjerenje napona sabirnica i struja u svim granama incidentnima s tim čvorištem. Drugi pristup, koji je primjerice uvriježen u Hrvatskom Operatoru Prijenosnog Sustava temelji se na ugradnji PMU uređaja po prijenosnom vodu. U tom slučaju sinkronizirani mjerni uređaj mjeri napon u vodnom polju i struju u tom vodnom polju s naponskih i strujnih mjernih transformatora ugrađenih u vodnom polju. U radu je predložena metoda određivanja optimalne lokacije ugradnje PMU uređaja prema faktoru osjetljivosti grane ili čvorišta s obzirom na minimalnu svojstvenu vrijednost jakobijane tokova snaga. Faktor granske osjetljivosti je mjera kojom je definirana apsolutna vrijednost osjetljivosti minimalne svojstvene vrijednosti Jakobijeve matrice s obzirom na vodljivost ili susceptanciju grane u prijelaznoj točki EES-a. Točka blizu nestabilnosti ili prijelazna točka je točka u kojoj klasični proračun tokova snaga Newton Raphsonovim algoritmom ne konvergira, odnosno statička Jakobijeva matrica postaje singularna. U fizikalnom smislu to je točka u kojoj je sustav na granici između stabilnog rada i nestabilnosti. U blizini točke singularnosti (odnosno nestabilnosti sustava) statičke Jakobijeve matrice i naponskog sloma nalazi se točka interesa za proračune analize osjetljivosti minimalne svojstvene



vrijednosti statičke Jakobijeve matrice. To je točka u kojoj je sustav na 'vagi' između prelaska u nestabilno područje ili zadržavanja stabilnog režima rada, te se zato naziva prijelaznom točkom sustava (engl. turning point). Promjena varijabli stanja sustava u ovoj točki može gurnuti sustav u nestabilno područje ili ga zadržati u stabilnom području odnosno odmaknuti ga od nestabilnosti. Visoke vrijednosti osjetljivosti za pojedine grane ukazuju najkritičnije grane u mreži u odnosu na statičku stabilnost. Faktor osjetljivosti čvorišta je mjera kojom je definirana osjetljivost pojedinog čvorišta u mreži s obzirom na osjetljivosti grana koje su incidentne s tim čvorištem. U radu će se definirati pojmovi granske i čvorišne osjetljivosti te dati prijedlog ugradnje PMU uređaja na lokacije u sustavu koje su kritične s obzirom na grane s najvećim utjecajem na stabilnost sustava.

Tonći Modrić, Ilijana Duvnjak and Leo Štrbac. Utjecaj načina polaganja i broja kabelskih vodova na gustoću magnetskog toka

Abstract: Razvoj većih urbanih područja i porast potrošnje električne energije u njima zahtijevaju primjenu kabelskih vodova sve viših nazivnih napona. Uz to, radi se redovito o sustavima kabelskih vodova koji dijelom ili u cijelosti imaju zajedničke kabelske trase. Zbog toga što su takvi kabelski vodovi jedni od značajnijih izvora niskofrekvencijskog magnetskog polja, a koje ima moguće štetne utjecaje na ljudsko zdravlje, predmet su brojnih istraživanja. Osim numeričkih modela za izračun gustoće magnetskog toka, baziranih na primjeni Biot-Savartovog zakona, koriste se razne konstrukcijske izvedbe, a razvijene su i kompenzacijske metode kako bi se postigle što niže vrijednosti magnetske indukcije na površini zemlje. Granične razine gustoće magnetskog toka propisane su u Pravilniku o zaštiti od elektromagnetskih polja (NN 146/14). U ovom radu je opisan matematički model za izračun gustoće magnetskog toka sustava kabelskih vodova, a koji može uvažiti proizvoljan broj i raspored sustava jednožilnih kabela složenih u trokutnom snopu ili položenih u ravnini na proizvoljnom međusobnom razmaku. Pri tome se koristi matrica koeficijenata redukcije, koja uzima u obzir kompletnu elektromagnetsku spregu koja vlada među pripadnim kabelskim vodovima. Primjena ovog modela omogućava izračun raspodjele faznih struja i struja ekrana u sustavu kabelskih vodova, a nakon toga i gustoću magnetskog toka u proizvoljno odabranim točkama, u ovisnosti o geometrijskom rasporedu i broju sustava jednožilnih kabela, što je prikazano na odabranom numeričkom primjeru. Osim dobro poznatih faktora koji bitno utječu na iznos gustoće magnetskog toka, kao što su iznosi struja i dubina polaganja, dobiveni rezultati ukazuju i na znatan utjecaj načina polaganja i rasporeda faznih vodiča, a što može poslužiti pri planiranju i projektiranju novih kabelskih vodova.

Mario Križić. IZRADA METODOLOGIJE I KRITERIJA ZA UTVRĐIVANJE TEHNIČKE ISPRAVNOSTI DALEKOVODA

Abstract: Uvažavajući povijesni razvoj elektroenergetske mreže Republike Hrvatske, koji je intenzivno započeo nakon 2. svjetskog rata, evidentno je da je veliki broj dalekovoda u eksploataciji dugi niz godina. Tijekom ove dugogodišnje eksploatacije, dalekovodi su održavani, a poneki od njih su i sveobuhvatno rekonstruirani, odnosno obnovljeni. Vlasnik i korisnik distribucijske i prijenosne mreže Republike Hrvatske, a u duhu savjesnog gospodarstvenika, svakodnevnim naporima i angažmanom svojih stručnjaka teži očuvanju tehničke ispravnosti, kao i unaprjeđenju mreže. Uzimajući u obzir pozitivna svjetska iskustva gospodarenja imovinom velikih sustava, smatra se da kvalitativni pristup Asset Management-u ne može osigurati kvalitetan oslonac u donošenju odluka o upravljanju fizičkom imovinom jer nije adekvatno sistematiziran i usporedno vrednovan. Naime, energetske, komunalne i druge industrije prepoznale su da, unatoč svim svojim naporima, tj. rezanjem troškova, reorganizacijama, uvođenjem novih tehnologija, inicijativama za povećanjem kvalitete i produktivnosti, bez uvođenja kvalitetnog sustava upravljanja imovinom nije moguće sagledati ''cjelovitu sliku''. Bez mogućnosti sagledavanja ''cjelovite slike'', neučinkovitost, proturječne ciljeve, nedostatak koordinacije i propuštene prilike nije moguće izbjeći. Kako bi se potencijalni negativni aspekti minimizirali ili u idealnom slučaju u potpunosti izbjegli, kao nužnost nameće se uvođenje odgovarajućeg sustava upravljanja imovinom, tzv. Asset Management-a. Kada se primjenjuje na fizičku imovinu, definicija Asset Management-a je: "Skup disciplina, metoda, procedura i alata kroz koje organizacija na optimalan i održiv način upravlja svojom imovinom i sustavom imovine te s njima povezanim performansama, rizicima i troškovima tijekom njihovih životnih ciklusa''. Jedan od ključnih koraka ka uvođenju kvalitetnog gospodarenja imovinom, a koje je nužno napraviti je usvajanje metodologije i kriterija za utvrđivanje tehničke ispravnosti imovine, odnosno u ovom slučaju nadzemnih dalekovoda. U radu će se stoga osvrnuti na definiranje ključnih odnosno osnovnih elemenata dalekovoda koji će biti temelji za utvrđivanje tehničke ispravnosti dalekovoda, te rezimirati najčešće pojave koje mogu ugroziti performanse istih. Pored navedenog, u radu će se predložiti sustav ocjena/indeksiranja stanja, rezimirati osnova ocjenjivanja (prikupljanje podataka), osvrnuti na kriterije dodjeljivanja ocjena, hijerarhiju ocjena elemenata, te predložiti izračun ukupne ocjene tehničke funkcionalnosti/ispravnosti pojedinog dalekovoda.

Josip Treger, Mario Brčić, Damir Žarko and Josip Študir. Suzbijanje pojave korone u visokonaponskim strojevima

Abstract: Korona je pojava vidljivih parcijalnih izbijanja koja nastaje uslijed dovoljne razlike potencijala dvije elektrode odvojene fluidom (u visokonaponskim generatorima - redovito zrakom). Pojava je nepovoljna iz razloga što skraćuje životni vijek visokonaponskih strojeva, ali i zbog toga što kao posljedicu ima stvaranje ozona u količinama koje nisu zdravstveno prihvatljive. U ovom radu fokus će biti na otklanjanju mogućnosti pojave korone na visokonaponskim generatorima, s primjerima iz prakse. Razvoj spoznaje o utjecaju korone na zdravlje ljudi i strojeva doveo je do postavljanja zahtjeva na novoproizvedene generatore da budu slobodni od korone. Iako je pojava korone poznata veće dugo vremena, njena važnost u visokonaponskim strojevima sve više dolazi do izražaja, prvenstveno zato što je razvoj tehnologija i materijala rezultirao optimizacijom strojeva (smanjivanje debljine izolacije u svrhu većeg iskorištenja stroja – smanjenja gubitaka) te tako izolaciju smanjene debljine napravio osjetljivijom na pojavu korone. Drugi razlog je podizanje svijesti o zaštiti na radu, odnosno uklanjanju štetnih utjecaja iz radne okoline (dozvoljene razine ozona u strojarnicama su sve niže). U proizvodnji visokonaponskih generatora usklađenih s novim zahtjevima tržišta susrećemo se prilikom ispitivanja korone (visokonaponska ispitivanja armaturnih namota generatora nazivnih napona do 18 kV) s nizom uzroka njene pojave. Otklanjanjem tih uzroka postiže se ispunjenje zahtjeva tržišta u vezi pojave korone, te povećanje kvalitete proizvoda (sinkronih generatora). Kroz prijašnja i novostečena iskustva (uvođenje tehnoloških procedura i međufaznih ispitivanja) napravljen je razvoj na ovome području takav da se uspješno zadovoljajaju pooštreni zahtjevi tržišta za visokonaponske strojeve (uglavnom generatore). Primjeri koji će biti izloženi u ovom radu su stvarni proizvodi, visokonaponski sinkroni generatori isporučeni kupcu, testirani i ocijenjeni da zadovoljavaju, između ostalih, i kriterije za pojavu korone i ozona. Također će biti prikazane i metode ispitivanja, odnosno utvrđivanja mjesta nastanka korone, kriteriji prihvatljivosti za pojavu korone i nastanka ozona, dijagnoza uzroka, metode otklanjanja uzročnika korone, te rezulati provedenih akcija.

Zvonimir Meštrović, Branislav Radanović and Ivan Cvrk. Detaljna analiza konkurentnosti različitih konfiguracija autonomnih sustava napajanja

Abstract: Mnogi se energetski ovisni sustavi – telekom bazne stanice, radarske postaje, blokadne stanice plinovoda i sl. – često ugrađuju na lokacijama gdje je elektroenergetska mreža nestabilna (engl. weak grid) ili je uopće nema (engl. off-grid). Osiguravanje napajanja takvih aplikacija predmet je autonomnih sustava napajanja (ASN). U prošlosti se napajanje takvih sustava u pravilu osiguravalo ekološki neprihvatljivim dizel agregatima koji bi radili čitavu godinu 24/7 (tzv. „Diesel only“ rješenje). Današnji ubrzani razvoj tehnologija iskorištavanja obnovljivih izvora, te nemjerljivi doprinos očuvanju okoliša rezultirao je njihovom sve većom integracijom u segment tržišta autonomnih sustava napajanja transformirajući ih tako u tzv. hibridne autonomne sustave napajanja. Hibridni autonomni sustavi napajanja omogućuju integraciju različitih tehnologija za proizvodnju električne energije (fotonaponski moduli, vjetroagregati, gorivni svežanj, te dizel agregat) i spremnike energije (baterije, vodik) s ciljem osiguravanja maksimalne pouzdanosti sustava i autonomije veće od 99%. Potrebno je naglasiti da su hibridni autonomni sustavi napajanja vrlo složeni projekti čija optimalna konfiguracija u konačnici ovisi o mnogo parametara – prirodnim resursima lokacije, prostornim ograničenjima, promjenjivom profilu potrošnje, kao i ostalim dodatnim zahtjevima naručitelja – koji su karakteristični za svaku pojedinu aplikaciju. Navedeno za posljedicu ima nužnost pristupanja svakom projektu individualno (engl. custom made). Stoga se, ovisno o specifičnoj aplikaciji, lokaciji stanice, potrošnji opreme, te zahtjevima investitora, mogu razlikovati četiri osnovne konfiguracije ASN-a: • ASN-dizel u sprezi s baterijama; • ASN-Klasik; • ASN-Gorivni svežanj; • ASN-Elektroliza.

ASN-dizel u sprezi s baterijama jest konfiguracija sastavljena od dizel agregata, baterijske banke i naprednog sustava upravljanja. Za razliku od „Diesel only“ rješenja, navedeno rješenje cikličkim režimom punjenja/pražnjenja baterija osigurava rad dizel agregata u optimalnoj radnoj točci što za posljedicu ima mirniji i efikasniji rad dizel agregata, smanjene troškove održavanja, te duži životni vijek.

ASN-Klasik jest najčešća konfiguracija autonomnih sustava napajanja u kojoj je bazna proizvodnja osigurana fotonaponskim poljem i/ili vjetroagregatima, a višak se energije pohranjuje u baterijskoj banci. Kao backup uređaj u trenucima nedostatnih prirodnih resursa na lokaciji, po potrebi, se može ugraditi i koristiti dizel agregat.

ASN-Gorivni svežanj jest konfiguracija namijenjena za specijalizirane aplikacije kod kojih je naglasak na ekološkom aspektu i većoj pouzdanosti. Stoga se umjesto dizel agregata ugrađuje ekološki prihvatljiviji i pouzdaniji gorivni svežanj s izmjenjujućim spremnicima vodika. Princip rada ostaje isti kao i kod dizel agregata – kada se gorivo potroši potrebno ga je zamijeniti.



ASN-Elektroliza jest konfiguracija u kojoj se dodatnim podsustavom elektrolize osigurava potpuno autonomni sustav napajanja kod kojeg nije potrebna izmjena goriva. Naime, višak se proizvedene energije posredstvom elektrolizera pretvara u vodik koji se pohranjuje u spremnicima za kasniju upotrebu.

U KONČAR Institutu za elektrotehniku u sklopu modularne platforme za konfiguriranje različitih sustava napajanja zaštićenog naziva KONČAR HybridBox razvijeno je, projektirano i pušteno u pogon već nekoliko sličnih konfiguracija, te su osim projektantskih sakupljena i vrlo vrijedna pogonska iskustva.

U ovom je radu napravljena detaljna analiza korištenjem naprednog programskog simulacijskog alata HOMER (Hybrid Optimization of Multiple Energy Resources) s vrlo detaljno specificiranim iskustvenim ulaznim podacima, uz kasniju opsežniju obradu proračunom dobivenih rezultata s ciljem identificiranja prednosti i mana, odnosno konkurentnosti pojedine konfiguracije u specifičnim slučajevima.

Vlatko Poljak and Dragutin Jordanić. Dugotrajni test na srednjenaponskim kabelima

Abstract: Za pouzdanu opskrbu električnom energijom, bitno je imati kabel koji ne će degradirati po svojim svojstvima tijekom eksploatacije. Ovo se ponajviše tiče srednjenaponskih kabela kao bitnih u distribuciji električne energije. Osim toga, materijali u srednjenaponskom kabelu su jače opterećeni iznosom električnog polja, nego što je to slučaj kod niskonaponskih kabela. Kako bi se provjerila dugotrajnost, odnosno životni vijek srednjenaponski kabela, u tu je svrhu propisan test u normi HRN HD 620 S2. Ovaj test naveden je pod nazivom dugotrajni test ili harmonizirani dugotrajni test. Dugotrajni test, uvršten je na popis tipskih ispitivanja te je stoga i preduvjet da bi se dobio tipski certifikat. Također je uvršten i pod nadzorna ispitivanja, kao redoviti nadzor proizvodnje, što znači da se iz redovite proizvodnje trebaju uzimati uzorci i kontinuirano testirati. Između različitih poglavlja norme HRN HD 620 S2, ima malih odstupanja u uvjetima testa. No svima je zajedničko da testiranje kabela traje jednu, odnosno dvije godine, pod kontinuiranim naponskim opterećenjem i temperaturom unutar određenog raspona. U radu će biti prikazani zahtjevi prema normi i opisana iskustva proizvođača kabela ELKA d.o.o

Suzana Javornik Vončina, Ana Kekelj and Snježana Čujić Ćoko. RAZMJENA PODATAKA IZMEĐU KORISNIKA I OPERATORA PRIJENOSNOG SUSTAVA ZA POTREBE SUSTAVA DALJINSKOG VOĐENJA

Abstract: Operator prijenosnog sustava zadužen je za planiranje, vođenje i održavanje elektroenergetskog sustava (EES) naponske razine 110 kV i više. U svrhu vođenja EES-a koristi sljedeću programsku podršku: SCADA (Supervisory Control and Data Aquisition System), EMS (Energy Management System) i AGC (Automatic Generation Control). Za sveobuhvatni nadzor i planiranje rada EES-a prikupljaju se podaci od i izdaju upravljački nalozi prema opremi u nadležnosti operatora prijenosnog sustava, operatora distribucijskog sustava i korisnika priključenih na energetsku mrežu operatora prijenosnog sustava. Dodatno, operatoru prijenosnog sustava potrebni su i neki podaci o korisnicima priključenim na energetsku mrežu operatora distribucijskog sustava. U prvom dijelu članka dat će se kratki pregled regulative koja pokriva obveze operatora prijenosnog sustava vezane uz sustav daljinskog vođenja. Posebno mjesto u reguliranju odnosa između operatora prijenosnog sustava i korisnika imaju mrežna pravila koja donosi Hrvatski uz suglasnost Hrvatske energetske regulatorne agencije i čije je donošenje u tijeku. U nastavku će se opisati programski sustavi koje koristi operator prijenosnog sustava u svrhu pouzdanog i sigurnog rada EES-a. i pripadajući procesi koji se odvijaju u operatoru prijenosnog sustava. Dat će se pregled podataka koji se razmjenjuju po procesima, kao i pregled upravljačkih naloga koji se koriste na sučelju operatora prijenosnog sustava i korisnika. Razraditi će se dvije kategorije podataka: oni koji se razmjenjuju u stvarnom vremenu za nadzor trenutnog stanja EES-a i podaci koji se koriste za izradu modela EES-a i ispravan rad proračuna. Prikazat će se informacijsko-komunikacijska rješenja razmjene podataka s korisnicima prisutna u Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava. Zadnjih godina uvode se mrežna rješenja kao potpora radu sustava daljinskog vođenja. Koristi se povezivanje objekata putem usmjernika i odvajanje prometa korištenjem vatrozidnih sustava. Obradit će se komunikacijski protokoli za razmjenu podataka koji se trenutno koriste u hrvatskom operatoru prijenosnom sustava kao i trendovi njihovog daljnjeg razvoja. Uz protokole koji se trenutno koriste dat će se i pregled preporuka koje propisuje ENTSO-E i međunarodne normizacijske organizacije.

Vlatka Kos Grabar Robina and Željko Tomšić. Uloga potrošača sektora kućanstva u razvoju niskougljičnog elektroenergetskog sustava

Abstract: Jedna od karakteristika suvremenog svijeta jest izrazita potrošnja energije u svim sektorima potrošnje koja se povećava iz godine u godinu na globalnoj razini. Značajni udio u finalnoj potrošnji energije 2014. godine imao je sektor kućanstva; prema podacima Međunarodne energetske agencije (engl. International Energy Agency, IEA) u 2014. godini potrošnja finalne energije u kućanstvima u ukupnoj finalnoj potrošnji 2014. godine na globalnoj razini činila je udio od oko 23%. Također, podaci IEA uključuju i potrošnju električne energije, na čemu će biti naglasak u ovom radu. Prema IEA, finalna potrošnja električne energije na globalnoj razini u 2014. godini iznosila je oko 767 Mtoe, od čega je 244 Mtoe električne energije potrošeno u sektoru kućanstva, što predstavlja udio od oko 32% u ukupnoj finalnoj potrošnji električne energije. Ovi podaci pokazuju da je sektor kućanstva značajan potrošač električne energije, čime predstavlja i značajan potencijal za smanjenje potrošnje električne energije.

Proizvodnja i prijenos energije općenito, a isto tako i električne energije, te korištenje energije od strane krajnjeg potrošača značajno utječu na okoliš. Ideja o smanjenju štetnog utjecaja na okoliš i cilju o emisijama stakleničkih plinova u okoliš u minimalnoj količini te zaustavljanju klimatskih promjena u kontekstu elektroenergetskog sustava dovela je do sve većeg korištenja obnovljivih izvora energije koji sa sobom donose i određene specifičnosti koje značajno utječu na taj sustav. Glavna karakteristika većine obnovljivih izvora energije, kao npr. sunca i vjetra, jest njihova volatilnost. Kao odgovor na ovaj problem u elektroenergetskom sustavu kreće se u smjeru razvoja pametnih mreža (engl. smart grids). U nekim od razvijenih zemalja svijeta već su nastupile neke od ovih velikih promjena u elektroenergetskom sustavu, no, zemlje u razvoju tek trebaju prilagoditi elektroenergetski sustav sve većem broju elektrana na obnovljive izvore energije. No, promjene na strani proizvodnje električne energije i opskrbe nisu dostatne za ostvarivanje zadanih ciljeva već je potrebno djelovati i na razini potražnje za energijom, posebice u sektoru kućanstva. Time bi se u potpunosti mogao ostvariti koncept pametnih mreža.

Što se tiče sektora kućanstva, jedan od načina smanjenja potražnje za energijom jest korištenje energetski učinkovitih uređaja. Drugi način jest uvođenje i primjena koncepta odgovora na potražnju (engl. demand response). Odgovor na potražnju označava promjene u korištenju električne energije krajnjih korisnika u odnosu na njihove uobičajene obrasce korištenja električne energije u ovisnosti o promjenama u cijeni električne energije tijekom vremena, o finacijskim poticajima namijenjenima poticanju smanjenja potrošnje električne energije u vremenima visokih veleprodajnih tržišnih cijena ili kad je ugrožena pouzdanost sustava. Takav koncept moguće je ostvariti u pametnim mrežama s pametnim brojilima. Na ovaj način potrošač postaje aktivnim sudionikom u elektroenergetskom sustavu što za sobom povlači mnoge pozitivne učinke, kako za elektroenergetski sustav tako i za samog potrošača.

Pitanje koje se nameće jest hoće li krajnji potrošači električne energije, posebice potrošači u sektoru kućanstva, prihvatiti aktivno sudjelovanje u elektroenergetskom sektoru. SAD trenutno imaju najveća iskustva u ovom području. Europska unija također je krenula u tom smjeru. U SAD-u, kao i u nekim drugim državama svijeta i Europe, rađena su istraživanja s tematikom uloge potrošača u sektoru kućanstva u elektroenergetskom sustavu, utjecaja na njihovo prihvaćanja pametnih brojila te njihovog uključivanja kao aktivnog sudionika u elektroenergetskom sustavu.U ovom radu bit će opisana navedena tematika i prikazani rezultati nekih od provedenih istraživanja u ovom području te navedeni primjeri iz prakse iz odabranih zemalja Europe i svijeta.

Ratko Ivković, Marko Nevistić and Marko Groš. Ispitivanje vodiča dalekovoda Prijenosnog područja Zagreb

Abstract: Viskokonaponski dalekovodi koji se nalaze na području HOPS d.o.o., Prijenosno područje Zagreb, održavaju se prema Pravilima o održavanju postrojenja i opreme elektroenergetskih građevina prijenosne mreže (glasnik broj 5 od svibnja 2016. godine). Budući je dosta dalekovoda koji se nalaze na području Prijenosnog područja Zagreb starijih od 40 godina, pristupilo se uzimanju uzoraka vodiča koji su demontirani sa 110 kV i 220 kV dalekovoda kako bi se isti ispitali u laboratoriju ovlaštenom za takvu vrstu usluga. Uzorkovanje vodiča izvršili su djelatnici Prijenosnog područja Zagreb iz Odjela za VN vodove na onim dionicama dalekovoda za koje su na osnovu redovitih godišnjih pregleda procijenili da bi vodiči mogli biti u lošijem stanju. Uzimani su uzorci Al/Če užeta presjeka 150/25 mm2, 240/40 mm2 i 360/57 mm2. Shodno tome, rezultati ispitivanja se odnose samo na odabrane uzorke. Tipska ispitivanja su izvršena u firmi Dalekovod d.d., Dalekovod laboratorij, a koji je ovlašten za ispitivanja mehaničkih svojstava metalnih materijala i ovjesne i spojne opreme za dalekovode. U referatu su kratko opisane norme (BS EN odnosno HRN EN) prema kojima su izvršena ispitivanja uzoraka vodiča kao i opis uređaja i alata korištenih prilikom ispitivanja. Provedena su ispitavanja aluminijskih i čeličnih žica prema zahtjevima normi. Ispitivanja aluminijskih žica su uključivala mjerenje koraka použenja i promjera žica, ispitivanja vlačne čvrstoće, namatanja i specifičnog električnog otpora. Ispitivanja čeličnih žica su uključivala mjerenje koraka použenja i promjera žica, naprezanje pri izduženju 1%, ispitivanje vlačne čvrstoće, namatanja, uvijanja, površinske mase cinkove prevlake, prianjanja cinkove prevlake i ravnomjernosti cinkove prevlake. Najviše odstupanje rezultata ispitivanja aluminijskih žica odnosi se na vlačnu čvrstoću i izmjereni specifični električni otpor a čeličnih žica na vlačnu čvrstoću i ispitivanje uvijanjem te mehaničko ispitivanje kompletnog vodiča. Obrađeni su i analizirani rezultati laboratorijskih ispitivanje te dane preporuke za buduće aktivnosti koje se odnose na poboljšanje stanja dalekovoda. Temeljem dobivenih rezultata ispitivanja demontiranih uzoraka vodiča, isti ne zadovoljavaju



sva mehanička i električka ispitivanja vodiča koja uvjetuju europske norme. Rezultati ispitivanja pokazuju da vodiči imaju smanjena električka i mehanička svojstva u odnosu na ona koja bi morali imati za prijenos električne energije. Budućom eksploatacijom dalekovoda vodiči će progresivno stariti i proizvoditi gubitke u elektroenergetskoj mreži, a što će povećavati troškove održavanja dalekovoda, siguran rad i pouzdanost opskrbe.

Ivan Sekso Telento. UZ SEDAMDESETU GODIŠNJICU PRONALASKA TRANZISTORA

Abstract: Pronalaskom tranzistora pred sedamdeset godina (1947.) počinje moderna era poluvodičke elektronike koja će imati ključnu ulogu u razvoju informacijskih sustava, telekomunikacija itd. U ovom radu dana je kratka povijest prvog tranzistora ili pojačala električkog signala izvedenog u čvrstom stanju. Objašnjeni su razlozi napuštanja tehnologije vakuumskih cijevi i prihvaćanja poluvodičkih komponenata. Naglašena je uloga telekomunikacija, točnije telefonije u ovoj tehnološkoj transformaciji. Razvojni odjel američke tvrtke AT&T, s nazivom Bell Telephone Laboratories, radio je na pronalasku pojačavačkog elementa u čvrstom materijalu koji bi mogao zamijeniti elektronske cijevi i releje u telefonskim mrežama. U tome je angažiran tim znanstvenika i inžinjera predvođen fizičarima Williamom Shockleyem, Johnom Bardeenom i Walterom Brattainom. Krajem god. 1947. Bardeen i Brattain uspjevaju dobiti pojačanje električkog signala u kristalu germanija. Bio je to prvi tzv. točkasti tranzistor. Ubrzo nakon toga, početkom 1948. Shockley postavlja teoriju bipolarnog spojnog tranzistora koji će vladati dugo vremena. Germanij će kasnije biti zamijenjen sa silicijem koji postaje osnovni poluvodički materijal. Poznavanje kvantne mehanike bilo je presudno u istraživanju tranzistora, u razumijevanju površinskih stanja, energetskih vrpci poluvodiča itd. Nakon toga opisani su početak i širenje MOS tehnologije. Godine 1960. Martin Atalla i Dawon Kahng također iz Bell Telephone Laboratories prezentirali su prvi MOS tranzistor, koji koristi izoliranu upravljačku elektrodu i efekt električkog polja. MOS tranzistori su velikim dijelom potisnuli bipolarne tranzistore i svojom najširom primjenom bitno doprinijeli početku informacijske epohe. Dan je i kratak osvrt na fizikalne granice današnjih tranzistora. I na kraju opisan je i razvoj poluvodičke industrije u Hrvatskoj koja se osniva u ranim šezdesetim godinama prošlog stoljeća i koja je pokazala da je Hrvatska imala potencijal prihvatiti i najnaprednije tehnologije. U Zagrebu je bila izgrađena Tvornica poluvodiča, odjel tvornice RIZ (Radioindustrija Zagreb), koja je bila ponos tadašnje visoke tehnologije, gdje su se uspješno proizvodili bipolarni spojni tranzistori, integrirani sklopovi itd.

Juraj Havelka, Igor Kuzle, Igor Bujan and Mladen Modrovčić. Podešenje relejne zaštite prstenaste obostrano napajane 35 kV mreže

Abstract: U radu je prikazano predloženo podešenje relejne zaštite prstenaste 35 kV mreže Elektre Bjelovar u okruženju geotermalne elektrane Velika 1. Priključak geotermalne elektrane Velika 1 na 35 kV mrežu predviđen je u petlji te će stoga na nizu vodova u 35 kV mreži postojati obostrano napajanje. S obzirom da je mreža štićena nadstrujnom zaštitom postoji problem selektivnosti ukoliko postoje paralelni vodovi koji su napajani obostrano. Izvršeni su proračuni kratkog spoja za buduće uklopno stanje te je prikazan način na koji je moguće podesiti nadstrujnu usmjerenu zaštitu prstenaste, obostrano napajane mreže, a da se zadrži selektivnost zaštite za svaku dionicu promatranog sustava.

Vlatko Debeljuh, Ivica Pavić, Lino Prka, Renata Rubeša, Ana Jukić, Marko Kodrin, Ana Kekelj and Krešimir Mesić. Revitalizacija sustava energetskih proračuna u proširenom realnom vremenu u skladu s trendovima u suvremenim centrima vođenja

Abstract: Današnji moderni sustavi vođenja elektroenergetskog sustava postaju modularni i zadovoljavaju visoke kriterije koji se postavljaju na vođenje u smislu pouzdanosti, funkcionalnosti i raspoloživosti. U radu će se predstaviti revitalizacija distribuiranog, višekorisnički NetVision DAM sustava za nadzor i planiranje rada EES-a instaliranog u nacionalnom dispečerskom centru HOPS-a. NetVision DAM sustav koristi se za praćenje i analizu rada EES-a u stvarnom vremenu, studijske analize u vremenu bliskom stvarnom vremenu, post mortem analize, provjere izvodivosti dan (DACF) i dva dana unaprijed (D2CF) te unutardnevne provjere izvodivosti (IDCF).U radu će se prikazati proces dorade i unaprjeđenja energetskih proračuna i modela prijenosne mreže Hrvatske i okolnog prstena. Arhitektura EMS (eng. „Energy Management System“) funkcija koje se implementirane u NetVision DAM sustavu su funkcije koje prethode estimatoru stanja (dohvat mjerenja i indikacija, kreiranje računskog modela), estimator stanja te funkcije koje koriste rezultate estimatora stanja.

Estimaciji stanja prethodi formiranje računskog modela EE mreže koji daje ulazne podatke estimatoru stanja. On obuhvaća parametre objekata u modelu mreže, radnu topologiju mreže te mjerenja. Proračun se izvodi na 400/220/110 kV mreži Hrvatske te dijelovima mreža susjednih i obližnjih operatora sustava koji čine observabilno područje (eng. „ObservabilityArea“). U radu su prikazane prilagodbe modela mreže koje je bilo potrebno provesti kako bi se osigurala kompatibilnost s novim proračunima.U novom računskom modelu mreže omogućen je odabir širine observabilnog područja, dodavanjem i isključivanjem pojedinačnih stanica i naponskih razina unutar stanica te postavljanjem ekvivalenata na rubna područja.Za slučajeve nedostupnosti mjerenja i topologije, kada dio mreže postaje neobservabilan, uvedena su pseudomjerenja koja omogućavaju dobivanje približnih rješenja. Za područje Hrvatskog EES-a koriste se arhivirana mjerenja sa zadnjim poznatim dobrim stanjem, a za vanjsku mrežu datoteke za unutardnevnu prognozu rada vanjskih operatora sustava.Osim dorade matematičkih modela i algoritama proračuna, unaprjeđeni su i prikazi rezultata proračuna. Unaprjeđeni su izvještaji proračuna u smislu bolje kontrole izvođenja i upravljanja nad proračunima, primjerice detekcija mjerenja s najvećom pogreškom u svakom ciklusu estimacije, statistika mjerenja s najvećom greškom te su kreirani izvještaji koji omogućuju lakšu detekciju i analizu grešaka.

Rezultati estimatora stanja koriste se za proračun tokova snaga, koji je unaprijeđen na način da se poštuju pogonska ograničenja agregata, te se kod njihove povrede, PV čvorišta prebacuju u PQ čvorišta. Također omogućena je i opcija automatske regulacije napona transformatora.

Od funkcija koje koriste rezultate estimatora stanja naglasak je na proračunu analize sigurnosti N-1. Za ovu funkciju omogućeno je da korisnik sam definira koji će ispadi biti razmatrani, uključujući i ispade u vanjskoj mreži. Također, mogu se definirati kombinirani ispadi, dva ili više elemenata istovremeno. Kao i za estimaciju stanja, i za analizu sigurnosti izvještaji su modernizirani što će se također predstaviti u radu.

Proračuni estimacije stanja, tokova snaga i analize sigurnosti izvode se u realnom vremenu na minutnoj razini na aktualnom modelu mreže, dok je za potrebe naknadnih analiza te provjera izvodivosti, omogućeno je izvođenje proračuna na različitim modelima mreže.

Stjepan Car, Stjepan Tvorić and Martin Rončević. Mogući utjecaji primjene novih materijala i nanotehnologije na daljnji razvoj asinkronih strojeva

Abstract: Stvaranje suvremenog tržišnog gospodarstva temelji se na primjeni znanstvenih spoznaja i tehnoloških dostignuća, inovacijama i poslovnoj učinkovitosti. Stvarati inovacije znači stvarati prednost pred konkurencijom i time osiguravati zapošljavanje i graditi budućnost. Nanoznanost i nanotehnologija je upravo ono znanstveno područje od kojeg se danas najviše očekuje jer znanja i vještine iz tog područja bitno mogu pridonijeti stvaranju novih tehničkih rješenja na svim područjima tehnike pa tako i na rotacijskim strojevima. Korištenje novih materijala i novih tehnologija te optimiranje strojeva po troškovima u cijelom životnom vijeku kao i primjena informacijske i komunikacijske tehnologije te senzorike za nadzor stanja, a sve uz prihvatljiv utjecaj na okoliš, uvjeti su za njihov daljnji održivi razvoj. U referatu je na jednom primjeru visokonaponskog asinkronog motora pokazan mogući utjecaj nanotehnologije na karakteristike motora, kao i na moguće ekonomske koristi za njegovog korisnika. U svrhu provedbe ove analize izrađen je MKE model kaveznog motora nad kojim su izvršeni numerički proračuni. Proveden je niz proračuna s ciljem da se utvrde mogućnosti korištenja novih materijala prilikom izrade motora, u odnosu na postojeće. Također varirani su projektni podaci motora, a posebno geometrija i oblik statorskih i rotorskih utora kao i punjenje utora statora. Posebna pozornost je stavljena na izolacijski sustav i magnetsku jezgru u svrhu povećanja korisnosti motora. Krajnji cilj referata je da se ocjeni mogući doprinos novih tehnologija uz postupak optimiranja visokonaponskog asinkronog kaveznog motora temeljen na korištenju suvremenih numeričkih programa.

Danijel Krajtner and Igor Žiger. Napajanje vlastite potrošnje postrojenja naponskim transformatorima velike snage

Abstract: Naponski transformatori velike snage jednofazne su jedinice namijenjene prijenosu energije izravno s visokog na niski napon. Potencijal primjene ovakvog tipa transformatora vrlo je izražen, budući da ih je moguće koristiti za različite namijene u različitim topologijama trafostanica. Povijesno gledano, naponski transformatori velike snage prvenstveno su se koristili u teritorijalno velikim regijama i državama, u kojima je čest slučaj da visokonaponsko postrojenje nema pristup distributivnoj mreži preko koje bi se osigurala vlastita potrošnja postrojenja, pa se kao vrlo ekonomično i pouzdano rješenje pokazalo osiguranje vlastite potrošnje izravno s visokog napona. Međutim, operateri prijenosnih i distributivnih mreža prepoznali su koristi koncepta izravnog napajanja vlastite potrošnje s visokog napona realizirane preko ekonomične infrastrukture koja je pod njihovom nadležnosti. Upravo zbog toga je tržišna atraktivnost ovog tipa proizvoda sve veća.Očigledno je da napajanje postrojenja naponskim transformatorima velike snage zahtijeva planiranje samog tehničkog rješenja tog dijela postrojenja uz razradu detalja spajanja transformatora i potrošnje postrojenja, te sustava kontrole i zaštite.Namjera rada je prezentirati nekoliko izvedbi i rješenja postrojenja u kojima se koriste naponski transformatori velike snage koja su prikupljena kroz dugogodišnje iskustvo s ovakvim tipom proizvoda, u neposrednoj suradnji s raznim svjetskim elektroprivredama koje imaju uistinu opsežno pogonsko iskustvo s ovakvim transformatorima.U radu je dan pregled rješenja dostupnih autorima, te analiza prednosti i problema koje svako od tih rješenja nosi.Osnovna pitanja koja se razmatraju tiču se korektnog odabira osnovnih parametara i dodatnih mogućnosti naponskih transformatora velike snage. Kao primjer može se izdvojiti problematika odabira nazivnog sekundarnog i primarnog napona, odnosno definiranje korektnog prijenosnog omjera, zatim specificiranje napona kratkog spoja, kao i potrebe za regulacijom iznosa izlaznog napona, uz naglasak na načine na koje ju je moguće realizirati i u kojem opsegu. Krajnji cilj rada je stručnoj javnosti, te svim sadašnjim i potencijalnim korisnicima naponskih transformatora velike snage, prezentirati sažetak



dosadašnjeg iskustva s ovim tipom proizvoda, te iznijeti zaključke, preporuke i dobre principe prikupljene u suradnji s korisnicima transformatora i kroz vlastiti dugogodišnji rad i razvoj.

Alexander Eigner and Josip Bošnjak. The influence of the reduction of the insulation thickness of high voltage cables on their related cable accessories

Abstract: One trend which can be seen in the high voltage cable networks is that the insulation thickness of the related power cables is decreasing. This applies not to medium voltage at which the thickness is specified rather than in the HV and EHV range. In this voltage class not the thickness but the electrical fields are determining the insulation thickness. As a consequence every high voltage power cable manufacturer is aim to reduce the insulation thickness as much as possible because this will give a monetary advantage. As a consequence the electrical fields within the power cables are steadily increasing which also has an impact on their related power cable accessories.

In this paper these consequences are investigated in more detail. Not only the direct consequences on the cable accessories are investigated but also the influence on the requirements on the cable accessory installation which plays a major role in the life time of the complete cable system. There will be also typical electrical field values given which today’s power cables are operating under, from standard high voltage power cables up to so called high-stress power cables.Further on the nowadays situation from a standard point of view such as IEC or IEEE will be demonstrated and also compared. There are limits given within the standards which define the necessary test method in order to comply with the related standard. Next to this part, the direct influence of the power cable insulation thickness reduction on the different accessories such as outdoor termination, joint and plug-in termination are explained. The final chapter is investigating the influence on the interfaces between power cable and cable accessory which are normally the weak point of the whole insulation system.

Zvonimir Klaić and Damir Šljivac. Utjecaj bioplinskog postrojenja na elektrodistribucijsku mrežu – primjer iz prakse

Abstract: U radu se analizira utjecaj bioplinskog postrojenja na elektrodistribucijsku mrežu. Generatorsko postrojenje sastoji se od dva plinska agregata gotove izvedbe. Agregat se sastoji od plinskog motora Jenbacher JMS 412, na čiju je osovinu vezan generator STAMFORD 1268 kVA. Prema dostavljenim podacima HEP-ODS d.o.o. Elektroslavonija Osijek i postojećeg ''Elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja na elektroenergetsku mrežu bioplinskog postrojenja (1700 kW)“ (u daljnjem testu: EOTRP) i izdane prethodne elektroenergetske suglasnosti (u daljnjem testu: PEES) izrađen je model mreže za proračun strujno-naponskih prilika, radi provjere zadovoljenja uvjeta definiranih Mrežnim pravilima. Pri tome će se prema članku 5.3.4. stavak 6. Mrežnih pravila izvršiti računska analiza provjere povratnog djelovanja u obliku proračun tokova snaga – radi provjere zadovoljenja strujnih opteretivosti grana (transformatora i vodova) te naponskih prilika unutar dozvoljenih granica na čvorištima (sabirnicama). Također, prema članku 5.3.5. stavak 3. Mrežnih pravila izvršit će se proračun i analiza struja kratkog spoja radi provjere eventualnog povišenja struja kratkog spoja iznad dopuštenih vrijednosti rasklopnih struja opreme u mreži. Za proračune tokova snaga i kratkih spojeva korišten je programski paket za analizu električnih mreža DigSilent PowerFactory. Model promatranog dijela elektroenergetskog sustava je izrađen na temelju poznatih vrijednosti snaga kratkog spoja u pojnim točkama, podacima o tehničkim parametrima elemenata mreže (vodovi, transformatori) i podacima o minimalnim i maksimalnim opterećenjima pojedinih vodnih polja. Također, izvedena su snimanja kvalitete napona i električne energije na priključku Bioplinskog postrojenja u TS 35/10(20) kV. Kvaliteta električne energije mjerena je prije i nakon priključenja bioplinskog postrojenja, a uređaj za mjerenje bio je spojen u susretnom postrojenju 10(20) kV u TS 35/10(20) kV, u kojem je izveden spoj Bioplinskog postrojenja s distribucijskom mrežom.

Zvonimir Zegnal and Mato Kovačić. rekonstrukcija dalekovoda DV 110 kV Slavonski Brod-EVP Andrijevci

Abstract: Zbog sigurnosti i pouzdanosti pogona postojeći dalekovod DV 110 kV Slavonski Brod – EVP Andrijevci koji je izgrađen sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća,kao i zbog toga što je predmetni dalekovod važna elektroenergetska veza između konzuma županija Osječko-baranjske županije i Brodsko – posavske potrebna je njegova cjelovita rekonstrukcija. Rekonstrukcija se obavlja na način da se postojeći jednosustavni dalekovod u potpunosti demontira, te se u istoj trasi postojećeg dalekovoda izgradi novi dvosustavni dalekovod na novim dvostrukim stupovima tipa bačva. Predmetni dalekovod koji se rekonstruira dio je prijenosne mreže Republike Hrvatske i nalazi se u redovnom pogonu. Radi pouzdanosti i stabilnosti prijenosnog sustava izvođenje radova na rekonstrukciji organizirati će se na način da dalekovod bude što kraće vrijeme izvan pogona Samim time veliki dio građevinskih radovi će se odvijati dok je dalekovod u pogonu i pod naponu te će se trebati posebna pažnja obratiti na zaštitu na radu pod i u blizini visokog napona. Nakon isključenja dalekovoda , radovi na demontaži i rušenju postojećih stupova, što uključuje u nastavku i dizanje stupova i elektromontažne radove odvijati će se po zateznim poljima. Zbog toga što je predmetni dalekovod vrlo bitan dio prijenosnog sustava uvjet za rekonstrukciju je taj je da predmetni dalekovod uvijek bude spreman za pogon u roku od 15 dana. Postojeći dalekovod prolazi prolazi pokraj ili kroz sljedeća naselja : Bukovlje Brodsko, Vranovci, Šušnjevci, Trnjani, Selna, Garčin, Sapci, Staro Topolje i Donji Andrijevci..

Postojeći dalekovod u nekim naseljima prelazi preko postojećih objekata (kuće, garaže, dvorišta i ostalo) te je sigurnosna visina i udaljenost na samoj granici. Nakon rekonstrukcije dalekovoda pošto se ugrađuju stupovi koji su viši nego postojeći sigurnosne visine i udaljenosti će se time popraviti i sama zaštita ljudi i imovine će biti bolja.

Sama rekonstrukcija dalekovoda u samim naseljima i kod prijelaza preko objekata zahtijevati će posebnu pažnju i posebne uvjete građenja koji su definirani u lokacijskim uvjetima i posebno se mora obratiti pažnja na zaštitu postojeće infrastrukture i postojećih objekata.

Nakon završetka rekonstrukcije dalekovoda jedna trojka će se spojiti na vodna polja u TS Slavonskom Brodu i EVP Andrijevci i tvoriti će dalekovod DV Slavonski Brod – EVP Andrijevci, Dok će druga trojka se na pretportal u TS Slavonski Brod i na stup broj 48 ispred TS EVP Andrijevci te će u konačnici nakon rekonstrukcija ostalih energetskih objekata u okruženju tvoriti direktnu vezu DV TS Đakovo – Slavonski Brod.

Srdjan Skok, Igor Ivankovic and Boris Avramovic. A Two Step Power System Dynamic Mathematical Model Based On Synchronized Measurements

Abstract: The operation and control of electric power system highly depends on knowledge of current-voltage conditions. Therefore, dynamic mathematical model of transmission power system was developed in order to theoretically research the dynamic conditions of the transmission power system during normal and abnormal operating conditions. To build the mathematical model of the transmission power system, synchronized phasor measurements form the Phasor Measurement Units were used and a dynamic picture of the conditions in the power system was created according to typical operating events. Additional validation of the mathematical model was made by using MatLab calculations. Furthermore, relevant events were used for fine tune-up of the dynamic mathematical model of the transmission power system. Example of proposed dynamic modeling was performed on Croatian power transmission system.

Dajana Vrbičić Tenđera and Tomislav Tenđera. Mehanizmi održavanja ravnoteže pri vođenju EES-a

Abstract: Primarni zadatak operatora prijenosnog sustava je vođenje EES-a s ciljem održavanja ravnoteže između potrošnje i proizvodnje, dok je krajnji cilj sigurna opskrba krajnjih kupaca. Održavanje ravnoteže u EES-u svakim danom je sve veći izazov s obzirom da trenutno u Hrvatskoj u redovnom pogonu imamo 18 vjetroelektrana ukupne instalirano snage 480 MW dok ostali obnovljivi izvori energije (sunčane elektrane, male hidroelektrane, elektrane na biomasu, elektrane na bioplin, kogeneracijska postrojenja i elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda) do sada imaju oko 233 MW ukupno instalirane snage. Samo u posljednjih godinu dana ušlo je u pogon novih 55 MW iz vjetroelektrana, te se očekuje do kraja sljedeće godine ulazak jedne nove 48 MW i nadogradnja postojeće VE Velika Popina za 45 MW (ukupno 93 MW), a za razdoblje za iduće dvije godine ulazak tri nove vjetroelektrane ukupne snage 114 MW. Hrvatski operator tržišta sklopio je ugovor o otkupu električne energije za dodatnih 122 MW ostalih OIE koji još nisu pušteni u pogon. Kako se formiranje EKO bilančne grupe odgodilo do 1.1.2018. vođenje EES u ovakvim uvjetima je otežano, s obzirom na činjenicu da OIE nisu odgovorni za svoja odstupanja. Prema izmjenama i dopunama Pravila o uravnoteženju EES-a do uspostave EKO bilančne grupe, odstupanje povlaštenih proizvođača koji su s operatorom tržišta električne energije potpisali Ugovor o otkupu dostavlja se operatoru prijenosnog sustava tj. financijska obveza pridjeljuje se Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava. HOPS je odgovoran za njihovo uravnoteženje, te za vođenje EES ima na raspolaganju određene mehanizme (sekundarnu regulaciju, tercijarnu regulaciju, havarijsku ispomoć s drugim operatorima, brzu tercijarnu sa susjednim operatorima i ugovor o pružanju usluge uravnoteženja). Mehanizmi koje dispečer koristi u svakodnevnom radu trebali bi im omogućiti lakše vođenje EES-a. Članak daje trenutni presjek stanja, koje dispečer ima na raspolaganju prilikom vođenja EES-a, te opisuje resurse i alate koje koriste da bi održavali sustav uravnoteženim.

Ana Komorski. Primjenjivost metoda preračuna brzine vjetra s jednog povratnog perioda na drugi iskazane normama na vjetrove u Republici Hrvatsk



Abstract: Vjetar je jedno od primarnih opterećenja na dalekovode te je stoga točno određen ulazni parametar za proračun opterećenja vjetrom izrazito bitan. HRN EN 50341-1:2012 je norma bazirana na probabilističkom konceptu. U probabilističkom konceptu, mjera pouzdanosti je vjerojatnost preživljavanja Ps te se s toga opterećenja definiraju u odnosu na određeni povratni period tj. s obzirom na vjerojatnost pojavnosti. Norma HRN EN 50341-1:2012 definira tri osnovne razine pouzdanosti 50, 150 i 500 godina. Norma HRN EN 50341-1:2012 primjenjuje se za proračun nadzemnih dalekovoda svih naponskih razina. Kriterij odabira pouzdanosti lokalnog 10/20 kV dalekovoda u odnosu na međudržavni dalekovod nije isti te se tako i ulazni podaci za navedene dalekovode mogu razlikovati. Lokalni dalekovod bi se npr. mogao računati sa vrijednosti vjetra sa povratnim periodom 30 g, dok bi se međudržavni dalekovod mogao računati sa vrijednošću vjetra sa povratnim periodom od 150 g. Norma HRN EN 1991-1-4:2012, osnovna građevinska norma za proračun opterećenja na konstrukcije, smatra da pritisak vjetra prati Gumbelovu razdiobu, dok norma HRN EN 50341-1:2012 smatra da sama brzina vjetra prati Gumbelovu razdiobu. Obje norme daju koeficijente C1, C2 i vw pomoću kojih se izračuna konverzijski koeficijent CT/Cprob pomoću kojeg se brzina vjetra s jednim povratnim periodom preračunava u brzinu vjetra sa drugim povratnim periodom. Odabrati će se dva tipa vjetra koji se javljaju u Republici Hrvatskoj (bura i kontinentalni vjetar) te će se obraditi podaci sa dvije mjerne postaje. Proračunati će se brzina vjetra sa povratnim periodima 50, 150 i 500 godina. Dobivena brzina sa povratnim periodom od 50 godina će se zatim prema metodama danim u normama HRN 1991-1-4:2012 i HRN EN 50341-1:2012 izračunati za povratne periode od 150 i 500 godina. S tako dobivenim ulazim podacima ući će se u proračun opterećenja vjetrom na tipične 10, 35, 110, 220 i 400 kV vodiče za uobičajene visine srednjeg vodiča za pripadnu naponsku razinu. Rezultati će se analizirati te vidjeti u kojoj mjeri odabrana metoda preračuna brzine vjetra s jednog povratnog perioda na drugi utječe na rezultate te u kakvom su odnosu na rezultate izračunate iz stvarnih podataka. Analizirati će se također utjecaj tipa vjetra na rezultate te će se time dati ocjena upotrebljivosti istih koeficijenata C1, C2 i vw kako ih sad definiraju norme za različite tipove vjetra. S obzirom da koeficijenti sigurnosti dani u normi proizlaze iz koeficijenta CT bitno je provjeriti da li koeficijenti izračunati prema normi vrijede i za vjetrove u Republici Hrvatskoj.

Zoran Rubinic, Gordan Mirošević, Dragutin Mihalic, Igor Lukačević and Ante Orlić. Specifičnosti i iskustva projektiranja, izgradnje i održavanja nadzemnih elektroenergetskih vodova napona iznad 1 kV u svjetlu primjene HRN EN 50341-1:2012

Abstract: Normu EN 50341-1:2012 "Nadzemni električni vodovi izmjenične struje iznad 1 kV – 1. dio: Opći zahtjevi – Uobičajene specifikacije" (EN 50341-1:2012) pripremio je tehnički odbor CLC/TC11, a CENELEC je navedenu normu prihvatio 19.11.2012. godine. Godinu dana kasnije ista je prihvaćena u svim članicama Europske Unije. S obzirom da su kroz ovu normu data opća načela, odnosno nisu razrađene specifičnosti, ali i određeni tehnički parametri za nesmetanu primjenu norme u praksi, a pogotovo ne kao tehničkog propisa, evidentno je da bi sve članice EU-a trebale izraditi i usvojiti preostali dio norme tj. nacionalne normativne dodatke (poznate pod oznakom NNA). Krajnji rok za prijedlog novog NNA pojedine države članice načelno je bio 19.11.2016. godine do kada je velik broj zemalja iz uporabe povukao sve norme koje su u koliziji sa normom EN 50341-1:2012, odnosno objavile su svoje NNA. Predmetna norma sadrži početni dio u kojem je definiran opseg, pripadne norme, definicije i simboli te osnovne pretpostavke za projektiranje. Nakon toga norma se dijeli na dva dijela. Prvi dio odnosi se na dalekovod kao sustav dok drugi dio definira uvjete za svaku pojedinu komponentu dalekovoda (stupovi, temelji, vodiči, zaštitna užad, izolatori, oprema). U nastavku slijede aneksi A do R u kojima su detaljno opisane procedure ili metode proračuna prethodno definiranih zahtjeva. Norma HRN EN 50341-1:2012 se zasniva na probabilističkom pristupu. S obzirom da statistički podaci za većinu glavnih djelovanja na dalekovode (prvenstveno se tu misli na led) nisu dostupni ili nisu dovoljno reprezentativni potrebno je istražiti utjecaj norme EN50341-1:2012 na projektiranje nadzemnih vodova. Uzimajući u obzir dugogodišnju primjenu Pravilnika u Republici Hrvatskoj, koji se većinom bazira na determinističkom pristupu, smatra se da isti može u jednom dijelu poslužiti kao određena referenca za kalibraciju norme EN50341-1:2012 kroz analizu svih potrebnih tehničkih parametara, no kako je isti u svojoj osnovi baziran na konzervativnom pristupu, biti će nužno njegovo kritičko preispitivanje. U tom smislu, prilikom izrade NNA za Republiku Hrvatsku svakako treba uvažiti posebnosti vezane za dosadašnja iskustva u projektiranju, osobito klimatske specifičnosti pojedinih područja. U referatu su dati opći podaci o normi, njezinom sadržaju, dopuštenim izmjenama te specifičnosti vezane uz njezinu skoru primjenu kroz budući NNA na prostoru Republike Hrvatske.

Nenad Gubeljak, Viktor Lovrenčić and Boris Kaurloto. Mogućnost upotrebe OTLM-SAG aplikacije na ACCC/TW vodiču

Abstract: Veći kapaciteti transformatorskih stanica omogućuju prijenos većih struja, prilikom kojih dolazi do zagrijavanja vodiča, a time do većeg provjesa i smanjenja sigurnosnih visina na kritičnim mjestima na trasi. OTLM sistem se uspješno uvodi za određivanje geometrijskog oblika lančanice, zateznih sila i sigurnosnih visina. OTLM sistem temelji se na izmjerenoj lančanici vodiča i eksperimentalno dobivenim zateznim mehaničkim svojstvima vodiča, koji tokom višegodišnjeg prijenosa te termo-mehaničkih opterećenja odstupaju od prvobitnih. OTLM sistem se uspješno koristi i u slučaju dodatnih opterećenja koja su posljedica skupljanja leda. Pri skupljanju leda dolazi do povećanja zateznih sila koja u krajnjem slučaju mogu dovesti do pucanja vodiča, a samim time i do rušenja stupova. Za veću mehaničku nosivost, a time i postizanje većih sila razvijen je novi vodič, koji je prisutan na tržištu u posljednjih desetak godina pod nazivom eng. Aluminum Conductor, Composite Core/Trapezoidal Wire (ACCC/TW). ACCC/TW kompozitno sastavljen vodič se uspješno koristi na vitalnim dijelovima trase dalekovoda, gdje je vodič izložen dodatnim mehaničkim (led, vjetar, …) i termičkim opterećenjima (visoke struje, sunce, zavjetrina,..). ACCC vodiči imaju kompozitnu jezgru od ugljičnih i staklenih vlakana. Aluminijski plašt je najčešće načinjen sukanjem-použavanjem trapezno lijevanih aluminijskih žica u jednom ili više slojeva. Na vodiču ACCC/TW su bila izvršena elektromehanička ispitivanja, kao i ispitivanja vlačnim naprezanjem, te ispitivanja puzanjem i na krhak lom. Dosadašnja ciklična opterećenja ACCC/TW vodiča su vršena s konstantnim povećanjem maksimalnog opterećenja. Cilj rada je kroz usporedbu između uobičajenog vodiča Al/Fe 240/40 i ACCC/TW, istog kapaciteta prijenosa električne energije, prikazati značajke u promjeni geometriji vodiča. Isto tako drugi cilj je prikazati mogućnost nadzora OTLM-SAG sistema, ukoliko bi se na postojećem rasponu ugradio ACCC/TW vodič umjesto vodiča Al/Fe 240/40. Ulazni podaci, kojima se opisuje mehaničko ponašanje vodiča, su određeni na osnovu ciklično zateznog opterećivanja vodiča s postepenim povećanjem deformacija. Rezultati ispitivanja pokazuju da se zatezno ponašanje Al/Fe 240/40 i ACCC/TW vodiča se razlikuje u modulu elastičnosti kao i u pragu cikličnog opterećenja, te po količini energije prigušivanja kod cikličnog opterećenja.

Siniša Jergović, Dino Jakovčić and Nenad Rudan. Prelazak mreže Pogona Pazin na 20 kV - izazovi pri rekonstrukciji TS 110/35/10 kV Pazin i ostalih TS 35/x

Abstract: Tijekom srpnja 2016. godine u HEP-ODS d.o.o. DP Elektroistra Pula izvršen je prijelaz cjelokupne srednjenaponske mreže Pogona Pazin s napona 10 kV na 20 kV. Nakon prelaska SN mreže na 20 kV te ukidanjem naponske razine 35 kV, odnosno uvođenjem direktne transformacije 110/20 kV u Pogonu Pazin je dugoročno i kvalitetno riješena opskrba električnom energijom, što je u skladu sa strategijom HEP-Operatora distribucijskog sustava za uvođenjem direktne transformacije 110/20 kV, što se na području Elektroistre Pula provodi još od 1975. godine. Riječ je o iznimno složenom projektu koji je pripreman godinama, dok su od ožujka do rujna 2016. godine izvršeni finalni radovi odnosno potrebne prilagodbe u TS 110/35/10(20) kV Pazin i još četiri TS 35/10 kV koje su nakon prelaska postale rasklopišta 20 kV. Vrijedno je napomenuti da su kao izvor napona 20 kV korišteni postojeći transformatori 110/35 kV, 20 MVA grupe spoja YNynd5, koji su tijekom prelaska revidirani i prespojeni te se i dalje koriste ali s prijenosnim omjerom 110/20 kV, te je istovremeno provedeno i uzemljenje neutralne točke mreže 20 kV u TS 110/20 kV Pazin. O veličini projekta govori podatak da je prelaskom na 20 kV ukupno obuhvaćeno 254 TS 10(20)/0,4 kV i više od 300 km vodova od čega je 270 km nadzemnih. U referatu su predstavljeni izazovi iz razdoblja pripreme i provedbe projekta kao i primijenjena tehnička rješenja u napojnim postrojenjima, te opisan tijek provedbe prelaska postrojenja na napon 20 kV odnosno postupno gašenje napona 35 kV na tom području. Zaključno će u kratkom osvrtu biti prikazane promjene u SN distribucijskoj mreži Pogona Pazin odnosno koristi od prelaska na napon 20 kV promatrane mreže za distribucijsku mrežu DP Elektroistra Pula kao cjelinu.

Domagoj Vrsaljko, Albina Lješčanin and Veronika Haramija. Spektroskopsko istraživanje starenja izolacijskog ulja

Abstract: Izolacijski sustav transformatora je jedan od njegovih ključnih dijelova. Kako je izolacijski sustav transformatora najčešće izrađen od organskih materijala (ulje, papir i drvo) ujedno je i najosjetljiviji na starenje. Transformatorsko izolacijsko ulje na osnovi estera se sve više koristi kao zamjena za najčešće korišteno transformatorsko mineralno ulje. Ulje na osnovi estera, osim što ima dobra izolacijska svojstva, je i ekološki prihvatljivije jer je biorazgradivo. Degradacija, tj. starenje ulja, je neizbježan proces koji se odvija unutar svakog uljnog transformatora, a glavni uzroci ubrzanja starenja su povišena temperatura te prisutnost vode i kisika. Kao posljedica starenja mogu se pojaviti električni proboji što može dovesti do nepravilnog rada i kvara transformatora. U ovom radu ispitivano je sintetsko izolacijsko ulje na osnovi estera, Midel 7131. Analizirano je novo i pri povišenoj temperaturi laboratorijski stareno izolacijsko ulje Midel 7131. Uzorci izolacijskog ulja Midel 7131 su bili izloženi toplinskom starenju na povišenim temperaturama od 100 °C do 200 °C u vremenskom rasponu od 24 do 1008 sati. Provedeno je spektroskopsko istraživanje starenja izolacijskog ulja. Uvid u molekulsku strukturu dobiven je infracrvenom spektroskopijom s Fourierovom transformacijom (FTIR) i spektroskopijom u bliskom ultraljubičastom i vidljivom dijelu elektromagnetskog zračenja (UV/Vis). Rezultati ispitivanja potvrđuju vrlo dobru toplinsku stabilnost izolacijskog ulja na osnovi estera Midel 7131. Promjena boje koja se događa tijekom starenja je okarakterizirana UV/Vis analizom te je uočena povezanost starenja s pomicanjem bazne linije i apsorpcijskih maksimumima na 273 nm i 322 nm osobito naglašen pri višim temperaturama. FTIR spektroskopijom je potvrđena kemijska stabilnost ulja, a nepostojanje signala za OH vibracije u području između 3200 i 3600 cm-1



upućuje na činjenicu da tijekom starenja ne dolazi do nastajanja velikih količina vode i karboksilnih kiselina, a koje bi ova tehnika mogla detektirati.

Katarina Musulin, Mario Jurić, Hrvoje Bulat and Ivan Petrić. Analiza opravdanosti ugradnje SF6 postrojenja 110 kV s obzirom na pouzdanost, trošak investicije, održavanje

Abstract: Od ugradnje prvog SF6 postrojenja u Republici Hrvatskoj prošlo je 25 godina. Ugradnja SF6 postrojenja ima neupitne prednosti pred zrakom izoliranim postrojenjima ukoliko je ugradnja predviđena u urbanim sredinama sa nedostatkom prostora, sredinama koje imaju visok stupanj zagađenja (petrokemijska industrija, termoelektrane) ili priobalni dijelovi (posolica). U područjima koji nisu urbane sredine, odluka o ugradnji SF6 postrojenja je posljedica utjecaja otežanog održavanja, nemogućnosti uspostave odgovarajućeg provizorija za vrijeme rekonstrukcije ili daljnjeg proširenja postojećeg postrojenja. U tom slučaju nije upitna prednost SF6 postrojenja pred zrakom izoliranim postrojenjima. Dosadašnje odluke o ugradnji SF6 postrojenja izvan urbanih sredina su uglavnom uzrokovane prethodno navedenim posebnim kriterijima. Postrojenja 110 kV u Republici Hrvatskoj su ugrađena ili se planiraju izgraditi uglavnom u blizini većih naselja ili industrijskih postrojenja. Pri kraju životnog vijeka prigradskih zrakom izoliranih postrojenja ili pri planiranju novih u području koja nisu ugrožena zagađenjima okoline ili imaju neupitan prostor za izgradnju postrojenja, najčešće se ne razmatra kao opcija ugradnja SF6 postrojenja. U članku će se analizirati opravdanost ugradnje SF6 postrojenja i za područja gdje ne postoje prethodno navedeni posebni kriteriji. Moderna izvedba SF6 postrojenja u aluminijskom oklopu odlikuje se pouzdanošću i kompaktnosti postrojenja te smanjenju početne investicije primarne opreme u odnosu na prijašnja SF6 postrojenja. Naime, rezultati ankete međunarodne radne grupe CIGRE WG A3.06 provedene od 2004. do 2007. godine za plinom SF6 izolirana postrojenja pokazuju da su kvarovi značajno manji u odnosu na prije provedene ankete. Također, i u anketi koja je provedena u Republici Hrvatskoj velikih kvarova koji bi uzrokovali ispad SF6 postrojenja iz pogona, nema. Dostupna svjetska praksa je uvijek vezana za usko područje sa svojim specifičnostima, a posebno se navedeno odnosi na održavanje postrojenja ili penalizaciju ne isporuke električne energije. Poseban osvrt u članku će se dati na održavanje postrojenja s obzirom na preporuke proizvođača, svjetsku praksu te usporedbu sa preporukama i načinom održavanja Hrvatskog operatora prijenosnog sustava koji je prema Načelima razgraničenja djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije, postao vlasnik svih 110 kV SF6 postrojenja u Republici Hrvatskoj.

Miroslav Krepela. Značajke generatorskih prekidača s obzirom na sklapanje struje kvara

Abstract: Generatorski prekidači ugrađeni u serijskom spoju vrlo malog ohmskog otpora između generatora i mrežnog transformatora izrazito induktivnih impedancija, iako po naponskoj razini pripadaju kategoriji srednjeg napona, s obzirom na mjesto ugradnje, karakteristike strujnog kruga, pogonske prilike i zahtjeve po pitanju sklapanja u normalnom pogonu i kratkom spoju, umnogome se razlikuju od standardnih srednjenaponskih prekidača u distributivnim mrežama. Norma za standardne prekidače IEC 62271-100, izričito navodi da se ne odnosi na generatorske prekidače. Osnovne razlike očituju se u sklopnim naprezanjima uslijed pogrešnih manipulacija (greška u sinkronizaciji) i struja kratkog spoja. Za razliku od standardnih srednjenaponskih prekidača, generatorski prekidači moraju biti dimenzionirani za isklop struja kratkih spojeva za dva karakteristična slučaja: kratki spoj na strani generatora napajan iz mreže, te kratki spoj na strani mreže napajan iz generatora, uz mogući visoki stupanj asimetrije struje i odgodu njezinog prolaska kroz nulu. Sklapanje neopterećenog mrežnog transformatora (mala induktivna struja) može izazvati neželjene prenapone uslijed rezanja struje (engl. „current choping“). Generatorski prekidači izloženi su i znatnim naprezanjima uslijed prijelaznih povratnih napona na otvorenim kontaktima do uspostave stacionarnog stanja nakon isklopa struje kratkog spoja te povratnog napona pogonske frekvencije nakon završetka prijelazne pojave, koji zavise o karakteristikama isklopnog kruga (generator – transformator). Iako su i standardni srednjenaponski prekidači izloženi prijelaznim povratnim naponima uslijed isklopa struje kratkog spoja, strmina njihovog porasta višestruko je manja od strmine porasta prijelaznog povratnog napona na stezaljkama generatorskih prekidača. Znatna naponska naprezanja mogu se pojaviti i prilikom isklopa generatora pod punim opterećenjem. Prigušenje prijelaznih povratnih napona na strani transformatora odnosno transformatora i generatora (zavisno o izvedbi), postiže se ugradnjom prenaponski kondenzatori. Kao mjera ograničenja prenapona na strani transformatora uobičajeno se ugrađuju odvodnici prenapona. Zahtjeve na tehničke karakteristike i izbor generatorskih prekidača u krugovima generatora snaga 10 MVA i većih, obuhvaća zajednička europsko-američka norma IEC/IEEE 62271-37-013:2015. Zbog svega navedenog, izbor i dimenzioniranje generatorskog prekidača složena je zadaća koja od projektanata i korisnike zahtijeva dobro poznavanje tehničkih uvjeta na mjestu ugradnje koje treba zadovoljiti u pogonu.

Silvia Piliškić, Dijana Martinčić, Damjan Međimorec and Aleksandar Mijušković. Primjena usklađenih pravila za dugoročnu dodjelu na granicama u jugoistočnoj Europi

Abstract: Europski operatori prijenosnih sustava udruženi u ENTSO-E u okviru projekta rane implementacije su pripremili prijedlog usklađenih europskih pravila za dražbe (engl. Harmonized Allocation Rules - HAR) temeljem verzije nacrta Uredbe o smjernicama za dugoročnu dodjelu kapaciteta (engl. Guideline on Forward capacity Allocation -FCA GL) za primjenu na 31 EU granici od početka 2016. godine. Nakon što je konačni tekst FCA GL odobren od strane Europske komisije i država članica EU 30.10.2015., operatori prijenosnih sustava su uskladili HAR te je primjena HAR-a, u najvećoj mogućoj mjeri usklađenog s FCA GL, počela i prije formalnog stupanja FCA GL na snagu, s dodjelom u 2017-oj godini, odnosno s godišnjim dražbama za 2017. godinu održanim krajem 2016. godine. Operatori prijenosnih sustava su, nakon što je FCA GL, 26.9.2016. objavljen u službenom glasilu EU te je stupio na snagu 17.10.2016., ponovno u suradnji sa zainteresiranim sudionicima pripremili verziju HAR-a u skladu sa svim odredbama FCA GL nakon te je u završnoj fazi postupak odobravanja HAR na razini svih operatora prijenosnih sustava za dostavu nacionalnim regulatornim agencijama i primjenu za dodjelu dugoročnih prijenosnih prava za 2018. godinu. Operatori prijenosnih sustava iz zemalja jugoistočne Europe (ADMIE, CGES, HOPS, KOSTT, MEPSO, NOSBiH, OST i TEIAS) osnovali su 2014. godine ured za zajedničku dodjelu kapacitete SEE CAO (engl. Coordinated Auction Office in South East Europe ). SEE CAO je započeo s dodjelom prekograničnih prijenosnih kapaciteta krajem 2014. godine , a trenutno provodi eksplicitne godišnje, mjesečne i dnevne dražbe na 6 granica između država osnivača (HR-BA; BA-ME, ME-AL; AL-GR; GR-TR; GR-MK) u skladu s Pravilima za dražbe za dodjelu prekograničnih prijenosnih kapaciteta u Uredu za koordinirane dražbe jugoistočne Europe (SEE CAO) v1.4 pripremljenim od strane predstavnika operatora prijenosnih sustava suvlasnika SEE CAO te odobrenih od strane nacionalnih regulatornih agencija. Krajem 2016. godine je Nadzorni Odbor SEE CAO donio odluku temeljem koje je SEE CAO predložio plan aktivnosti utvrđivanja razlika HAR-a u odnosu na važeća Pravila za dražbe te procjenu izvodljivosti primjene HAR-a uz uvođenje posebnog regionalnog dodatka za jugoistočnu Europu. Obzirom da primjena zakonske regulative EU, pa tako i FCA GL, nije obvezna za granice izvan EU, u posebnom regionalnom dodatku moguće je propisati izuzeće onih odredbi HAR-a koje su trenutno neprovedive na granicama u jugoistočnoj Europi bilo iz razloga neusklađenosti važećih nacionalnih zakonskih i regulatornih propisa, bilo zbog nemogućnosti provođenja postupka prilagodbe postojećeg dražbenog alata u zadanom vremenskom roku. Nadzorni Odbor SEE CAO je osim predstavnika operatora sustava suvlasnika SEE CAO pozvao i predstavnike ostalih operatora prijenosnih sustava iz ENTSO-E Regionalne grupe za jugoistočnu Europu (RG SEE) da se uključe u aktivnosti vezane uz primjenu HAR-a u jugoistočnoj Europi s ciljem početka primjene HAR-a u SEE CAO, ali i za ostale granice jugoistočne Europe, počevši s godišnjim dražbama za 2018. godinu. U radu će biti prikazan tijek aktivnosti na implementaciji HAR-a u jugoistočnoj Europi s naglaskom na razlikama, odnosno izuzećima u odnosu na HAR koja su propisana posebnim regulatornim dodatkom za SEE regiju. Poseban naglasak u radu bit će na pojašnjenju sustava jamčenja korištenja dodijeljenih prekograničnih prijenosnih kapaciteta (engl. firmness regime) koji će u skladu s HAR-om biti na snazi u jugoistočnoj Europi.

Stefan Meier and Lovre Smirčić. Concepts, benefits and challenges of digital substations

Abstract: With the introduction of automation technology in substations, the design of substation secondary systems changed significantly. Intelligent electronic devices (IEDs) enabled the distribution of intelligence and offered higher integration of protection and control functions in fewer physical devices and higher flexibility in assigning these functions to the devices. With IEC 61850 substation automation, protection and control systems became open for integration of secondary equipment from different vendors. Also the description how functions communicate with the outside world and with each other became standardized. This standardization and the introduction of real-time communication for binary data as well as sampled analog values opened the doors for a new era of substations. In these so called digital substations conventional CTs and VTs can be replaced with non-conventional instrument transformers (NCITs) and wired data exchange is replaced with IEC 61850 station and process bus communication. These technologies alongside powerful intelligent electronic devices are the corner stones of new substation designs. The paper discusses concepts for newly built digital substations and for retrofitting existing conventional substations with digital substation technology. As there are different levels of depth and principles when implementing digital technologies, as for example whether to use conventional or non-conventional instrument transformers or how to integrate and allocate functions to devices, utilities looking into digital technologies are often confronted with numerous questions that need to be answered. These different levels of depth of digital technology are compared against each other in the paper and the benefits but also challenges are presented and rated. By that the paper supports utilities and end-customers in deciding on how to implement digital technologies and give guidance on the steps towards first digital substation deployments. While first focusing on aspects inside the substations the paper will also addresses adjacent aspects of substations, providing a holistic view from primary apparatus through protection, control and substation automation to asset health management on network level.



HRO CIGRE 2017 Accepted Papers with Abstracts · Help / Log out Submissions Reviews Status PC...

Documents

Transcript of HRO CIGRE 2017 Accepted Papers with Abstracts · Help / Log out Submissions Reviews Status PC...