hidrotehnički beton

12
604 JUGOSLOVENSKl STANDARD SA OBAVEZNOM PRIMENOM ad 1987.10-14 1 2 3 3.1 3.2 4 4.1 4.1.1 4.1.2 Ukupno strall3 12 _..-- Hidrotehnicki beton TEHNICKI USLOVI ZA IZRADU I UPOTREBU JUS U.E3.010 1987. . Pravilrolkbr. 07-93/124 od 1987-06-15;Sluibenl IistSFRJ, br. 54/87. Hydrotechnical concrete. Technical requirements for manufacture and use . . - . Predmet standarda Ovim standard om se utVrduju uslovi za izradu hidratehnickog betana I njegovu ugradnju u hidratehnicke kanstrukcije. - Veza ~ drugim standardima Spisak standarda sa kolima je ovai standard U lIezi dat je na kraju standarda. Definicije Hidrotehnicka kanstrukcija - objekat Iii njegovi l:Ielovl kojl su stalno ill povremena u dadiru sa vadorn. Hidratehnieki beton - betan kajl se upotrebljava za Izvodenje hidratehnlckih kanstrukcija I kaji zbag toga Ima pasebna svajstVa; spada u kategorlju B 1\ prema propisima za betan i armirani betan. Vrste hidrotehnickog betona Vrste betona prema poloiaju konstrukcije u odnosu na nivo vade Padvadni betan je betan kaji ja stalno u vadl. Beton u zonl pramanlJlvog nivaa la beton u zani kaja sa za abjakte u reci raeuna ad kate minimal nag vadastaja do kate maksimalnag votlastaja, plus 1 metar, da~ se za abjekte u maru zona pramenljivag nivoa adreduje prajektom. 4.1.3 Be~an Iznad nivaa voda j. beton kajl 58 nalazl iznad "promenljivog nivoa vade". 4.2 Vrst. betana u zavisnorti ad dimenzlja I pololaja kanstrukcija 4.2.1 Masivni beton je beton koji se ugradujeu konstrukcione delove ~ija ie najmanja dimenzijavec3 ad 1 m, a zapremina ve~a ad 10 m3. U zavisnosti od tip a i namene objekta, uslova i 'konstrukcionih osobenosti, masivnl betan se prajektam maie podelitl na betan spoljasnje zone i beton unutrasnje zone. 42.2 Nemasivni bet an Ie bet on koji se ugraduje u konstrukcione delove cija je bar iedna dimenzija manja \ od 1 m. 4.3 4.3.1 Vrste betona proma prltlsku vade na betan u konstrukciji Beton pod prltiskom Ie betan u konstrukciji na koji vada vrsi prltisak kaji Iznos; najmanje 1 bar. ! 4.3.2 Beton bez pritiska je betan u konstrukciji na kaji voda vrsi pritisak kajl je manjl od 1 bar. 4.4 4.4.1 Vrslll betona u pogledu agresivnosti vode kao srodine Beton koji nije ugroien delavanJem voda kaa agreslvne sredine, I izelanje ~J_-- -_:~ V£~~A VODZA S~ANDAIlDIZACUU -. c1.~ ..-"-

description

hidrotehnicki beton

Transcript of hidrotehnički beton

Page 1: hidrotehnički beton

604JUGOSLOVENSKl

STANDARD

SA OBAVEZNOM

PRIMENOMad 1987.10-14

1

2

3

3.1

3.2

4

4.1

4.1.1

4.1.2

Ukupno strall3 12

_..--

Hidrotehnicki beton

TEHNICKI USLOVI ZA IZRADU I UPOTREBU

JUSU.E3.010

1987.

. Pravilrolkbr. 07-93/124 od 1987-06-15;Sluibenl IistSFRJ, br. 54/87.

Hydrotechnical concrete. Technical requirements for manufacture and use. . -.

Predmet standarda

Ovim standard om se utVrduju uslovi za izradu hidratehnickog betana I njegovu ugradnju u hidratehnicke

kanstrukcije.

-

Veza ~ drugim standardima

Spisak standarda sa kolima je ovai standard U lIezi dat je na kraju standarda.

Definicije

Hidrotehnicka kanstrukcija - objekat Iii njegovi l:Ielovl kojl su stalno ill povremena u dadiru sa vadorn.

Hidratehnieki beton - betan kajl se upotrebljava za Izvodenje hidratehnlckih kanstrukcija I kaji zbag

toga Ima pasebna svajstVa;spada u kategorlju B 1\ prema propisima za betan i armirani betan.

Vrste hidrotehnickog betona

Vrste betona prema poloiaju konstrukcije u odnosu na nivo vade

Padvadni betan je betan kaji ja stalno u vadl.

Beton u zonl pramanlJlvog nivaa la beton u zani kaja sa za abjakte u reci raeuna ad kate minimal nagvadastaja do kate maksimalnag votlastaja, plus 1 metar, da~ se za abjekte u maru zona pramenljivag

nivoa adreduje prajektom.

4.1.3 Be~an Iznad nivaa voda j. beton kajl 58 nalazl iznad "promenljivog nivoa vade".

4.2 Vrst. betana u zavisnorti ad dimenzlja I pololaja kanstrukcija

4.2.1 Masivni beton je beton koji se ugradujeu konstrukcione delove ~ija ie najmanjadimenzijavec3 ad 1 m, a

zapremina ve~a ad 10 m3. U zavisnosti od tip a i namene objekta, uslova i 'konstrukcionihosobenosti,

masivnl betan se prajektam maie podelitl na betan spoljasnje zone i beton unutrasnje zone.

42.2 Nemasivni bet an Ie bet on koji se ugraduje u konstrukcione delove cija je bar iedna dimenzija manja \

od 1 m.

4.3

4.3.1

Vrste betona proma prltlsku vade na betan u konstrukciji

Beton pod prltiskom Ie betan u konstrukciji na koji vada vrsi prltisak kaji Iznos; najmanje 1 bar.

! 4.3.2 Beton bez pritiska je betan u konstrukciji na kaji voda vrsi pritisak kajl je manjl od 1 bar.

4.4

4.4.1

Vrslll betona u pogledu agresivnosti vode kao srodine

Beton koji nije ugroien delavanJem voda kaa agreslvne sredine,

I izelanje~J_-- -_:~

V£~~A VODZAS~ANDAIlDIZACUU-. c1.~ ..-"-

Page 2: hidrotehnički beton

,S'ron, 2 JUS U.D.010

...

605

4.4.2 Beton koji je ugro!en delovanjem vade kao agresivne sredine.

Codeci betonu

Za spravljanje betona moZe se upotrebiti sarno dodatak betonu zs koji je u toku prethodnog ispitivanjapotvrdeno da obezbeduje poboljhnje odredenih tehnickih karakteristika betona. Kvalitet dadatka mora

odgovarati standardu JUS U.M1.03&.

L.& Armatura

.

Za armiranje semoral upotrebiti celik koji zadovoljava zahteve utvrdene u propisu za beton i armirani

beton.

5

6.1

6.1.1

6.1.2

Uslovi kvaliteta sastavnih del ova betona

Cement

Cement kojl se upotrebljava za spravl)anje hidrotehni~kog betona mora imati svojstva prema propisima

za beton i armlrani beton i prema standardu JUS B.C1.011.

Ukoliko se to projektom konstrukcije ili projektom betona zahteva, za masivne betone hidrotehni~kih

konStrukclj. moraJu se upotrebljavatl cemenU nlske toplote hldrataclJe, prema standardu JUS B.C1.013.

Ukollko ova) uslov niie Ispunjen a termi~kim prora~unom se ne dokale suprotno, mora se primenitiyd.

ta~ko hladenje betona ill druge odgovaraju6e mere prema t. 62.32.

5.1.3 Za betone Izlohne uticajima agresivne sredioe mora se upotrcblti cement koli poseduje svoJstva pave-

~ane otPornosti prema tim uticajima. prema propisima za projektovanje i Izvollenje betonskih i arm ira-

nobetonskih konstrukcija u srediname jzlo!enim agresivnom delovanju vade i tie. Za betone izlofene uti4

coJu sulfatnoDgreslvnc cradlna mora la upotrobltl lulffttnootpornl comont promb Itnndnrdu JU~ B.C1.014.

Ako su karakteristike betona uslovl)ene upotrebom cementa sa naro~lto izrofenlm osobinama, onda se

to posebno riavodi u projektu 'konstrukclja, kao I u projektu betona.

5.1.4

5.1.5

6.2

Ilbor cementa vrli se na osnovu prethodnog ispltlvan)a.

5.2.1

Agregat (granulatJ

Agregat ko)i se u;:>otrebljava za spravlianje hidrotehni~kog beton. mora imati svojstva prema proplslma

za beton i armirani beton i prema jugoslovenskim stand~rdima la agregat za beton.

5.2.2

5.2.3

Izbor agregata vrsi se na osnovu rezultata prethodnog ispitivanja.

PoJas granulomotrljskog sostava mesavlne .gregata utvrllu)e se na osnovu prelhodnih Ispltivanla.

5:2.4 Najvete zrno u meS8vini agregata mora biti u skladu sa propisima za beton i armirani beton; za masivni

beton najvece zrno agregato ograni~va se na 125 mm.-

5.2.& U zavisnosti od namene hidrotehnl~kog betons odreduje se n.ajveea frakcija 8greg8t8.

Krupan agregat m~re S8 separ~~_ti najmanje u 2, 8 najvi!e u 4 frakcije.

Ukoliko je granulometrijski sastav sitnog 8grega,t8 nepovoljan. onda je obavezno njegovo prosejavanje nsdye frakcije, od kojih jedna mora bitl od 0 do 1,mm.

Ukupan broj !rakcija agregata ne sme da prede lest.

5.2.6 Betoni izloleni delovariju mraZ8 moraju biti izradeni od agregata-otpornog prems smrzavanju. Kona~na

ocena 0 upotreblj ivosti agregata daje se 08 osnovu Ispitivanja izvrsenih na betonu izra(!enom od toga

agregata.

5.2.7 Betoni illoieni eroziji (abraziii i kavitaciji) moraju biti izradeni od takvog ageregata da prilikom ispitiva-

nja betonskih opitnih tela budu ispunjeni'uslovi za otpornost prem, eroziji (abraziji odnosno kavitacij;)

utVrdeni projektom konstrukcije.

5.3 Voda

Za spravljanje betana mora se upotrebiti voda za koju postoje dokazi da ne deluje ~tetno na beton, od.

nosno da odgovara uslovima standarda JUS U.M 1.0&8.

5.4

Page 3: hidrotehnički beton

606 JUS U.EJ 010Sir"""

J

6 Uslovi kval iteta betona

6.1

6.1.1

6.1.1.1

6.1.1.2

6.1.2

6.1.3

6.1.3.1

6.1.32

6.1.4

6.1.4.1

6.1.4.2

e,

Oplti usl""i, ,prilikom projektovanja hidrotehnl~kih konstrukcija odreduju sa obavelno tehnl~kl uslovj u pogledu pri-

tl50e ~vrstoce I vodonepropustljivosti. a po potrebi I u pogledu otpomostl prema delovanju mra.a. za.

tezne cvrstoce i druglh osobina hidrotehnickog betona.

DokBziv8nje da su O$tvareni tehnic3kl uslavi za hidrotehnickl betan vrsi 58 ispitivanjem betonskih tela

prema iugoslovensklm standardima za beton.

Marka hidrotehnlckog betona 1MB 90) je normirana ;;vrstoea pri pritisku. u MPa. koja se .asniva na ka-

rakteristicnoj ~vntoei u starostl od 90 dana.

Merodavan rok .a vodonlpropustljivost I cvrstocu pri zatezanju jl 90 dana od jzrade betonskih tela. Ovaj

role mote se produtiti na 180 Iii skratiti na 28 dana. Ito se utvrduje projektom.

Pored navedenog merodavnog roka moraju sa vrliti i dopunska Ispitlvanja na hetonskim telima starim 28

odnosno 1 dana. Pr! tome Ie potrebno da 58 za svaku vrstu betona posabno utvrde odnosi izmodu re~ulta.

to ispitlvanja dobijenlh u dopunskom i u morodavnoon roku.

(:vrstoee betona pri prltlsku

Za konstrukcije I elemente ad hidrotehni~kog betQna upotrebljavaju so hidrotehlli{:ki b6tOlli mark., 1O,

15,20.25.30,35,40,45,50,55,60..

CYrsto~a pri pritisku odreduje se na betonskim telima prema propisima'za betan i armirani beton, ispi-

tivlnjem u merooavilom roku.

Prj izradi betonskih tela iz betonske mesayine se odbacuju zrna agregata veca ad 1/3 najmanje dimenzije

betonskog tela. Ispitivanje se vr~i prema standardu JUS U.M 1.020.

Vodonepropustljivost

Vodonepropustljivost se utvrduje ZI svaki objekat odnosno njegov konstrukcioni element koji je izlozen

pritisku vade. Vodonepropustljivost 58 ne utvrCfuje za beton unutrasnje zone masivnih konstrukcija.

Za hidrotehni~ki beton oznake vodonepropustljivost Sll V--2, V-4, V--6, V-B, V-12.

Pri izradi betonskih tela Iz betonske mellvine odbacuju se zrna agregata veca od 1/3 naimanje dimeaziie

betonskog tela.

I'fada i nega betonskih tela za ispitivanje vodonepropustljivosti vrsl se prema standaruu JUS U.M1.005.

Ispitivanje vodonepropustljivosti betona vrll se prema standardu JUS U.M 1.015.

Otpornost prema delovanJu mraza

Otpornost pr~ma delovanju mraza odre<luie se projektorn konstrukcije Z.l waki hidmlehnicki obiekat

posebno prema klimatskim uslovima. Marke otpornostl prema delovanju A1raza su M-50, M-100,

M-1S0 i M-200.

Otpornost prema dulovanju mr3Z" sa lie utvrdujc za bctoll lJkvih dclov<1 kuu.;tluLclj.1 kl.1ji III:Ce LJili ido-leni delovanju mra...

Prj i'lredi betonskih tela iz beton5ke mebvine odbacuju sc una agregata veca od 1/3 l1;]jlll<ll1jedinmnzije

betonskog tela.

'spitivanje otpOrnostl prema delovanju mraza mora se vrSiti po standardu JUS U.M 1.016, s tim da ispiti-

vanje p~lnje posll 28 dana.

Zatezne ~vrstoea betona

Zate.na cvrsto6a betona, ukollko je prodvidena projektom, odreduj~ se tim pro;ektom za svaki hidroteh.

nifkl obj,kat posabno. Projektom se odreduje i metoda za ispltil.anje.

Zate,na cvrstoe.. betona savijanjem Ispltuie se u merodavnom roku na betonskim telima oblika prizmeprema standardu JUS U.M1.004, pri cemu optereCenje uvidu koncentrisane sire deluje u sredini raspona

do pojo.. lama. 'spitivanle.e vrli prema standardu JUS U.Ml.01O.

"'---~ r ' ~ ~ "... -....-"

.., ",..,'_'''"

Page 4: hidrotehnički beton

"4 JUS U.E3.010

.-..----. 607

6.1.4.3 Zalezna ~VrSloeabolona pri zalezanju ccpanjem isplluje so na kockama ivice 20,25 I 30 cm ili na cilin-

drima pr.~nlka 15 cm i vislne 30 cm premo standDrdu JUS U.M1.022.

"

6.2

6.2.1

Posebni uslovl

Dlpornosl belona prema hemljskom agreslvnom delovenju sredlne

Ze hidrolehni~ke objekte ill delove objekata koli su u dodiru sa sredinom agresivnom prema botonu

upotrebljevaju se beloni otporni prema vrsti I Slepenu agresiv~og-delovanla kojl so u konkretnom slu~aju

o~ekuju, III so predvi<la za!tila odgovarajueim tehnl~kim merama.

Radi dobijanja podalaka za projektovanje belonskih hidrolehni~klh konstrukcija ob.vezno se. prelho-

dnim ispllivBnjem vode i 1.la k.o sredine.. ulvr<luju stepen i vrsta agresivnosll prema bolonu. Ova Ispitlva-

nja sa vrle 4 pUla u toku jedna godlna (u svakoj sezonl jednom).

Podaci 0 vrsli I inlenzitetu o~eklvane agreslvnostl,k.o i zatl\Ovl u pogledu kvaliteta betona, utvr<luju so

projektom konslrukcije.

Konlrolna isplliv";,ja u toku gra<lenjB vrh se svaki pUI kada se posumnja u promenu kvalit.ala vode ill

Ila, ili kada se prilikom iskopa za podzemne konstrukcije nal<le na podzemnu vodu.

Dokaz 0 tome da Ii je I u kojoj meri boton olporan prema odredenoj agreslvnosti dobi)a se na osnovu re-

zullala.lspitivanja izvrlenih prema propisi;:"a za projektovanje i izvo<lenje betonskih i armiranobotonsklh

konstrukclja u sredlnama Izlo!enlm .greslvnom delovanju.

6.2.2 Dtpornost betona prema erozill (abraziji i kavitaclji)

~rojekal konstrukclje mora da sadr!i podatke u kojoj Co meri I koliko dugo oblek.t IIi pojedlni nlegovi

delovl bltl Izlo!enl delovanju eroziJe III kavltaclje, odnosno 0 brzlnl protic.nja vode, kilO I 0 nepenu I

vrsti erozionog delovanja "8n03a.

6.2.2.1 Abr.zlja

Projeklom se za svaki objekat posebno odre<luju osobine belona I zaslitne mere koje se sprovode radi .

poveeanja olpornosti belona prema abraziji nastaloj delovanjem vode sa vu~nim nanosom,

6.2.~.2 I~avitacija

Z. delove konslrukclja objekala kod kojlh mole da nastupi kavilaclja mora so projektom odredlti to.lerancija u pogledu ravnostl povrSina belon., kDOi sa"av beto"a I druge zastitne mere koje treba predu-

zell radl poveeanja olpornostl povrslna belona.

6.2.3

6.2.3.1

Termi~ka svojslva

ProjeklOOl konstrukcije za masivne bolonske brane, a 'po potrebl za druge masivne objekle, odre<luje se:

naJviSa lemperatura belona u objeklu, koja obuhvata temperaturu sve!e ugradenog betona i poveeanje

temperature betona ..usled hidrrnacije cementa, kao i mere ko;e se preduzimaju radi regulisanjB tempe-

raturnog r.!lma u betonu I spre~avanja pojava hetnlh noprslina u objektu veeih od 0,3 mm.

Projekal konslrukclja mora termlcklm proracunom da doka!. d. su mere koje Ireb. preduzeti radi regu.

IisanJ. temperaturnog relima dovoljne i da neCe bill prekora~ena najvis. proplsana lemperatura betoN

i dopusleni temperaturni gradijent.

6.2.3.2 Regulisanje lemperaturnog rdima obuhvata primenu konstrukcionlh I tehnolo!kih mera.

. U konstrukcione mere spadaju:

- Izbor opitrnalnog tiPB sislema konstrukclje,

- podela konslrukcije na lame Ie pomoeu dllatacionih spojnica i na'blokove pomoeu radnih spojnlca,

- odredivanje opilmalnih dimenzija bloka,

-: primena a~miranog betana.

U lehnoloske mere spadajui.

- upotreba cemenla niske toplote hidratacije,I

- podela ~tona masivnih konslrukcija na spoljnu i unulrasnju zonu (jezgrol.

- smanjenie kolifi;;~-c~ment8 na najmanjumaguCumeru, '. -~

- upotreba odgovarajueog dodalka betonu.

- primena mesavine agregatatto je moguee krupnijeg zrna,1

,

!,-----...

Page 5: hidrotehnički beton

608

I

I

,i

- postizanje sto vece zbijenosti betona prilikom ugradlvanja,

- praizvodnja betona uiedna~enog kva1iteta,

- snilsvanje temperature sveleg betana (hladenie sastojaka).

- zastita povrsina ad zagrevenia. hladenia I atmosteriie,

- utvrdivanje optimalnih rokova za nanosenie novih blokova na stare.

- hladenie ugradenog betona cirkulacijom hladne vade kroz covl u betonu.

JUS U.E3.010 Strona 5

li..

!!

17 Deformacijska svojstva betona

7.1 Modul elastl~nostl

7.2

Ukoliko je u projektu konstrukcije. odnosno u projektu betona.predvldeno Ispltivanie stati~kog modula

.Iastl~nostl. ispltlvanje se vr!1 ~r.ma standardu JUS U.M 1.025.

Punnje Ite~enle) betona

7.3

Ukoliko Ie u projel<tu konstrukcile. odnosno projektu betona. predvldeno I,pltivanle teeenia (ptIZ3nja).. .ono S8 mora proveritl U obimu utvrdenorn projektom konstrukcijo, odnosno projckton1 hoton;), N:\~in

i.pltlvanja utvrden Ie u standardu JUS U.M 1.027.

Skupljenje betana (zapreminske detonnoclje'.

Ukollko je u projektU kon.trukcile. odnosno projektU betona, pred~ideno ispltivanle skupljanja, one se

mora proverld ne ne~lo. I u oblmu utvnfenom projektom konstrukclJe. OOno.no projektom betona. Ne-

ein ispitivanja utvrden je u standardu JUS U .MI.029.

1) Projekti: konstrukclje, ol1anizac:ije gradenja i betona

8.1 Projekat konSlrukclje marl dl sadrlll:

- u.love kVllitetl Slstavnih delova betona;

- uslove kvaliteta o~vrslog betona;

- uslove kvaliteta sveleg betona. za.novano na prethodnlm ispltivanjlma za veee I znaeainlle obiekte.

I to: poj.. granulometrijskog sastava agregata. maksimalno dopu!teni vodocementnl laktor. kao I gra.

nice varijacije yodocementnog faktora, konzistenciju svezeg betona (izrazenu granicama), na;manjuodnosno najveCu kolicinu cementa za 1 m3 gotovog bet?na;

- eventualnu upotrebu i optimalnu kolicinu"dodatka betonu:

- na~in kontrole kvaliteta i termic-kih uslova;

- izvodenje betoniranja u slojevima, sa radnim spojnicama i dinamiku izvodcnja;

- nastavak betonlranja;

- term;ek; prora~un 20 mas;vne betonske konstrukcije proma t. 6.2.3.1 ~

11.2 Projekat organizacije mora da sadrI;:

- snabdev.nJe 1 prolzvodnju agregata;

- snabdevanje cementom;

- 50abdevanje vodom;

- proizvodnlu beton.;

- transport betona;

- ugradlvanje svdeg betona;

- negu I zaSlitu sveleg ; oevrslog betona;

- obezbedenje tenmiekih uslova utvrdenlh projektom konstrukclje.

8.3 Projekt betona. pored zahteva Iz proplsa za beton i armlr~nl beton. mora da sadetl I naeln kontrol. ter.

mlekih uslova Iz projekta konstrukclje.

"--~~-4t"-..,.~~"---;::, ',~~<.. ":,,..........-----.- --'-_"~"".""1""""""'''''''''--

Page 6: hidrotehnički beton

Sir",," 6 JUS tJ.r HUll

I

I

9

j;.

\I.

i

9.1

9.1.1

9.1.2

9.1.3

9.2

9.2.1

9.22

9.2.3

92.4

92.5

9.3

9.3.1

9.3.2

609"__d -,,, ~.--_.-

Izvodenje betonskih radova

. Oplte odredbe

Za izvodenje betonskih konstrukcija sme se upotrebiti samo beton za koji je prethodnim ispitivanjemutvrdeno da ispunjava uslove kvatiteta date u projektu konstrukcije i projektu betona.

Za Izvodenje betonsklh konstrukclja mora se obezbedltl potrebna koll~ina agregata po frakcijama, potre-

bna koll~lna cementa istog izvora iste vnte I klase, kao i dovoljna koli~ina vode za predvideno betonira-

nje."

Pre po~etka Izvodenja betonskil1 radova moraju se Izvrllti sva potrebna istratlvanja I Ispitivanja sa sas-

tavnim materijalima betona koji ~ se upotrebljavati, vodeei pri tom ra~una 0 predvidenoj tehnolagiji

izvodenja betonskih radova. U slu~aju da su ova prethodna ispitivanja izvrsena ranije, na gradilistu se.

mora proverltl sastav betonske mdavine, u9radlvost betona. ~vrstoCa prl prltlsku I vodonepropustlji-

Yost.

Spravljanje betona

Dopusts se sarno mehani~ko mehnje betana prems propisima xa beton I sfmiran beton, prl eemu se

homo!!"nost mase kontrol~e preme standardima JUS U.M1.028 I JUS U.M1.030.

Dozlranje !rakcija I19regato. cemente. vode I dodetka betonu vrll, sa (po masl) u kilogramlme. Ne dozvo.

IJava se kumutatlvno maren)e' dozlran]e vl!e od 3 frakclje I19regata.

Pre po~etka radova proizvoda~ betona mora da dokaie ispravnos! uredaja za dozlranje sastavnih delova

betona. U pogledu homogenosti beton mora zadovoljiti uslove utvrdene u t. 9.2.1.

Vreme meSanja betona mOfa se odrediti oa osnoyu prettiodnih ispitivanja.

Pri prainjenju betonske meblice moraju se preduzetl potrebne mere da se spreei segregacija betonske

mesavine.

Transport betona

Naein transporta sveteg betona i potrebna oprema odr~uju se projektom za izvodenje betonskih radova

i svih kerakteristienih uslova I svojstava sveieg betona na gradilistu.

Izborna~ina transportalsveleg 1betonsod_~~t~nske mesalice do mesta ugradivanja mora sel izvditi takada se obezbedi sto kraci put i vreme transporta. PrenoSenje se mora izvrlitl bez Stetnih potresa kojl bi

mogll prouzrokovati raslojavanje svefeg betQna ili gubltak cementnog mleka. odnosno cementnog

maltera iz sveze betonske mesavine.

Nacln transporta mora obezbedlti homogenost sveieg betona I konstantnost njegovog sastava i konzisten-

ciJe. Kontrola pravllnosti na~ina I kvaliteta transporta vr~i se prem! jednoj od metoda za mer9nj~ konzi.

stenclje, prema standardima JUS U.M8.050, JUS U.M8.052. JUS U.M8.054 i JUS U.M8.056.

9.3.3 Sve2 betan se transportuje auto-mesalicom, trakom, vagonetima, kranovima, pneumatskom ili beton-skom pumpom, kao i kamlonom sa speoljalnim koSem.

9.3.4 Prl upotrebl betonske pumpe ill pneumatskog transporta betona povremeno se proverava homagenostsvdeg betona i konstantnost nlegovog sastava.

Nije dozvoljenoda se naknadno dodaje voda betonskojmdavlnl. Betonskamdavina mora pre samagu9radivanja Imatl konzistenclju u granlcama utvrdenlm projektom betona odnosno prethodnim ispiti-vanjem.

9.3.5

9.3.6 Na mestu istovara sveteg betona vislna slobodnog pada ne SOled...prede 2 m. U slueaju da se tal uslov

ne maze ispuniti, moraju se preduzeti mere radi spre~avanja raslojavanja betonske meSavine.

9.4

9.4.1

Priprema~ ZBbetoniranje

Pre ugradivanja beton8 mOfaju se proveriti dimenzije elementa odno!ino konstrukciie u koju se betonugraduje, fistoc8 i 1l8uljenost oplata, ukr~cenje i zaptivenost opla~a..polofaj i rastojanje 8r~ature

1.

j

Page 7: hidrotehnički beton

610

9.4.2

9.4.3

9.4.4

L.-.

JUS U.E3.010 S1Tona 7

~....--

Temeljna povrslne preko koje treba da se u9radi prvl radnl sl<?jbetona mora neposredno pre pocetka be.

toniranja biti oeistena od nevezanlh i slabo vezanih komada .tene, brifljivo oprana, a neelstoea I zaostala

vod. mor.ju .e potpuno od.tr.nltL

Ukoliko iz temeljnog tl. izvlre podzemn. rod., mora se Izvr!itl njeno kaptlranje I odvodenje van mesta

betonlranja. '

9.4.5

Pro nestavk. betoniranj. preko povrline ranije ugradenog radnog bloka iii dela konstrukelje ta povr!ine

mora se prlpremltl kako sledl:

- ukloni .. cementna skrama sa eele povrslne bloka, odnosno konstrukeije, mlazom vazduha i vode pod

prlti,skom od 3 do 6 bar prl kraju vezlvanla betoni, iii posle zavr!enog vezivanja betona mlazom kvar.

enog peska pod pritlskom od oko 7 bar, . tim da evrsto~ betona ne bude manja od 5 MPa, iii se to. .

moh obavltl nakom drugom odgovarajuCom metodom;

- uklonl sa neelstoea I odstrane otpaci;

- uklone se nevezena I slabo vezena zrna agregata;

- oeistl se povr!ln. beton. hd pra!lne, . zatim se opere vodom pod pritlskom:

Priprema po.cilne betona, odnosno konstrukc1je, Izvr!1 se pre postavljanja armature. Neposredno pre be.

tonlranja mora se ponovlti pranje vodom I uklanjanje vode.

Postavljanje opiate I armature mofe otpoeeti tek po!to evrstoea betona prl prltlsku dostigne vrednost od

najmanje 2,5 MPa,

9.4.6 aetoniranje mofe poCetl tek kada su svl prlpremni radovi izvr!enl Ispravno I kada se to plsmeno utVrdL

9.4.7 Najkral:e vreme za nastavak betonlranja odreduje se projektom konstrukeije.

9.5

9.5.1

U lira/! ivanje betona

aeton se ugraduj. odm.h posle Izrade t zavr!enog tran~port..

Ukoliko nlje mogute Ispunltl ovaj uslov ill odgovarajuei uslov prema propisima za beton i armirani be-

ton, taj se beton moh upotrabitl samo ako se prethodno dokafe da ima potrebnu ugradivost prema jed.

noj ad metoda Z8 merenje konzlstencije.

9.5.2 Zbijanje betona se vr!1 neklm ad mehanlcklh sredstava za zbljanje svde betonske mase radi postizanja

pradvldane gustine.

Prl ugrodlvanju veelh I o.setljivih konstrukeionlh elemenate prekldl (rani I nepredvidenl nastavel betoni-

ronJa) se moraju Izvesti u skladu sa proplsima za beton I armlronl beton.

9.5.3

9.5.4 po.tupak pripreme svehg batona i betonlranja, kao i transport, moraju bitl takvl da ne dode do zastoja

ugradivanja svdag betona.

9.5.5 Razastlranj. svde betonske mase mora se izvr!itl taka de pri tome ne dode do raslo;avanja betona.Ruastlranje svda betonske mase pomoCu pervibratora nije dopu!tano.

9.6 aetoni",nje prl vlookim spoljnim tamperaturama

9.6.1 U toplom vremenskom perlodu, kada temperatura vazduha prelaze 26.C, obavezno se meri temperaturasvahg betona..

Temperature svdag betona za nemasivne betonske konstrukei;e ne sme da prede + 30 'c, dok se za ma-

sivna betonske konstrukcije temperatUra svefag betona mora odraditi projektom betona.

Da bl se obezbedilo da temperatura svdeg betona na preda granlee Iz t. 9.6.1, treba predvideti odgova.rajute mere Iz t. 62.3.2.

9.6.2

9.7

9.7.1

Betonl",nje prl nisklm spoljnim tamperalurama

8etonirlnje pr! nlskim temperaturama okolnog vazduha, tj. Ispod + 6 'c, moguee je uz prldrbvanje mera

Z8 zimsko betoniranje, u kale pre 5vegaspada zagrevan;e sastojaka betona, kao I prlmena mera ze toplo-

tnu Izolael)u beton..

9.7.2 Dozvol)avo se zagrevanle agregata ili vode pod uslovom da temperatUra me§avine vade I agregato pre

dodavanjo cemanta ne prede + 30 .C.'jI

~-"J...

Page 8: hidrotehnički beton

StnonaS JUS U.E3.010

I

i ~.7.3

! 9.7.4

! 9.7.5

I 9.7.6{.'j

!9.B

9.8.1

I 9.8.2

I

9.8.3

9.8.4

I 9.B.5

9.8.6

9.9

9.9.1

9.9.2

611

INe dozvoljava se upotreba smrznutog agregata u betonskoj me~avinl.

Temperatura ugradenog sveleg betona u trenutku nanolenja narednog slola betona mora bit; iznad

+ 5.C.'

Toplotna ;zolaclia betona mora bitt takva da obezbedl naimanje 50 % projektovane cvrstoCe pri prltisku

pre nego Ito beton bude izlolen dejstYu mraza.

Skldanje opiate u zimskom perlodu mole sa izvr~itl samo ako su p'reduzata mara da razlika temperatura

u jezg". I na povrllnl buda manja od 20 'c.

Nega betona ,

Svdi beton mora sa prl transportu i ugradlvanju, kao I'posle zavr~tka ugrac:llvanja,za vrame vOllvanla

I ocvrfclvanjl, oslguratl od dajstva sunea. mraza, vetra, promaje, loleg vre"",na i drugih atmoslarsklhnepagod..

Za vreme kile iii iakog sunea moralu se povr~lne svellg betona zaltititl.

Sveie ugradenl beton treba negovati polivaniem vodom, pokrlvanjem ill koriscenjem specijalnlh premaza.

Za negu betona mole sa upotrebltl voda kola no dekJje Itetno po vezivenje.1 ocvr~cavanje cementa u

betonu.

ZlIttlta trebe da traje neprekldno naimanie 7 dana; za poiedine konstrukelje ova zritlta mofe da trajadufa, a tacno vrarne morl.e odreditl prolektom kon.trUkell~'1 projektom betona.

Beton treba zaltiti ti od potresa a ocvrsli beton I od preranog oPtereCenj~.

Sanaella betone

SIaOO ugreden beton mora .a uklon!ti, a kavernozna mesta produbitl do zdravog betona. Ovako ;zvedene

rupe moralu sa ispunitl dobro ugredenlm betonom istog kvaliteta kao u konslrukciji. 1spunlavan/a ovih

;''Pa moze sa vrlitl ml "im betonom. Umelto eementnog vezlva mogu se korlstiti i druga vOliva.

Ukoliko se utYrdi da nlje obezbedena vodonepropusl/ivost tralena po projektu betona, ili no spojnici,

ili je vodopropustljivost poslediel nastanka naknadnlh nlprslin. i pukotina: mora se Izvrlitl sanaelja svihtakvih mestl Injektiranjem iii nekim druglm pogodnim nacinom, I po projlktu sanaeije.

10 Pretabrikovani bet on ski elementi

Prelsbrikovanl betonski elem.enti moraju ispunjavati uslove standard a JUS U.E3.050.

11 Kontrola kvaliteta betona

11.1

11.1.1

Kontrols kvalitetl sastavnih dalovi betone

Cement se ne sme upotrebiti ukoliko se za svaku veCu isporuku koja prispe na gradili~te ne raspolate

rezultatlma kojl se odnose na cvrstoCu i toplotu hidratacije (ako je uslovljena projektom konstrukeije).

Prilikom prlspe~a cementa na gradllilte mora se evldenti,ati svaka partiia po redosledu dolasl.., odnosno

po datumu mlevenja i po tom redOsledu se cement mora ugrsC!ivati.

11.1.2 Agregat mora bltl uskladllten na podlozi sa koje Ie omogueeno otieanje vode ocedene iz agregata. Frakci-

je agregata moraju bitt taka odvojene da ne dolszi do njihovog mdanja.

Ukoliko 58 agregat dub v,emens nslazl uskl.di~tcn lIa otvo'Dnom pro,toru, mo.a so p,o up:>trou. ,JlO'

veriti da nlie u meduvremenu zapaljen ill za9aden nekim stetnim materljama.

11.1.3

11.1.4 Sad,fal prl~lnastlh i gllnovltih cestles u sitnom agll'!!atu i granulometrljskl sastav svllt frakefja ag'"~.t3-

moraju 5e ispiti~ati svakodnevno, dok. 58 povrsinska Ylaz~ost sitnog agregata ~ora ispitivati pri svakoj

uocenoj promenivlafnosti a najmanle jedanput u svakorradnoj smenl.

..'. ,.._,.~:,,-~............-'r~~~'~-'--'--,---,, ~,,- ~'''''. ,'''-

Page 9: hidrotehnički beton

612

~

JUS U.E3.010 Stcan. 9"""..,...

~".'''''''''-'~'-'''' ~''''

11.1.5

11.1.6

11.2

11.2.1

11.22

11.2.3

,~ ,.,---

Kod8 se kontrolom gr8nulollletrijskog sast,JVJ pojedlnih frakcija agregata ulvrdi da je doslo do promena

koje bl'mogle prl utvr(lenom uedeu frakcija dovesti do odstupanja U odnosu na usvojeni granulometrlj.

ski po)as melavine agregata. mora se izvrliti potrebne korekcija ueelea pojedinih frakcija u melavini

rodl uklapel1ja u usvojenl grnnulomotrljskl poJus mclavine nyragau.

Z.'spitivanje treba prlmenitl postupke predvidene u standardima JUS 8.82.010 i JUS 8.82.009.

Kvalltet vode za spravljanje betona proverava se kada se uoe. promene za koje se pretpostavlja da bimogle bltlltetne za beton.

Dodaci betonu se kontroiliu prema st.ndardima JUS U.MI.034, JUS U.M1.035. JUS U.M1.036,

JUS U.M1.037, JUS U.M1.038 i JUS U.M1.039. Dedaci betonu mora)u blti uskladiSteni i euvani premaUpulltvu prolzvo(laee.

Kant",l. sprwljanl. betana

Uredajl za doziranje; spravljanje betona moraju se kontrolisati prema standardu JUS U.MI.050.

Najmanje jedanput dnevno mora se IIzetl uzorak betona iz betonske mdalice I Ispita~i radl utvrdlvan)a

stepena homogenosti, grenulometrljskog sastava meSavlne agregata i kolleine vade za spravl)anie betonapremastandardlmaJUSU.M1.028 I JUS U.M1.030.

KonzistenciJa svdeg betona mora se proveravatl najmanje ..aka 2 h po Jednoj od metoda utvr(lenih

u jugoSlovensklm standardima.

11.2.4 Keda se priman;uju dedaci za uvlaeenje vazduha, onda sa kollelna vazduha u svezem betonu proveravanajmanje jedadnput u radnoJ smenl prema standardu JUS U.MI.031.

11.2.5 Temperatura svdeg betona pri izlasku Iz melalice mora se meriti najmanje )edanput u radnoJ smeni, apri temparaturama spoljnjeg vazduha nl!im od + 5 °c tvilim od + 25 'c najm"n;e jedanput u toku 2 h.

bpitivanje se vrll prema standardu JUSU.M1.032.

11.3

11.3.1

Konuola pripreme za betoniranja bloka iii konstrukcije

Provara priprema za betonirenje mora obuhvatitl:

- bri!ljiv pregled svih dalov. stenovita podloge;

- konuolu stepena vlalnosti tla, ukollko je podloga od nevezanih materijala;

- kantrolu svlh slabih I Isprskanih dalova na povr~lni oevrslog betona, kada podlogu eini ranije ugrul'lclli

baton;

- kontrolu predvi(lenih mera radi spreeavanja nepovollnih uticaja na oevrleavanje (mehanieki udari,

optereCen)e i sl.).

11.3.2 Pre prijema bloka iii konstrukcija provrerava se da Ii su dir"enzije u skladu sa projektom, kao i isprav.

nost povrlina podloga za betoniranje i eistoea povrllna pripremljene armature. Takode se proverava is.pravnost postavllene ol'late I armature. keo I delova koil treba d. se ugrode po prolektu. Oslm toga, pia'

vera obuhvata kvalltet varove na ermaturll zaptlvenost opiate radl spreeavanJa curen)a cementnog mleka

i maltera.

11.4 Kontrol. tra"'porta betana

Kontrola transpona betona se sastoji u maren)u homogenosti, konzistenci;e i temperature 1vezeg betonapo izlasku iz betonske mdalloe I posle obavljenog transpona (pri eemu odstupanja moraju biti u dopu'

Itanim grenlcamel, kao i da Ii ja transponovanja betona obavljano u skladu sa t. 8.3.

U slueeju da se u okviru ovlh provera utVrda nedopultana odstupanJa, mora;u so preduzatl mere za nji.hovo otklanjanje. ukl)ueujuci I zamenu neispravne opreme.

11.5 Kontrole spravl;.nja I ugradivanja betona

Ova kontrola mora da obuhveti:

~ provaru spremnostl i.lspravnosti uredaja za spravllanje betona i opreme potrebne za ugradivanje be.

tone bez z8stoja;

- prove", da Ii Ima svih potrebnih materijala u dovoljnim kolicinama, kao I radne snage po broju ikvalilikacijama;

Page 10: hidrotehnički beton

S...n. 10JUS u.fb.010 613

j

I

.1

I11.6

11.6.1

11.6.2

'11.7

11.7.1

11.7.2

11.7.3

11.7.4

- proveru de. II ie fz..!ena priprema radi obezbedenja nesmelanog beton/ranja u slu~aju nepovoljnih at.mosferskih uslova tokom beloni,anja;

- proveru dall je izvr!eno obozb8"enje osvetllen)a kada se betonlran)e Izvodi u toku notl;

- vizuelrlo'prOveravah)e konzlstencl)e svele botonske me!avl;;e, kao I proveravanle po~ odgovaralu'

Ce opreme u odre(lenlm terminima;

- proveru mera za spre~evanle nedopu!lena seg,agaeile;

- oeenu zbljenosti ugradenog botona vizuelno, a po potrebi i neklm mernim postupkom (radioaktlvnl

izotopi, vadenja uzorakalz ugradooog botonaltd.);

- osmatranja da Ii ylslna radnog slola botona odgovara primenlenom tipu pervibratora odnosno vibrato.

n, yodetl prl tome raeuna 0 ponebno! brzlnl ugradiyanla;

- star no vodenle raeuna da se vlbriranje sprovodi ravnomarno I prema optimalno utvrdenom retlmu,

imaJutl u vldu da su nedovollno I preterano vlbrl,anla Ilelnl;

- utvrdivanjada II su krutost I: zaptivenost: spojeva opiate zldovoljavajutl;

- utvrCllyanje da II j, armatura postavllena u projektovani polotal;

- blag_emeno uklanjanje vode Iz ~melja I sa povr!ine ugra"en~ botona pre nego Ito otpo~ne nano.

lenJe I ugradlvanl..'ovo, slgia;

- proveru preduzotih mera u slueaju da dode do prekfda ugradiyanJa betona (obr.zovanJe pogodnlh

radnih spolnlea 1 negevanje ugradenog hetona), koo i vodenje racuna 0 tome prilikom nastAvfiania

ugradiyanja betona.

Kontrola AOgovanja. I.uhlte ugradenog betona

Kontrola negovanja I zaStite betona obuhvata:

- proyeru odrtayanja .Ialnertl povrllna ugradenog belo~a u toku prvm dana otvrlCavania u skladu sa

t.9.8.5;

- praveru sprayedenja zastitnih mera radi obezbedenja betona u toku ocvr.icavanjaod mogucih po-tresa,kao i delova :1rmatur::i ~rugih lIgra(fenihdclova Qrldefnrmis3n)a;

- proveru odrlavanja usyojenih rokoya za skidanje opiate;

- sagledavanje isp~aYnostj sproyodenja utvrdcnih mera za negovanje betona pri betorriranju U 2.imskim

uslovima.

Posle sk idanja opiate mora se tzvrsiti pregled svih povr~ina da 58 utvrde eventualni ncdostaci i otklone

oSteeenja, prema t.8.9.1.

U slucaju poiaye oStecen)a na betonu moraiu se utvrditi unoei I odmah preduzeti mere da 58 takva 0;-

letenia ubuduee Izbeynu.

Ukoliko 58 otkriju oSteten)a prema t. 9.9.2, pristupa 50 Izradi projekta sanaeije.

Kontrola kvalitete pro;qedenog betona

Ova kontrola sa sastoji u dokazivanju k"aliteta pruizvf!denogbctena pomo~u betonskih tela, cila se iz-

rada, negovanje I ispitlvan). vrll u laboralorijsklm u,lovima.

Kontrola kvaliteta betona koii 58 prolzycdi sastoil se u cdredlvanju njegoye evrstoee pri pritisku, vodo.

nlpropustljiyo.tl I otpornostl prema dejstvu mraza i cvrstote pri zatezanju (kada 58 to zahteva). I'ri sva-

kom navedenom Ispitiyanju mora 58 odredlti -zapreminska masa betona ":'erenjem betonsklh tela..

Radi kontrole cvrstoee bet0f11 pri pritisku, pri kontroli proizvodnje beton. proizvedcnog za brane, tc-

molle I drugs maslvne hidrotehnleke konstrukeile pOlrebno je iuadlt; belonsk. tela prema propislma z.

beton I armlran; boton I rezultate ispitivanja obraditi prom a standardu JUS U.M 1.05 i.

Ukollko so boten tranoportuje od fabrike beton~ do mesta ugradlyanja prema standarduJUS U.M1.045,

onda je potrebno Itradltll botonska tela za "kontrolu soglasnostl sa uslovlma kvellteta" prema prop;jlma

za beton i armlranl bo'ton.

Obim dopunskih Ispltlvanla prema t. 6.1 odreduje so proieklom bolona.

. -Radi kontrole vodonepropurtljivortl betona mora 58Izvriltl Ispillvanje prema standardu JUS U.M1.015'najmanje ledne serije betonskih tela za svaklh 2 000 m3 ugradenOg betona, I to za syaku vrstu betona

ponaosob, ukollko se projektom betona ne predvida veei oblm ispltlvanja..

'", ...,

""'''' '',-- ...,..

-P" "".,.''''-'''''''''''

Page 11: hidrotehnički beton

614 JUS U.E3.010 S,i¥8"j;'1 t

12

11.7.6

11.7.6

Kontro!no I.pltlvanle betona prema de).tvu mra.. mora 58 izvrlitl najmanje dva puta godllnje.

. Radi kontrole /!vrrtote prl zatezanju betona. kada Seto iahtev.: potreban broj batonskih tel. odredlce

.e projektom konnrukcije i projektom betona za svaku vrnu betona koja 58 proizvodi i ugraduje.

11.8

\11.8.1

Prove... kva/ltete ugrllClenog betona

Provera kvallteta ugradenog betona obuhvata:

- pregled .tanja povrllna batona posle skidanja opiate I utvrdivanje eventualnih nedortataka. s!abih

merta.lupl;lna, napralina; pukotlna I sl., kao I u kontroUeventualno Izvrlenlh sanaelonlh mera;

- p7egled Izvedenog spalanja betona na mestlma radnih spojnlea; provera Ie vrli vadenjem betonsklhjezgara na mastlma odr"'enlm u prolektu betona;

- odredivan;e /!vrltoca prl prltlsku, cvrstoee prl zatezanju, vodonepropustljlvostl, otpornostl premadelovanju mraza I zapramlnske gurtlne ugradenog betona na batonsklm tellma dobi)enlm vadenjemJugara Iz konstrukeije; ukoliko projektom nile druga/!Ije pradvldeno. vadenje ijezgra, radi napred

navedenlh kontrolnlh Ispitlvanja kvallteta ugrad.nog batona vrli 58 na najmanle 6 % izvedenlh rad.nlh blokova brane, odnosno u odgovarajuco) srazmerl ako 58od njlh mote obradom dobiti dovoljanbroj betonskih tela za predvldena Ispltivanja, prl /!emu 58 obim ispitivanja cvrstoce betona pri zate.zanju I otpornostl preme dalovanlu mraza mola smanjlti;

- u .i.tematskom pregledu eve~tualnih neravnina na povrllnama betona, koJe ne smeju bitl vece negoIta je za odnosnl konstrukeionl deo odredeno u4)rojektu konstrukeije I projektu betona;

- ukoliko 58 to zahteva projektom konstrukeije i projektom belona, merenje temperature ugradenogbetona takode sa vrli u oblmu I na nacin dat u prqjektu.

11.8.2 Provera kvallteta betona u toku eksploatDCiJe objekta vrll sa prema programu osmatranja objekta.

Zevrina ocena kvaliteta betona u konstrukcijj

Da bi mogla da so Izvrll zavrlna oeena.kvaliteta u konstrukei)1 prema propisima za baton I armlrani b.-

ton. moraju 58 u tehnlckq) dokumantaeijllmati rezultatl svlh prethodnlh I kontrolnlh ispitivan)a la:

- cement,

- agregat,- vodu,- dodatke betonu,

- sve! rocvrs!1 beton.

JUS B.Cl.0l1 -

Vela 58 drugim standardlma

. JUS B.C1.013. -- JUS B.Cl.014.,..

JUS U.Ml.004-JUS U.M1.010-

JUS U.M1.016-JUS U.M1.016-JUS U.Ml.020-

JUS U.Ml.022-JUS U.Ml.025-JUS U.M1.C27-JUS U.M1.028-

cement. Portland-cemant. Portland-cementi sa dodacima. Metalurlkl eementi. Pueo.

lanski cement. Definielje, klasifikaeija I tehni/!kl uslovi

Cementi .niske toplotne hldrataelje. Definieija, klasifikaeija, tehnicki uslovi I prlmena

Cement!. Sulfatnootporni eementi. Portland-cement. Metalurlki cement. Definielje,

klasifikaeija I uslovl kvaliteta

Ispitivanje betona. Epruvete (betonska tela). Oblik, mere i dozvoljena odstupanja

Ispltlvanje cvrstoce betona na zatezenje prl savijanju prlzml (koneentrisano optere.

ten;e u ...edinl raspona)

Beton. Ispitlvan;e vodonepropustljivostl betona

Beton. Ispltivanje otpornoni prems dejstvu mraza

Beton. Odredivanje cvrstoce betonskih tela Ilradenih od sve!eg betona pri pritisku

Beton. Ispitlvanje latelne cvrstoce betona eepanjem

Beton. Odredivanje ststickog moduls elasticnosti pritlskom

Beton. Odre<1ivanjt' plizanjn (tecenjaJ

Bl:lton. I~pith:anj(! :1om:JW)p' Ii betona pri me!anju betonskom mCSalicom

-. , .-.

Page 12: hidrotehnički beton

...............

SIIII'. 12 JUG U,£:3.U 10 615

I

\~

JUSU.M1.029-JUS U.M1.0~0-

JUS U.M1.031-JUS U.M1.032-JUS U.M1.034-

JUS U.M1.03S':"

JUS U.M1.036-JUS U.M1.037-

JUS U.M1.036-JUS U.M1.039-

JUS U.M1.044-JUS U.E3.050-

JUS 8.82.009 -JUS B .B2 .010 -JUS U.M1.0S0-,JUS U.M1.0S1-JUSU.M1.04S-

Beton. OdredivanJe zapremlnskih doformacija

Beton. Odredivanje sastava svezeg betona metodom ispiranja

Beton. Odredivanje sadrzaia vazduha u svezem betonu

8eton. Merenje temperature svefeg betona

8eton. Dodaci betonu. Definicije i klasifikacija

Beton. Dodaci betonu. Kvalitet i proveravanje kvaliteta

8eton. Dodacl betonu. Ispitivanje uticaja dodataka na osobine betona

Beton. DOOlcl betonu. Prethodno Ispitivanje radllzbora dodatka beton'" sa odre"e.

nim agregatom i cementom

Beton. DOOacl betonu. Ispltivanje uticaja dodatka betonu na cementnu pastu I malter

8eton. Dodacl betonu. Ispitivanje flzil:ko.hemijskih svojstlva "Beton. Dodacl betonu. Ispltivanje uticaja dodataka na koroziju armature

Prefabrikovani betonski elemen~i. Tehnil:ki uslovi za izradu"j lJgradnju

Prirodnl agregat i kamen za proizvodnju agregata za beton. Tehnil:ki uslovl

Separisani agregat (granulat) za beton. Tehnil:ki uslovl

B.ton. Kontrola prolzvodne spo,obnostl fobrlka betono

Beton. Kontroll proizvodnje u fabrikama betonl za beton kat.gorije 811

Beton. Transportovani beton. Tehnicki uslovi

N. osnoV\.l milljenjl Republitkog sekretarijata 111kulturu ~f1 Srl:::jp. I-Ir. .11J..B1/14-01 od 4. 11 1974. ne plata te pore?: nft pf'O,net

- .-. ~~tafY'p"

:~,",,,q,,,j ~ ..",1; j' r,~o' ~ I'r-"iI!